29.7 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1377

Centralna banka Kanade, ubacuje milijarde dolara u sistem, boreći se sa dolazećom krizom

0
Centralna banka Kanade-Otava

Banka Kanade vratila se na barikade s vrećom novog oružja za borbu protiv ekonomskog pada od COVID-19.

Kreatori politike ostavili su referentnu kamatnu stopu nepromenjenu na 0,25 posto, ali su predstavili nove programe koji će videti da centralna banka kupi pokrajinske obveznice i korporativni dug u vrednosti od deset milijardi dolara, što će predstavljati daljnji poticaj kvantitativnom olakšanju .

“Sledeći izazov za tržišta biće upravljanje povećanom potražnjom za kratkoročnim finansiranjem od strane saveznih i pokrajinskih Vlada, kao i preduzeća i domaćinstava”, rekla je Banka Kanade u novom saopštenju o politici 15. aprila. “Situacija zahteva posebne akcije od stran banaka. Nove operacije  će izložiti centralnu banku škakljivim političkim razmatranjima, budući da bi lideri provincija i korporacija mogli da vide napore podrške Kanade kao priliku za odlaganje teških odluka. No, ozbiljnost situacije nadmašuje zabrinutosti zbog moralnih opasnosti, barem zasad. Banka Kanade u poslednjem tromesečnom ekonomskom izveštaju kaže da se Kanada verojatno suočava s najtežom recesijom ikad.

Donosioci politika već su postavili puno hitnih programa čiji je cilj guranje gotovine na financijska tržišta, uključujući i zadnju kupovinu najmanje 5 milijardi američkih državnih obveznica. U „narednim nedeljama“ centralna banka je najavila da će takođe otkupiti do 50 milijardi dolara pokrajinskog duga i do 10 milijardi američkih korporativnih obveznica. Obe aktivnosti će biti prve za Banku Kanade. „Kanadska ekonomija bila je u čvrstom položaju uoči izbijanja COVID-19, ali od tada su je pogodile raširena obustava i niže cene nafte“, rekla je centralna banka. „Upravno veće banke spremno je da po potrebi prilagodi obim ili trajanje svojih programa.“

Kreatori politike dodali su: „Sve akcije banke usmerene su na pomaganje u premošćivanju trenutnog razdoblja obuzdavanja i stvaranju uslova za održivi oporavak i postizanje ciljanog rasta inflacije tokom vremena.“

Banka Kanade odlučila je da se od pridruživanja nedeljnoj svađi ne može dobiti puno za proizvodnju sve apokaliptičnijih ekonomskih prognoza, napominjući da je neizvesnost oko bilo kakvih izgleda u ovom trenutku „izuzetno velika“. Predviđanja o ekonomskom rastu temelje se na prethodnim trendovima i postoje nikakav način da znaju imaju li oni što reći o događaju jednom u životu, kao što je globalno širenje koronavirusa koji uzrokuje COVID-19. Centralna banka s lakoćom predviđa oporavak, ali „vreme i snaga“ će „uveliko zavisiti“ od toga kako se razvija pandemija i kako reaguju preduzeća i domaćinstva.

“Ništa od ovoga ne može se prognozirati s bilo kojim stepenom pouzdanosti”, rekla je banka Kanade u svom poslednjem tromesečnom ekonomskom izveštaju, objavljenom 15. aprila.

Taj nemogući stepen teškoće nije zaustavio druge prognozere. Međunarodni monetarni fond je ove sedmice rekao da će „Veliko zaključavanje“ uzrokovati da se globalni BDP smanji za tri posto ove godine, što je najdublji pad  od Velike depresije, a usledio bi  rast od 5,8 posto u 2021. Fond predviđa da će se ekonomija Kanade ove godine srušiti -6,2 %, što je otprilike prosek naprednih ekonomija, a potom sledi rast od 4,2 %  sledeće godine. Čekaju nas nezgodna vremena, koja će obuhvatiti čitav svet, prognoze nisu sjajne, ali ljudski rod može svašta da izdrži, pa će i nadolazeća oluja proći.

Srpski Poslovni Imenik

TV ZONA PLUS: Niš odao poštu dr Miodragu Laziću (video)

0

Velikim aplauzom i uz taktove “Marša na Drini”, Niš je odao poštu doktoru Miodragu Laziću, direktoru Urgentnog centra u Nišu koji je izgubio bitku sa koronom.

Tako je Niš ispoštovao doktor Lazinu poslednju želju da bude ispraćem upravo “Maršem na Drinu”.

Čuveni hirurg dr Miodrag Lazić, lekar Kliničkog centra Niš, preminuo je od posledica virusa korona. Doktor Lazić je spasio brojne živote tokom ratnih devedesetih godina, jednako je bio cenjen među Srbima i među Bošnjacima.Mlađe kolege su ga zvale ocem urgentne medicine.

“Otišao je najbolji među nama. Veliki čovek za života, od danas legenda o kojoj će generacije pripovedati. Najbolji srpski sin, čovek koji je zadužio ovu zemlju i pokolenja. Prim. dr Miodrag Lazić. Počivaj u miru dragi prijatelju. Žal je prevelika” napisao je dr Bojan Jovanović.

POSLEDNJE REČI DR LAZIĆA

Kolege preko društvenih mreža prenose njegove poslednje reči. Tu poruku prenosimo u celosti:

“Otisao sam časno i pošteno. Kao direktor UC dva meseca pred penziju, stajao sam ispred svojih ljudi, dragih doktora i sestara. Stajao sam na prvoj liniji, nisam se krio, naprotiv bio sam ispred svih znajući da sa svim svojim bolestima i godinama imam veliki rizik ali čast i ponos mi nije dozvoljavao da se sklonim. Takav sam bio na Krajiškom ratištu godinu dana, na Sarajevskom ratištu 4 godine, za vreme nato bombardovanja. Neću da odem tiho hoću da odem onako kakav sam bio čitav život a to znaju moji prijatelji, kolege, porodica. Svi su mi govorili da se sklonim ali ja to sebi nikad ne bih oprostio. Moji voljeni Krajišnici, prijatelji iz Republike Srpske za koje sam živa legenda zauvek iskreno će plakati svi jer su uvek verovali da sam neuništiv. Koliko sam ovih dana dobio poruka podrške. Volim vas zauvek. Moji unuci i unuka Mila ostaju bez dede, ćerke i sin da ne tuguju nego samo napred. Budite ponosni na mene. Drage moje kolege, Marija, Boki, Brale, Kando, Sunčica i Macan, drage moje seste koje ste mi uvek verovale, zbogom. Voljenoj Ani, ratnom drugu i ženi poruka: budi hrabra i čvrsta zbog dece i unuka a gore na onoj strani, jednoga dana bićemo ponovo zajedno.
U Nišu mojim prijateljima poseban pozdrav.
Poslednja mi je želja da me ispratite pesmom “Marš na Drinu”.

Doktor Laza, hirurg napaćenog srpskog naroda.”

AUTOR: TV ZONA PLUS

 

Trka za vakcinom protiv korone, da li i Institut “Torlak” može da je napravi

1

Na Institutu “Torlak” od početka epidemije urađeno je 10.318 testova, pozitivno je bilo 1.767 uzoraka. Sada rade neuporedivo više testova, nego na početku epidemije. O tome da li imaju dovoljno stručnjaka za testiranje i šta im je potrebno za proizvodnju vakcine za koronavirus za RTS je govorila pomoćnica direktora Instituta “Torlak” Svetlana Filipović Vignjević.

Pomoćnica direktora Instituta “Torlak” Svetlana Filipović Vignjević rekla je da su svi zaposleni koji rade u službi za laboratorijsku dijagnostiku uključeni u rad u ovoj situaciji i da im pomažu i zaposleni iz ostalih odeljenja.

“U skladu sa epidemiološkom situacijom, nama su pritekle u pomoć kolege sa Medicinskog fakulteta i volonteri sa drugih fakulteta, koji su se prijavili da pomognu u aktuelnoj situaciji. Iz tog razloga u mogućnosti smo da odgovorimo svim zahtevima za povećanim brojem testiranja”, navela je Svetlana Filipović Vignjević za RTS.

Na Institutu “Torlak” radi 226 osoba, 12 je pozitivno na koronavirus. Kako su vaše kolege?

Naš prvi nulti slučaj je kolega van medicinske struke, zarazio se u porodici. Sve naše kolege su u dobrom zdravstvenom stanju, oni koji su imali kliničke simptome bili su blagi, a već dvoje kolega koji su bili hospitalizovani izlečeni su i nalaze se kod svojih kuća.

Kako se štitite?

U ovoj situaciji snabdeveni smo svim zaštitnim sredstvima, redovno se laboratorijsko osoblje testira i za nas se u smislu zaštite nalazimo u jednoj normalnoj uobičajenoj situaciji. Mi smo obučeni za rad sa visoko patogenim agensima, znamo način, a država nam je omogućila da raspolažemo sa svim zaštitnim sredstvima. Svi zaposleni koji su uključeni u rad laboratorije testiraju se bar jednom u pet dana na sumnju na kovid.

U ovom trenutku, za koronavirus nema ni leka, ni vakcine. Brojne kompanije rade na razvoju vakcine. Može li Torlak da uđe u tu trku, šta vam je potrebno da biste napravili vakcinu za kovid-19?

Institut “Torlak” već duže od 85 godina proizvodi vakcine bakterijske, virusne. U skladu sa time u mogućnosti smo, imamo bazu raspoloživog kadra da u slučaju potrebe, naravno uz neophodno ulaganje države možemo da ovladamo novim tehnologijama i u tom smislu proizvedemo svaku vakcinu.

AUTOR: RTS

Zabrana kretanja od petka u 17.00 do utorka u 5.00, penzioneri će moći da izlaze tri puta nedeljno

0

Prema poslednjim podacima, bitku protiv koronavirusa izgubilo je još devet osoba, pa se ukupan broj preminulih popeo na 94. Zaraženo je još 411 osoba, ukupno 4.465. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je za RTS da će tokom predstojećeg vikenda kretanje biti zabranjeno od petka u 17.00 do utorka u 5.00, a da će penzioneri od sledeće nedelje moći da izlaze napolje.

Zbog gubitka posla još oko 55 državljana Srbije iz Rusije se prijavilo za evakuaciju i povratak u Srbiju, izjavio je ambasador u Rusiji Miroslav Lazanski.

IZVOR: RTS

ŠOKANTNE izjave Milanovog direktora o sudijama meča Zvezda – Milan 1988!

0

Kakvo saznanje 32 godine kasnije!

Kultna utakmica Crvena zvezda – Milan, revanš osmine finala Kupa šampiona 1988, NIJE trebalo da bude pomerena za sutradan zbog guste magle koja je te večeri prekrila Beograd! 

U šokantnom intervjuu koji je za dao za navijački portal MilanNews.it, nekadašnji direktor “rosonera” Paolo Taveđa priznao je da je prevario glavnog arbitra te utakmice, Ditera Paulija i da je zbog toga utakmica pomerena za sutradan, umesto da bude nastavljena iste večeri – u trenutku kada je Zvezda vodila 2:1 i imala igrača više na pola sata do kraja.

“Sudija Diter Pauli je prekinuo utakmicu i rekao mi da čekamo 45 minuta da vidimo da li će se magla razići. Otišao sam u svlačionicu, zapalio cigaretu i video četiri-pet mojih igrača da se tuširaju. Oni nisu znali da je utakmica samo privremeno prekinuta. Morao sam da reagujem očajnički, otrčao sam do sudije i rekao mu da ga nisam razumeo, da je moj engleski loš, da mi je karijera uništena… Otvorio je prozor, pogledao napolje i rekao mi: ‘U redu, igramo sutra'”, ispričao je Taveđa i dodao: “Nikome 20 godina nisam ispričao za to, ponašao sam se kao da je sve što se događalo bilo i predviđeno”.

Ali, to nije sve što je otkrio.

“Nisam mogao da zaspim te večeri, pa sam pitao recepcionara da mi preporuči najbolji noćni klub u Beogradu. Pozvao sam taksi i otišao tamo zajedno sa tadašnjim portparolom Gvidom Susinijem. Bilo nam je rečeno da će i sudija biti tamo… I zaista, pola sata kasnije ispred kluba je stigao beli mercedes iz kog su izašli Pauli, njegov pomoćnik, nekoliko devojaka i direktori Crvene zvezde. Sudija me je video i razmenili smo pogled koji govori ‘znam šta radiš i ti znaš da sam te video’. Nisam ništa rekao”.

Rezultat ponovljene utakmice bio je 1:1, kao i prethodno u Milanu, a gosti su dalje prošli boljim izvođenjem penala… Prevaru su gosti izveli i u penal seriji.

“Peti penal je trebalo da šutira mladi Masimilijano Ćepelini koji je u produžecima zamenio Manarija. Tako je bilo zapisano na ceduljici sa izvođačima. Trener Saki je odredio momka da izvede potencijalno poslednji penal, a on nije smeo da kaže da nema hrabrosti za to. I tako se u petoj seriji, pri vođstvu 4:3 za nas, nonšalantno pojavio Rakjard da šutira peti penal iako je Ćepelini bio zapisan kao izvođač. Sudija Pauli je znao, ali nije smeo da kaže… Rajkard je pogodio, mi smo prošli, a u Zvezdi nisu bili svesni da je penal šutirao pogrešan čovek. Posle meča sam otrčao kod Frenkija i pitao ga otkud se on pojavio u petoj seriji. Odgovorio mi je: ’Isprva nisam hteo. Ali onda sam shvatio da bi Ćepeliniju bila završena karijera da je promašio taj penal’. Bila su to dva nezaboravna dana u Beogradu”, priznaje bivši funkcioner Milana. Video pogledajte ovde.

IZVOR:MONDO.RS

U Istočnom Sarajevu u sredu dan žalosti zbog smrti doktora Lazića

0
Srpsko Sarajevo

ISTOČNO SARAJEVO – U Istočnom Sarajevu sutra je dan žalosti povodom smrti doktora Miodraga Lazića, ratnog hirurga koji je spasio živote velikog broja vojnika i civila sa područja tadašnjeg Srpskog Sarajeva i sarajevsko-romanijske regije, javlja RTRS, prenosi Tanjug.

Zajedničkom odlukom predstavnika gradske i opštinskih vlasti u Istočnom Sarajevu, sreda, 15. april, proglašena je danom žalosti na području grada Istočno Sarajevo, saopšteno je iz kabineta gradonačelnika Istočnog Sarajeva.

Direktor Urgentnog centra u Nišu, čuveni hirurg Miodrag Lazić, koji je tokom ratova devedesetih spasavao živote u Republici Srpskoj Krajini i Republici Srpskoj, preminuo je jutros od posledica koronavirusa.

IZVOR:POLITIKA.RS

U BC-u je stanje sa COVID-19, za sada na dobrom putu

0

Pokrajinski zdravstveni službenik dr. Bonnie Henry objavila je u ponedeljak 45 novih slučajeva COVID-19 u BC-u, čime je ukupan broj potvrđenih slučajeva na 1.490.

Ažuriranje se odnosilo na  dva vremenska razdoblja od 24 sata, s 25 novih slučajeva otkrivenih između subote i nedjelje, i 20 novih slučajeva otkrivenih između nedelje i ponedeljka – dva najniža dnevna povećanja od 6. marta, kada je provincija počela objavljivati ​​nove slučajeve svaki dan.

Međutim, još jedanaest osoba umrlo je zbog COVID-19. Većina smrtnih slučajeva bila je povezana sa staračkim domovima. U 20 takvih objekata u toku je epidemija.

Mission Institution, federalni zatvor do sada je pozitivno testirao 35 zatvorenika i pet službenika, a osam ih je bilo u bolnici. “Nažalost, dogodilo se dosta prenosa virusa koji su se dogodili pre prepoznavanja . Sada vidimo ljude koji su bili izloženi tokom prethodne dve sedmice kod kojih se  razvija simptom”, rekla je ona.

U izveštaju u ponedeljak, Henry je rekla da je 137 ljudi u Britanskoj Kolumbiji u bolnici sa COVID-19, 58 je na intenzivnoj nezi.

Prerano je odrediti datum za popuštanja na  ograničenjima

Henry je također rekla da bi  BC, pre postavljanja datuma za ublažavanje postojećih ograničenja, trebalo razmotriti niz činjenica, uključujući status slučajeva u susednim pokrajinama, mogućnost praćenja granice sa SAD i brzo otkrivanje epidemije i sposobnost sistema zaštite u BC-u.

“Osnova kao higijena ruku, distanciranje, osiguravanje da naša radna mesta mogu unaprediti čišćenje, rad od kuće … to su stvari koje će neko vreme postojat od nasi” rekla je.

“To su stvari koje ćemo morati nastaviti raditi tokom sledećih meseci dok ne steknemo dovoljno imuniteta kako ne bismo dobili dramatično povećanje  zaraze u našoj zajednici.”

Za danas u 15.00 je novi dnevni izveštaj dr. Henry i ministra zdravlja Adriana Dixa

Srpski Poslovni Imenik

Translink imao gubitak od $ 75 miliona, traži pomoć

0

TransLink gubi 75 miliona dolara mesečno i suočen je s otkazivanjem celih ruta i smanjenjem nivoa usluge na svim režimima prevoza, ako ne dobije hitna sredstva.
Direktor TransLink-a Kevin Desmond opisao je situaciju kao „tešku“ i očekuje daleko duža vremena čekanja.

„Učinili smo najbolje što možemo kako bismo zadržali osnovne usluge za one radnike kojima je to potrebno da bi stigli na svoja radna mjesta, ali gubimo 75 miliona dolara mesečno, a na našem trenutnom putu, suočićemo se sa problemima novčanog toka u roku od nekoliko sedmica, “, Rekao je Desmond u saopštenju za medije objavljenom danas.
Kako je pandemija COVID-19 počela eskalirati u BC-u, pokrajinska Vlada TransLink je smatrala ključnom uslugom. Međutim, od sredine marta, operativni prihodi agencije smanjeni su na pola zbog smanjenog broja vozača i pada prihoda od poreza na gorivo.
Otkazane su i tarife na autobusnom sistemu kako bi se promovisalo fizičko distanciranje.
TransLink je rekao da je potrebno finansiranje u hitnim slučajevima da bi se “osigurao razuman nivo osnovne usluge uz poštovanje zahteva za sigurno fizičko distanciranje”.
Finansiranje će također pomoći brzom prelazu na punu uslugu, ako i kada započne faza ekonomskog oporavka u regiji i celoj provinciji.
„Naš tranzitni sistem će takođe biti kritičan tokom faze oporavka COVID-19 i moramo osigurati da će biti u stanju da se brzo vrati na punu uslužnu sposobnost kad se ljudi počnu vraćati na posao.“
Od početka pandemije, TransLink je smanjio autobuske usluge za 15 do 20 posto i smanjio polaske na SkyTrain, SeaBus i West Coast Express.
Kapacitet sedećih mjesta u autobusima smanjen je na odobrenoj fizičkoj udaljenosti. Ukrcavanje na zadnjim vratima uvedeno je, zajedno s obustavom naplate voznih karata kako bi se vozači autobusa zaštitili od zaraze virusom.
TransLink je pojačao čišćenje i sanitet na svojoj mreži.Podaci o vozilu objavljeni 19. marta pokazali su opadanje putnika na celom sistemu, uključujući pad od 52 posto 17. marta 2020 u odnosu na isti dan prošle godine.

Srpski Poslovni Imenik

Lekovitost kozjih mlečnih proizvoda

0

Kozje mleko

Kozji mlečni proizvodi spadaju u najzdravije namirnice. Da bi koze davale kvalitetno mleko važno je da žive u prirodnom okruženju, imaju optimalne uslove i hrane se zdravo. Kozje mleko je bogatije esencijalnim amino-kiselinama i proteinima od kravljeg mleka.

Hemijska struktura kozjeg mleka i taurin koji sadrži čine ga sličnim majčinom mleku i od davnina se kozje mleko koristilo u ishrani i za lečenje brojnih bolesti i poremećaja kao sto su sprečavanje alergija, jačanje imuniteta, bronhitis, kod tuberkuloze, u prevenciji raka pluca a mogu da ga koriste i osobe obolele od dijabetesa.

Taurin je esencijalna aminokiselina u kozjem mleku veoma je važan za rast i razvoj mozga kod male dece i odojčadi.
Kozje mleko se lakše vari zbog sitnijih kapljica masti i sadrži vitamine značajne za jačanje
nervnog sistema -B1, B2, B6 i B12. Bogato je vitaminom A koga ima čak za četrdeset sedam procenata više nego u kravljem mleku. U odnosu na kravlje mleko ima četiri puta više bakra i bogato je kalijumom. Kako je kalijum veoma značajan za održanje normalnog krvnog pritiska kozje mleko može doprineti regulaciji i normalizaciji krvnog pritiska i prevenciji ateroskleroze.

Kozje mleko potstiče bolje iskorišćavanje gvoždja i korekciju anemije. Bogato je kalcijumom i fosforom što je značajno za očuvanje koštanog sitema kao i cinkom i selenom koji doprinose jačanju imuniteta. Kako se koze hrane korom drveta njihovo mleko sadrži mineral silicijum koji je značajan za dobro finkcionisanje centralnog nervnog sistema i dobar kvalitet kože, kose i noktiju.

Oligosaharidi kozjeg mleka imaju antiinflamatornu ulogu i regulišu poremećenu crevnu funkciju. Kozje mleko sadrži fosfolipid holin koji pospešuje oksidaciju masti u jetri i reguliše lipidni status, nivo holesterola u krvi i  preporučuje se u lečenju oboljenja jetre, naročito ciroze. Skoro trećina masnih kiselina kozjeg
mleka su kiseline kraćih lanaca i lipaze ih lakše razgrađuju, metabolišu se slično šećerima, mnogo brže se pretvaraju u energiju i ne doprinose aterosklerotskim promenama.

Pored svih navedenih svojstava , bogatstva u aminokiselinama, vitaminima i mineralima kozji kefir, kozji jogurt, kozje kiselo mleko posebno su značajni zbog bogatstva u probiotskim bakterijskim kulturama koje doprinose jačanju imuniteta i prevenciji i lečenju infekcija, autoimunih bolesti i karcinoma.

Kozji sirevi

Kozje mleko sadrži mnogo manje masnoća i da bi se napravio jedan kilogram kozjeg sira od pasterizovanog kozjeg mleka potrebno je sedam do deset litara mleka.

Lakša svarljivost kozjih sireva može se objasniti mekšom konzistencijom proteina kazeina u kozjem mleku u odnosu na kazein u kravljem i ovčijem mleku. Velika biološka vrednost i značajne nutritivne komponente karakterišu kozje sireve koji mogu biti zamena za meso i značajni su u jačanju
imuniteta i sprečavanju zapaljenskih procesa. Specifičan ukus i miris kozjih sireva potiče od kapronske, kaprinske i linolne kiseline koje se nalaze u masti kozjeg mleka. Zahvaljujući linolnoj kiselini kozji sirevi imaju antikancerogena svojstva.

Kozji sir se preporučuje posebno u trudnoći, kod onih koji su izloženi velikim fizičkim naporima ili se bave sportskim aktivnostima zbog lake svarljivosti i niže kalorijske vrednosti i nižeg sadržaja masnoća, a velikog sadržaja kalcijuma, B vitamina i belančevina. Na brz oporavak mišića posle napornog vežbanja i treninga utiče dobra apsorpcija proteina iz kozjih mlečnih proizvoda koji snabdevaju mišiće aminokiselinama i potrebnom energijom.

Kozji sir je preporučljiv u ishrani dece zbog bogatstva minerala kao što su kalcijum, magnezijum i fosfor. Kalcijum i fosfor su značajni za izgradnju i očuvanje normalnog koštanog sistema. Kozji sir sadrži cink i selen koji su važni u očuvanju i jačanju našeg imuniteta a aminokiselina triptofan stimuliše lučenje hormona sreće serotonina, dobro raspoloženje i prevenciju depresije. Korisne masne kiseline kozjeg sira, povoljno utiču na smanjenje LDL lošeg holesterola i prevenciju kardiovaskularnih bolesti.

Kozja surutka

Surutka pretstavlja nusproizvod u toku pripremanja sira. U siru ostaje najveći deo mlečnih masti i belančevine kazeina dok u surutki ostaje najveći deo laktoze, albumina i globulina.
Proteini surutke, su biološki najvredniji proteini, i dele se na laktoalbumine, laktoglobuline i proteaze-peptone. Kozja surutka sadrzi velike količine aminokiselina i više vitamina A i kalijuma nego kravlja surutka i ima blagotvorne efekte na inflamatorne ( zapaljenske) procese u zglobovima. Bogata je i vitaminima B2, B6, B12, C, K, enzimima , natrijumom, magnezijumom, gvoždjem, cinkom, fosforom, bakrom i molibdenom i ima pozitivne efekte na jačanje imuniteta, želudačne probleme, kod hroničnog hepatitisa u stanju stresa i iscrpljenosti.

Kozja surutka može da se koristi za decu i odrasle koji imaju alergiju na kravlje mleko i pokazano je da više od devedeset procenata dece koja su imala alergiju na kravlje mleko nisu pokazali alergijske reakcije na kozju surutku.

Značaj probiotskih kultura iz mlečnih proizvoda kefira, jogurta i kiselog mleka Laktobakterije ili probiotske bakterije su mlečno kisele bakterije koje žive u našem digestivnom sistemu i imaju značajnu ulogu u jačanju imuniteta i sprečavanja različitih
bolesti. Veliki je značaj рrоbiotskih kultura iz mlečnih proizvoda kefira, jogurta i kiselog mleka koji omogućavaju normalno funkcionisanje bakterijske crevne mikroflore i razvoj korisnih bakterija. Da bi se ostvario potpuni efekat probiotskih
bakterija važna je “ bašta” koju čine prebiotici koje unosimo ishranim bogatom dijetnim vlaknima iz voća, povrća i žitarica.
Poremećaj bakterijske flore u crevima i prekomerno prisustvo patogenih sojeva bakterija i gljivice candide mogu izazvati digestivne poremećaje kao što su opstipacija, dijareja, nadutost kao i odredjene neurološke tegobe. Naučna straživanja su pokazala da disbioze, poremećaji crevne flore mogu biti povezani sa psihološkim poremećajima kao što su
disleksija, dispraksija autizam i drugi.
Ako unosimo previše prostih ugljenih hidrata, slatkiša, slatkih napitaka, proizvoda od belog brašna a ne unosumo probiotske kulture preko mlečnih fermentiranih proizvoda ili fermentiranog povrća, kiselog kupusa, turšije, jabukovog sirćeta može doći do poremećaja crevne flore , tj . disbioze.
Najbolji prirodni probiotik je kefir , piće od fermentiranog mleka staro preko hiljadu godina poreklom sa Kavkaza. Dugovečnost ljudi na Kavkazu može se pripisati korišćenju kefira koji doprinosi dobroj crevnoj flori, jačanju imuniteta i sprečavanju brojnih bolesti. Kefir karakteriše kiselkasto osvežavajući ukus. Kristali kefira su simbioza velikog broja mlečnokiselinskih bakterija i sojeva kvasca. Kristali kefira potsećaju na cvetiće kuvanog karfiola i pretstavljaju kombinaciju proteina, aminokiselina, masnoća i rastvorljivih polisaharida, od kojih polisaharid kefiran ima značajna lekovita svojstva. Kefir je bogat vitaminom A, vitaminima B1, B2, B6 i B12, vitaminom D, vitaminom E, niacinom a sadrži
folnu i nikotinsku kiselinu, minerale kalcijum, fosfor i magnezijum.

Kefir se može praviti od svežeg kozjeg mleka, kravljeg ili ovčijeg mleka i fermentacija traje od 24 do 72 sata na temperaturi od 10 do 25 stepeni Celzijusa.Kefir se preporučuje za jačanje imuniteta kod osoba svih uzrasta a posebno je značajan kod osoba sa smanjenim imunitetom kao i kod trudinica, porodilja i starijih osoba.Kefir sadrži veći spektar bakterija u odnosu na jogurt i nekoliko sojeva bakterija koje ne sadrži jogurt (Lactobacillus Caucasus, Leuconostoc, Acetobacter и Streptococcus).

Bakterije kefira naseljavaju našu crevnu floru i štite nas od patogenih bakterija. Domaći kefir naptavljen na tradicionalni način sadrži sto milijardi korisnih bakterija za razliku od jogurta koji sadrži sto miliona korisnih bakterija.
Kefir je bogat triptofaniom, esencijalnom aminokiselinom značajnom u nastanku serotonina , hormona sreće. Za razliku od jogurta kefir ne sadrži šećer i laktozu.
Kefir jača imunitet, značajan je u prevenciji raka debelog creva, snižava holesterol i trigliceride, koristan kod inflamatornih reumatskih bolesti, alergija, popravlja potenciju muškaraca i žena, pomaže kod nesanice, depresije, povoljno utiče na metabolizam, regulaciju telesne težine i brojne druge poremećaje.

Veliki izbor svih kozijih proizvoda možete naći kod SREĆNE KOZE. Koziji sir po najpovoljnijim cenama kao i različitog ukusa.

IZVOR:ENDOKRINOLOG.RS

Počelo prijavljivanje za poreske olakšice

0

Od danas privrednici mogu da se prijavljuju za poreske olakšice i finansijsku pomoć, zbog čega je njih 15.000 tokom vikenda otvorilo posebne račune. Za uplatu minimalca i odlaganje plaćanja poreza i doprinosa dovoljno je da u poresku prijavu, koju inače podnose pre isplate zarada, upišu – 4. januar 2021. sve ostalo će uraditi nadležne službe.

Od početka epidemije 1.038 preduzeća je smanjilo ili prekinulo proizvodnju. U njima je oko 112.000 radnika.

“Ali počelo je da se dešava unazad 10 dana kada su firme uvidele da će država svojim merama podržati njihov opstanak, broj vraćenih radnika kroz ponovno pokretanje smene i proizvodnje je 5.265”, navodi predsednik PKS Marko Čadež.

To potvrđuje i rast broja zahteva za rad u vreme policijskog časa, u Ministarstvo privrede stiglo je oko osamdeset hiljada. Objašnjavaju zašto dolazi do zastoja u izdavanju dozvola.

“Slali su jednu te istu tabelu na ko zna koliko adresa tako da se napravila jedna konfuzija rekao bih u jednom trenutku, ali mislim da ćemo od danas nastaviti da radimo taj posao i da ćemo u narednih nekoliko dana uspeti da sagledamo sve zahteve koji su stigli u Ministarstvo privrede koji će biti prosleđeni Ministarstvu unutrašnjih poslova”, objašnjava državni sekretar Ministarstva privrede Dragan Stevanović.

Država narednih dana planira da proveri koliko su preduzeća zainteresovana da emisijom svojih obveznica obezbede dodatna finansijska sredstva.

IZVOR: RTS