31.1 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1326

Univerzitet u Beogradu uvršćen u alijansu najboljih univerziteta u Evropi

0

Univerzitet u Beogradu je uvršćen u alijansu najboljih univerziteta u Evropi, rekao je za agenciju Beta profesor Petar Bulat, prorektor UB za nastavu.

Bulat je kazao da je Evropska komisija odabrala i finansiraće naredne tri godine konzorcijum “Circle U.”, koji, pored UB, čine Univerzitet Arhus (Danska), Humboltov Univerzitet u Berlinu (Nemačka), Kings Koledž London (Velika Britanija), Katolički univerzitet u Luvenu (Belgija), Univerzitet u Oslu (Norveška) i Univerzitet u Parizu (Francuska).

“Dobijanjem projekta, prepoznaje se položaj i značaj koji Univerzitet u Beogradu ima u evropskom obrazovnom prostoru i otvara mogućnost još bržeg nastavnog i naučnog napretka naučne zajednice Univerziteta”, rekao je prorektor Bulat.

On je naveo da pripreme projekta traju više od jedne godine, tako da UB spremno dočekuje sprovođenje.

“Evropska unija je, da bi se suprostavila dominaciji američkih univerziteta, na predlog predsednika Francuske Emanuela Makrona, krenula u formiranje grupacija evropskih. UB je u alijansi za koju može da se kaže da je ‘Prva B liga’ “, smatra Bulat.

Na pitanje šta će svrstavanje u “evropsku Prvu B ligu” značiti za studente i nastavno osoblje, Bulat je rekao da će studenti UB moći da slušaju predavanja profesora najboljih evropskih univerziteta.

“I naši nastavnici će imati priliku da predaju na fakultetima iz te alijanse. Imaćemo pristup svim najnovijim iskustvima iz Zapadne Evrope i, samim tim, mogućnost da to implementiramo na našem Univerzitetu”, naveo je Bulat.

On je kazao da će među univerzitetima iz alijanse biti razmene studenata, što je i “velika šansa za promociju naše države i naših nastavnika”.

“Univerzitet u Beogradu biće nosilac razvoja u oblasti biomedicinskih nauka. Mi ćemo organizovati multidisciplinarni tim koji će da radi na razvoju nauke uz saradnju studenata”, rekao je Bulat i naveo projekat “razvoja najmodernijih respiratora”.

Dodao je da će Univerzitet u Beogradu za planirane projekte u okviru alijanse “Circle U.” dobiti 700-800 hiljada evra.

Vizionari Srbije pretvaraju ronilačku opremu u maske za neinvazivnu ventilaciju

0

Vizionari Srbije, neformalna grupa mladih ljudi koja okuplja zaljubljenike u tehnologiju, javnosti je postala poznata na samom početku epidemije koronavirusa, kada su krenuli sa izradom zaštitnih vizira pomoću 3D štampača, koje su zatim donirali brojnim zdravstvenim ustanovama širom Srbije.

Popularni “mejkeri“, kako sebe opisuju, sada pred sobom imaju nove izazove u borbi protiv opakog virusa.

“Videli smo da interesovanje za vizire opada, jer smo podmirili tržište, a i koronavirus je u jednom trenutku počeo da jenjava. Da bismo zadržali ekipu na okupu, prešli smo na sledeći nivo. Dok smo delili vizire, medicinari su nam pričali šta im je još problem, pa smo tako pokrenuli proizvodnju maski za neinvazivnu ventilaciju, uređaja za smanjivanje koncentracije patogena u operacionim salama i takozvane dezinfekcione kapije, kaže za portal N1 Svetozar Kolesar Rare, jedan od inicijatora humane akcije.

Uređaj za smanjivanje količine patogena u operacionim salama
Naš sagovornik objašnjava da je ideja o modifikaciji ronilačkih maski došla iz inostranstva, a Vizionari Srbije su je, kako kaže, samo prilagodili potrebama i mogućnostima.

“Italijanski model, na primer, podrazumeva stavljanje dva filtera na jednu masku, a mi smo malo štedljiviji, pa smo prepravili model da ide jedan filter na masku“, navodi Rare.

Prema njegovim rečima, za pravljenje maske za neinvazivnu ventilaciju pacijenata obolelih od koronavirusa koriste se skuba dajving maske koje služe za ronjenje tik ispod površine vode, takozvani snorkeling.

“Te regularne maske mi modifikujemo, ili kako volimo da kažemo – hakujemo, za drugu namenu. To podrazumeva ugradnju sedam dodataka, a da bi se oni isprintali potrebno je 24 sata. Zatim se sve to temeljno očisti, pa se tek onda spaja. Trenutno na zalihama imamo 88 modifikovanih maski, a još 220 ronilačkih maski čeka u carinskom magacinu i one nisu plaćene. Ukoliko bude potrebe, aktiviraćamo još volontera da bismo mogli da završimo sve u kratkom roku“, ističe Rare, dodajući da sve što je uključeno u izradu jedne takve maske košta oko deset evra.

Proizvodi koje su Vizionari izradili u okviru projekta “Srbija hakuje koronu“ trenutno su u fazi testiranja, a cilj organizacije je da svi oni nađu i praktičnu primenu.

“Za nedelju do dve trebalo bi da dobijemo potvrdu iz Kliničkog centra Srbije da uređaj za smanjivanje patogena u operacionim salama funkcioniše, pa onda možemo da krenemo u sledeću fazu proizvodnje. Inače, cena izrade tog uređaja je oko 500 evra, tu mislim samo na materijal poput motora, filtera i lampi, koliko otprilike košta i sve što se ugradi u dezinfekcionu kapiju“, napominje sagovornik N1 i naglašava da donacije mogu biti usmerene i na konkretnu zdravstvenu ustanovu, kojoj zatim Vizionari isporučuju gotove proizvode u vrednosti koju je odredio donator.

Kako kaže, zbog pogoršanja epidemiološke situacije svakodnevno raste broj zahteva za isporuku zaštitnih vizira, ali i maski, koje Vizionari Srbije treba da isporuče Kliničkom centru u Beogradu, kao i zdravstvenim ustanovama u Pančevu i Kragujevcu.

Izvor: Vizionari Srbije
Vizionari Srbije su donirali zdravstvenim ustanovama desetine hiljada zaštitnih vizira
“Za donacije smo dobili nezvaničnu saglasnost iz Vlade Srbije, jer zvanično to nije moguće. U praksi to izgleda ovako: mi donesemo kutiju ispred bolnice, pozvonimo na vrata i damo onome ko nam otvori. Kažemo im da je to donacija, a kad nas pitaju za papir, odgovorimo im da je u kutiji. Nekad jeste, nekad nije, pa ako im se ne sviđa neka vrate“, otkriva naš sagovornik i dodaje da Vizionari Srbije ne preuzimaju odgovornost za te proizvode i da je na samim zdravstvenim ustanovama odluka o tome da li će ih koristiti.

S ponosom ističe da su Vizionari Srbije donirali i deset hiljada vizira medicinarima u Bosni i Hercegovini, kao i pet hiljada u Crnoj Gori, jer je ova priča, kako kaže, u tim zemljama na nižem nivou nego u Srbiji.

“Humanost ne poznaje granice, zato ćemo, koliko god možemo, nastaviti da pomažemo svima kojima je pomoć neophodna“, obećava sagovornik N1.

 

Potencijalni povratak dece u škole će samo u Torontu imati dodatni trošak od $250 M

0
Školski okrug Toronto

TORONTO – Najveći školski odbor u Ontariju procenjuje troškove potpunog povratka dece u školu u septembru, rekavši da će jedan od mogućih modela povrtaka sa sobom donosi dodatnih 250 miliona dolara samo za osnovne škole.
Ministarstvo obrazovanja dalo je odborima do daju svoje predloge do 4. augusta kako bi osigurali planove vraćanja u školu koji uzimaju u obzir pandemiju COVID-19, a okružni školski odbor u Torontu kaže da neki predlozi sa sobom donose znatne troškove.

Toronto District School BoardU dokumentu o planiranju Školski odbor Toronta kaže da će, ako bi deca iz osnovnih škola bila organizovana po razredima koji bi imali do 15 učenika i ako ne bi imali nikakve promene rasporeda, odbor bi u tom slučaju morao zaposliti skoro 2.500 više nastavnika a to bi sve koštalo dodatnih 248,9 miliona dolara.
Iz TDSB-a kažu da će, ako bi se skratio školski dan za 48 minuta, u tom slučaju bi trebali zaposliti samo 988 nastavnika, a trošak će biti smanjen na 98,5 miliona dolara. Treća opcija, bi bila, da se najmlađi učenici organizuju u odelenjima do 15 i a stariji osnovnoškolaci u grupama do  20 učenika, u toj varijanti bi trebalo angažovati dodatnih 200 nastavnika i ta opcija bi koštala oko 20 miliona dolara.

Odbor kaže da će i ovaj model smanjiti časove francuskog jezika, jer nema dovoljno osoblja koje bi ih podržalo tu aktivnost.

Serbiannews.ca / Srpski Poslovni Imenik

Putovanje po regionu atlantske Kanade će najverovatnije biti ograničeno

0
Atlantska Kanada

ST JOHN’S – Skoro dve sedmice nakon što je sporazum o putovanju između njihovih provincija stupio na snagu, premijeri Atlantske Kanade ne žure da utvrde datum za doček posetilaca iz ostatka zemlje.Kanadska viza - BAS Konsalting

Putovanje pa atlantskim provincijama koje je otvoreno 3. jula omogućava stanovnicima Nove Škotske, Nju Brunswicka, Newfoundlanda i Labradora i ostrva Princa Edwarda da putuju između četiri provincije, a da se ne moraju samoizolovati tokom 14 dana.

Premijeri Newfoundlanda i Labradora započeli su projekat o ukidanju ograničenja za ostale Kanađane 17. jula, ali nešto kasnija izjava iz kancelarije Dwight Ball-a govori da je to gruba procena najranijeg mogućeg datuma, dakle nije još sigurno.

Kancelarija premijera kaže da projekat dozvole putovanja nadgleda glavni medicinski službenik, a odluke će se razmatrati u sklopu nadležnosti.

Premijer  Prince Edward Ostrva Dennis King rekao je u utorak da mu se dopada ideja samo u regionu i da ne želi da ga uskoro proširi izvan Atlantske Kanade.

U izjavi u utorak, premijer New Brunswicka Blaine Higgs rekao je da će to pitanje biti razmatrano sa ostalim premijerima i doktorima, a bilo kakva odluka biće donesena kao grupna odluka.

Serbiannews.ca / Srpski Poslovni Imenik

Najnovije naučne hipoteze: Ima li magnezijum ulogu u pandemiji koronavirusa?

0

 

Proučavanjem karakteristika bolesti COVID-19, uočene su određene podudarnosti sa simptomima i stanjima koji nastaju i kod manjka magnezijuma. To je zainteresovalo naučnike, budući da je nedostatak magnezijuma, minerala koji učestvuje u stotinama vitalnih funkcija, prilično čest u zapadnom svetu.

Zašto se ispituje veza između magnezijuma i koronavirusa?

Pandemija COVID-19 najteže pogađa osobe koji već imaju određene zdravstvene probleme poput debljine, hipertenzije, dijabetesa i hronične opstruktivne bolesti pluća. Ove osobe su podložnije teškom razvoju bolesti COVID-19. Međutim, ono što je zanimljivo jeste da su sve ove bolesti povezane i sa niskim nivoom magnezijuma, koji se može dodatno pogoršati uzimanjem pojedinih lekova (npr. diureticima i inhibitorima protonske pumpe).

Takođe, zanimljiva je veza između činjenice da je najveći broj teških slučajeva bolesti COVID-19 i smrtnih ishoda baš kod starijih ljudi koji su prirodno skloni manjku magnezijuma usled loše ishrane, drugih pridruženih bolesti i uzimanja različitih lekova.

Nedavno objavljeno istraživanje, koje je izazvalo veliku pažnju medija, pokazalo je povezanost niskog nivoa vitamina D i bolesti koronavirusa kod evropske populacije. Međutim, mnogi ne znaju da je za aktivaciju vitamina D u organizmu neophodan magnezijum. Dakle, ako telo nema dovoljno magnezijuma, ono neće moći da koristi ni benefite vitamina D.

Još jedan faktor treba uzeti u obzir, a to je odnos koji postoji između magnezijuma i stresa. Jedan od najjačih efekata pandemije je povećan stres zbog karantina, raznih ograničenja, straha i ekonomske neizvesnosti. Hormoni stresa uzrokuju pomeranje magnezijuma iz ćelija u vanćelijski prostor, što dovodi do pojačanog izlučivanja magnezijuma kroz urin. Manjkom magnezijuma, povećavamo nivo hormona stresa i nastaje začarani krug smanjene otpornosti na stres i daljeg gubitka magnezijuma iz organizma.

Naučnici ispitivanjem unosa magnezijuma kroz vodu ukazali na mogućnost da manjak ovog minerala uzrokuje teže posledice bolesti COVID-19

Imajući u vidu brojne funkcije magnezijuma, u najsvežijem istraživanju grupe italijanskih i francuskih naučnika, postavljena je hipoteza o povezanosti magnezijuma sa epidemijom bolesti COVID-19. Iako su za ovakvu hipotezu potrebna detaljna ispitivanja, oni su izvršili jednu vrstu preliminarne analize. Analiza je vršena na populacijama u SAD koje sa jedne strane unose „tvrđu“ vodu, bogatiju magnezijumom, i „mekšu“, koja ga ima manje. Preliminarna analiza dala je naznake da su posledice bolesti koronavirusa teže u područjima sa nižim unosom magnezijuma, odnosno u populaciji koja ga kroz vodu unosi manje.

Izvesno je da će se opširnije analize raditi kad svi relevantni podaci budu na raspolaganju, ali sigurno je da magnezijum koji nam je svakodnevno neophodan moramo unositi u adekvatnim količinama.

Voda koja sadrži magnezijum i njegov je prirodni izvor može značajno doprineti odgovarajućem svakodnevnom unosu ovog vitalno važnog minerala. Adekvatan unos magnezijuma preduslov je za normalno odvijanje brojnih metaboličkih funkcija kao i podrška u borbi sa stresom koji je izazvala pandemija, kako među zdravstvenim radnicima, tako i među opštom populacijom koja se mora suočiti sa važnim promenama životnih navika i uopšteno, novim stilom života.

 

Šaran sa povrćem

0

Sastojci:

– 1 kg šarana u šniclama

– 5 sitnijih paradajza

– 2 krupne glavice luka

– 4 šargarepe

– 4 korena peršuna

– 200 ml belog vina

– 4 čena belog luka

– 1 limun

– maslinovo ulje

– so, biber

Priprema:

Ugrejte rernu na 200 stepeni. Ako sečete ribu na šnicle, neka budu što deblje. Možete koristiti i filete, ali zarežite kožu na nekoliko mesta.

Povrće očistite i isecite na krupnije komade. U dublji pleh sipajte ulje, pa rasporedite  povrće, posolite i pobiberite. Sipajte belo vino i stavite u rernu na oko 20 minuta.

Za to vreme usolite ribu. Isecite limun na kolutove. Izvadite pleh iz rerne, napravite mesta za ribu i tu postavite kolutove limuna. Na limun stavite komade ribe, vratite u rernu i pecite još oko pola sata.

Ako limun stavite na ribu, pazite da ne pregori od gornjeg grejača, jer će dati gorak ukus.

Izvadite, protresite lagano pleh, probajte i ako je potrebno da povrće još malo uvri, a riba dobije koricu, vratite na još desetak minuta u rernu. Pospite peršunovim lišćem i poslužite.

Prijatno!

Moguće pomeranje novog šampionata

0

U većini gradova na snazi je vanredna situacija, a ukoliko prvenstvo startuje 1. avgusta, utakmice bi se igrale pred praznim tribinama .
Evropska fudbalska unija (Uefa) dugo je čekala šta će biti sa pandemijom virusa korona i sa zgusnutim kalendarom, pa se otuda iz Niona dugo nisu ni izjašnjavali po pitanju završnice međunarodnih takmičenja, posebno u Ligi šampiona i Ligi Evrope. Na kraju, Uefa je odlučila da promeni sistem takmičenja u kvalifikacijama za novu takmičarsku evro sezonu, tako što će se dueli u prva tri kola igrati samo jednom utakmicom, bez revanša, što se nikako nije dopalo srpskim klubovima.

Pošto je situacija sa virusom kulminirala na „Starom kontinentu” doneta je odluka da se završni turnir najjačeg evropskog klupskog takmičenja održi u Lisabonu (od 12. do 23. avgusta), a Lige Evrope u Berlinu i to bez prisustva  navijača. Tako da ćemo na kraju uz dosta muke dobiti nove šampione za takmičarsku sezonu 2019/2020! Ovu najznačajniju vest, koja svakako nije obradovala navijače klubova koji su ušli u samu završnicu za vredne trofeje, obelodanio je potpredsednik te organizacije Mikele Uva.

To praktično znači da je sudbina fudbala još uvek neizvesna i da će po svemu sudeći i dalje ostati na snazi odluka u većini zemalja da se utakmice igraju pred praznim tribinama. Imajući u vidu trenutno veoma složenu situaciju u našoj zemlji opšte je uverenje da će Superliga Srbije u fudbalu, koja je bila planirana da krene 1. avgusta, biti možda čak i pomerena za dve nedelje i da će se utakmice verovatno igrati bez navijača.

Ali, sa druge strane se postavlja novo pitanje: šta će biti ukoliko se broj zaraženih fudbalera bude povećavao? Trenutno, Crvena zvezda ima najveći broj zaraženih igrača. Ukoliko se ovaj trend nastavi postoji realna opasnost da se start lige pomeri, a to bi opet poremetilo kalendar takmičenja imajući u vidu činjenicu da je pred najboljim srpskim klubovima duga sezona od čak 38 kola. A ako bi se Srbija plasirala na Evropsko prvenstvo, pošto je kako sada stvari stoje u oktobru očekuje baraž, takmičenje bi moralo da se završi najkasnije do sredine maja, kako bi reprezentacija imala dovoljno vremena za završne pripreme…

Generalni sekretar FSS Jovan Šurbatović se oporavio od korone, ali je po izlasku iz bolnice otišao pravo u Staru Pazovu gde ima kancelariju i gde svakodnevno nadgleda završne radove u Sportskom centru. Međutim, virus korona ne napušta naš Fudbalski savez, jer kako saznajemo pojavili su se novi slučajevi zaraze, pa će pred start prvenstva biti neophodna puna opreznost svih aktera. Ne samo fudbalera i stručnih štabova, već i sudija, delegata i ostalih sportskih radnika.

Na kraju, sve veći broj klubova ovih dana kuca na vrata FSS tražeći pomoć. Situacija je toliko alarmantna da će dobar deo klubova, posebno u Superligi i Prvoj ligi, biti na opštinskim jaslama. Samo je pitanje da li opštinski i gradski budžeti mogu da pomognu dovoljno, kada novac ovih dana s razlogom odlazi na drugu stranu…

Sve više smo svedoci da je u fudbalu dosta zakulisnih i sumnjivih radnji. Da u nameštanju mečeva osim samih aktera učestvuju i visoki čelnici saveza. Tako je krajem prošle godine, tačnije u novembru u FSS stigao dopis iz Niona u kome se naš Savez upozorava na neke nečasne radnje u domaćem prvenstvu. Od tada mnogi čelnici klubova ali i najviši funkcioneri FSS na kratko su prestali da posećuju sportske kladionice. Ali, sistem ranog uzbunjivanja, koje je nezavisno telo koje radi u kooperaciji sa Uefom, povremeno obaveštava FSS da prati situaciju. Ipak, ni ta preporuka nije zaustavila neke naše fudbalske moćnike da se ponovo klade!?

Srpski naučnici osmislili uređaj koji sprečava širenje koronavirusa

0

Grupa srpskih stručnjaka konstruisala je potpuno novi uređaj koji sprečava širenje koronavirusa i ostalih virusa kroz klimatizacione i ventilacione sisteme i tako smanjuje rizik da se zaraza prenese na ovaj način.

Posle informacije Svetske zdravstvene organizacije (SZO) da se koronavirus širi vazduhom, sve su glasnije preporuke stručnjaka da se isključi klimatizacija u poslovnim prostorima, navodi se u saopštenju.

Revolucionarno rešenje za ovaj problem, do koga je došla grupa srpskih stručnjaka, radi na principu UVC zračenja u HVAC UVC kanalu kojim se uništava DNK virusa i bakterija, vrši sterilizacija vazduha i ponovno vraćanje tako tretiranog, potpuno čistog vazduha, nazad u prostor.

Ovo rešenje jednostavno se nadograđuje na postojeće sisteme i ima široku primenu u objektima sa centralizovanom klimatizacijom i ventilacijom, dodaje se u saopštenju.

Taj inovativan proizvod podržalo je Ministarstvo za inovacije i tehnološki razvoj Srbije, u okviru akcije sprečavanja širenja i suzbijanja zarazne bolesti kovid-19, “Budi i ti heroj”, za koje je preduzeće Propokan Pro d.o.o. dobilo priznanje.

Svoje inovativno rešenje grupa stručnjaka stavila je na raspolaganje Srbiji za vreme krize izazvane pandemijom koronavirusa.

Seno i šljive ispred ministarstva, “Sloga” traži razgovor sa Nedimovićem

0
IZVOR: N1

Srpska poljoprivreda se zbog nemara drzave i vlasti nalazi u teškoj poziciji u poređenju sa državama Evropske unije, poručili su predstavnici sindikata paora i individualnih poljoprivrednih proizvođača.

Najveći problemi su, prema njihovim rečima, niske otkupne cene žitarica i sezonskog voća i povrća, ali i male subvencije koje država izdvaja za poljoprivredu.

Sa današnje konferencije za štampu, koju su održali ispred zgrade Ministarstva poljoprivrede, predstavnici Sindikata paora i individualnih poljoprivrednih proizvodjača u okviru “Sloge” od ministra Branislava Nedimovića zatražili su da ih primi na razgovor u narednih 48 sati.

Oni zahtevaju da se utvrde otkupne cene višanja, pšenice, mleka i drugih proizvoda, jer smatraju da su neprihvatljive cene koje sada nude otkupljivači.

Sindikata paora i individualnih poljoprivrednih proizvođača, Dejan Bulatović, rekao je da Ministarstvo još nije utvrdilo otkupnu cenu višanja koja je bila niska i proizvođači su ih zato bacali, jer im nije bilo isplativo da ih beru.

“Upadljivo je niska otkupna cena žita, a mleko je pet puta jeftinije od nafte, uz nisku cenu stoke, te je stočarstvo gurnuto na ivicu egzistencije”, ocenio je Bulatović.

Predsednik “Sloge” Željko Veselinović rekao je da će “u Srbiji nastupiti glad” ako država seljacima ne garantuje otkupnu cenu žita, soje, pešenice i drugih proizvoda.

“Ukazujemo i na neodgovarajuće i niske državne subvencije poljoprivrednicima, kao i na štete koje su prouzrokovane na voću i usevima usled obilnih gradonosnih padavina i poplava koje resorno Ministarstvo nadoknadilo poljoprivrednicima”, naveo je Veselinović.

On je rekao da su ratari pretrpeli veliku štetu tokom vanrednog stanja usled zabrane kretanja i zbog zatvaranja pijaca, te su veliki gubici malih proizvodjača kojima Ministarstvo poljoprivrede nije ponudilo nikakve naknade.

 

RTS: Rodila šljiva u Banatu, posla i za radnike iz Severne Makedonije

0

Najveći šljivik u južnom Banatu nalazi se na 12 hektara u Omoljici kod Pančeva. Svoje znanje i sredstva prošle godine udružile su dve porodice i prvi plodovi zajedničkog rada se vide ovog leta. Šljiva je rekordno rodila.

Grane su se savile do zemlje pod pritiskom krupnih i slatkih plodova šljive. Skupljaju ih vredne žene iz Severne Makedonije koje su došle da zarade dnevnicu.

“Volim da radim, nije me sramota da berem jabuke, šljive.Nije težak posao, može da se radi i zarade pare”, kaže Mara Popov, iz Krive Palanke.

Njena zemljakinja Slavica Jovanović kaže da ima četvoro dece, koje mora da školuje i izdržava.

U južnobanatskim voćnjacima ne gaji se mnogo šljiva, jer je veoma osetljiva, ali ako se zemljište dobro pripremi ni dobar rod ne može da izostane:

“Treba uzeti uzorak zemlje dodavati po potrebi stajsko i veštačko đubrivo i sve ostalo što je potrebno i na taj način se dodtano poboljšava plodnost zemlje”, kaže Zoran Popović, voćar iz Banatskog Brestovca.

Zahvaljujući izuzetnim vremenskim uslovima ovde će imati 30 tona šljive po hektaru koja će nakon prerade završiti u hrastovim buradima i teglama džema,a veći deo proizvodnje namenjen je za izvoz.

“Apsolutno od kompletne šljive hoćemo da proizvedemo rakiju. Plan nam je da kasnije sušimo šljivu i da pravimo pekmez i da imamo jednu domaćinsku zadrugu koja će prodavati pravu rakiju, sušenu šljivu i džem”, kaže Jovica Božić, proizvođač šljive iz Omoljice.

Proizvođači voća iz Banatskog Brestovca i Omoljice u dosadašnju proizvodnju uložili su svoja sredstva, ali očekuju ubuduće i pomoć države.

“Mislim da je država prepoznala voćarstvo kao potencijal za razvoj i zato se dosta ljudi i odlučuje da investira u to kao što smo se i mi odlučili”, kaže Jovica Božić.

Ovde razmišljaju da razvojem poljoprivredne zadruge i prodajom domaćih proizvoda podstaknu i razvoj seoskog turizma, jer žele da se vrate tradiciji od pre Drugog svetskog rata kada je ovde pod vinogradima i voćnjacima bilo 450 hektara i kada su po kvalitetno domaće piće dolazili kupci iz Češke, Austrije i mnogih drugih zemalja.