Posle dugog cekanja na zavrstak radova, napokon je na bitnom mostu koji povezuje Richmond, New Westminister i Deltu, otvorena cetvrta linija ka jugu, a ukupno, sedma na mostu. Po izjavama odgovornih lica, prosecno se smanjilo vreme cekanja za prolazak mosta oko 15-ak minuta. Dobra vest za sve koji koriste most Alex Fraser.
Kusturica pozvao Odri Azule da zaštiti spomenike na Kosovu i Metohiji
Generalna direktorka UNESKO-a Odri Azule razgovarala je u Jugoslovenskoj kinoteci sa pomoćnicom ministra kulture za međunarodnu saradnju Asjom Dračom Muntean o prioritetima kulturne politike Srbije, a susrela se i sa rediteljem Emirom Kusturicom koji je zamolio da pomogne u zaštiti srpskog kulturnog nasleđa na Kosovu i Metohiji.
Drača Muntean je u izjavi medijima nakon sastanka rekla da je direktorku UNESKO-a upoznala sa situacijom vezanom za zaštitu kulturnog nasleđa, posebno na Kosovu i Metohiji.„Razgovarale smo o srpskim spomenicima koji su na Listi ugrožene svetske baštine i o projektu UNESKO-a na Novom brdu”, rekla je ona i dodala da će Srbija dobiti punu saradnju UNESKO-a da se problemi vezani za Novo brdo reše u razumnom roku tako da srpska srednjovekovna tvrđava bude očuvana na najbolji način kako je bilo predviđeno njenom obnovom.
Azule i Drača Muntean su razgovarale i o programu Mreža kreativnih gradova UNESKO-a za koji je Vranje apliciralo, zatim o programima koji se bave sprečavanjem ilegalne trgovine kulturnim blagom, o holokaustu i obnovi bivšeg jugoslovenskog paviljona u logoru Aušvic-Birkenau, što je pod pokroviteljstvom UNESKO-a.„Dotakli smo se i teme Memorijalnog centra Staro sajmište koje je poslednjih dana u žiži javnosti”, rekla je Drača Muntean, prenosi Tanjug.
Ona je obavestila Azule i sa planom Srbije da nastavi sa upisom na Listu svetske baštine, izrazivši nadu da će 2020. imati pripremljene dve nove nominacije – Kulturni predeo Bača i Limes.Azule je, prema rečima pomoćnice ministra, rekla da će sve pomenute inicijative sagledati i ponuditi pomoć, a pozvala je i srpsku delegaciju na Generalnu konferenciju UNESKO-a, koja se održava na jesen u Parizu kada će biti prva konferencija ministara kulture iz celoga sveta posle skoro 20 godina.
„Nakon ovog sastanka očekujemo da ćemo imati jaču i bolju saradnju u budućnosti”, naglasila je Drača Muntean.Azule je izrazila želju da upozna Kusturicu, želela je da vidi i Jugoslovensku kinoteku imajući u vidu njen značaj u svetskoj porodici filmskih arhiva, a zainteresovana je i za razvoj filmske industrije u Srbiji.Kusturica je zamolio direktorku UNESKO-a da učini sve što može za kulturno nasleđe Srbije na KiM, koje je, kako je istakao u izjavi Tanjugu, „vitalno za našu budućnost kao što je bilo i za našu prošlost”.„Jako mi je drago što će biti na našem (No Smoking Orkestra) koncertu koji 22. oktobra u Parizu organizuje Ministarstvo kulture Srbije i tada ćemo takođe razgovarati o značajnim temama”, rekao je Kusturica.
Azule je, naglašava Kusturica, pokazala izuzetno interesovanje za Srbiju i da ima prijateljski odnos sa nama i blisku komunikaciju sa našom kulturom.Generalna direktorka UNESKO-a je svoju dvodnevnu posetu Srbiji započela u Devetoj beogradskoj gimnaziji „Mihailo Petrović Alas” gde se upoznala sa radom škole, izuzetnim rezultatima koje postižu njeni učenici i vrlo aktivnim Klubom za UN koji deluje u okviru te škole.
Azule je tom prilikom izjavila da će njena poseta biti prilika da razgovara sa predsednikom, premijerkom i ministrima Srbije o bilateralnoj saradnji, kao i o ulozi UNESKO-a u svetu i doprinosu Srbije u globalnoj agendi koja se tiče kulture, nauke, obrazovanja, komunikacija i informacija.
Ona je istakla mesto koje Srbija ima u globalnom programu koji UNESKO sprovodi i koji obuhvata vrlo značajne teme kao što su obrazovanje devojaka u Africi, etika u sferi veštačke inteligencije i uloga kulture u obnovi kriznih područja poput Iraka.
Azule je u pratnji ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladena Šarčevića pogledala izložbu u Istorijskom muzeju Srbije posvećenu Prvom svetskom ratu.Sutra će razgovarati sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerkom Anom Brnabić, nakon čega će u Palati Srbija sa prvim potpredsednikom Vlade Srbije i ministrom spoljnih poslova Ivicom Dačićem otvoriti plenarnu sesiju „Medijska i informaciona pismenost u digitalnom dobu”, u okviru Međunarodnog ekspertskog sastanka o medijskoj i informacionoj pismenosti.Ovo je prva poseta generalnog direktora UNESKO-a Srbiji otkako je ona ponovo postala samostalna država.
IZVOR:POLITIKA.RS
Veganski proizvodi puni soli i masti
Naučnici upozoravaju da biljne zamene za meso nisu tako zdrave kao što se mislilo, a poslednje ispitivanje to i dokazuje.
Zamene za meso, poput biljnih sireva, kobasica od tofua, veganskih burgera… našli su se na udaru naučnika koji, na osnovu najnovijeg istraživanja, tvrde da takvi proizvodi mogu predstavljati zdravstveni rizik. U Australiji, gde je sprovedeno istraživanje, broj ljudi koji se hrane ovim alternativnim namirnicama sve je veći. Procenjuje se da tamo 2,5 miliona ljudi radije bira zamene za meso, zbog čega i proizvođači udovoljavaju željama kupaca, pa je ponuda ovih proizvoda utrostručena u poslednjih deset godina.
Institut za globalno zdravlje „Džordžis” iz Melburna, na osnovu analize 560 proizvoda koje se prodaju kao alternativa mesu, tvrdi da mnogi od njih sadrže prevelike količine soli, masti i šećera. Studija je otkrila da su neki popularni proizvodi, kao slanina bez mesa, prepuni soli. U sto grama pronađeno je dva grama soli, što je trećina ukupnog preporučenog dnevnog unosa. Parče veganske pite – tri grama soli, a popularni falafel bio je prepun pojačivača ukusa, natrijuma i šećera.
Stručnjaci su zabrinuti jer, kako kažu, ovu hranu često prati marketing da je reč o zdravijim biljnim namirnicama.
– Mnogi od ovih proizvoda su primamljivi zbog marketinga. Kada kažemo da je nešto biljno, za mnoge to podrazumeva i zdravije, ali ne obraćamo pažnju na deklaracije gde jasno piše šta se još dodaje u takve proizvode. Proizvođači dodaju so iz više razloga, ali glavni je taj što žele da kupcu ponude bolji ukus – kaže Keli – En Džoli, izvršna direktorka Fondacije za zdravlje srca, koja će uskoro pokrenuti novu studiju na ovu temu. Međutim, istraživanje je utvrdilo da među ovim proizvodima ima i zdravijih opcija zbog čega stručnjaci pozivaju građane koji žele da izbegavaju meso obraćaju pažnju na sastav proizvoda.
Ova studija baca senku na vegetarijanski način ishrane. Jer, zbog savremenog života pobornici ovog pokreta često konzumiraju brzu hranu koja, takođe, može biti nezdrava kao i konvencionalna. Istraživači podsećaju da prekomerna upotreba crvenog mesa nosi veći rizik od nekih karcinoma i srčanih bolesti. Ali naučnicima se zamera što nisu dali odgovor šta je zdravije – slanina bez mesa ili prava slanina.
Broj onih koji se ne hrane namirnicama životinjskog porekla iz godine u godinu raste. Prehrambena industrija tehnološki prati ovakve potrebe (uzgoj mesa u laboratoriji, belančevine na biljnoj bazi…). Globalna statistika pokazuje da u 2017. godini oko 70 odsto svetske populacije aktivno smanjuje potrošnju mesa i da je lansiranje novih veganskih proizvoda, od 2010. godine, povećano za 250 odsto. Britanski „Eurostar” navodi da će uskoro u toj zemlji potražnja za belančevinama na biljnoj bazi nadmašiti potražnju za klasičnim mesom. U Velikoj Britaniji broj vegana povećao se u poslednjoj deceniji za 360 odsto, a svaki dvanaesti roditelj odgaja decu vegane. Osim Britanije značajan pad potrošnje mesa beleže i Nemačka i Novi Zeland gde se po stanovniku jede 20 kilograma manje nego pre 10 godina. Slično je i u Kini gde 39 odsto stanovnika aktivno smanjuje potrošnju, dok polovina Kanađana već konzumira alternative mesu. Američko tržište je specifično po tome što se 43 miliona potrošača izjasnilo da nisu ni vegani ni vegetarijanci, ali kupuju neke biljne proizvode zbog zdravije ishrane, najčešće sojino i bademovo mleko, tofu i veganske burgere.
Holandska kompanija za istraživanje tržišta „Inova market insajt” utvrdila je da je između 2013. i 2017. godine potražnja za proizvodima biljnog porekla u svetu porasla za 62 odsto. Čak i Brazil, koji ima jednu od najvećih mesnih industrija, trenutno peto najveće tržište zdrave hrane, a trećina stanovništva se već deklariše kao vegeterijanci. Holandija želi da u sledećih pet do deset godina postane lider zdrave i održive hrane. A koliko je ovaj način ishrane uzeo maha pokazuje podatak da je globalni servis za dostavu hrane „Uber its”, prošle godine, vegansku hranu proglasio vrhunskim trendom.
Mlekarstvo u krizi
Mlečna industrija beleži gubitke zbog uticaja biljnih alternativa na profit, zaključak je poslednje konferencije o mlekarstvu u Glazgovu. Očekuje se da će biljna mleka za manje od 10 godina potpuno nadmašiti proizvode od kravljih. U Frankfurtu je već otvoren prvi veganski vrtić, većina škola u Britaniji praktikuje takozvani zeleni ponedeljak, kada je na meniju isključivo biljna hrana. Bar jednu vegansku opciju nude 1.800 škola u Njujorku. Amazonova poslovnica u Britaniji objavila je da je njihova „onlajn” veganska trgovina za godinu dana povećala prodaju za sto odsto, a da su pekarski proizvodi imali najveći rast.
IZVOR:POLITIKA.RS
http://www.politika.rs/sr/clanak/437939/Veganski-proizvodi-puni-soli-i-masti
Vrhovni Sud BC trazi preispitivanje odluke
Vrhovni sud BC , zatrazio je danas da se preispita odluka Nacionalnog energetskog odbora o odobrenju produzetka gradnje ” Mountain”” naftovoda , kroz Britansku Kolumbiju.Razlog preispitivanja odluke je zastarelost misljenja iz januara 2017 godine. Pokretac inicijative su City of Vankuver i Squamish First Nation.
Cene benzina u Vankuveru
Posle napad Huta na postrojenja za preradu nafte u Saudijskoj Arabiji, ocekivao se nagli skok cena benzina sirom sveta. Na svetskim berzama , cena sirove nafte jeste skocila za $8,5 ,ali na svu srecu, taj skok sirove nafte se nije odrazio, na nase lokalno trziste. I dalje cena benzina u utorak po benzinskim stanicama se krece oko $ 1,50 u Vankuveru i okolini ,za benzin od 87 oktana.
Marko Marin, kapiten FK Crvena Zvezda: Oduvek sam sanjao Zvezdu i Ajntraht
Marko Marin, kapiten Crvene zvezde, govorio je za nemačke medije uoči utakmice Lige šampiona protiv Bajerna. Pričao je o čuvenom tunelu na “Marakani”, o velikom uspehu kluba i kako se njegova karijera preokrenula, prenosi Dojče vele.Uoči utakmice je kapiten beogradskog tima Marko Marin govorio za portal t-online. Prisetio se svoje prve utakmice protiv Bajerna u maju 2007. kada je dobio priliku na poluvremenu za Menhengladbah.”Mehmet Šol je tada još igrao. A, ja sam posle utakmice brže-bolje otišao da sa uzmem njegov dres (smeh). Bio mi je omiljeni igrač.”Na pitanje novinara šta bi današnji Marko Marin savetovao tadašnjem sebi, on kaže:”Mislim da bih jednostavno rekao: igraj onako kako si zamislio. Verujem da to nije bila moja loša utakmica mada je bila tek druga u Bundesligi.”O očekivanjima od sudara u Ligi šampiona je kapiten Zvezde rekao:“Naravno, moramo da ostanemo realni. Sad smo tek uspeli da se dvaput zaredom plasiramo u Ligu šampiona, već je to ogromna stvar za klub i Srbiju. Bavarci sa druge strane imaju cilj da osvoje Ligu šampiona. Već po tome se vidi ko je favorit (smeh). Ali smo prošle sezone svakako nešto naučili.”Marin je rekao da je prošle sezone Zvezda „skupo platila školarinu” na gostovanjima u LŠ – ubedljivo su izgubili u Liverpulu i Parizu – ali da je kod kuće druga stvar. Novinar je na to rekao:“Mislite na veštičji lonac na ‘Marakani’?”, upitao je Marin, “Da, tamo je neverovatno i teško je to opisati.”On se prisetio pobede nad Liverpulom kod kuće i pokušao da opiše kako je igračima kad izlaze na ‘Marakanu’ kroz dugački tunel.
“Imaš osećaj da ti iz svlačionice treba deset minuta do terena (smeh). Tunel je sve duži i duži, a čuješ kako navijači napolju grme. A, igrači Liverpula su došli sa mišlju ‘mi dolazimo sa ‘Enfild rouda’, šta nas može da impresionira?’ – ali kada su išli kroz tunel video sam da su pod utiskom. Kada smo onda poveli pa povisili na 2:0, više nije bilo kočnica. Mislim da je to jedinstveno u Evropi.”Govoreći o svojoj karijeri, najbolji fudbaler srpskog šampiona je rekao:“Kad te ljudi oko tebe samo hvale, to može biti opasno. Ili novac: kad mladić od 18 ili 19 godina odjednom tako zarađuje – šta želi omladina u tim godinama? Hoće naravno da izlazi posle utakmice. Pre utakmice nikako, moraš biti profesionalac. Ali danas zahvaljujući ‘Tviteru’ ili ‘Instagramu’ sve ti se odmah olupa o glavu i sutradan je na naslovnim stranama. Preterano je šta prave od toga.”
Marin je ispričao da mu je najgora bila epizoda kada je iz Čelsija bio pozajmljen Anderlehtu, a da ga je u život vratio Trabzon. A Zvezda?“Rekao bih da još nikada nisam jednom timu bio važan kao ovom. Kao vođa na terenu i za naše mlade talente. Više nisam tip igrača kao pre koji čeka spolja i onda pokušava da dribla (smeh) već sam više organizator igre. Prezadovoljan sam.”
Na pitanje da li mu je cilj da se vrati u Bundesligu, Marin kaže:“Nikako to ne bih nazvao pravim ‘ciljem’. Otvoreno kažem: trenutno nigde ne bih radije bio nego ovde gde sam. Nakon karijere bih da se vratim u Nemačku i opet živim u Frankfurtu (Marin je tu odrastao, prim. red.) – ali sam uvek govorio da sam kao dete sanjao dva kluba – Crvenu zvezdu i Ajntraht Frankfurt. Dakle ako bi došlo do povratka u Bundesligu, onda bih voleo u Frankfurt.”Minhenski tabloid Abendcajtung piše da je policija susret u sredu označila utakmicom visokog rizika. Računa se sa “hiljadu kritičnih navijača iz Beograda”. Zato će oko stadiona biti oko 500 pripadnika žandarmerije.Kako piše tabloid “Bild”, trener Bavaraca Niko Kovač dao je u ponedeljak slobodno svojim igračima nakon remija sa Lajpcigom tokom vikenda. List tvrdi da je Kovač spustio gas na treningu, da se lakšim treninzima vodi računa o fizičkoj spremi te da po svaku cenu želi da izbegne nove povrede. U sredu neće moći da računa na Davida Alabu i Leona Gorecku.
Sportski magazin “Kiker” navodi da je sreća za Kovača što ima nekoliko igrača koji mogu da igraju na raznim pozicijama poput Benjamina Pavara, Lukasa Ernandeza i Džošue Kimiha, te očekuje povratak Felipea Kutinja i Ivana Perišića u startnu postavu. Navodi se da Robert Levandovski od srede počinje da juri Ruda van Nistelroja na večnoj listi strelaca u LŠ. Trenutno je Levandovski šesti sa 53 gola, dok je Holanđanin tokom karijere dao 56.
IZVOR:RTS.RS
Zavetna istorija Srba-tema serije predavanja u Kanadi
Od 18. do 29. septembra u nizu gradova u Kanadi Milo Lompar, Miloš Ković i Branimir Nešić održaće predavanja pod nazivom “Temelji srpske kulture i zavetna istorija Srba”.Posle tri godine i niza novih i kvalitetnih izdanja, u Kanadi će ponovo biti održana serija promocija knjiga Izdavačke kuće Catena mundi, ovaj put sa ekskluzivnim gostima, čija glavna tema će biti zavetna istorija Srba. Šta je ona, od kada traje i koliko je uticala na naš identitet.
Milo Lompar, Miloš Ković i Branimir Nešić posetiće sve veće srpske zajednice na istočnoj i zapadnoj obali Kanade.Iz Izdavačke kuće Catena mundi saznajemo da će se na serijama tribina pod nazivom Temelji srpske kulture i zavetna istorija Srba, uz enciklopediju Catena mundi i Magnum crimen Viktora Novaka, razgovarati i o sledećim naslovima: Miloš Ković, Zaveti; Milo Lompar, Sloboda i istina; Đoko Slijepčević, Istorija srpske pravoslavne crkve; Aleksandra Ninković Tašić – Branislav Stanković, Zvonari slobode; Istorija jedne utopije, Milo Lompar, Duh samoporicanja…
Raspored tribina:
-Hamilton, 19. septembar u 19.30, Saborni hram Sv. oca Nikolaja, 153 Nash Rd. S. Hamilton ON, L8K 4J9
-Kičiner, 20. septembar u 19.00, Srpska pravoslavna crkva Svete Trojice, 700 Fischer Hallman Rd., Kitchener, ON, N2E 1L7
-Misisaga, 22. septembar u 12.00, Hram Sabora srpskih svetitelja, 2520 Dixie Rd, Mississauga, ON L4Y 2A5
-Kalgari, 27. septembar u 19.00, Crkva Svetog Simeona Mirotočivog, 16025 243 Avenue East, Foothills, AB, T1S 4C3
–Vankuver, 29. septembar y 12.00, Crkva Svetog arhangela Mihaila, 7837 Canada Way, Burnaby, sa pocetkom u 12.00
DOBRODOSLI!
Rol kiflice sa viršlama
Najmekše i najukusnije rol viršlice koje ste probali. Kao mini, koktel pecivo za slavlja, rođendane..za užinu, doručak.
Sastojci i priprema:
– oko 450 – 500 gr. brašna
– 250 ml. vode (mlake)
– 20 gr. svežeg kvasca
– 100 ml. ulja
– 1 jaje
– 2 kašičice šećera
– 1 kašičica soli
– oko 600 gr. viršli (mini viršle ili velike koje presečete na dva ili tri dela, ne kuvaju se, ako je sa najlonom skinuti ga).
– 1 jaje za premazivanje
..semenke za posipanje, susam, lan, kim, čia semenke..
Kvasac razmutite u mlakoj vodi sa šećerom i malo brašna.
Ostavite 10 minuta da stoji pa dodajte ulje, jaje, so. Promešajte pa dodajte malo po malo brašna dok mesite. Testo treba da bude lagano i lepljivo. Ostavite pola sata da nadođe pa ga premesite uz dodatak brašna.
Podelite na dva dela, razvucite oklagijom u dužinu. Za male viršle potrebno su kraće trake, dužine oko 15 cm, širina jedan prst. Za veće isečene viršle dužina trake je oko 25 cm, širina jedan prst.
Na svaku traku stavite viršlu uz kraj i motajte tako da bude spiralno oko viršle.
Slažite na tepsiju namazanu margarinom (ili pek papir), premažite umućenim jajetom i pospite semenkama. Ja sam posipala čia semenkama.
Uključite rernu na 200 stepeni da se zagreje, taman će i kiflice ,,odmoriti”. Pekla sam ih pola sata, ako volite rumenije pecite još malo. Izvadite iz rerne i premažite sa malo ulja ako volite da dobiju sjaj. Prijatno!
http://www.serpica.net/2019/08/rol-kiflice-sa-virslama.html#more
IZVOR:www.serpica.net
Ivanjica, divlje svinje prave stetu
Na području ivanjičke opštine divljač sve češće pričinjava štetu na usevima u neposrednoj blizini seoskih domaćinstava, a prednjače divlje svinje. Meštani od lovaca traže pomoć i rešenje situacije, a oni postupaju u skladu sa planskim dokumentima, na osnovu kojih je predviđen odstrel i briga o divljim životinjama.Nikola Bošković iz Osonice bio je neprijatno iznenađen kada je shvatio da će njegovo domaćinstvo ostati bez kukuruza koji gaji isključivo da lakše prebrodi oštru zimu u tom delu ivanjičke opštine.”Bolje su obrale svinje nego kombajn u Banatu. Nijedno zrno nije ostalo. To je pokupilo, to je iskosilo i šašinu, može da se vidi verovatno kakvo je stanje”, kaže Nikola Bošković.Srećom da su pre divljih svinja obrali pasulj. Zbog divljih životinja žitelji planiskih delova strahuju da idu u berbu kupina, pečurki i drugih plodova.Jesu zaštićene ili šta je u pitanju? Niko ih ne dira. Lovaca ima, mi smo svi obavestili, ali niko nije došao da sačeka”, ističe Stanojla Bošković iz Osonice.Oni koji vode brigu o divljači tvrde da bi štete bile veće da nema preventivnih aktivnosti.Svake godine ivanjički lovci obezbede oko 40 tona hrane za divljač. Na području od 76.000 hektara, kojim gazduje lovačko udruženje, trenutno je evidentirano oko 200 divljih svinja.Za naknadu štete ivanjičko lovačko udruženje izdvaja ogromna sredstva, ali najmanje novca dobiju oni kojima je pričinjena.”Ide veštacima, ide advokatima, ide sudstvu. Devedest posto. On uzme 30.000, vrednost spora 400.000. Ogroman broj smo kupili električnih ograda, čobanica, čuda. Idemo pobijamo kočiće. Mi zagrađujemo, itd. Svojim prstima dokazujem, biram, je li krompir bio posejan ili nije bio posejan i tako dalje”, objašnjava Vukić Kostić, predsednik LU “Čemernica” Ivanjica.Lovci kažu da rešenje treba da bude kao u zemljama Evropske unije, gde postoji harmonija između divljači i žitelja. Ali treba razmišljati i kako vratiti ljude u krajeve koje su selidbom prepustili prirodi.
IZVOR:RTS.RS
Zube verovatno perete sasvim pogrešno: Evo na šta treba da obratite pažnju!
Svake godine, provedete oko 24 sata perući zube. Ali, ako ne želite da završite s manje zuba nego vaš čukun-čukundeda, morate da se pobrinete da to radite kako treba, i ujutru i uveče. Evo na šta treba da obratite pažnju.
ako vas nekad verovatno mrzi da temeljno operete zube, recimo… kad se jedva dovučete kući posle 18 sati na poslu, nema načina da to zaobiđete bez posledica. Redovno, pravilno pranje zuba pomaže vam da sačuvate zdravlje, ne samo oralno, već i kardiovaskularno.
Ali, čak i ako zube perete dva puta dnevno još otkako ste porasli dovoljno da možete da izvirite iznad ivice lavaboa, postoji prilično velika verovatnoća da to ne radite kako treba.
- Na sreću, nije teško ispraviti navike u vezi s održavanjem oralne higijene, treba samo malo da radite na tehnici i utrošite na to minut više svakog dana.
Najvažnije za temeljno pranje zuba je vreme, piše Popular Science. Asocijacije stomatologa širom sveta slažu se da je zube potrebno prati najmanje dva puta dnevno i to tokom dva minuta, ujutru i uveče.
Dva minuta možda vam ne zvuči kao mnogo vremena, ali ako ne brojite u sebi do 120, velika je verovatnoća da ćete ipak “zbrzati” tu svakodnevnu aktivnost.
Najlakši način da to rešite, a da ipak ne morate da brojite, je da namestite tajmer. Tako ne morate da razmišljate, prosto perete zube dok ne odzvoni.
Ali, neće svako pranje zuba koje traje dva minuta dati iste rezultate. Kad perete zube, cilj bi trebalo da vam bude da operete svaki zub, a da ne naškodite desnima.
To znači da bi trebalo četkicu da pomerate u kratkim potezima, gore-dole, pod uglom od 45 stepeni u odnosu na desni, i da ne zapinjete previše.
Ako su vam desni osetljive, i ako povremeno krvare, a nemate problema sa paradentozom (što, naravno, treba da vam kaže zubar), problem je verovatno četkica, i trebalo bi da kupite mekšu
Svake godine, provedete oko 24 sata perući zube. Ali, ako ne želite da završite s manje zuba nego vaš čukun-čukundeda, morate da se pobrinete da to radite kako treba, i ujutru i uveče. Evo na šta treba da obratite pažnju.
Iako vas nekad verovatno mrzi da temeljno operete zube, recimo… kad se jedva dovučete kući posle 18 sati na poslu, nema načina da to zaobiđete bez posledica. Redovno, pravilno pranje zuba pomaže vam da sačuvate zdravlje, ne samo oralno, već i kardiovaskularno.
Ali, čak i ako zube perete dva puta dnevno još otkako ste porasli dovoljno da možete da izvirite iznad ivice lavaboa, postoji prilično velika verovatnoća da to ne radite kako treba.Na sreću, nije teško ispraviti navike u vezi s održavanjem oralne higijene, treba samo malo da radite na tehnici i utrošite na to minut više svakog dana.
Najvažnije za temeljno pranje zuba je vreme, piše Popular Science. Asocijacije stomatologa širom sveta slažu se da je zube potrebno prati najmanje dva puta dnevno i to tokom dva minuta, ujutru i uveče.
Dva minuta možda vam ne zvuči kao mnogo vremena, ali ako ne brojite u sebi do 120, velika je verovatnoća da ćete ipak “zbrzati” tu svakodnevnu aktivnost.
Najlakši način da to rešite, a da ipak ne morate da brojite, je da namestite tajmer. Tako ne morate da razmišljate, prosto perete zube dok ne odzvoni.
Ali, neće svako pranje zuba koje traje dva minuta dati iste rezultate. Kad perete zube, cilj bi trebalo da vam bude da operete svaki zub, a da ne naškodite desnima.
To znači da bi trebalo četkicu da pomerate u kratkim potezima, gore-dole, pod uglom od 45 stepeni u odnosu na desni, i da ne zapinjete previše.
Ako su vam desni osetljive, i ako povremeno krvare, a nemate problema sa paradentozom (što, naravno, treba da vam kaže zubar), problem je verovatno četkica, i trebalo bi da kupite mekšu.
IZVOR: MONDO.RS