Ovo smrznuto jezero u Britanskoj Kolumbiji ima najdužu stazu za klizanje na svetu ( VIDEO )
Jezero Windermere je po Guinnessovoj knjizi svetskih rekorda, proglašeno da ima najdužu stazu za klizanje na celom svetu 2014. godine.
Ekonomija, vođenje provicije tokom pandemije, glavna su pitanja za političare u Manitobi
WINNIPEG – Pandemija COVID-19 oblikovaće politiku Manitobe na mnogo načina 2021. godine.
Političari će i dalje pokušavati da drže kontrolu oko izbijanja novog virusa i sprečiti da bolnice budu preplavljene. Moraće doneti odluku o tome kakva trebaju biti ograničenja prilikom ponovnog otvaranja preduzeća i kakva treba biti ograničenja na javnim okupljanjima, kako bi se usporilo širenje virusa.
I biće pitanja o tome može li se premijer Brian Pallister odbraniti od široko rasprostranjene kritike, progresivne konzervativne vlade na skok slučajeva krajem leta i tokom jeseni.
“Pallister je zaista dobro lice vladinog odgovora “, rekao je Royce Koop, profesor političkih studija na Univerzitetu Manitoba, pozivajući se na brojne Pallisterove konferencije za novinare o COVID-19.
“Pa kad nije išlo dobro, Pallister je uvek uspeo nekako da se izvuče potpuno sam.”
Mnogo sedmica tokom jeseni, Manitoba je predvodila u stopi novih zaraza na broj stanovnika. Vremena čekanja na mestima za testiranje bila su duga i, činilo se da su bolnice u pred pucanjem. Izbile su infekcije i u staračkim u domovima. Pallister je u intervjuu za štampu na kraju godine istakao, da je njegova vlada među prvima uvela niska ograničenja na javnim okupljanjima. I za razliku od ostalih provincija u centralnoj Kanadi i na Zapadu, Manitoba je uvela obaveznu samoizolaciju putnika koji dolaze iz nekih drugih regija.
Ipak, virus se širio dok su se ljudi nastavili mešati. Restorani, barovi i druga preduzeća su bila otvorena. Do kraja oktobra, dnevni broj novih slučajeva skočio je na 300, sa manje od 100 dnevno.
“Nismo bili spremni za skok koji se dogodio, gotovo spontano, u prvih nekoliko nedelja novembra”, rekao je Pallister.
Vlada je zatvorila barove i restorane, osim hrane za poneti i dostavu, i ograničila javna okupljanja čak i u privatnim kućama, prvo u Winnipegu, a zatim širom provincije. Broj novih dnevnih slučajeva počeo je opadati nekoliko sedmica kasnije. Ali do tada je Manitoba već bila na putu da objavi drugu, po visini stopu smrtnosti po glavi stanovnika od COVID-19, iza Quebeca.
Trenutni set javnih zdravstvenih naloga, koji uključuje zabranu većine društvenih okupljanja u privatnim kućama i zatvaranje nebitnih trgovina, ističe 8. januara. Pallister je rekao da odluka o prisiljavanju kompanija da se zatvore nije bila laka.
“Primećujem da ljudi koji nam kažu da smo pre trebali ugasiti ekonomiju ne moraju se suočiti s posledicama gubitka posla”, rekao je. “Teško je reći osobi i da će biti nezaposlena sada u ne skoro u budućnosti.”
Pallister je takođe nagovestio moguću promenu u vladi koja bi dodala drugog ministra zdravlja, kako bi pomogla podeliti radni teret pandemije.
Takođe se mora doneti odluka i o njegovoj vlastitoj budućnosti.
Na poslednjim izborima, Pallister je obećao odslužiti puni mandat do sledećeg glasanja u pokrajini u oktobru 2023. Na pitanje namerava li se opet kandidovati? Rekao bi samo da će ostati dok se ne reši pandemija.
Koop je rekao da će taj signal podstaknuti sve konzervativce koji teže liderstvu da se počnu organizovati.
“To bi oni i svakako radili (tiho) … ali sad kad je to rekao direktno, dato je zeleno svetlo da se počnu kretati u tom smeru.”
Nedavna anketa agencije Probe Research pokazala je da podrška konzervativcima po prvi put u godinama zaostaje za podrškom NDP-a, posebno u Winnipegu, gde je većina sedišta zakonodavnih tela.
Lider NDP-a Wab Kinew rekao je da se njegova stranka usresređuje na iznošenje alternativne vizije Vladinoj.
“Puno je besa usmereno prema trenutnoj Vladi, rekao je Kinew.
SERBIANNEWS.CA
SKUPŠTINA CRNE GORE ODLUČILA: Izglasane izmene i dopune Zakona o slobodi veroispovesti

POSLANICI Skupštine Crne Gore izjasnili su se večeras predlogu Zakona o izmenama i dopunama Zakona o slobodi veroispovesti. Svih 41 poslanika je bilo “za” predlog Zakona o izmenama i dopunama Zakona o slobodi veroispovesti.
Poslanici su se, takođe, izjasnili o hitnosti stupanja na snagu njihove odluke, tako da će promenjeni Zakon o slobodi veroispovesti stupiti na snagu odmah po objavljivanju u Službenom glasniku.
Podsetimo, sednica Skupštine je počela danas u 16 časova i to sa tri sata zakašnjenja.
U međuvremenu je Državna izborna komisija odbila da verifikuje mandat poslanici Suadi Zoronjić koja je izabrana sa liste “Crno na bijelo”, nakon što je Parlament obavestila da je Filip Adžić podneo ostavku.
Učešće u radu na daljinu omogućeno je poslanici Maji Vukićević (DF) i poslaniku Jevtu Erakoviću (DPS) koji se nije uključio u današnji rad parlamenta.
Međutim, Skupština je nastavila rad kasno uveče. Zakon je izglasan oko 02:30 ujutru.
Izvor:Novosti.rs
Radnički u finalu Kupa
Vaterpolisti Radničkog plasirali su se u finale Kupa Srbije, pošto su u polufinalu savladali Novi Beograd sa 13:9 (1:4, 8:2, 3:2, 1:1).
Radnički je drugi finalista Kupa Srbije, nakon Crvene zvezde koja je savladala Partizan.
Radnički je posle šest minuta igre gubio sa 4:0, ali je u nastavku potpuno razbio odbranu protivnika i zakazao finale sa Crvenom zvezdom.
Fenomenalnu partiju za Radnički pružio je Strahinja Rašović, koji je sedam puta zatresao mrežu Novog Beograda, a u poraženom timu Miloš Ćuk postigao je tri pogotka.
Finale se igra sutra od 18 sati na bazenu “Milan Gale Muškatirović”.
Zvezda bolja od Partizana u derbiju, crveno-beli u finalu Kupa
Vaterpolisti Crvene zvezde plasirali su se u finale Kupa Srbije, pošto su u polufinalu pobedili Partizan sa 9:7 (2:3, 2:2, 1:3, 2:1) na bazenu “Milan Gale Muškatirović”.
Najefikasniji u pobedničkom timu bio je Gavril Subotić sa šest golova, dok je među crno-belima najbolji bio Andrej Barać sa četiri gola.
Crvena zvezda će u finalu igrati sa kragujevačkim Radničkim, koji je savladao Novi Beograd sa 13:9.
Finale se igra sutra od 18 sati.
Fiskalni savet: Ciljevi strategije Vlade Srbije za 2021. godinu dobro odabrani, loše planirani

Fiskalna strategija Vlade Srbije za 2021. godinu sa projekcijom za 2022. i 2023.godinu predviđa dobre ciljeve fiskalne politike u srednjem roku koji, međutim, nisu dovoljno kredibilno planirani, saopštio je danas Fiskalni savet.
“Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) podstakle bi investicije privatnog sektora za koje se očekuje da će u naredne tri godine realno da rastu preko deset odsto godišnje, ali strategija ne definiše dovoljno dobro konkretne politike kojima bi se to
obezbedilo”, naveo je Fiskalni savet u oceni Fiskalne strategije Vlade Srbije.
Dodaje se da nisu jasno predstavljene ključne mere Vlade koje bi dovele do očekivanog snažnog rasta privatnih investicija od deset odsto godišnje i posledično relativno visokog rasta BDP-a od šest odsto u 2021. godini.
Ističe se da se ne zna kako će se u praksi ograničiti rast plata u javnom sektoru u srednjem roku kad država takvu politiku ne sprovodi ni tokom zdravstvene krize.
“Nije prikazan dovoljno čvrst plan temeljnog restrukturiranja najvažnijih državnih i javnih preduzeća što je neophodno za projektovano smanjenje subvencija”, naveo je Fiskalni savet.
Prognoza privrednog rasta u strategiji je, prema oceni Fiskalnog saveta, previše optimistična jer je Vlada projektovala da će privredni rast u 2021. da bude relativno visok i iznosi šest odsto, a zatim četiri u 2022. i 2023. godini.
“U vremenu povećane neizvesnosti Vlada je trebalo da ima nešto oprezniji pristup u prognozama, a naročito je upitan rast BDP-a od šest odsto u 2021. koji je iznad očekivanja svih kredibilnih međunarodnih institucija”, naveo je Fiskalni savet.
Dodaje se da je projekcija privrednog rasta od četiri odsto u 2022. i 2023. nešto manji problem jer se ne razlikuje toliko od srednjoročnog trenda rasta BDP-a Srbije iz perioda pre zdravstvene krize.
“Tenutno raspoloživi podaci ukazuju na to da bi odgovarajuća, dovoljno oprezna prognoza rasta BDP-a u 2021. bila tri do četiri umesto šest odsto”, ocenio je Fiskalni savet.
Strategijom je, kako je naveo Fiskalni savet, planirano da se fiskalni deficit sa 8,9 odsto BDP-a iz 2020. smanji za tri godine na jedan odsto BDP-a uz smanjenje javnog duga sa skoro 60 odsto BDP-a na 56 odsto BDP-a.
Planirano je i veliko poboljšanje strukture budžeta tako što bi se snažno smanjilo učešće državnih subvencija i plata u javnom sektoru u budžetskim rashodima, a povećalo učešće javnih investicija.
“Strategija kaže da će subvencije u 2023. da se nominalno smanje za oko 20 odsto u odnosu na 2021, a da će plate u javnom sektoru u naredne tri godine da rastu manje od pet odsto godišnje. Po projekcijama budžet ne bi oskudevao ni u poreskim prihodima pošto je prognozirano da će privredni rast u 2021. da iznosi šest odsto, ali je pitanje da li će se te idealne projekcije ostvariti”, naveo je Fiskalni savet.
Detaljnije analize pokazuju, kako je ocenio Fiskalni savet, da prognoza rasta BDP-a iz strategije sadrži neke neodgovarajuće pretpostavke i nekonzistentnosti, a prva je to što je BDP za 2020. godinu procenjen na skoro 47 milijardi evra, za bar 500 miliona evra više od stvarno mogućeg, a upitna je i projekcija rasta lične potrošnje i investicija.
Da bi više rasle investicije javnih preduzeća neohodna je njihova reforma, a da bi privredna preduzeća više ulagala potrebno je poboljšati ambijent, većom vladavinom prava i manjom korupcijom.
Ukazano je i da su plate u ovoj kriznoj godini u javnom sektoru povećane za deset odsto kada će BDP zabeležiti pad do 1,5 odsto, ali je taj problem ostavljen da se rešava u srednjem roku.
“Strategijom je planirano smanjenje izdvajanja za ostale tekuće rashode u srednjem roku gde spadaju kazne i penali, što bi se lako moglo pokazati kao preterano optimistična prognoza jer se pred međunarodnim sudovima vode četiri postupka investitora protiv Srbije koji bi mogli da rezultiraju kaznama za državu od preko 400 miliona evra”, naveo je Fiskalni savet.
Dodao je da je Srbija za poslednjih 11 godina na ime kazni platila milijardu evra, a uz to Srbija je među zemljama rekorderima po broju tužbi koje njeni građani vode pred Evropskim sudom za ljudska prava.
“U Strategiji nije nisu navedeni ni detaljni planovi investicija u zaštitu životne sredine, a nisu dati ni elementi po kojima bi se uredio sistem plata u javnom sektor”, naveo je Fiskalni savet.
Izvor:Beta
Vakcina Sputnjik stiže u Srbiju pre kraja godine
Predsednica Vlade Ana Brnabić razgovarala je sa ambasadorom Ruske Federacije u Srbiji Aleksandrom Bocan-Harčenkom, kome je izrazila zahvalnost na velikodušnoj pomoći koju je Rusija uputila Srbiji za borbu protiv koranavirusa i spremnosti za saradnju oko vakcine Sputnjik.
Brnabić je rekla da je vest da će određena količina Sputnjik vakcine stići u Srbiju pre kraja godine veoma dobra i zahvalila ambasadoru Bocan-Harčenku na spremnosti i solidarnosti Rusije da do toga dođe.
Brnabić je ocenila da su odnosi dveju zemalja veoma dobri i razvijeni na političkom, ekonomskom, kulturnom i drugim poljima, dodavši da će Vlada Srbije nastaviti da radi na njihovom daljem jačanju na temelju strateškog partnerstva, saopšteno je iz Vlade.
Realizacija zajedničkih projekata doprineće unapređenju saradnje, rekla je Brnabić, posebno naglasivši značaj skorog završetka radova na ruskom gasovodu kroz Srbiju.
Bocan-Harčenko preneo je premijer pozdrave i čestitke za predstojeće praznike ruskog premijera Mihaila Mišustina, ocenivši da su odnosi dve zemlje na visokom nivou i da ih karakteriše dobra saradnja na svim nivoima.
Izvor:Bizlife



Negovana staza pruža savršeni teren za gomilu zimskih aktivnosti, od opuštenog klizanja do brzog hokeja, skijaškog trčanja do slikovite šetnje, ledeno jezero je idealno mesto za provođenje zimskog dana.





