14 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1225

Ovo smrznuto jezero u Britanskoj Kolumbiji ima najdužu stazu za klizanje na svetu ( VIDEO )

0

Jezero Windermere je po Guinnessovoj knjizi svetskih rekorda, proglašeno da ima najdužu stazu za klizanje na celom svetu 2014. godine.
Iako nije retkost da se u BC-u jezero zaledi, nisu sva zaleđena jezera jednaka.
Uzmimo, na primer, jezero Windermere, zapanjujuću vodenu površinu koja se tokom prohladnih meseci pretvara u blistavu zavesu. Video pogledajte ovde.
Prirodno smrznuta staza duga je 29,98 km i nalazi se blizu granice sa Albertom. Nordic Skiing & Lake Windermere Whiteway | Invermere PanoramaNegovana staza pruža savršeni teren za gomilu zimskih aktivnosti, od opuštenog klizanja do brzog hokeja, skijaškog trčanja do slikovite šetnje, ledeno jezero je  idealno mesto za provođenje zimskog dana.Facebook
Smešteno u dolini Columbia koja oduzima dah, ovo područje je takođe popularno mesto za ribolov na ledu. Kompanija pod nazivom Reel Axe Adventures nudi čak i luksuzne kolibe za ledni ribolov za njihove ture. Štaviše, svi, “izleti za pecanje na  ledu, uključuju i vašu ribolovnu opremu, vatru i roštilj za kuvanje ručka, iskusne vodiče i prevoz (ako je potrebno).”This jaw-dropping frozen lake in B.C. has the longest skating pathway in  the world - Vancouver Is Awesome
Budući da na netaknutoj površini nisu dozvoljena motorna vozila, područje obiluje tišinom. Naravno, mogu se čuti zvukovi klizanja koje umetnički urezuju površinu, smeh ili hokejački štap koji udara pak, ali u osnovi ovo je mirno, spokojno mesto.

SERBIANNEWS.CA

Ekonomija, vođenje provicije tokom pandemije, glavna su pitanja za političare u Manitobi

0

WINNIPEG – Pandemija COVID-19 oblikovaće politiku Manitobe na mnogo načina 2021. godine.
Političari će i dalje pokušavati da drže kontrolu oko izbijanja novog virusa i sprečiti da bolnice budu preplavljene. Moraće doneti odluku o tome kakva trebaju biti ograničenja prilikom ponovnog otvaranja preduzeća i kakva treba biti ograničenja na javnim okupljanjima, kako bi se usporilo širenje virusa.
I biće pitanja o tome može li se premijer Brian Pallister odbraniti od široko rasprostranjene kritike, progresivne konzervativne vlade na skok slučajeva krajem leta i tokom jeseni.
“Pallister je zaista dobro lice vladinog odgovora “, rekao je Royce Koop, profesor političkih studija na Univerzitetu Manitoba, pozivajući se na brojne Pallisterove konferencije za novinare o COVID-19.
“Pa kad nije išlo dobro, Pallister je uvek uspeo nekako da se izvuče potpuno sam.”
Mnogo sedmica tokom jeseni, Manitoba je predvodila u stopi novih zaraza na broj stanovnika. Vremena čekanja na mestima za testiranje bila su duga i, činilo se da su bolnice u pred pucanjem. Izbile su infekcije i u staračkim u domovima. Pallister je u intervjuu za štampu na kraju godine istakao, da je njegova vlada među prvima uvela niska ograničenja na javnim okupljanjima. I za razliku od ostalih provincija u centralnoj Kanadi i na Zapadu, Manitoba je uvela obaveznu samoizolaciju putnika koji dolaze iz nekih drugih regija.
Ipak, virus se širio dok su se ljudi nastavili mešati. Restorani, barovi i druga preduzeća su bila otvorena. Do kraja oktobra, dnevni broj novih slučajeva skočio je na 300, sa manje od 100 dnevno.
“Nismo bili spremni za skok koji se dogodio, gotovo spontano, u prvih nekoliko nedelja novembra”, rekao je Pallister.
Vlada je zatvorila barove i restorane, osim hrane za poneti i dostavu, i ograničila javna okupljanja čak i u privatnim kućama, prvo u Winnipegu, a zatim širom provincije. Broj novih dnevnih slučajeva počeo je opadati nekoliko sedmica kasnije. Ali do tada je Manitoba već bila na putu da objavi drugu, po visini stopu smrtnosti po glavi stanovnika od COVID-19, iza Quebeca.
Trenutni set javnih zdravstvenih naloga, koji uključuje zabranu većine društvenih okupljanja u privatnim kućama i zatvaranje nebitnih trgovina, ističe 8. januara. Pallister je rekao da odluka o prisiljavanju kompanija da se zatvore nije bila laka.
“Primećujem da ljudi koji nam kažu da smo pre trebali ugasiti ekonomiju ne moraju se suočiti s posledicama gubitka posla”, rekao je. “Teško je reći osobi i da će biti nezaposlena sada u ne skoro u budućnosti.”
Pallister je takođe nagovestio moguću promenu u vladi koja bi dodala drugog ministra zdravlja, kako bi pomogla podeliti radni teret pandemije.
Takođe se mora doneti odluka i o njegovoj vlastitoj budućnosti.
Na poslednjim izborima, Pallister je obećao odslužiti puni mandat do sledećeg glasanja u pokrajini u oktobru 2023. Na pitanje namerava li se opet kandidovati? Rekao bi samo da će ostati dok se ne reši pandemija.
Koop je rekao da će taj signal podstaknuti sve konzervativce koji teže liderstvu da se počnu organizovati.
“To bi oni i svakako radili (tiho) … ali sad kad je to rekao direktno, dato je zeleno svetlo da se počnu kretati u tom smeru.”
Nedavna anketa agencije Probe Research pokazala je da podrška konzervativcima po prvi put u godinama zaostaje za podrškom NDP-a, posebno u Winnipegu, gde je većina sedišta zakonodavnih tela.
Lider NDP-a Wab Kinew rekao je da se njegova stranka usresređuje na iznošenje alternativne vizije Vladinoj.
“Puno je besa usmereno prema trenutnoj Vladi, rekao je Kinew.

SERBIANNEWS.CA

SKUPŠTINA CRNE GORE ODLUČILA: Izglasane izmene i dopune Zakona o slobodi veroispovesti

0
epa08691619 Aleksa Becic the new President of the Montenegrin parliament speaks during the inaugural session of the National Assembly in Podgorica, Montenegro, 23 September 2020. Lawmakers held the first session in the Montenegro parliament after the 30 August elections amid the spread of the coronavirus that causes the COVID-19 disease. EPA-EFE/BORIS PEJOVIC

POSLANICI Skupštine Crne Gore izjasnili su se večeras predlogu Zakona o izmenama i dopunama Zakona o slobodi veroispovesti. Svih 41 poslanika je bilo “za” predlog Zakona o izmenama i dopunama Zakona o slobodi veroispovesti.

Poslanici su se, takođe, izjasnili o hitnosti stupanja na snagu njihove odluke, tako da će promenjeni Zakon o slobodi veroispovesti stupiti na snagu odmah po objavljivanju u Službenom glasniku.

Podsetimo, sednica Skupštine je počela danas u 16 časova i to sa tri sata zakašnjenja.

U međuvremenu je Državna izborna komisija odbila da verifikuje mandat poslanici Suadi Zoronjić koja je izabrana sa liste “Crno na bijelo”, nakon što je Parlament obavestila da je Filip Adžić podneo ostavku.

Učešće u radu na daljinu omogućeno je poslanici Maji Vukićević (DF) i poslaniku Jevtu Erakoviću (DPS) koji se nije uključio u današnji rad parlamenta.

Međutim, Skupština je nastavila rad kasno uveče. Zakon je izglasan oko 02:30 ujutru.

Izvor:Novosti.rs

Radnički u finalu Kupa

0

Vaterpolisti Radničkog plasirali su se u finale Kupa Srbije, pošto su u polufinalu savladali Novi Beograd sa 13:9 (1:4, 8:2, 3:2, 1:1).

Radnički je drugi finalista Kupa Srbije, nakon Crvene zvezde koja je savladala Partizan.

Radnički je posle šest minuta igre gubio sa 4:0, ali je u nastavku potpuno razbio odbranu protivnika i zakazao finale sa Crvenom zvezdom.

Fenomenalnu partiju za Radnički pružio je Strahinja Rašović, koji je sedam puta zatresao mrežu Novog Beograda, a u poraženom timu Miloš Ćuk postigao je tri pogotka.

Finale se igra sutra od 18 sati na bazenu “Milan Gale Muškatirović”.

Zvezda bolja od Partizana u derbiju, crveno-beli u finalu Kupa

0

Vaterpolisti Crvene zvezde plasirali su se u finale Kupa Srbije, pošto su u polufinalu pobedili Partizan sa 9:7 (2:3, 2:2, 1:3, 2:1) na bazenu “Milan Gale Muškatirović”.

Najefikasniji u pobedničkom timu bio je Gavril Subotić sa šest golova, dok je među crno-belima najbolji bio Andrej Barać sa četiri gola.

Crvena zvezda će u finalu igrati sa kragujevačkim Radničkim, koji je savladao Novi Beograd sa 13:9.

Finale se igra sutra od 18 sati.

Fiskalni savet: Ciljevi strategije Vlade Srbije za 2021. godinu dobro odabrani, loše planirani

0
Mesto: Beograd Datum: 04.07.2013 Dogadjaj: konferencija za novinare Fiskalnog saveta Srbije sa temom "Ocena rebalansa budžeta za 2013. godinu, predloga strukturnih mera i buduæih fiskalnih kretanja" Licnosti: predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petroviæ, èlanovi Fiskalnog saveta Nikola Altiparmakov i Vladimir Vuèkoviæ

Fiskalna strategija Vlade Srbije za 2021. godinu sa projekcijom za 2022. i 2023.godinu predviđa dobre ciljeve fiskalne politike u srednjem roku koji, međutim, nisu dovoljno kredibilno planirani, saopštio je danas Fiskalni savet.

“Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) podstakle bi investicije privatnog sektora za koje se očekuje da će u naredne tri godine realno da rastu preko deset odsto godišnje, ali strategija ne definiše dovoljno dobro konkretne politike kojima bi se to

obezbedilo”, naveo je Fiskalni savet u oceni Fiskalne strategije Vlade Srbije.

Dodaje se da nisu jasno predstavljene ključne mere Vlade koje bi dovele do očekivanog snažnog rasta privatnih investicija od deset odsto godišnje i posledično relativno visokog rasta BDP-a od šest odsto u 2021. godini.

Ističe se da se ne zna kako će se u praksi ograničiti rast plata u javnom sektoru u srednjem roku kad država takvu politiku ne sprovodi ni tokom zdravstvene krize.

“Nije prikazan dovoljno čvrst plan temeljnog restrukturiranja najvažnijih državnih i javnih preduzeća što je neophodno za projektovano smanjenje subvencija”, naveo je Fiskalni savet.

Prognoza privrednog rasta u strategiji je, prema oceni Fiskalnog saveta, previše optimistična jer je Vlada projektovala da će privredni rast u 2021. da bude relativno visok i iznosi šest odsto, a zatim četiri u 2022. i 2023. godini.

“U vremenu povećane neizvesnosti Vlada je trebalo da ima nešto oprezniji pristup u prognozama, a naročito je upitan rast BDP-a od šest odsto u 2021. koji je iznad očekivanja svih kredibilnih međunarodnih institucija”, naveo je Fiskalni savet.

Dodaje se da je projekcija privrednog rasta od četiri odsto u 2022. i 2023. nešto manji problem jer se ne razlikuje toliko od srednjoročnog trenda rasta BDP-a Srbije iz perioda pre zdravstvene krize.

“Tenutno raspoloživi podaci ukazuju na to da bi odgovarajuća, dovoljno oprezna prognoza rasta BDP-a u 2021. bila tri do četiri umesto šest odsto”, ocenio je Fiskalni savet.

Strategijom je, kako je naveo Fiskalni savet, planirano da se fiskalni deficit sa 8,9 odsto BDP-a iz 2020. smanji za tri godine na jedan odsto BDP-a uz smanjenje javnog duga sa skoro 60 odsto BDP-a na 56 odsto BDP-a.

Planirano je i veliko poboljšanje strukture budžeta tako što bi se snažno smanjilo učešće državnih subvencija i plata u javnom sektoru u budžetskim rashodima, a povećalo učešće javnih investicija.

“Strategija kaže da će subvencije u 2023. da se nominalno smanje za oko 20 odsto u odnosu na 2021, a da će plate u javnom sektoru u naredne tri godine da rastu manje od pet odsto godišnje. Po projekcijama budžet ne bi oskudevao ni u poreskim prihodima pošto je prognozirano da će privredni rast u 2021. da iznosi šest odsto, ali je pitanje da li će se te idealne projekcije ostvariti”, naveo je Fiskalni savet.

Detaljnije analize pokazuju, kako je ocenio Fiskalni savet, da prognoza rasta BDP-a iz strategije sadrži neke neodgovarajuće pretpostavke i nekonzistentnosti, a prva je to što je BDP za 2020. godinu procenjen na skoro 47 milijardi evra, za bar 500 miliona evra više od stvarno mogućeg, a upitna je i projekcija rasta lične potrošnje i investicija.

Da bi više rasle investicije javnih preduzeća neohodna je njihova reforma, a da bi privredna preduzeća više ulagala potrebno je poboljšati ambijent, većom vladavinom prava i manjom korupcijom.

Ukazano je i da su plate u ovoj kriznoj godini u javnom sektoru povećane za deset odsto kada će BDP zabeležiti pad do 1,5 odsto, ali je taj problem ostavljen da se rešava u srednjem roku.

“Strategijom je planirano smanjenje izdvajanja za ostale tekuće rashode u srednjem roku gde spadaju kazne i penali, što bi se lako moglo pokazati kao preterano optimistična prognoza jer se pred međunarodnim sudovima vode četiri postupka investitora protiv Srbije koji bi mogli da rezultiraju kaznama za državu od preko 400 miliona evra”, naveo je Fiskalni savet.

Dodao je da je Srbija za poslednjih 11 godina na ime kazni platila milijardu evra, a uz to Srbija je među zemljama rekorderima po broju tužbi koje njeni građani vode pred Evropskim sudom za ljudska prava.

“U Strategiji nije nisu navedeni ni detaljni planovi investicija u zaštitu životne sredine, a nisu dati ni elementi po kojima bi se uredio sistem plata u javnom sektor”, naveo je Fiskalni savet.

Izvor:Beta

Vakcina Sputnjik stiže u Srbiju pre kraja godine

0

Predsednica Vlade Ana Brnabić razgovarala je sa ambasadorom Ruske Federacije u Srbiji Aleksandrom Bocan-Harčenkom, kome je izrazila zahvalnost na velikodušnoj pomoći koju je Rusija uputila Srbiji za borbu protiv koranavirusa i spremnosti za saradnju oko vakcine Sputnjik.

Brnabić je rekla da je vest da će određena količina Sputnjik vakcine stići u Srbiju pre kraja godine veoma dobra i zahvalila ambasadoru Bocan-Harčenku na spremnosti i solidarnosti Rusije da do toga dođe.

Brnabić je ocenila da su odnosi dveju zemalja veoma dobri i razvijeni na političkom, ekonomskom, kulturnom i drugim poljima, dodavši da će Vlada Srbije nastaviti da radi na njihovom daljem jačanju na temelju strateškog partnerstva, saopšteno je iz Vlade.

Realizacija zajedničkih projekata doprineće unapređenju saradnje, rekla je Brnabić, posebno naglasivši značaj skorog završetka radova na ruskom gasovodu kroz Srbiju.

Bocan-Harčenko preneo je premijer pozdrave i čestitke za predstojeće praznike ruskog premijera Mihaila Mišustina, ocenivši da su odnosi dve zemlje na visokom nivou i da ih karakteriše dobra saradnja na svim nivoima.

Izvor:Bizlife

Rast drvnog sektora sjajna vest za industriju, ali očekujmo veće cene gradnje kuća sledeće godine

0

Neočekivani skok cena drvnih proizvoda ovog meseca povećao je profit kanadskih šumarskih kompanija, ali vlasnicima domova i kupcima ostavio izglede za veće troškove gradnje i obnove kuća u 2021. godini.
Analitičar RBC-a Paul Quinn u svom izveštaju kaže da su cene drvne građe i drvenih ploča u decembru porasle zbog snaženja tržišta nekretnina i ograničenog kapaciteta za povećanje severnoameričke proizvodnje nakon sezonskog ublažavanja cena u oktobru i novembru.
Kaže da bi sledeća godina za proizvođače mogla biti još svetlija od 2020. godine, dodajući kako će rekordno visoke cene formirane prošlog leta jer je COVID-19 prisiljavao ljude da rade od kuće verovatno nastaviti istim tempom.
Kevin Lee, izvršni direktor kanadskog udruženja građevinaca, kaže da nestabilnost cena i nedostatak nabavke nekim drvnim proizvodima znače, da građevinci imaju poteškoća sa iskorištavanjem trenutnog snažnog tržišta novih kuća za koje se očekuje da će nastaviti rast i u 2021 godini.

30.000 dolara i više
Kaže da su eskalirajuće cene drvne građe i panela ove godine dodale čak 30.000 dolara ukupnim troškovima izgradnje tipične kuće od 232 kvadratna metra u Kanadi.
RBC kaže da očekuje i više aktivnosti prilikom spajanja i preuzimanja u industriji šumskih proizvoda, sledeće godine nakon nedavno najavljenog preuzimanja Norbord Inc. u visini od 4 milijarde dolara od strane kompanije West Fraser Timber Co. Ltd.
“Kako budemo krenuli u 2021. godinu, videćemo rast cena drvne građe nakon pada u oktobru / novembru 2020,” rekao je Quinn u izveštaju.
“S obzirom na to da će potražnja jačati kako se trgovci budu spremali za ono što bi trebalo biti vrlo snažna prolećna sezona gradnje, očekujemo da će cene ostati na visokom nivou tokom prve polovine 2021 godine.”

SERBIANNEWS.CA

IIO istražuje ulogu policije u stravičnom sudaru kod Brunette nadvožnjaka u Coquitlam-u ( VIDEO )

0

Nezavisna istražna kancelarija (IIO) BC-a sada istražuje ulogu RCMP-a u stravičnoj nesreći u Coquitlamu u kojoj je u nedelju ujutro teško povređeno šest osoba na Brunete nadvožnjaku, od kojih je njih petoro iz srpske zajednice u Vankuveru, BC.
Prema IIO-u, RCMP je izvestio da je policajac sprovodio radarsku detekciju brzine na autoputu Trans Kanada 1 ka istoku, u blizini Government Street u Burnaby-ju, kada je primećen sivi Dodge Charger ” koji kada je video policiju i radar još više ubrzao i nije zaustavio .”
“Vozilo se nije zaustavilo i izletelo je sa autoputa kod Brunette Avenue, gde je udario drugo vozilo koje je stajalo na semaforu jer je bilo upaljeno crveno svetlo”, navodi se u saopštenju IIO. „ Nasilni vozač i svih pet putnika u drugom vozilu prevezeni su u New Westminister bolnicu. IIO će dalje istraživati kako bi utvrdio kakvu je i ako je uopšte, igrala ulogu policija,  u ovom strašnom sudaru. ”
Prema svedocima, vozač Dodge Charger-a udario je najpre u betonsko ostrvo koje razdvaja put i, od brzine i udarca lansirao se u vazduh, udarivši drugo vozilo, a zatim je preplovilo ogradu nadvožnjaka i sleteo u jarugu.
Drugo vozilo, u kojem se nalazila petočlana porodica, od udarca se prevrnulo na krov i uništeno je. Izveštaj kaže se da su najmanje dve osobe u kritičnom stanju.
IIO traži od bilo koje osobe koja su videla, čule ili zabeležile incident da se javi na  IIO na besplatni telefon 1-855-446-8477 ili putem kontakt obrasca na web stranici iiobc.ca.
IIO je nezavisna civilna nadzorna agencija policije u Britanskoj Kolumbiji.

Video o sudaru možete pogledati ovde.

SERBIANNEWS.CA

Varanje i prepisivanje ” od svih ” u virtualnim srednjim školama, kažu nastavnici

0

Učenicima koji pohađaju online školu trebalo je manje od mesec dana da osmisle nove načine varanja na časovima.
Počelo je slanjem SMS poruka prijateljima, a stiglo se do preuzimanja aplikacija koje izbacuju odgovore. Profesori kažu da je preseljenje izazvano pandemijom iz realne u internet učionicu, ponudilo mnoštvo zaobilaznih koraka zasnovanih na tehnologiji umesto  na stvarnom učenju.
Olivia Meleta, srednjoškolska profesorka matematike u Thornhillu, ON, Rekla je da je shvatila da nešto nije u redu krajem septembra kada je nekoliko učenika praktično predalo testove sa odličnim rešenjima, svi koristeći isti metodu, koja ona i njene kolege ne predaju u školi.
“To je bio vrlo komplikovan način rada”, rekla je. “Njihovo rešenje je sadržalo oko 20 koraka, a proces u nastavi bio bi oko pet ili šest.”
Studenti su očito preuzeli aplikaciju pod nazivom Photomath, koja je navodno trebala biti nastavno sredstvo.
Aplikacija, jedna od nekoliko, skenira fotografiju matematičkog problema i nudi  rešenje veoma brzo.
Photomath, koji je osmišljen 2014. godine, tvrdi da širom sveta ima više od 150 miliona preuzimanja, od kojih najmanje milion od učitelja.
Kompanija je kreirala vodič za “najbolje prakse” u saradnji sa nastavnicima kako bi pokazao kako se može koristiti u učionici, rekla je predstavnica kompanije.
„Vodič se fokusira na tri ključna principa: jačanje koncepata naučenih u učionici, pružanje načina za proveru domaćih zadataka i ubrzavanje individualnog učenja“.
Mathway, slična aplikacija, takođe se može pohvaliti s „ rešenjima za milione problema“. Njegova svrha je, kaže, “učiniti kvalitetniju matematičku pomoć na zahtev, dostupnom svim učenicima”.

I dok stručnjaci kažu da softver može biti legitiman nastavni alat za učenike koji rade domaće zadatke, učitelji su morali pronaći načine da zaštite testove od ovakvih softvera.
Na primer, Meleta je preuzela Photomath i kroz aplikaciju testira svoja pitanja koja sprema za testove.
Ona je smislila načine kako sprečiti neke od konvencionalnijih metoda varanja, koje su u eri Zoom škole dobile preokret u visokoj tehnologiji.
Na nov način se primenjuje stari metod prepisivanja, koje se sada slikaju i šalju tekstualnom porukom, a ne prosleđuju putem papira kao ranije.
Da bi to ublažila, Meleta napiše četiri ili pet verzija istog testa, tako da đaci shvate da prepisivanje odgovora nema puno smisla.
Nedostatak je to, što joj sve ovo oduzima previše vremena.
“Svi moji vikendi, svi moji slobodni večernji sati tokom radnih dana su nestali”, rekla je.
A Meleta je rekla da su njene metode limitirane. Postoje neki faktori varanja, poput dobijanja odgovora u stvarnom vremenu od drugih učitelja ili braće i sestara matematičara, koji se ne može sprečiti.
Ona je primetila porast varanja,  otkako su učenici počeli pohađati školu na daljinu.
“Puno je lakše, naravno, kad te niko ne prati”, rekla je. „Pre je bilo kao,” OK, ako pokušam prepisati sa tuđeg papira, moj će me učitelj upozoriti i onda znam da to nije u redu i neću dalje pokušavati. ‘”
Cheryl Costigan, koja takođe predaje matematiku u srednjoj školi u Thornhillu, rekla je da njeni učenici “varaju puno više nego ikada  u prošlosti”.
„To je besplatno. Svi stalno varaju – rekla je.
“Tokom prvog testa, mogli ste čuti kako kamere klikću”, rekla je. “Dakle, oni koji su bili pametniji su isključili zvuk, ali se i dalje se može reći da je na testovima bilo masovno prepisivanje.”
I ona je primetila učenike koji koriste Photomath. Ali nije samo to. Shvatila je da na testovima ne može koristiti pitanja iz starih udžbenika matematike, jer se odgovori mogu pronaći na Google pretraživaču.
Costigan je rekla da se saoseća sa đacima, koji se suočavaju sa stresom bez presedana.
Promene koje je uzrokovala pandemija COVID-19 jedan su od aspekata, rekla je ona, ali i očekivanja roditelja može biti podednako uticati na decu.
“Njihovi roditelji naglašavaju da njihova deca moraju upisati fakultet”, rekla je. “Dakle, i deca i roditelji nekako smatraju da đaci moraju dobiti tu dobru ocenu, i stvarno ih više nije briga za varanje. To je nekako postala druga priroda i dece i roditelja. “

SERBIANNEWS.CA