13.6 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1219

Pomoć iz Kanade: Georgina sama gaji trojicu dečaka, a ljudi velikog srca poslali pomoć

0

LOZNICA – Život nije mazio Georginu Tešanović, majku trojice dečaka koje odgaja u lozničkom selu Jelav, ali joj osmeh retko silazi s lica. Trojke, Mihaila, Nikolu i Mateja, rodila je pre 18 meseci, vantelesnom oplodnjom, ali ju je ubrzo posle porođaja napustio suprug, pa se o njima brine sama. Živi u kući koja na prvi pogled solidno izgleda, ali je puna vlage i nije mesto za odrastanje dece.

Od prvoga dana pomaže joj mlađa sestra Milica bez koje, kako kaže, “ništa ne bi mogla”. Ovih dana Geogrina ima razloga za veru u bolje sutra. Za njenu sudbinu saznala je organizacija Srba “Tri prsta” iz Kanade i njihov član Danijel Milojević, inače, Lozničanin, uručio joj je njihovu donaciju.

Georgina Tešanović, Danijel Milojević
– Dirnula me sudbina ove mlade žene koja sama odgaja tri deteta pa sam prijateljima iz “Tri prsta” predložio da joj pomognemo. Sakupljeno je pet hiljada kanadskih dolara i u dogovoru sa Georginom za taj novac je kupljeno ono što joj treba. To su bela tehnika, hrana za bebe, pampers, garderoba za dečake i slično. Ova organizacija postoji od 2018. pri našoj crkvi u Kanadi, kazao je danas Milojević.

Georgina kaže da od njenih primanja ne bi mogla da nabavi te stvari, a uz zahvalnost organizaciji “Tri prsta” poželela je da usreće još mnogo porodica kao što su usrećili njenu. Ona kaže da joj nije lako, ali i da se “uz pomoć dobrih ljudi svi problemi nekako prevaziđu”. Možda će uz takvu pomoć moći da reši i gorući problem krova nad glavom jer sada živi u 16 kvadrata koliko ima jedina soba u kući u koju još nije prodrla vlaga. Pokazuje prostorije u koje se uselila vlaga i koje nisu u upotrebi.

Georgina Tešanović, Danijel Milojević– Kuća je u sve lošijem stanju i jedino još ova soba odoleva. Samo nju grejem i ona nam je sve. Strepim da se i ovde ne pojavi vlaga jer onda nećemo imati gde. Pomoć su mi ponudili iz lozničke gradske uprave. Javiću se na konkurs za dodelu bespovratnih sredstava iz gradskog budžeta mladim porodicama za kupovinu kuće na seoskom području gde mogu dobiti 600.000 dinara. To će mi, nadam se, pomoći da dobijem siguran krov nad glavom, a deca bolje uslove za odrastanje – kaže Georgina koja prima novčanu socijalnu pomoć i dečji dodatak.

Georgina Tešanović, Danijel Milojević
Razloge za optimizam najavio je i Dejan Stalović, pomoćnik gradonačelnika, koji podseća da je Loznica nedavno usvojila odluku o bespovratnom sufinansiranju nabavke kuća za mlade porodice, tu se Georgina ‘’uklapa’’.

– Ona je hrabra žena. Korisnik je svih vrsta novčane pomoći koje obezbeđuju država i grad Loznica. Pomogli smo kroz jednokratnu novčanu naknadu za rađanje dece, ima dečji dodatak, a grad je dva puta davao jednokratnu uvećanu socijalnu pomoć. Očekujem da se prijavi na konkurs pa da trajno rešimo i njen stambeni problem – kaže on dok Georgina sve sluša sa osmehom na licu uverena da uz podršku dobrih ljudi za njene dečake stižu bolji dani.

Izvor:Kurir

Vakcine stižu krajem januara, a ruska krajem februara (VIDEO)

0

Direktor Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske Branislav Zeljković rekao je da prve količine vakcina protiv virusa korona u BiH mogu da se očekuju već krajem januara, odnosno početkom februara, a da Srpska krajem februara očekuje i prve količine ruske vakcine Sputnjik.

Prema njegovim riječima, još nije poznat tačan broj vakcina.

Zeljković je naveo da se spremno dočekuju sve vakcine i da je u opticaju nabavka više vakcina – Fajzerova, Modernina, Astra Zenik, Sputnjik.

– Ne postoji zemlja u svijetu koja je stoodsto sprema za prihvat vakcine koja se prvi put pojavljuje u svijetu i koja se čuva na minus 70 stepeni. Svi pravimo alternativne planove u smislu same vakcinacije. Nama je cilj da se vakcina kada dođe u Republiku Srpsku što prije potroši – izjavio je Zeljković, nakon sastanka u Doboju Savjetodavnog tijela za Kovaks, na kojem je razgovarano o načinima i procedurama uvoza vakcina i njihovoj distribuciji.

Narednih dana biće održana i konferencija entitetskih resornih ministara kada bi trebalo da budu poznati svi detalji nabavke vakcina i vakcinacije.

Zeljković kaže da se direktna nabavka vakcine Sputnjik odvija u skladu sa zakonskim procedurama, jer direktna nabavka podrazumijeva direktan razgovor sa proizvođačem, a uvoz i distribucija se vrši preko veledrogerije.

– O samim vakcinama, odnosno njihovom ulazu u BiH, Republiku Srpsku ili Federaciju BiH, i daljoj distribuciji razgovaraće se na narednoj ministarskoj konferenciji koja će se održati za nekoliko dana – izjavio je Zeljković.

Direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH Davor Perhar rekao je da se na sastanku razgovoralo o načinima uvoza vakcina, ulogama pojedinih subjekata u toj proceduri, te određenim problematičnim podzakonskim aktima Zakona o javnoj nabavci BiH koji se moraju promIjeniti kako bi se ta procedura ubrzala.

Perhar očekuje da će u BiH prva doći vakcine putem mehanizma Kovaks, odnosno Fajzerova vakcina, i da je BiH sprema da je dočeka.

Posredstvom Kovaks mehanizma BiH je naručila 1.232.000 vakcina. Iz entitetskih budžeta i distrikta Brčko ukupno je uplaćeno 12.997.000 dolara. Naručene vakcine uskoro bi trebalo da budu dostupne građanima.

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da se prve vakcine u BiH očekuju do kraja januara.

– Tada će stići vakcine koje je najteže transportovati i čuvati, ali one vakcine koje su među prvima u svijetu registrovane i za koje je odobrena upotreba – rekao je Tegeltija.

Federaciji BiH namijenjeno je 800.000 vakcina, Republici Srpskoj 400.000 i distriktu Brčko 32.000 vakcina. To će pokriti tek 20 odsto stanovništva Republike Srpske i FBiH. Program vakcinacije definisali su ministarstva zdravlja entiteta i Odjeljenje za zdravstvo distrikta Brčko. Prioritetne grupe za vakcinaciju su zdravstveni radnici, pomoćno medicinsko osoblje, građani stariji od 65 godina s hroničnim bolestima i osoblje u ustanovama za smještaj starijih osoba.

Izvor:Rtrs

BOGDAN SE PRVI PUT OGLASIO POSLE TEŠKE POVREDE: Poslao emotivnu poruku svima !

0

Nažalost, Bogdan Bogdanović je posle manje od mesec dana svoje prve sezone u Atlanti doživeo tešku povredu – prelom kosti u kolenu.

Prema prvim, nezvaničnim informacijama, srpski bek neće morati na operaciju, ali su pred njim svakako nedelje oporavka i period van terena.

Dan nakon što je Atlanta objavila tu informaciju, Bogdan se oglasio na svojim profilima na društvenim mrežama, napisao kako se oseća i poslao poruku svima koji su ga podržali u ovim teškim trenucima.

“Hvala vam svima na porukama, molitvama i podršci. Bog je veliki. Nedostaje mi igranje sa mojim momcima, ali biću tamo da ih podržim. Ovo je mali korak unazad za veliki povratak. Vidimo se uskoro!”, napisao je Bogdan Bogdanović.

Bogdan se povredio tako što je u jednom kontranapadu iskrenuo zglob, a nažalost već je bio “rovit”. Ostao je da leži na parketu, saigrači su mu pomogli da ustane, a trener Atlante Lojd Pirs je odmah posle meča nagovestio da će naš košarkaš morati na pauzu.

Nažalost, to se obistinilo.

Kao i obično, navijači Fenerbahčea napisali su najviše komentara ispod ove (kao i svake) Bogdanove objave, a jedna od poruka stigla je od zvaničnog naloga turskog velikana.

“Hvala, porodico”, napisao je Bogdanović Feneru.

Izvor:Mondo

VLADA SRBIJE PRODUŽILA MERE: Objavljeno kada se đaci vraćaju u škole i kako će biti organizovana nastava!

0

Vlada Srbije odlučila je na današnjoj sednici da sve postojeće mere za zaštitu od korona virusa ostanu na snazi, navodi se u saopštenju.

Odluka je danas doneta na preporuku Kriznog štaba, a odnosi se na obavezan PCR test za ulazak u zemlju, kao i na rad ugostiteljskih objekata do 20 časova, dok će prodavnice prehrambene robe i dalje raditi do 21 sat.

Na snazi ostaje i odluka o zabrani okupljanja više od pet ljudi, kao i obavezno nošenje maski u zatvorenom prostoru.

Odlučeno je da nastava u osnovnim i srednjim školama bude nastavljena od 18. januara po dinamici po kojoj se odvijala u septembru.

Srednjoškolci će pohađati nastavu svake druge sedmice (po pola odeljenja u smeni), a osnovci će ići u školu svaki drugi dan.

Podsetimo, ranije danas Krizni štab je odlučio da predloži Vladi Srbije da produži postojeće mere uvedene zbog epidemije korona virusa.

Odlučeno je da sve mere koje su bile do sada na snazi ostanu do daljnjeg, a odnose se na obavezan PCR test i rad ugostiteljskih objekata do 20 časova. Takođe, neće biti organizovanog dočeka Srpske Nove godine“, saopštila je doktorka i članica Kriznog štaba Darija Kisić Tepavčević novinarima nakon održane sednice Kriznog štaba.

Izvor:Mondo

Fejsbuk zabranjuje političko delovanje na mreži

0

SAN FRANCISKO – Kompanija Fejsbuk je saopštila danas da će zaustaviti sve korisnike koji žele da se bave političkim delovanjem najmanje do kraja prvog kvartala ove godine.

Ovakva odluka borda Fejsbuka dolazi posle upada demonstranata u zgradu američkog Kongresa prošle nedelje, preneo je Rojters.

Izvor:Politika

Grupa građana i crkava tužili Vladu Britanske Kolumbije sudu, zbog zabrane okupljanja na bogosluženjima

0

Grupa od 16 pojedinaca i crkava pred sudom će se boriti protiv uvedene zabrane Vlade BC-a, za verska okupljanja na bogosluženjima tokom COVID-19.
Tu grupu su fromirale verske zajednice iz Chilliwack-a, 100 Miles-a, Kelowne, Langley-a, koje su suočene sa preko $ 30000 kazni zbog kršenja zakona o merama povezanim sa COVID-19.
Advokat Marty Moore iz pravosudnog centra za ustavne slobode, sa sedištem u Calgary-ju zastupa grupu i ističe da zabrana okupljanja na bogosluženjima krši ustavna prava vernika.
Grupa takođe tvrdi da nemaju svi pristup tehnologiji prenosa uživo, što znači da zabrana diskriminiše sprečavajući ih da učestvuju u virtualnom bogosluženju.
” Možete ići u restoran socijalno udaljeni , skinuti masku dok jedete,
a ako sa još nekim odete zajedno u hram na službu, to nije dozvoljeno, bez obzira na sigurnosne protokole na tom mestu.”
Druga glava kanadske povelje o pravima i slobodama garantuje slobodu savesti i veroispovesti.
Uprkos pretnjama zatvaranjem, crkve u Fraser dolini ponovo drže grupne službe kršeći provincijski zdravstveni red.
Prvi deo povelje takođe navodi da se prava Kanađana mogu ograničiti „razumnim granicama propisanim zakonom, što se može dokazati u slobodnom i demokratskom društvu“.
Zdravstveni službenici u BC-u insistiraju da su ograničenja razumna, sa obzirom na rizik od COVID-19 i da postoje registrovani slučajevi prenosa u verskim objektima.
Ali Moore kaže da će na Vladi biti da to dokaže na sudu.
“Vlada će morati te dokaze izneti na sto”, rekao je.
„Imamo vernike koji se okupljaju na službama već devet meseci bez ikakvih incidenata. Isti protokoli koji se uspostavljaju u firmama uspostavljaju se i na verskim službama, čak ponekad ti protokoli budu i strožiji. “
Moore je rekao da te mere opreza uključuju ograničavanje, preregistraciju vernika, osiguravanje fizičke distance, osiguravanje sredstava za dezinfekciju ruku i maski kao i ćešće čišćenje.
Svedoci koji su pratili vernike u tim crkvama dok dolaze na službe, tvrdi da većina prisutnih nosi maske po dolasku.
U online propovedi koja je emitovana prošle nedelje iz jedne od tih verskih zajednica, a koja je sada postala privatna, pastor je umanjivao nivo rasprostanjenosti virusa, sugerišući da je sve ovo „moguće planirano“.
Mike Zilla je rekao, da je u nedelju, po drugi put posetio crkvu u Langley-u, jer je njegova crkva u Surrey-u zatvorena.
“Samo dolazim u posetu ljudima, sastajem se sa ljudima i družim”, rekao je.
“Verske službe su deo njihove vere i oni samo žele nastaviti život normalno i ne moraju biti zatvoreni u svojoj kući i ne viđati nikoga.”
Na konferenciji za novinare u četvrtak, provincijska zdravstvena službenica dr. Bonnie Henry rekla je da provincija planira razgovati sa verskim vođama o tome „kako možemo zajedno raditi na podršci verskim zajednicama u sledećih nekoliko sedmica i kako možemo najbolje pronaći načine za sigurna okupljanje . ”
Ali rekla je da će zasad ograničenja ostati na snazi.
Ministar zdravlja Adrian Dix nastavio je da zahvaljuje verskim zajednicama zato što premeštanju bogosluženja online.
“Razumem vašu žrtvu, žrtvu gubitka mogućnosti da se okupimo”, rekao je.
“Ne želimo da ove naredbe budu na snazi ​​minut duže nego što je potrebno. Ali ove mere su za sada neophodne. ”
Od 7. januara, na Božić, Britanska Kolumbija je produžila zabrane okupljanja          ( uključujući i verska ) zbog COVID-19, za sada do 5. februara 2021. Mere su na snazi od 18 novembra 2020 godine.

SERBIANNEWS

Federalna vlada menja uslove za naknadu, podnosioci zahteva trebaju dokazati da li su putovali

0

OTTAWA – Svi koji se prijave za savezne benefite, sada će morati dokazati da li su u karantinu jer su putovali van zemlje.
Kanadska agencija za prihod predstavila je novi zahtev, nakon nereda zbog mogućnosti da se Kanađani prijave za kanadsku naknadu za bolest, nakon što su ignorisali savete iz javnog zdravstva, da ne putuju na nebitnim putovanjima.
Nadoknada za bolest iznosi $ 500 sedmično, u maksimalnom trajanju do dve sedmice za svakoga ko mora u karantin zbog COVID-19.
Agencija za prihode kaže, da je ova pomoć namenjen radnicima na bitnim pozicijama i drugima koji su možda bili izloženi bolesti, a čiji poslodavci ne nude plaćeno bolovanje.
Novi zahtev  će se primenjivati na sve koji se nakon 3. januara prijavljuju za bolovanje i za dva druga savezna programa podrške, kanadsku naknadu za oporavak i kanadsku nadoknadu za brigu o drugima.
Agencija za prihode kaže da će odložiti obradu prijava, za one programe Kanađana koji su putovali, dok se ne usvoji novi zakon koji ima za cilj  nemotivisati nebitna putnovanja.

SERBIANNEWS

Siniša Bukvić iz Ljubinja rizikovao život da bi zaštitio druge (VIDEO)

0

Ko želi da se savjesno bavi policijskim poslom, mora biti spreman na sve opasnosti. Tako kaže Siniša Bukvić, policajac iz Ljubinja, koji se nije dvoumio da, rizikujući svoju bezbjednost, zaštiti druge. Јedan je od 34 policijska službenika, koji su dobili posebne zahvalnice ministra, za profesionalnost i požrtvovanost u spasavanju ljudskih života.

Siniša se prisjeća julske noći u Ljubinju. Iako je bio na slobodnom danu, dobio je poziv oko ponoći, da se odmah javi na posao. Saopšteno mu je da lice naoružano bombom i nožem prijeti drugima. Znao je da je riječ o osobi kojoj nije prvi put da oružjem nasrće na druge, pa i na policiju.

– Rekao je da će baciti bombu, nosio je ručnu bombu i nož za pojasom. Јa sam ga zapričavao i uspio d ga iznenadi. Istrgao sam mu nož i bombu i uspio da ga savladam. Pozvao sam zatim svoje kolege koje su ga privele u policijsku stanicu – priča Bukvić.

Nije ovo bila prva ovako opasna i izazovna situacija u kojoj se našao radeći svoj posao. Sve je to, kaže, dio službe jer policajac mora biti spreman i da životom zaštiti druge.

– Policajac prvenstveno mora da voli svoj posao, da ga radi iz srca i iz duše i treba da pomaže ljudima u nevolji – dodaje Bukvić.

Nije ovo prvo priznanje koje je dobio. I ranije je pohvaljivan za rad u službi, ali i za zasluge tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata.

– Drago mi je što je moj rad prepoznat i što me je komandir predložio za ovu nagradu – kaže Bukvić.

Priznanja i pohvale svakom gode, ali u policijskom poslu vjerovatno ih je mnogo teže zaslužiti nego u nekom drugom, manje opasnom zanimanju. Siniša Bukvić je to i dokazao.

Izvor:RTRS

Pogledajte kako se proslavlja Božić u Kanadi tokom pandemije ( VIDEO )

0

Irina Djordjić, novinarka koja živi i radi u Vankuveru, Kanada, za nas je pripremila video prilog, kako se dočekuje i proslavlja Božić u Kanadi, usled pandemije KOVID-19.

Video pogledajte ovde.

SERBIANNEWS

Dečiji brakovi postoje širom Kanade, navodi se u istraživanju

0

TORONTO – Nova studija otkrila je da dečji brakovi “ostaju legalni i traju” širom Kanade, uprkos naporima zemlje da pomogne okončanju ove prakse u inostranstvu.
Studija koju su proveli istraživači sa Univerziteta McGill otkrila je da je više od 3.600 venčanih listova izdato kanadskoj deci mlađoj od 18 godina između 2000. i 2018 godine.
Prema studiji, više od 85% venčanih listova izdatih kanadskoj deci između 2000. i 2018. godine izdato je devojčicama, koje su se po pravilu venčavale sa mnogo starijim supružnicima. Istraživači kažu da je ovo “rodno oblikovanje obrazaca” ujednačeno sa praksom braka dece širom sveta.
“Naši rezultati pokazuju da Kanada mora obaviti vlastiti posao kako bi postigla svoju predanost ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih nacija, koji pozivaju na okončanje dečijih brakova do 2030. godine”, rekla je koautor studije Alissa Koski .
Nalazi su objavljeni u petak u akademskom časopisu Population and Development Review.
Prema studiji, dečji brak se defini[e kao “formalni ili neformalni (vanbračni) brak ako je pre 18. godine.” Istraživači kažu da je ta praksa “globalno priznati pokazatelj rodne nejednakosti” jer posledice po zdravlje i razvoj nesrazmjerno utiču na mlade devojke.
Iako su se mnoga istraživanja usresredila na dečje brakove u zemljama u razvoju, koautor studije i profesorica sociologije McGill Shelley Clark kaže, da nalazi pokazuju da se ovakve stvari često “previđaju i ne proučavaju” u bogatijim zemljama, poput Kanade.

USPON U ZAKONODAVSTVU KOD DEČJIH BRAKOVA
Studija je izvestila da je sve veći broj dečijih brakova poslednjih godina u Kanadi dogadjaju kroz neformalni brak.
Studija je otkrila da je najviše dečjih brakova, uključujući formalne i vanbračne, bile u Saskatchewanu (0,5 posto), kao i na teritorijama (1,7 posto).
Koristeći podatke agencija za statistiku i nedavne popise stanovništva, istraživači su takođe otkrili da su formalni brakovi kod dece i dalje najizrazeniji u Alberti (0,03 posto) i Manitobi (0,04 posto).
Istraživači kažu da je porast broja neformalnih sindikata možda odgovor na globalno neodobravanje dječjih brakova.
“Iako je broj venčanih listova koji se izdaju deci širom zemlje opao, moguće je da se pojedinci odlučuju za neformalnije forme kao odgovor na sve veće društveno neodobravanje dečjih brakova,” primetili su autori.
Istraživači su dodali da je zbog toga jos teze odrediti tačan broj dečjih brakova širom Kanade .
Istraživači kažu da neformalne dečje unije, poput vanbračne, mogu biti “jednako štetne kao i formalni brakovi”, jer često pružaju manje socijalne, pravne i ekonomske zaštite, navodi se u studiji.
Na primer, studija je primetila da pojedinci u Quebec-u, koji su u vanbračnoj zajednici, nemaju pravo na alimentaciju ili podelu imovine, ako takav brak prestane da postoji.

SERBIANNEWS