25.9 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1162

Vrhovni sud Quebec-a je podržao zabranu verskih simbola, škole na engleskom jeziku su izuzete

0

Vrhovni sud Quebec-a oborio je neke delove zakona o sekularizmu u pokrajini, ali je takođe presudio, da su njegove najkontroverznije odredbe ustavne.Vlada se planira žaliti na odluku, rekavši da će izuzeće za škole na engleskom još više podeliti Quebec.

U presudi donesenoj danas, sudija Marc-André Blanchard rekao je da vlada Quebec-a ima pravo ograničiti koje verske simbole nose vladini službenici, poput nastavnika, policajaca i tužioca.
Ali, takođe je rekao da se zakon ne može primeniti na engleske škole, jer krši prava na obrazovanje na manjinskim jezicima, zaštićena članom 23 Povelje o pravima i slobodama.
Članovi pokrajinskog Parlamenta, takođe ne mogu biti primoravani da pružaju usluge sa nepokrivenim licima, rekao je Blanchard.
Drugim rečima, poslanicima je dozvoljeno da nose verske simbole koji prekrivaju njihova lica, poput nikaba, u skladu a članom 3 povelje, koji građanima garantuje pravo da imaju pravo da budu članovi zakonodavnog tela.How to fight Bill 21: The courts, the constitution and the national question
Simon Jolin-Barrette, ministar pravde Quebec-a i arhitekta zakona, rekao je da se pokrajina planira žaliti na presudu. Rekao je da odluka suda preti da će se pokrajina podeliti po jezičkim linijama i stvoriti dve kategorije stanovnika Quebeca.
“Ne slažemo se s presudom,” rekao je. “Moramo ostati jedinstveni u Quebec-u, a svi zakoni koji se usvajaju ovde u Parlamentu moraju se primenjivati ​​na sve.”

Presuda je “gorko-slatka”
Školski odbor za engleski jezik Montreala , u izjavi je rekao da je “ushićen” odlukom da se izuzmu školski odbori na engleskom jeziku.
“Cenimo različitost naših učenika i osoblja i poštujemo njihova lična i verska prava, koja su zagarantovana i kanadskom i Quebeck-ovom poveljom o pravima”, rekao je predsednik odbora Joe Ortona.
Ali učiteljica Amrit Kaur, inače Sikh iz Montreala koja nosi turban (dastar), presudu je opisala kao “gorko-slatku”.
Tokom suđenja prošlog novembra, Kaur je na sudu rekla da je bila prisiljena da se zaposli kao nastavnik u Britanskoj Kolumbiji nakon što je završila školovanje 2019. godine.
U utorak je Kaur rekla da ona podseća na brojne nastavnike koji pokušavaju raditi u francuskom sistemu “a koji ne mogu predavati i moraju sebe preispitivati šta će raditi sa svojim životom”.
“Moje srce je okrenuta prema njima i danas puno razmišljam o njima”, rekla je.

Muslimanke među najviše pogođenim
Presuda na 240 stranica se donosi otprilike godinu i po dana, nakon što je vlada Québec-a usvojila zakon 21( bIll C 21), kojim se nekim državnim službenicima zabranjuje nošenje verskih simbola na poslu.
Među najvećom grupom pogođenom zabranom su muslimanke, koje više ne smeju nositi hidžabe ako rade kao javni učitelji, zatvorski čuvari ili advokati koje plaća država.
Ograničenja su bila neophodna, rekla je vlada, kako bi se zaštitila jedinstvena verzija Quebec-a o sekularizmu.
Grupe za građanske slobode, uključujući nacionalno veće kanadskih muslimana i kanadsko udruženje građanskih sloboda, počele su podizati tužbe protiv zakona C-21 čim je usvojen. Na suđenju ove jeseni Blanchard je čuo četiri različite tužbe, od kojih je svaka napadala različite aspekte zakona.
Tužbe su morale pregovarati o zaštiti koju zakon pruža članom 33 Kanadske povelje o pravima i slobodama, bez obzira na klauzulu. Zakon štiti od tvrdnji da je zabrana neustavna jer krši slobodu veroispovesti ili osnovna prava na jednakost.
Današnjom odlukom sud je prvi put dao mišljenje o ustavnosti zakona. Međutim, malo je verovatno da će se stvar rešiti.
Većina pravnih stručnjaka očekuje da će se na kraju, žalba biti uložena pred Vrhovnim sudom Kanade.
Michael Bryant, izvršni direktor kanadskog udruženja za građanske slobode, rekao je da nas presuda ” usmerava ka žalbi”, sa obzirom na to da priznaje štetu koju zakon nanosi.
“Naravno, svi kojima je stalo do toga, vide kako ovaj zakon negativno utiče na dostojanstvo ljudi, razočarani su što se taj zakon nastavlja u praksi ,” rekao je.
“Ali rekao bih da sam, pravno, zadovoljan sa budućnošću, jer mislim da imamo dobru poziciju da damo vrlo snažnu žalbu na Vrhovnom sudu Kanade.”

SERBIANNEWS/CANADA

BC će početi vršiti provere na putevima kako bi osigurala da ljudi ostanu u svojim zajednicama

0

Premijer BC-a John Horgan upozorio je javnost na svakodnevnom brifingu u ponedeljak, da će naredbe koje će biti objavljene krajem ove sedmice ograničiti mogućnost ljudi da napuste svoje zdravstvene oblasti.
Horgan je rekao da za sada neće biti postavljena nova ograničenja putovanja, ali je dodao da “nije vreme za putovanja po Britanskoj Kolumbiji.
“U ovom trenutku nebitna putovanja trebala bi biti ograničena samo na lokalna putovanja.”
Sve trenutne smernice ostaće na snazi. Međutim, ljudi neće moći rezervisati mesta za kamp van svojih zdravstvenih područja, jer ih organizator putovanja u toj zajednici ne sme rezervirati za vas ako ne živite u toj zajednici.

Putni nalozi prema Zakonu o hitnom programu
U petak će ministar javne bezbednosti Mike Farnworth izdati naredbe prema Zakonu o hitnim programima, kako bi se ljudima ograničila mogućnost napuštanja zdravstvenih oblasti.
“Ovo će se sprovoditi nasumičnim revizijama, za razliku od zaustavljanja na putevima tokom božićne sezone. Neće biti podložni svaki automobili, već će biti slučajnih zaustavljanja i kazniće se ako putujete van svog područja, bez opravdanog razloga “, rekao je Horgan.
“Ovo će biti slučajna revizija kako bi se osiguralo da ljudi slede smernice.”
Krajem ove sedmice, Horgan je izjavio da će BC Ferries prestati prihvatati rezervacije za rekreativna vozila poput kampera i prikolica. Takođe će zamoliti BC Ferries da kontaktira svoje putnike koji su napravili rezervacije da otkažu rekreativna putovanja  kako bi bili sigurni da je njihovo putovanje neophodno.
Ove mere će trajati najmanje do 24 maja 2021.
Pored toga, pokrajina će postavljati nove granične znakove duž granice sa Albertom, podsećajući putnike koji dolaze van pokrajine, da ukoliko ne dolaze zbog osnovnih poslova, ne bi trebali ulaziti u BC.

SERBIANNEWS/CANADA

Protest protiv istraživanja litijuma kod Požege: Mi smo malinari, nismo rudari

0

Požega – Može biti, a ne mora da u knjaževom zavičaju i sedam okolnih sela ima litijuma (ili kakve slične rude) kad je kompanija „Jadar litijum” namerila baš tu da ga traži. Te je početkom marta za ove radove dobila odobrenje od Ministarstva rudarstva i energetike.

Ali uznemirio se Milošev rodni kraj, uskomešala se i Požega. Krenule su brige, priče i optužbe oko litijuma, zahtevi lokalnoj samoupravi da donese odluku o zabrani istraživanja. „Imamo dobru pouku iz Loznice, vidimo kako su oni prošli”, upozoravaju protivnici mogućeg.

A kad je došao dan za početak geoloških ispitivanja, u Gornju Dobrinju su minulog vikenda, umesto geologa, prispeli ekološki aktivisti i drugi pridruživši se meštanima na protestu.

„Mi smo malinari, nismo rudari”, „Rudnik neće proći”, „Zelena oaza, a ne ’Jadar’ baza”, „400 godina moje dedovine za rudnik ne dam”… Ove i slične parole nošene su na protestnom skupu, održanom  u spomen-kompleksu Milošu Obrenoviću kod spomenika knjazu. Okupljeni su negodovali zbog namere „Jadar litijuma” da u ovom kraju obavlja ispitivanja terena zarad eksploatacije litijuma, smatrajući ih ekološki neprihvatljivim. Zabrinuti narod, rekoše ovde, neće dati svoje parcele, rešen je da od „nepoželjnih” sačuva zdravu sredinu. „Moramo biti složni, samo tako možemo sačuvati naše zemljište”, poručili su predstavnici ovih sela.

U ekološkom otporu rudarenju istakla se „Inicijativa za Požegu”, koja upozorava da žitelji požeških sela strahuju od samog pominjanja rudnika litijuma. „Bilo kakva ispitivanja koja se tiču ruda dovode u pitanje očuvanje životne sredine i stvaraju probleme, probna bušenja prvo narušavaju podzemne vode. Suština je da ako ljudi koji žive na svojoj zemlji ne žele nikakav rudnik, onda nema potrebe ni za istraživanjima”,  izjavili su predstavnici „Inicijative za Požegu”, pa optužili opštinare za „skandalozno nečinjenje”, te poručili: „Ne rudniku litijuma! Želimo da ostavimo pokolenjima ono što smo nasledili od predaka: vodu, zemlju, zdravu prirodu i šansu za život.”

Saopštenjem se oglasila i Opštinska uprava Požega. Citirali su navod iz „Službenog glasnika” da su mineralni i drugi resursi prirodno bogatstvo u svojini Republike Srbije i mogu se koristiti na način utvrđen zakonom, te pomenuli rešenje ministarstva o odobrenju privrednom društvu „Jadar litijum” d. o. o. iz Beograda za ova istraživanja. „Radi uključivanja javnosti u sve odluke koje se tiču Požege obaveštenje je oglašeno na zvaničnom sajtu opštine i tako poštovano načelo informisanja i učešća javnosti u ostvarivanju prava na zdravu životnu sredinu”’, piše, uz ostalo, u saopštenju.

Zamenik predsednik opštine Požega Ivan Novaković rekao je: „Reč je o istražnim aktivnostima kojima tek treba da se utvrdi ima li litijuma i bora. Tako da nema opasnosti po život stanovništva i geološka istraživanja ne treba koristiti u političke svrhe.”

A politizacije ima, jer se pet opozicionih stranaka (Dveri, Narodna stranka, Demokratska stranka i druge) uključilo u ovaj slučaj predajući zahtev opštini Požega da hitno održi vanrednu sednicu i donese odluku o zabrani rudarsko-geoloških istraživanja i eksploatacije. Politika se pominje i u saopštenju „Inicijative za Požegu” koja navodi optužbe zamenika predsednika opštine na račun „neke organizacije” aludirajući na „Inicijativu za Požegu” da slučaj početka geoloških i istraživanja koristi u političke svrhe, što se „nepotrebno i neumereno alarmiraju građani i mediji”.

„Udruženje predlaže da predstavnici lokalne samouprave preduzmu sve radnje koje im stoje na raspolaganju, umesto što energiju u ovim krucijalnim momentima troše na taktiku ’napad je najbolja odbrana’ – navode iz „Inicijative za Požegu”.

Mediji prenose da se u vezi sa istraživanjima u požeškom kraju oglasilo i Ministarstvo rudarstva i energetike, koje napominje da se 95 odsto odobrenih geoloških istraživanja okonča bez overe rezervi i otvaranja rudnika. „Rizik po zdravlje stanovništva ne postoji, jer se radi u skladu sa zakonom. Pored toga, inspekcijske službe će obavljati kontrolu i u slučaju bilo kakvog odstupanja od projekta tokom istraživanja mogu oduzeti istražno pravo”, saopšteno je iz ministarstva.

Reporteri bez granica: Srbija na 93. mestu po slobodi medija

0

Nevladina organizacija Reporteri bez granica (RSF) objavila je novi izveštaj o slobodi medija u svetu u kome je ocenjeno da je novinarstvo kompletno ili delimično blokirano u čak 73 odsto od 180 zemalja koje su rangirane. Ovogodišnji indeks slobode medija pokazao je da su građanima sve manje dostupne informacije, i da su novinari sve više onemogućeni da izveštavaju o događajima.

Kako se navodi, pandemija koronavirusa je iskorišćena kako bi se blokirao pristup informacijama na terenu, posebno u Aziji, na Bliskom istoku i u Evropi.

Takođe, pokazalo se i da je smanjeno poverenje javnosti u novinare, odnosno da skoro 60 odsto ispitanika smatra da novinari namerno obmanjuju javnost.

„Novinarstvo je najbolja vakcina protiv dezinformacija. Nažalost, često se suočava sa političkim, ekonomskim, tehnološkim, ponekad i kulturnim blokadama. U vreme viralnih informacija na društvenim mrežama, novinarstvo treba da obezbedi da se javna debata vodi na osnovu utvrđenih činjenica”, izjavio je generalni sekretar Reportera bez granica Kristof Deloar, prenosi Tanjug.

Na listi su najbolje rangirane skandinavske države – Norveška koja je već petu uzastopnu godinu prva, iako se tamošnji mediji žale na nedostatak pristupa informacijama države o pandemiji, zatim Finska koja je zadržala drugo mesto, Švedska i Danska koje su zamenile mesta na listi i sada su treća odnosno četvrta.

Dodaje se i da je ove godine svega 12 rangiranih zemalja, odnosno sedam odsto od 180 rangiranih, stvorilo optimalno okruženje za novinarstvo, što je za jedan procenat manje od prethodne godine.

Pojedine zemlje su nazadovale, poput Brazila koji je padom za četiri mesta „upao” u crvenu zonu u kojoj se sloboda medija tumači kao loša.

Situacija je loše ocenjena i u Indiji, Meksiku, Rusiji, Kini, dok su na listi najgore rangirane Severna Koreja na 179 i Eritreja na 180, poslednjem mestu.

Najviše su nazadovale Malezija, koja je pala za 18 mesta i sada je 119, Komoros koji je pao za devet mesta i El Salvador koji je pao za osam mesta, dok su najveći napredak pokazale Burundi koji je napredovao 13 mesta, Sijera Leone koji je napredovao 10 i Mali koji je svoj položaj popravio za devet mesta na listi.

Kada se radi o Srbiji, ona je zadržala 93 poziciju, uz obrazloženje da su obećanja od prethodnih godina ostala neispunjena, a da je Srbija i dalje zemlja slabih institucija u kojoj lažne vesti šire provladini mediji na senzacionalistički način, i gde su novinari svakodnevno izloženi napadima kako „vladajuće elite, tako i državnih medija”, navodi se su izveštaju.

Od zemalja u regionu, najbolje su rangirane Slovenija na 36 i Hrvatska na 56 mestu, a slede BiH na 58, dok je Severna Makedonija na 90 i Crna Gora na 104 mestu.

Studentu na UBC je uništen automobil jer ima tablice iz Ontarija, uz poruku “idi i ostani kući”

0

VANKUVER – Student UBC-a poziva druge da dobro razmisle, pre nego što osuđuju vozača na osnovu njegovih registarskih tablica.

Studentkinja druge godine studija filma, Brynn Weigelt kaže da je njen automobil, koji ima registarske oznake Ontarija, uništen dok se u petak popodne skijala sa prijateljima na planini Grouse.
“Kada sam sišla s planine na mom automobilu bila je poruka”, rekla je.
“Prvo sam pomislila da je to parking karta.”UBC student's car with Ontario plates vandalized, note says 'go home'
Ali kad je razmotala papir, videla je da je papir ispisan sa porukom u kojoj se kaže “idi kući i ostani kod kuće”.
Zatim je obišla oko automobila kako bi pustila svoje prijatelje u auto i, tada je videla da je sam automobil uništen.
“Cela suvozačka strana automobila je bila izgrebana ključem , zaista agresivno i to dužinom cele strane auta”, rekla je.
Weigelt je rekla da je zatim bila kontaktu sa obezbeđenjem planine Grouse, da vidi jesu li nadzorne kamere odmarališta možda uhvatile vandale u akciji.

Iako živi u BC, Weigelt nije morala menjati registarske tablice jer je redovni student. Plus, na vozilu ima puno nalepnica uključujući i one sa UBC-a, Whistlera i Tofina.
“Plakala sam, stvarno sam se uznemirila što je neko pomislio da je vandalizam prikladna reakcija kada se vidi registarska tablica koja je van pokrajine”, rekla je.
Na početku pandemije, Weigelt kaže da se seća kako je videla kako su ljudi na automobilima koji nisu imali kanadske registarske oznake, stavljali poruke na prednje staklo automobila, govoreći drugima da, uprkos tablicama, nastave da  žive u BC-u.
“Sećam se da su ljudi na početku pandemije to radili i pomislila sam da je to lep gest, i da je ne trebam menjati tablice jer su  Kanađani fini”, rekla je.

Sad se to sve promenilo.
“U svoj auto sada stavljam poruke, na kojima piše, da živim ovde i da sam student sa UBC-a”, rekla je.
Weigelt je rekla da čeka da čuje, od svog agenta osiguranja u Ontariju, o tome hoće li šteta biti pokrivena.

SERBIANNEWS/CANADA

” Mislio sam da ću umreti”- čovek iz Alberte opisuje jezive detalje susreta sa grizlijem

0

Muškarac iz Alberte morao se u subotu, avionom prebaciti na sigurno, nakon što se ozledio penjajući se po planini, nakon bliskog susreta sa par grizli medveda.
Eric Macapus je sam pešačio planinom Crandell, u nacionalnom parku Waterton Lakes kada se susret dogodio.
Macapus, strastveni planinar, rekao je da je posle sedam kilometara pešačenja, kada je naišao na grizli medvedicu i njeno mladunče.
„Krenuo sam, i video sam puno divljih životinja, planinskih koza i drugih, koji su stajali na toj stazi, čak i na najvišoj tački, rekao je Macapus. ”
„Tada sa čuo režanje iza sebe. … A onda, kada sam okrenuo glavu, video sam grizli medvede, ogromnu medvedicu i mladunca, koji su bili udaljeni 12 metara. ”
“Bio sam šokiran”, rekao je. “Odmah sam uzmeo telefon, skinuo rukavice, a zatim birao broj 911.”
Macapus je rekao da je počeo vikati na medvede, dok je telefonirao broj 911 pokušavajući da ih uplašim da se prestaju približavati, ali oni su nastavili kretanje ka njemu.
“Mislim da je mladunče bilo znatiželjno”, rekao je. „ Mladunče se igralo, trčalo prema meni i zaustavljalo se, a zatim se vratilo svojoj mami i opet trčalo ka meni.
“Svaki put kad bih se okrenuo ka njima, zaustavljali bi su se, ali svaki put kad bih okrenuo leđa i hodao, oni su išli prema meni.”
Macapus je rekao da je najpre video neki uspon i u sebi pomislio: „Ovde bih mogao biti spašen, ali sam morao koristiti ruke. Bio sam uspaničen. ”
Macapus je rekao da je uspeo popeti do najviše tačke Mt Crandell, ali je pritom iskrivio zglob.
U to je vreme medvede sam posmatrao sa nekih 20 metara daljine, dok je nastavio razgovarati sa 911 operaterom.
“Rekli su da na spašavanje moram čekati tri sata, četiri sata. Rekao sam “nema problema. Čekaću, ne mogu hodati jer sam iskrivio zglob.”
“Tako sam ostao, na suncu, možda oko četiri sata.”
Macapus je rekao da su medvedi na kraju otišli i da je on helikopterom prebačen na sigurno.
„Lekcija koju sam naučio je, da ne idete sami na planinarenje u divljini. Ako idete pešačiti sami, budite sigurni da ste iskusni i svesni kako da se nosite sa divljinom.
Macapus je rekao da je takođe naučio da sprej za medvede treba držati negde na vašem telu tako da je lako dostupan, umesto da ga držite u vašoj torbi, gde sam i ja stavio svoj.

“Želeo sam podeliti ovu priču sa drugim planinarima”, rekao je.
Macapus je rekao da je, iako pešači gotovo deceniju, u  subota mu je bio najbliži susret sa medvedom.  Rekao je da je iskustvo bilo zastrašujuće, ali ga neće sprečiti da nastavi pešačiti po Stenovitim planinama.

SERBIANNEWS/CANADA

Kanađanin osmislio sistem vremenskih zona,Srbija je bila peta u svetu koja je usvojila ovo pravilo

0

Sistem vremenskih zona nije tako star kao što možda mislite. Njih je osmislio Kanađanin Sanford Fleming zbog potrebe železničkih kompanija da imaju isto lokalno vreme između železničkih stanica. Danas Kanada ima 6 vremenskih zona koje pokrivaju vremensko trajanju u dužini od 4,5 sati

Fleing je model predložio 1878. a vremenske zone su prvi put primenjene 18. novembra 1883. godine kada su železnice SAD i Kanade uvele četiri standardne kontinentalne vremenske zone Severne Amerike. Tako je ukinuta zbrka koja je godinama vladala zbog bezbroj lokalnih vremena koje su, međusobno udaljene stanice, koristile. više nije bilo zbrke.

Svetsko uvođenje vremenskih zona nastupilo je sledeće godine. Interesantno je da je Kraljevina Srbija bila peta po redu država u svetu koja je 1884. usvojila međunarodni sistem zonalnog vremena.vremenske zone

Koja država ima najviše vremenskih zona?

Površinski velike države često se prostiru u više vremenskih zona. Od ovoga ima izuzetaka. Kina je cela u jednoj vremenskoj zoni. Ovo stvara velika odstupanja u odnosu na “realno vreme” – ono prema položaju Sunca. Na primer, na krajnjem zapadu Kine sunce je u zenitu u 15:00 sati, a na krajnjem istoku u 11:00 sati.

Sa druge strane, jedna evropska država može se pohvaliti činjenicom da ima najviše vremenskih zona na svetu iako po površini nije prevelika. U pitanju je – Francuska koja ima 12 vremenskih zona!

Kako je to moguće?

Reč je zapravo o ostatku iz starih, kolonijalnih vremena. Današnja Francuska nalazi se, kao i ostatak srednje Evrope, u zoni srednjeevropskog vremena (CET). Međutim, titulu joj je doneo veliki broj bivših kolonija, danas francuskih prekomorskih teritorija koje se prostiru širom sveta – od istoka pa do zapada.

Druge dve na listi su, očekivano, SAD i Rusija, koje obe imaju po jedanaest – Rusija zbog svoje ogromne teritorije, a SAD takođe zbog nekoliko prekomorskih teritorija.

Instagram testira koliko nam je važno da se vidi broj lajkova

0

Ako postoje oni kojima smeta da se vidi koliko je korisnika oduševljeno njihovom objavom na „Instagramu“, sada je vreme da to kažu. Preciznije, da odaberu opciju koja skriva broj lajkova ispod objave. U pitanju je testiranje za koje se ne zna koliko će trajati, ali je poznato da bi uskoro moglo da pogodi i korisnike „Fejsbuka“.

Kompanija koja je deo tehnološkog konglomerata Marka Zakerberga najavila je „mali globalni test“ koji će korisnicima predstaviti tri opcije kada je u pitanju broj lajkova: opciju da ne vide broj lakova na svim objavama, zatim da isključe broj lakova za sopstvene objave ili da zadrže originalnu verziju u kojoj se svuda vide lajkovi.

Navodi se i da se „radi na sličnom iskustvu“ i za korisnike Fejsbuka, ali bez dodatnog obrazloženja kako bi to moglo izgledati.

Ovo se nadovezuje na inicijalnu proveru Instagrama, u odabranim zemljama sveta, kako bi se korisnicima dopalo da niko ne vidi koliko lajkova ima.

Fejsbuk je takođe proveravao kako se njegovim korisnicima dopada skrivanje broja lajkova 2019. godine.

Osim što su lajkovi bili skriveni bilo je nemoguće saznati koliko pregleda imaju video-sadržaji podeljeni na ovoj društvenoj mreži.

Nije poznato da li bi se novi test primenjivao na sve te parametre ili samo na lajkove objava.

Novo testiranje na Fejsbuku još nije pokrenuto.
U tom slučaju korisnici nisu imali izbora da li će moći da vide broj lakova.

Predstavnici popularne društvene mreže tada su rekao korisnicima da želi da se ljudi „usredsrede na fotografije i video-zapise koje dele, a ne na to koliko imaju lajkova“.

Uticajni instagrameri su se u početku brinuli da bi ovo moglo da utiče na ugovore sa brendovima i kompanijama, jer ta vrsta reagovanje na njihove objave ne bi bila javna.

Međutim, korisnici su mogli privatno da vide brojeve lajkova objava i podele ih sa klijentima.

Ipak, pružanje prilagođenijeg iskustva kada su u pitanju lajkovi mogao bi biti pravi put za Instagram, jer na taj način se korisnicima koji su svesni koliko na njih utiče javno prikazivanje broja srca ispod objave i izbegnu to.

Istovremeno, funkcija bi praćenje broja lajkova omogućavala onima koji to žele da prate.

Počeo Srbija open

0

Beograd je domaćin Srbija opena, ATP turnira iz kategorije 250. Prvi na teren “Teniskog centra Novak” izašao je Nikola Milojević i pobedio Federika Koriju, dok je Viktor Troicki poražen od Marka Čekinata. Tokom dana igraju još dvojica srpskih tenisera – Danilo Petrović i Filip Krajinović. Direktne prenose mečeva možete pratiti na Drugom programu RTS-a, a ostala dešavanja sa beogradskog turnira na našem portalu.

Abazović: SPC? Ja tu ne vidim ništa sporno

0

Potpredsednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović izavio je da ne vidi ništa sporno u potpisivanju Temeljnog ugovora vlade i SPC.

Premijer Zdravko Krivokapić saopštio je u subotu da je vlada spremna za potpisivanje Ugovora sa SPC.

Odgovarajući na pitanja novinara u vezi sa Ugovorom države i SPC, Abazović je danas kazao da je to samo završni čin da i SPC bude unutar pravnog sistema Crne Gore.

On je rekao da taj dokument mora biti usvojen na sednici vlade, dodajući da od tog ne bi pravio neki problem.

“Kada se bude video i protumačio, mislim da Crna Gora treba da potpiše taj Temeljni sporazum. Imamo konkordat potpisan sa Katoličkom crkvom, imamo ugovor sa Islamskom zajednicom, tako da sa SPC nemamo potpisan ugovor”, naveo je Abazović, prenosi Pobjeda.

On je rekao da bi uskoro taj dokument trebalo da bude dostupan. “Kad bude dostupan meni, biće dostupan svima. Nema nikakvih skrivenih aktivnosti”, rekao je Abazović.