Srpska je ekonomski stabilna, ostvareno povećanje domaćeg proizvoda
Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da je Republika Srpska stabilna, ekonomski i makroekonomski i istakao da je prvom kvartalu ove godine ostvarila povećanje domaćeg proizvoda i da je u plusu od dva odsto.
Očekujemo, ako ovakva dinamika bude i dalje, da će Republika Srpska moći da dođe do četiri odsto povećanja u ovoj godini, što je veliki rezultat – rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Istočnom Sarajevu.
Dodik je naveo da je Republika Srpska u periodu pandemije virusa korona, odnosno u 2020. godini imala ukupan pad domaćeg proizvoda do nivoa minus 2,8 odsto i dodao da je to nakon Srbije od 0,9 odsto, najbolji rezultat.
On je istakao da je Federacija BiH u istom periodu imala pad od 3,6 odsto.
Dodik je rekao da je u Republici Srpskoj zabilježeno povećanje direktnih poreza, doprinosa i ostalih javnih prihoda u prvih pet mjeseci za 17,2 odsto, što je omogućilo da se na ovim pozicijama obezbijedi povećanje prihoda u iznosu od 180 miliona KM od direktnih poreza i prihoda u Srpskoj.
– To je dalo sigurnost da se uđe u proces povećanja plata – naglasio je Dodik.
On je rekao da su ranije povećane penzije i da će se vidjeti, shodno kretanjima ostalih prihoda, na koji način će se to odnositi u nekom budućem vremenu.
– Republika Srpska je povećala i svoje primitke u vezi sa indirektnim porezima za 11,6 odsto i po tom osnovu inkasirala dodatnih 82 miliona KM, što doprinosi ukupnoj stabilnosti Srpske na ovom planu – naveo je Dodik.
On je napomenuo da je od januara do aprila u Republici Srpskoj povećan izvoz za 24,9 odsto, a uvoz za 14,8 odsto, dok je u FBiH izvoz veći za 26 odsto, a uvoz za 12,7 odsto.
Prema njegovim riječima, industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj u ovom periodu veća je za 14,3 odsto, a u FBiH za 10,4 odsto.
– Posebno smo dobre rezultate ostvarivali u prerađivačkoj industriji, bilježeći rast od 15,7 odsto, a najveći rast je bio u povećanju proizvodnje električne energije za 21,2 odsto – istakao je Dodik.
On je rekao da je prosječna neto plata u aprilu u Republici Srpskoj bila, bez povećanja, 978 KM, a u FBiH je 996 KM, a sa povećanjem od pet odsto prosječna plata u Srpskoj biće veća nego u Federaciji.
Dodik je naveo da u Republici Srpskoj broj lica koji je konstantno zaposlen iznosi 275.000 lica, a u FBiH 520.000, što je logično jer u FBiH ima veći broj stanovnika.
– Stalno se u javnosti pokušava prikazati netačna situacija vezano za ekonomske parametre u Republici Srpskoj. Naš domaći proizvod se u periodu od 2006. godine, kada je iznosio 4,7 milijardi KM, danas popeo na više od 12,5 milijardi KM, što govori o tome da smo stvorili uslove za povećanje naših investicionih ulaganja- ukazao je Dodik.
On je rekao da Republika Srpska danas ima ulaganja u projekte, kao što je hidroelektrana “Buk-Bijela” zajedno sa Srbijom, a biće nastavljena i izgradnja aerodroma u Trebinju.
Prema njegovim riječima, radi se na završetku procedure u vezi sa izgradnjom puta od entitetske granice kod Doboja prema Јohovcu vrijednosti 180 miliona KM.
Dodik ističe da se završava dogovor o izgradnji auto-puta Beograd – Sarajevo na trasi kroz Republiku Srpsku koja treba da ide od mosta na Rači do Bijeljine, gdje će Srbija pomoći sa 100 miliona KM, a kasnije će nastaviti da sa gradi zajedno sa turskim investitorom.
– Sve to doprinosi ukupnoj stabilnosti Republike Srpske – istakao je Dodik i dodao da je Republika Srpska stabilna, ekonomski i makroekonomski i da je sposobna da primi finansijske investicije kao što je nedavna emisija obveznica na Londonskoj berzi i da je u tom pogledu prepoznata kao mjesto gdje se sa sigurnošću mogu investirati ozbiljni novci.
Dodik je rekao da je Republika Srpska u regionu postala lider u pogledu odbitaka u vezi sa oporezivanjem ličnog dohotka, da je sada 700 KM neoporezivani dio, u FBiH 153 evra, a u Srbiji 156 evra, Sjevernoj Makedoniji 130 evra, što govori da Srpska ima najveće stimulans te vrste.
– Republika Srpska u ovom trentku ima najnižu platu utvrđenu aktima koja se mora isplatiti i ona je najviša u regionu – rekao je Dodik i dodao da najniža zagarantovana plata je 540 KM, a da je u FBiH 407 KM.
Dodik je zahvalio Srbiji koja će pomoći stabilizaciju tri opštine u Republici Srpskoj, Nevesinju, Kostajnici i Dubici, kao i Drvaru u FBiH.
Prema njegovim riječima, Srbija je danas uplatila pola iznosa tih sredstva u vrijednosti 6,1 milion evra za rješavanje prioritetnih problema u ovim lokalnim zajednicama.
– Nastavljamo da radimo sa Srbijom na ovim pitanjima i ova pomoć značajno pomaže da se lakše sanira kriza prouzrokovana virusom korona – naglasio je Dodik.
Projekat od “istorijskog značaja”: Auto-put dug 110 kilometara, uskoro radovi na prvoj deonici
Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović razgovarao je danas sa delegacijom kompanije “Šandong haj-spid grup”, koju je predvodio izvršni direktor Meng Jan.
Oni su razgovarali o projektu izgradnje auto-puta Beograd – Zrenjanin – Novi Sad, koji će realizovati ova kineska kompanija, kao i o mogućnostima za buduću saradnju.
Mirović je u razgovoru istakao da Pokrajinska vlada radi na pripremi projektne dokumentacije za izgradnju auto-puta u dužini od 110 kilometara, te da očekuje da će u narednih nekoliko meseci početi radovi na prvoj deonici – od Beograda do Zrenjanina.
“Ovaj projekat je za nas od istorijskog značaja. Želimo da budemo partneri i da zajedno radimo na ovom važnom poslu, kako bismo što pre izgradili ovaj auto-put koji će doprineti daljem ekonomskom razvoju cele naše zemlje”, rekao je Mirović.
Meng Jan je pohvalio dosadašnju punu podršku Pokrajinske vlade u realizaciji tog projekta, ocenivši da se zahvaljujući tome i dobroj saradnji predsednika Srbije, Vlade i pokrajinske administracije stiču uslovi da radovi na izgradnji auto-puta od Beograda do Zrenjanina počnu u oktobru.
Na sastanku je bilo reči i o mogućnostima zajedničkog rada na drugim projektima, pre svega u oblasti putne infrastrukture, kao i za uspostavljanje saradnje u poljoprivredi, za šta je kineska delegacija u ime firmi iz oblasti Šandong koje se time bave, iskazala posebno interesovanje.
Mirović je rekao da je uspostavljanje saradnje u oblasti poljoprivrede od ogromnog značaja za Vojvodinu, da su mogućnosti brojne imajući u vidu naše agrarne potencijale, prehrambene i naučne institute i da će se Pokrajinska vlada odazvati inicijativi za konkretizovanje saradnje.
“Radimo zajedno na mnogim poljima, gradimo puteve, otvaramo fabrike i to je odraz pravog prijateljstva između Srbije i Kine“, kazao je Mirović.
Sergej Milinković Savić – igrač godine u Laciju
Srpski reprezentativac Sergej Milinković Savić dobio je jako lepo priznanje
Fudbaleri Lacija su ovu sezonu u šampionatu Italije završili na poziciji broj 6.
On je prema statistici sa “Sofascore” dobio godišnju ocenu 7,18 i na 32 utakmice u Seriji A je imao 8 golova i 9 asistencija uz 4 žuta kartona i nijedan crveni.Sergej Milinković Savić je proglašen za najboljeg igrača Lacija u sezoni 2020/21 i to je objavljeno na zvaničnom “Tviter” profilu kluba.
Da li znate koja je najduža reč u srpskom jeziku?
Verovatno vam je na pamet pala otorinolaringologija, ali nije ta reč u pitanju.
Poznato je da skandinavski jezici obiluju složenicama, pa stoga nije ni čudo da obaraju rekorde u najdužim rečima. Međutim, da li ste se nekada zapitali koja je najduža reč u srpskom jeziku?
Odgovor na “prvu loptu” mnogih verovatno bi bio otorinolaringologija, reč od 20 slova.
Ipak, mnogi izvori izdvajaju dve reči kao najduže — prestolonaslednikovica, koja ima 22 slova i antisamoupravnosocijalistički od 29 slova.
Rekorde u sastavljanju najdužih reči postavili su stanovnici zemalja Skandinavije.
Tako, na primer, švedska reč “sparvagnsaktiebolagsskensmutsskjutarefackforeningspersonalbekladnad” znači “zaliha uniforma namenjena osoblju unije tramvajskih kompanija”.
Holanđani koriste reč “kindercarnavalsoptochtvoorbereidingswerkzaamheden” da označe pripreme za dečiji festival, odnosno dečiji karneval.
Veoma komplikovanu reč za doktorsku specijalizaciju koriste Danci, a ona glasi “speciallaegepraksisplanlaegningsstabiliseringsperiode”.
Putnike koji odbiju hotelski karantin uskoro čekaju veće novčane kazne
TORONTO – Umesto da postupi po preporuci savetodavnog odbora, i da ukine obavezni karantinski hotelski program za putnike koji sleću u Kanadu, savezna vlada povećava kaznu za one koji ga odluče preskočiti.
Vlada kaže da će kazne koje je policija napisala zbog kršenja zakona o karantinu od petka iznositi maksimalno 5000 dolara. To je 67% više u odnosu na kaznu od 3.000 dolara koja je trenutno na snazi.
Neki putnici su odlučili platiti 3000 dolara, i neće ići u hotelski karantin, koji uključuje polaganje COVID-19 testa na aerodromu, a zatim boravak u hotelu do 72 sata dok se čeka rezultat, uz lični trošak oko 2.000 dolara.
Agencija za javno zdravstvo Kanade kaže da je 798 novčanih kazni izrečeno između 22. februara i 7. maja zbog odbijanja karantina u hotelima, 606 u Ontariju i 192 u Britanskoj Kolumbiji. Nema evidencije o novčanim kaznama u Quebecu ili Alberti, druge dve provincije u kojima mogu sletati avioni sa međunarodnih letova.
Savezno savetodavno veće preporučilo je prošle sedmice da se prestane sa zahtevanjem obaveznog hotelskog karantina, delom i zbog broja putnika koji su odlučili uzeti kaznu i preskočiti hotel.
Preporuku za ukidanje obaveznog hotelskog karantina podržava i avio industrija. Odgovor vlade bio je mlak, a ministrka zdravstva Patty Hajdu rekla je samo da će se konsultovati sa svojim provincijskim kolegama, pre nego što donese bilo kakvu odluku o ublažavanju ograničenja.
Vlada kaže da se više od 99% svih putnika pridržava propisa.
SERBIANNEWS/CANADA
Velika Britanija menja strategiju vakcinacije u borbi protiv varijante COVID-19 Delta. Treba li je Kanada slediti?
Premijer Velike Britanije Boris Johnson, rekao je da nema razloga za odlaganje ponovnog otvaranja ekonomije u utorak, jer se zemlja trudi da u potpunosti vakciniše sve odrasle osobe u nastojanju da uguši brzo širenje varijante Delta.
Delta varijanta, koja je prenosiviji soj COVID-19 prvi put identificikovan u Indiji, brzo postaje dominantni soj u Britaniji. Zvaničnici su rekli da na tu varijantu otpada 75% novo prijavljenih slučajeva, jer su neki delovi zemlje podvrgnuti velikom porastu infekcija, što je u sredu dovelo do 3.165 potvrđenih slučajeva.
Kako nekoliko provincija u Kanadi, započinju sa otvaranjem, neki stručnjaci kažu da bi Kanada mogla podesiti kampanju vakcinisanja, kako bi Kanađanima s visokim rizikom brže pružila druge doze.
Ako uporedjujemo, Ujedinjeno Kraljevstvo je malo ispred Kanade u pogledu uvođenja vakcina.
Prema britanskom ministarstvu zdravstva, 75,2% odraslih u Velikoj Britaniji primilo je prvu vakcinu, a 49,5% je potpuno vakcinisano. Prema najnovijim podacima covid19tracker.ca, 58,5% Kanađana dobilo je prvu dozu, dok je samo 5,6% Kanađana potpuno vakcinisano.
No uopšteno postoji konsenzus: dve doze su efikasnije od jedne.
“Svi moramo razgovarati o tome da je ovo trka između virusa i naše sposobnosti da se vakcinišemo”, rekla je Ashleigh Tuite, epidemiolog sa škole javnog zdravlja Dalla Lana na univerzitetu u Torontu.
“Četvrti talas apsolutno nije neizbežan, ali to je nešto o čemu moramo razmišljati strateški.”
Ako provincijske i savezne vlada mogu brzo dobiti druge dozu, Tuite je rekla da bi to verovatno smanjilo šansu za štetni četvrti talas pokrenut varijantama COVID-19.
To ne znači da u nekim slučajevima neće doći do ponovnog oživljavanja.
“Sve dok virus cirkuliše globalno i dok imamo ljudi koji nisu vakcinisani, možemo očekivati da će biti slučajeva”, dodala je Tuite.
“Virus neće nestati, ali biće daleko lakše upravljati sa njime, ako imamo ljude koji su vakcinisani i koji su zaštićeni od teških ishoda i završetaka u bolnici.”
Delta varijanta, poznata i kao B.1.617, već se probila u 10 provincija. Navedena je kao varijanta koja zabrinjava agenciju Health Canada.
Zdravstveni službenik regije Peel rekao je da očekuje da će to postati dominantni soj u regiji do sledećeg meseca.
„B.1.617 brzo zamenjuje B.1.1.7. što je bila varijanta Alpha koja je prvobitno otkrivena u Velikoj Britaniji i koja je nam je donela treći talas“, rekao je dr. Lawrence Loh na brifingu u sredu.
Sally Otto, evolucijski biolog, deo je BC grupe za modeliranje oko COVID, savetuje službenicima javnog zdravstva da pripaze na hospitalizacije i ICU brojeve kako bi im pomogla da utvrde da li je odgađanje ponovnog otvaranja u najboljem interesu zemlje.
“Sve dok se njima može upravljati, možemo se ponovo otvorati”, rekla je o varijantama COVID-19.
Ali “ako se širi puno brže, onda bi to moglo značiti da moramo preokrenuti svoje planove ponovnog otvaranja.”
Lekar zaraznih bolesti sa Univerzitetske zdravstvene mreže dr. Isaac Bogoch rekao je da se otvaranju mora pristupiti pažljivo.
“Moramo zaštititi one koji se nisu vakcinisali “, rekao je.
Oni koji su vakcinisani pod manjim su rizikom od ozbiljnih simptoma i hospitalizacija, zbog čega je Bogoch rekao da ne treba čuditi da su nevakcinisani ljudi u središtu ovog novog talasa.
Prošlog meseca, Public Health England objavilo je da dvostruka doza vakcine štiti oko 60 % od varijante Delta i Alpha, koja je prvi put identifikovana u Britaniji.
“Pa šta da radimo?” zapitao se Bogoch.
„Imamo masovnu aktivnost u vezi sa vakcinacijom. Nastavljamo sa brzim pristupom prvoj dozi i pružamo što veću zaštitu što većem broju ljudi ”, dodao je.
„I onda, naravno, moramo se usresrediti na drugu dozu, da imamo pametne prioritete za drugu dozu, tako da možemo zaštititi ljude koji su ili ranjiviji na ovu infekciju ili zajednice na koje utiče infekcija. ”
Doktor Eric Arts, ponovio je Bogochove primedbe. Rekao je da nijedan vakcinisani Kanađanin koji se zarazi Delta varijantom verovatno neće trebati ići na hospitalizaciju. Međutim, rekao je “to još uvek nije potpuno jasno.”
“Činjenica da biste mogli dobiti ovu varijantu koja kruži među onima koji su imunizovani dovodi one koji nisu imunizovani u neverovatan rizik”, rekao je.Ranjiviji Kanađani sa već slabim imunološkim sistemom, poput starijih, mogli bi doživeti i ozbiljnije simptome, rekao je Arts, dodajući kako bi bilo pametno da kanadska vlada razmotri uvođenje nekih promena u vakcinaciji.
“Ako, na primer, pokušamo završiti imunizaciju dece od 12 do 18 godina pre nego što vakcinišemo starije od 80 godina drugom dozom, mogli bismo se igrati vatrom”, rekao je.
Kako se sve više Kanađana vakciniše i doživljava sve blaže slučajeve virusa, Chakrabarti je rekao da će se to promeniti.
„Čak i ako vidite da slučajevi rastu, to ne znači nužno zaključavanje ili da moramo bilo šta promeniti, jer sve dok god se nalazite dobro sa brojem hospitalizacija, apsolutno nema potrebe za zaključavanjem zajednica. ”
Ali, slično kao i na početku kampanje vakcinisanja savezne vlade, Chakrabarti je rekao da Kanađanima sa visokim rizikom, kao i onima koji žive ili rade u žarištima COVID-19, i dalje treba dati prioritet.
“Ono što bismo ovde mogli učiniti je, osigurati da žarišna mesta dobiju što pre drugu dozu vakcine, ali znajte da će i jedna doza vakcine i dalje praviti veliku razliku”, rekao je.
SERBIANNEWS/CANADA
Doček Joanikija u Podgorici, premijer zatražio oprost „ako je uradio išta loše“
Vernici Srpske pravoslavne crkve i predstavnici državnog vrha dočekali su ispred Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici novoizabranog mitropolita Crnogorsko primorskog Joanikija.
Vernici su skandirali „vladiko sokole“. Među okupljenima je bio i premijer Zdravko Krivokapić koji je u obraćanju mitropolitu Joanikiju rekao da ne bi uradio ništa što je na štetu SPC i obećao da će Temeljni ugovor sa tom verskom zajednicom biti potpisan.
Krivokapić, koji je pre par dana u Patrijaršiji u Beogradu odbio da potpiše Temeljni ugovor, od Joanikija je zatražio oprost ako je, kako je rekao, uradio išta loše.
Ispred Hrama su bili i predsednik parlamenta Aleksa Bečić, ministarka prosvete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić kao i lideri Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić i Milan Knežević.
Novoizabrani mitropolit Crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve Joanikije ugostio je lidere vladajuće koalicije na večeri, nakon večernje službe u Sabornom hramu u Podgorici.
Na večeri su bili premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić, predsednik Skupštine Aleksa Bečić – ali i lideri Demokratskog fronta Milan Knežević i Andrija Mandić.
Lideri DF su saopštili da premijer koji je bio nosilac njihove liste više nema njihovu podršku, nakon što pre nekoliko dana U Patrijaršiji u Beogradu, nije potpisao Temeljni ugovor sa SPC.
Evropa Nostra: Upis Visokih Dečana na listu najugroženijih spomenika kulture nije kraj procesa
Predsednik organizacije Evropa Nostra Herman Parcinger i predsednica organizacije Budućnost za versko nasleđe Pilar Bahamonde odgovorili su na pismo dvoje kosovskih ministara koji su kritikovali što su te dve organizacije stavile manastir Visoki Dečani na listu najugroženijih spomenika kulture u Evropi. Ministri spoljnih poslova i kulture privremenih prištinskih institucija Donika Gervale Švarc i Hajrulau Čeku reagovali su na taj potez dve organizacije, te na činjenicu da su one upis manastira ocenili kao početak procesa. U pismu kosovskih zvaničnika navedeno je da je takva odluka nepravedna i da je doneta pod političkim uticajem, prenosi prištinski sajt „Reporteri”.
U odgovoru Parcingera i Bahamonde se navodi da je upis obavljen na osnovu dokumentacije, koju je pažljivo i uz najviše standarde koje zahteva Program 7 Najugroženijih spomenika kulture Evrope za 2021, pripremila organizacija Budućnost za versko nasleđe, kao i da sam upis nije kraj procesa, već da označava početak konsultacija sa svim zainteresovanim stranama.
„Kao rezultat priprema se sveobuhvatan izveštaj o stanju sa adekvatnijim preporukama, što je akcija koja bi na kraju trebalo da dovede do uklanjanja rizika sa kojim se suočava određeno mesto nasleđa i posledično do uklanjanja mesta sa naše liste top ugroženih. Ovaj metod je primenjen na svim veb lokacijama koje su upisane na našu listu”, navodi se u odgovoru, a prenosi „Kosovo onlajn”.
Navodi se i da je program pokrenut 2013. godine i da su izabrana 43 mesta ugroženog nasleđa u 26 evropskih zemalja, a da se jednom godišnje objavljuje lista sa sedam najugroženijih lokacija.
U odgovoru se navodi i da Evropa Nostra deluje u partnerstvu sa Institutom Evropske investicione banke u pronalaženju održivih rešenja, tj. omogućavanju konstruktivnog dijaloga između svih relevantnih aktera, uključujući vlasti i civilno društvo.
„Naša misija je da sačuvamo integritet i autentičnost odabranih mesta za dobrobit društva u celini”, navodi Evropa Nostra, prenosi Tanjug.
U pismu potvrđuju dolazak njihovih stručnjaka na KiM na jesen u zavisnosti od epidemiološke situacije, a navodi se i da će pre dolaska u junu održati onlajn sastanak na kojem će razgovarati o detaljima.
„Zahvaljujemo na uveravanjima o posvećenosti vaše vlade u očuvanju kulturnog nasleđa i radujemo se uključivanju u otvoren i konstruktivan dijalog za naše dobro”, kaže se između ostalog u pismu.
Svetski rekord, zlatna i bronzana medalja za paraolimpijce na Evropskom prvenstvu
Proslavljeni paraatletičar Željko Dimitrijavić oborio je svetski rekord i osvojio zlatnu medalju, a Aleksandar Radišić je osvojio bronzanu medalju u disciplini bacanje čunja na Evropskom prvenstvu u Poljskoj.
Srpski paraolimpijac Željko Dimitrijević osvojio je titulu šampiona Evrope uz svetski rekord od 34,71 metar, a Aleksandar Radišić osvojio je bronzanu medalju rezultatom 29,98 metara.
Srpski paraolimpijci su do sada na Evropskom prvenstvu osvojili pet medalja, a ministar Vanja Udovičić odmah je uputio čestitke paraatletičarima, njihovim stručnim štabovima i Paraolimpijskom komitetu Srbije na sjajnom uspehu.
„Još jednom si pokazao svoju neprikosnovenost i da rekordi postoje da bi ih ti obarao! Ponovo se srpska zastava vijori na evropskoj sceni tvojom zaslugom! Svaka čast, Željko, na još jednom hicu za istoriju, za ponos i nezaborav“, stoji u čestitki ministra Udovičića Željku Dimitrijeviću.
Čestitke su ubrzo usledile i sjajnom Aleksandru Radišiću, koji je izborio bronzanu medalju za Srbiju u istoj disciplini.
„Bravo, Aleksandre, što si nastavio sjajan niz i osvojio bronzu, koja je peta medalja za Srbiju na Evropskom prvenstvu u paraatletici u dva dana. Dokazao si da je Srbiji opet mesto na pobedničkom postolju! Svaka čast”, naglasio je ministar u čestitki.







Odgovor na “prvu loptu” mnogih verovatno bi bio otorinolaringologija, reč od 20 slova.



