21.4 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1098

SAD produžile ograničenje prolaska kopnene granice za građane Kanade još 30 dana

0

Kanađani neće moći automobilima ulaziti u Sjedinjene Države, makar za još mesec dana, kažu američki zvaničnici.
Predstavnik američkog ministarstva za nacionalnu sigurnost (DHS) rekao je za Global News u petak, da će američki kopneni i trajektni prelazi s Kanadom biti zatvoreni najmanje do 21. septembra.
“Kako bi smanjili širenje COVID-19, uključujući delta varijantu, Sjedinjene Države produžuju ograničenja na nebitna putovanja na našem kopnu i trajektnim prelazima s Kanadom do 21. septembra, nastavljajući osiguravati protok trgovine i poslovanja ”, napisali su.
“U koordinaciji sa stručnjacima za javno zdravstvo i medicinom, DHS nastavlja blisku saradnju sa svojim partnerima širom Sjedinjenih Država i na međunarodnom nivou kako bi utvrdili, kako na siguran i održiv način nastaviti uobičajena putovanja.”
Kopnena granica SAD-a s Kanadom, koja je zatvorena za putovanja koja nisu neophodna od marta 2020, trebala je biti otvorena u subotu. SAD se suočavaju s četvrtim talasom COVID-19.
Odluka ne utiče na avio saobraćaj. Kanadski zvaničnici dozvolili su potpuno vakcinisanim Amerikancima da ulaze u zemlju, početkom avgusta . Kanada se takođe suočava sa četvrtim talasom.
Američki putnici koji su potpuno vakcinisani ne moraju u karantin po dolasku u Kanadu, ali moraju pokazati negativan test na COVID-19, po dolasku i moraće dostaviti dokaz o vakcinaciji putem aplikacije ArriveCAN ili na web portalu.
Kanada će dozvoliti ulazak potpuno vakcinisanim međunarodnim putnicima 7. septembra.
U saopštenju, kongresmen Brian Higgins iz New Yorka nazvao je odlaganje otvaranje granice “razočaravajućim”.
„Odnos SAD-a i Kanade sastavni je deo naše ekonomije i kvaliteta života. To što otvaranje granice nije prioritet, je velika greška ”, rekao je on.
„Nije se dovoljno pažnje posvetilo vrednosti i prilikama koje dolaze sa obnavljanjem veza između naša dva naroda. To je krajnje razočaravajuće; štetno je i na ljudskom i na ekonomskom nivou. ”
Poslovi u Kanadi i SAD-u, posebno putnička i avio-industrija, tražili su da se ukinu ograničenja na nebitna putovanja između dve zemlje.

SERBIANNEWS/CANADA

Niste vakcinisani? Evo nekih stvari ka kojima nećete imati pristup u Kanadi

0

TORONTO- Zadnjih dana se povećava podela između onih koji su vakcinisani protiv COVID-19 i onih koji nisu, i u isto vreme  se formira lista stvari koji nevakcinisani ne mogu raditi u Kanadi.

Iako još uvek nema nacionalno odobrenog pasoša za vakcinu ili drugog dokaza o vakcinisanju, vlade i privatne organizacije već su uvele niz ograničenja koja zabranjuju onima koji nisu imunizovani protiv koronavirusa da zadrže određene poslove, posećuju određena mesta i da posećuju određene događaje.
Evo samo nekih stvari koje su zabranjene za nevakcinisane u Kanadi.

FEDERALNI JAVNI SERVISI
Nevakcinisanim Kanađanima neće biti dopušteno da rade na poslovima saveznih javnih službi ako ne prime sve vakcine, prema vladinoj naredbi objavljenoj početkom avgusta.
Prema ovoj politici, vakcina će biti obavezna za sve savezne zaposlenike i one koji rade u nekim savezno regulisanim industrijama, poput avioprevoznika i železnica, već krajem septembra.
Vlada je takođe najavila da “očekuje” da će poslodavci u drugim federalno regulisanim industrijama, poput bankarstva i telekomunikacija, zahtevati vakcinisanje svojih radnika.
Nejasno je šta će se tačno dogoditi sa zaposlenima u ovim industrijama koji odbiju imunizaciju; međutim, premijer Džastin Trudo upozorio je na “posledice” za one koji nemaju “legitiman medicinski razlog” da to ne učine.
Za one sa valjanim medicinskim razlozima zbog kojih nisu vakcinisani vlada je rekla da će se za njih organizovati testiranje i druge mere.
Postoji oko 300.000 saveznih javnih službenika i stotine hiljada zaposlenih koji rade u federalno uređenim industrijama.

PUTOVANJA
Osim što zahtevaju vakcinisanje radnika u federalno regulisanoj transportnoj industriji, putnici domaćih komercijalnih avioprevoznika, međuprovincijskih vozova i kruzera takođe će trebati imati potvrdu o vakcinisanju kako bi mogli putovati.
Za sve one koji ne mogu dobiti vakcinu iz zdravstvenih razloga, vlada je rekla da će im biti postavljeni smeštajni kapaciteti, poput testiranja i pregleda.
Vlada je rekla da se očekuje da će odluka stupiti na snagu “što je pre moguće” na jesen, a najkasnije do kraja oktobra.
Obećanje da će vakcinisanje biti obavezno za domaće putnike, možda se neće ostvariti, zavisno o ishodu saveznih izbora 20. septembra.
Što se tiče međunarodnih putovanja, nevakcinisani Kanađani će po povratku kući morati proći kroz više krugova provere od svojih vakcinisanisanih sunarodnika.
Kanađani koji vazdusnim putem stižu u Kanadu, a koji nisu u potpunosti vakcinisani, moraće po dolasku obaviti test na COVID-19, a zatim biti u karantinu kod kuće najmanje 14 dana ili prema uputstvima službenika za pregled ili službenika karantina.
S druge strane, oni koji su potpuno vakcinisani neće ići u karantin nakon što na aerodromu urade test na COVID-19.
Nevakcinisani Kanađani koji se kopnenim putem vraćaju u Kanadu moraće proći potrebne testove na COVID-19 i biti u karantinu 14 dana, dok njihovi vakcinisani sugrađani mogu preskočiti karantin.

VISOKOŠKOLSKE OBRAZOVNE USTANOVE
U svojevrsnom domino efektu u poslednjih nekoliko sedmica, brojne visokoškolske ustanove su najavile da će se od učenika i osoblja tražiti da u potpunosti moraju biti vakcinisani protiv COVID-19 kako bi se na jesen vratili u kampuse.
Iako nisu sve institucije uključene, a neke više vole dozvoliti studentima i osoblju da se „sami izjasne“ o svom statusu ili će im omogućiti brzi test na COVID-19, mnogi istaknuti univerziteti u Ontariju i Manitobi naložili su vakcinaciju.
U Alberti je nekoliko ustanova za više obrazovanje, uključujući Univerzitet u Calgary-ju, Univerzitet Alberta i Univerzitet Mount Royal, reklo da će snažno ohrabrivati vakcine za studente i osoblje, ali to neće zahtevati.
Mnoge institucije sa obaveznom politikom vakcinacije ponudile su studentima i fakultetima grejs period na početku semestra kako bi im dali vremena da se potpuno vakcinišu tokom kojih će morati proći testiranje i druge mere skrininga.
U većini slučajeva studentima i osoblju koji se ne mogu vakcinisati iz medicinskih ili drugih prepoznatih razloga biće dopušteno zatražiti poseban smeštaj.

RADNICI U USTANOVAMA ZDRAVSTVENE NEGE
Kanađani koji odbiju imunizaciju takođe bi se mogli suočiti s preprekama ako rade u zdravstvenim ustanovama u određenim provincijama.
Ontario je nedavno najavio da će zaposlenici, osoblje, izvođači radova, studenti i volonteri u bolnicama i ustanovama za negu morati pokazati dokaz o vakcinisanju ili medicinski razlog zbog kojeg nisu imunizovani protiv COVID-19.
Oni koji ne dostave dokaz o potpunoj vakcinaciji moraće se podvrgnuti redovnim testiranjima, kaže pokrajinska vlada.
I Quebec je naredio da svi zdravstveni radnici u javnom i privatnom sektoru moraju biti potpuno vakcinisani do 1. oktobra. Ova odluka primjenjuje se na svakog radnika koji svakodnevno radi sa građanima 15 minuta ili više dnevno, prema pokrajinskoj vladi. Britanska Kolumbija je naredila svim radnicima koji rade u staračkim domovima, da se moraju vakcinisati do 12 oktobra ili će se suočiti sa gubitkom posla.

OSTALE AKTIVNOSTI
Iako su neka putovanja regulisana na osnovu statusa vakcinacije na saveznom nivou, vlada nije uspela uvesti nacionalni vakcinalni pasoš ili sličan dokaz za druge aktivnosti i događaje.
Umesto toga, savezna vlada je naložila da pokrajine odluče hoće li se od stanovništva tražiti da pokažu dokaz o svom statusu vakcinacije, kako bi dobili pristup određenim poslovima i događajima.
Quebec je preuzeo vodeću ulogu u ovoj oblasti objavom, početkom avgusta da će pokrajina uvesti 1. septembra vakcinalni pasoš. Pasoš će vakcinisanim pojedincima omogućiti pristup javnim događajima, teretanama, timskim sportovima, barovima i restoranima.
U Manitobi, pokrajina ima vakcinacijsku karticu.
Princa Edward Ostrvo  ima PEI propusnicu, koja omogućava stanovnicima da izbegnu karantin kada se vrate u provinciju.
Ontario i Alberta, su rekli su da neće izdavati nikakve vakcinalne pasoše .

SERBIANNEWS/CANADA

Manastir Visoki Dečani otvoren samo za posete do pet osoba

0

Usled pogoršanja epidemiološke situacije, Manastir Visoki Dečani će do daljeg biti otvoren samo za pojedinačne posete i manje grupe do pet osoba, saopšteno je na zvaničnoj Fejsbuk stranici ovog manastira.
Precizirali su da više neće biti u mogućnosti da primaju veće grupe posetilaca, kao ni goste na noćenje.

U poslednje dve nedelje na Kosovu i Metohiji se beleži nagli skok broja inficiranih, hospitalizovanih i preminulih usled posledica korona virusa.

Manastir Visoki Dečani je i prethodno uvodio zasebne mere usled pogoršanje epidemiološke situacije, a u više navrata je zatvaran za posetioce, dok su bogosluženja vršena samo u prisustvu manastirskog bratstva.

MSP: Srpska državljanka još u Kabulu, pokušavamo bezbedno da je evakuišemo

0

Srbija pomno prati situaciju u Avganistanu i pokušava da bezbedno evakuiše našu državljanku koja se još nalazi u Kabulu, rekao je jutros za RTS državni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Nemanja Starović.

Najavio je i da će lično sledeće nedelje otići u prestonicu Uzbekistana da vidi da li je i na koji način moguće ubrzati njenu evakuaciju.

„Ovo je kraj procesa američkih pregovora sa talibanima koji traje već godinama, ali niko nije očekivao da će se stvari ovako brzo odvijati. Mi nikada nismo bili deo konflikta u Avganistanu. Čak smo u jednom trenutku pružili dobre usluge prilikom pregovora strana u konfliktu, ali ne kao medijatori, već pre svega u vidu obezbeđivanja sigurnosti učesnika i garantovane diskrecije“, rekao je Starović.

Starović je izjavio i da se može očekivati novi talas izbeglica i zbog toga je bitna međunarodna saradnja da bi se procesom migracije upravljalo na pametan način.

„U prethodnom izbegličkom talasu preko naše zemlje je prošlo preko milion ljudi. Niko od njih nije bio ni gladan ni žedan i sve je prošlo na jedna human i civilizovan način. Ali moramo biti svesni da malo šta možemo učiniti sami bez saradnje sa drugim zemljama“, istakao je Starović.

Partizan poražen od Santa Klare, odluka o prolazu u grupu pada u Beogradu

0

Fudbaleri Partizana poraženi su od ekipe Santa Klare sa 2:1 u prvom meču plej-ofa za ulazak u grupnu fazu novoformirane Lige konferencija. Revanš se igra za sedam dana u Beogradu.

Nije uspela srpska ekipa sa gostovanja iz Ponte Delgada da ponese pozitivan i zadovoljavajući rezultat, pa će šansu za plasman u evropsko takmičenje tražiti u revanšu u Beogradu.

Portugalska Santa Klara savladala je Partizan sa 2:1 u prvom meču plej-ofa kvalifikacija za Ligu konferencija.

Meč je počeo na najlošiji mogući način po srpsku ekipu.

Još uvek je trajalo početno odmeravanje snaga, a domaćin je već vodio sa 1:0.

Igrao se četvrti minut, kada je Patrik odlično centrirao ka Karvalju, a ovaj umakao zadnjoj liniji i smestio loptu u mrežu Popovića.

Partizan se nije najbolje snalazio u uvodnih 20-ak minuta meča, pošto je olako gubio loptu i na najmanji presing Santa Klare, te im dozvoljavao česte ulaske u završnu trećinu terena i konstantno stvaranje opasnosti pred gol Popovića.

Portugalska ekipa je u 24. minutu pogodila prečku, kada je glavom šutirao Boateng, da bi četiri minuta kasnije, Koštin udarac odbranio golman Partizana.

Ipak, kako se prvo poluvreme bližilo kraju, srpska ekipa je dolazila do svoje igre i kontrole na sredini terena, čime je stvarala polu-šanse, ali je nedostajalo ključnog pasa i koncentracije u završnici.

Rezultat se do kraja prvog dela igre nije menjao, pa se na poluvreme otišlo sa prednošću Santa Klare od 1:0.

Santa Klara je i u drugo poluvreme otvorila golom u četvrtom minutu.

Ponovo je Partizan olako dozvolio da lopta u njihovom šesnaestercu prođe do igrača Sante Klare, ovoga puta do Morita, koji se lepo namešta na desnu nogu i preciznim udarcem šalje u mrežu.

Delovalo je da će taj drugi gol slomiti Partizan, ali je brzo stigao odgovor srpske ekipe.

Pet minuta kasnije, odlično odrađena uigrana akcija iz prekida, Natho za Šćekića, ovaj glavom u peterac za Vujačića, koji takođe glavom trese mrežu Santa Klare za 2:1.

Sticao se utisak da bi Partizan nakon datog gola mogao da se potpuno vrati u meč, zaigra dodatno bolje i možda dođe do izjednačenja, ali to se nije desilo.

Čak, štaviše, Santa Klara je imala nekoliko šansi i polu-šansi za postizanje trećeg gola, ali se uprkos uzbuđenjima, rezultat nije menjao.

Revanš meč će se igrati u Beogradu za sedam dana.

 

Bez Mihajlovićeve, ali s Veljkovićevom

0

Srbija svoj pohod na treće uzastopno zvanje najboljeg na Starom kontinentu počinje u beogradskoj „Areni” danas u 17 č protiv Bosne i Hercegovine. – U osminu finala vodi jedno od prva četiri mesta

U pohod na treće uzastopno zlato na evropskim prvenstvima za odbojkašice danas kreću ove odbojkašice: dizači Maja Ognjenović (Vakifbank, Turska) i Slađana Mirković (Ezačibaši, Turska), pucači Tijana Bošković (Ezačibaši), Ana Bjelica (Radomka, Poljska) i Sara Carić (TENT), poljari Silvija Popović (Alba, Rumunija) i Jelena Blagojević (Žešuv, Poljska), srednjaci Milena Rašić (Vakifbank), Mina Popović (Skandiči, Italija), Stefana Veljković (Novara, Italija) i Jovana Kocić (Alba) i primači Bjanka Buša (Fenerbahče), Bojana Milenković (Alba) i Katarina Lazović (Lođ, Poljska).

Iz tima, koji se iz Tokija vratio s bronzanom olimpijskom medaljom nedostaju povređena Brankica Mihajlović i Maja Aleksić. Vratila se Stefana Veljković, a pozvana je i Sara Carić, jedina iz nekog našeg kluba.

Sinoć su u Plovdivu i Klužu odigrane prve utakmice na ovom šampionatu, a danas će turnir da počne i u Zadru i Beogradu. U „Areni”, u kojoj će se igrati i finale, 4. septembra, takmičenje u grupi počeće susretom Srbija – Bosna i Hercegovina u 17 č. Pitanje ko će da bude pobednik uopšte se ne postavlja, ali će ovaj okršaj ipak da se pamti, jer će rođene sestre da budu na suprotnim stranama. U našoj reprezentaciji je Tijana Bošković, koja je i na tek završenom olimpijskom turniru proglašena za najbolju odbojkašicu, a u komšijskom Dajana Bošković.

Naš cilj je da Srbija ostane na evropskom prestolu. Naša ekipa je, praktično od 2018, u istom sastavu i zna šta je čeka na putu do trofeja, a i kako se on osvaja. Selektor Zoran Terzić, koji je od čamčića, dobijenog pre dve decenije, stvorio nosač aviona sa koga se uzleće ka titulama, izradio je oproban način za stizanje do uspeha. Smenjuju se generacije, smenjivali su se i dobro i loše, bilo je lovorika i pridika, ali su igračice uvek verovale u sebe i spremale se za skok preko prve naredne prepreke, ma kako se ona zvala.

Na Olimpijskim igrama u Tokiju Evropa je imala četiri predstavnika. Za ta mesta su se izborile Srbija, koja je jedina s našeg kontinenta osvojila medalju, Italija, Rusija i Turska, koje nisu mogle dalje od četvrtfinale (naše su izbacile Italijanke). Te ekipe bi, nameće se samo po sebi, da imaju najveće ambicije na ovom Evropskom prvenstvu.

Naša reprezentacija biće, razume se, na najvećem udaru, jer svako želi da se dokaže protiv šampiona, a Srbija je ne samo dvostruki uzastopni evropski prvak (2017. i 2019), nego i vladajući svetki (2018). Iz grupe dalje, u osminu finala, idu četiri prvoplasirane ekipe. Posle BiH na tom putu pred našima će se naći: Francuska (21. avgust, 21 č), Belgija (22. avgust, 20 č), Azerbejdžan (24. avgust, 20 č) i Rusija (25. avgust, 20 č).

Plasman Srbije među 16 najboljih se podrazumeva. A posle toga slede sve teži i teži okršaji za koje je naša reprezentacija, a to je bezbroj puta pokazala do sada, i te kako dorasla.

Danas početak i u Zadru

Ekipe, koje igraju u Beogradu ukrstiće se potom s onima iz zadarske grupe, gde takmičenje počinje takođe danas. Čast da otvori turnir, kao i u ostala tri grada, uzeo je domaćin, pa će Hrvatska da se sastane sa Švajcarskom (17 č), dok će sutra da igraju Italija – Belorusija (17,15 č) i Mađarska – Slovačka (20,15 č). U našem glavnom gradu drugog dana sastaće se Belgija – Azerbejdžan (17 č) i Rusija – Francuska (20 č). U Plovdivu su se sinoć ogledali Bugarska – Grčka, a u Klužu Rumunija – Turska. Danas u Bugarskoj igraju Španija – Češka (16,30 č) i Nemačka – Poljska (19,30 č), a u Rumuniji Švedska  – Finska (15 č) i Holandija – Ukrajina (18 č).

Danas je Preobraženje Gospodnje

0

Danas je Preobraženje Gospodnje, jedan od osam velikih Hristovih praznika. Prema narodnom predanju, počinju da se preobražavaju i gora i voda, najavljujući skoru jesen.

Preobraženje je posvećeno Hristovom preobraženju na gori Tavor, kada je najavljeno stradanje i slava sina božijeg. Jednoga dana, treće godine propovedi na zemlji, Isus na molitvu povede apostole Petra, Jakova i Jovana na goru Tavor.

PRILOG RTS Pripremila Nada Rumenić Petrić

Dok se molio, njegovo lice se izmeni i zasija kao sunce, a odeća postade sjajna i bela kao sneg, kaže Biblija. Tako se on preobrazi pred njima, čime se prvi put božanska priroda Isusova učinila vidljivom.

Na ikoni Preobraženja predstavljen je Isus na gori, okružen svetlošću, sa Ilijom i Mojsijem, dok trojica apostola uplašeni leže na zemlji.

Preobraženje Gospodnje je u pravoslavlju poznato i kao ljetnje Bogojavljenje, jer su se i tada, otvorila nebesa i začuo glas Boga Oca. Veruje se da se, uoči praznika, na nebu otvaraju “Božja vrata” na kojima se pojavljuje sam Gospod i ispunjava želje.

Preobraženje uvek pada u vreme Gospojinskog posta. Zato je praznična trpeza uvek posna, obogaćena ribom i vinom.

U crkvama, na kraju svetih liturgija, osveštava se grožđe. Brojni su hramovi posvećeni ovom prazniku, u mnogim mestima održavaju se vašari.

Na Preobraženje se preobražava list u gori i kamen u vodi, lišće počinje da žuti i opada, a voda biva hladnija. Na Preobraženje se i nebo, u gluvo doba noći, tri puta preobražava.

Prema rasprostranjenom verovanju, na ovaj dan ne treba preko dana spavati, jer ko danas odspava, preobraziće se, pa će cele godine biti dremljiv.

Nije dobro ni da neko plače, a ni da ljudi ceo dan provedu u kafani – da im ne pređe u naviku i da ne postanu raspikuće.

Nekada se na današnji dan završavala i sezona kupanja.

Mladi Izraelac Jam Madar sedmo pojačanje Partizana

0

Izraelac Jam Madar sedmo je pojačanje KK Partizan pred novu sezonu, objavili su crno-beli.Mladi izraelski plejmejker Jam Madar potpisao je trogodišnji ugovor sa Partizanom, objavio je beogradski klub.

Madar je rođen 2000. godine, a poslednje tri sezone nastupao je Hapoel iz Tel Aviva.

Izabran je kao 47. pik od strane Bostona na draftu 2020. godine, a tokom leta je igrao Letnju NBA ligu u dresu Seltiksa.

Madar je 2019. godine osvojio zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu za igrače do 20 godina, gde je uz Danija Avdiju bio jedan od najboljih u izraelskom timu.

Crno-beli su objavili da će se Madar uskoro priključiti crno-belima na pripremama na Zlatiboru, a u Partizanu će nositi dres sa brojem 41.

Izraelac je sedmo pojačanje crno-belih ove sezone, posle dolaska Alekse Avramovića, Kevina Pantera, Zeka Lideja, Rodionsa Kuruksa, Dalasa Mura i Alena Smailagića.

Liberali će morati ponuditi nešto više od pandemijske priče, ako izbori u N.S. oslikavaju stanje kod birača

0

TORONTO – Nakon što su konzervativci u utorak uveče, iznenađujućom većinskom pobedom u Novoj Škotskoj oduzeli vlast vladajućim liberalima, Nik Nanos iz Nanos Researcha kaže da bi rezultat mogao biti pokazatelj, da će stranke morati ponuditi više od pandemijske priče na saveznim  izborima.

Za predsednika vlade Tim Houston-a, koji je vodio konzervativce do većinske pobede nad liberalima Iaina Rankina, poruke tokom kampanje bile su usmerene prvenstveno na popravljanje problematičnog zdravstvenog sistema u pokrajini.
“Ono što se dogodilo u Novoj Škotskoj je, da konzervativci nisu pobedili sa pričom o pandemiji, već sa pričom o zdravstvenoj zaštiti”, rekao je Nanos. “[Obećali su] više lekara, više ulaganja u zdravstvenu zaštitu i čini se da su liberali dostigli zenit sa pandemijskom pričom.”
Nanos je rekao da su glasači iz Nove Škotske pokazali da traže stranku fokusiranu na budućnost, a ne na prošlost, mogući reper za predstojeće savezne izbore.
„Pandemija nije dovoljna. To je dobro, ali nije dovoljno pobediti na izborima u ovom trenutku ”, rekao je.
Iako se činilo da je to bilo dovoljno ranije u vreme pandemije, aktuelni lideri u Britanskoj Kolumbiji, Saskatchewan-u, Newfoundland-u i Labradoru, New Brunswick-u i Yukon-u ostali su na vlasti tokom svojih pokrajinskih izbora, Nanos je rekao da bi se taj trend mogao okončati.
“Niz takvih pobeda je mrtav”, rekao je. “ Svaka vlada u Kanadi na pokrajinskom nivou za sve izbore je nagrađena istim ili čak jačim mandatom. Nova Škotska je prekinula taj niz pobedom konzervativaca. ”
Iako su još rano reći, Nanos je rekao da će biti zanimljivo videti hoće li savezni liberali doživeti sličnu sudbinu kao i novoškotski liberali i izgubiti vlast.
Već je jasno da je zdravstvena zaštita na prvom mestu tokom početka savezne izborne kampanje, a rasprava o obaveznom vakcinisanju postalo je glavno pitanje među strankama.
Nanos je rekao da liberali pokušavaju prikazati Erin O’Toola i konzervativce kao ljude koji su protiv vakcina, dok u stvari, vođa torijevaca podržava vakcinaciju. Međutim, O’Toole se zalaže za brzo testiranje na COVID-19 za federalne radnike i putnike umesto obavezne vakcinacije za sve.
“Liberali i dalje pokušavaju predstaviti obaveznu vakcinaciju kao problem za konzervativce, što baš i nije tačno”, rekao je.

DEFINISANJE VOĐSTVA
Zdravstvena zaštita nije bila jedino pitanje tokom savezne izborne kampanje ove sedmice. Dramatično preuzimanje vlasti talibana u Avganistanu i evakuacija kanadskih građana i Avganistanaca koji su pomagali kanadskoj vojsci takođe su u centru pažnje.
Nanos je rekao da bi ovakva pitanja mogla definisati imidž stranačkih lidera tokom izbora, pozivajući se na razmenu optužbi lidera liberala Džastina Trudoa i bivšeg vođe konzervativaca Stephena Harpera na sirijsku izbegličku krizu 2015. Harper je Trudoa, opisao kao “početnika” koji se razlikovao od Harpera, jer je imao saosećajan odgovor na tragediju, dok se Harper fokusirao na sigurnost i kontrolu useljavanja u Kanadu.
“Ove vrste pitanja, iako ne odlučuju mnogo u kampanji, jer spoljna politika retko odlučujuće izbore, mogu pomoći u definisanju stranačkih lidera u smislu njihovog jasnijeg odgovora”, rekao je.

SERBIANNEWS/CANADA

” Vodite nas iz ovog pakla”: Avganistanske izbeglice mole Kanadu da zaštiti njihove porodice

0

Mina je pobegla iz Avganistana u Toronto u oktobru 2019. U sedmom mesecu trudnoće, bojala se da će je talibani ubiti, jer je radila kao zdravstvena radnica, edukujući žene i devojke o reproduktivnim pravima i ženskom zdravlju.
Godinu dana nakon što je stigla u Kanadu, njen zahtev za izbeglički status je prihvaćen, rekla je. Ali čak i 10 meseci kasnije, ona još uvek čeka da se ponovo sastane sa suprugom i troje dece.
A sada kada su talibani proglasili pobedu u Avganistanu, plaši se da bi se njenoj porodici moglo dogoditi najgore.
“Ova situacija je jako, jako teška. Posebno za nas koji smo u Kanadi, čiji su voljeni i deca u Avganistanu ”, rekla je Mina plačući.
“Samo gledamo sa užasom i ne možemo ništa učiniti za njih.”
Global News koristi pseudonim za Minu zbog straha da bi talibani mogli ugroziti njenu porodicu.
Uprkos tome što ih je odbor za imigracije i izbeglice Kanade u oktobru 2020. proglasio “zaštićenom osobom”, proces ponovnog okupljanja sa njenom porodicom bio je spor i komplikovan, rekla je Mina.
Potrebna dokumentacija i drugi koraci koje podnosioci moraju proći značili su da je Mini trebalo više od šest meseci da završi proces prijave, rekla je ona. A sada kada je njena prijava podnesena, nema pojma kada će biti odobrena. Zabrinuta je da bi rastuća želja ljudi koji žele pobeći iz Avganistana, mogla značiti da slučaj sa njenom porodicom, dodatno uspori.
Ona poziva vladu da odobri privremeni status njenom mužu i deci kako bi mogli doći u Kanadu dok se obrađuje zahtev za stalno nastanjenje. To će, rekla je, omogućiti njenoj porodici da živi u sigurnosti dok vlada finalizuje potrebne papire.
Mina želi da vlada učini isto za ostale avganistanske izbeglice čije su porodice u sličnoj situaciji.
“Naše porodice treba odmah evakuisati iz Kabula”, rekla je.

Situacija se brzo razvija
Brzina kojom su talibani preuzeli kontrolu nad Avganistanom iznenadila je mnoge analitičare. Nedavni izveštaj američke obaveštajne službe sugerisao je da talibani neće moći zauzeti Kabul bar do sredine jeseni, nakon konačnog povlačenja američkih vojnih snaga.
Ali samo nekoliko sedmica nakon što su SAD delimično napustile Avganistan, domaću avganistansku vojsku pregazili su talibani.
16. augusta, otprilike sedam dana nakon početka velike ofanzive, talibani su objavili rat s Amerikom i njenim zapadnim saveznicima i proglasili se novom vladom Avganistana.
U međuvremenu, premijer Džastin Trudo rekao je da Kanada blisko sarađuje sa svojim saveznicima kako bi osigurala da kanadski građani i diplomatsko osoblje budu evakuisani što je pre moguće iz Avganistana.
Trudo je ponovio svoju opredeljenost da u Kanadu naseli 20.000 avganistanskih građana, uključujući prevodioce i drugo osoblje koje je radilo sa kanadskim oružanim snagama tokom njihove misije u zemlji.
Trudo je takođe rekao da Kanada ne smatra talibane službenom vladom Avganistana. “Kanada ne planira priznati talibane kao vladu Avganistana. Kad su imali vladu pre 20 godina, Kanada ih nije priznala ”, rekao je Trudo, koji se trenutno bori za ponovni izbor.
“(Talibani) su silom preuzeli i zamenili propisno izabranu demokratsku vladu. … Oni su priznata teroristička organizacija prema kanadskim zakonima. ”
Global News je pitao vladu šta će, ako išta, učiniti da pomogne Mini i drugim avganistanskim izbeglicama koje već žive u Kanadi da se ponovo spoje sa svojim porodicama. Global News je takođe upitao vladu namerava li dodeliti status privremenog boravka članovima uže porodice zaštićenih osoba i učiniti ih prioritetom za preseljenje.
Alex Cohen, predstavnik ministra imigracije Marca Mendicina, rekao je da je situacija u Avganistanu “srceparajuća”. Rekao je da će vlada za preseljenje dati prioritet članovima uže porodice Avganistanaca sa statusom zaštićene osobe u Kanadi. Takođe je rekao da se vlada zalaže za slanje više vojnih aviona u Kabul za civilnu evakuaciju kada to uslovi dozvoljavaju.
“Sledeća faza ove situacije verovatno će biti izbeglička kriza, jer humanitarne potrebe nastavljaju rasti i Avganistanci beže u susedne zemlje”, rekao je Cohen. “Kanada je spremna odgovoriti, a mi smo predvodnici u svetu, kao jedna od prvih zemalja koja je najavila humanitarni program za avganistanske izbeglice.”

Avganistanci očajnički žele pobeći
Hitnost s kojom ljudi pokušavaju pobeći iz Avganistana prisutna je na međunarodnom aerodromu u Kabulu od kada su talibani preuzeli kontrolu nad glavnim gradom.
Video snimci objavljeni na raznim društvenim medijima, prikazuju ljude kako se drže za dno američkog vojnog aviona koji je poletio sa aerodromske piste. Na video snimcima se vidi nekoliko ljudi kako padaju sa tog aviona dok on uzleće, a dok su drugi navodno ubijeni vatrom iz vatrenog oružja pri pokušaju pristupa pisti. Ahmed, koji živi u Torontu i bivši je radnik UN-a, sa strahom je promatrao ove događaje.
Global News štiti njegov identitet zbog rizika sa kojima se njegova porodica i dalje suočava.
Ahmedova supruga i 10 dece, uključujući šest kćeri od 15 do 21 godinu, još uvek žive u Avganistanu. Status izbeglice u Kanadi dobio je 2019. godine zbog rizika s kojima se suočavaju sa talibanima.
Iako se u decembru 2020. smatrao podobnim za stalni boravak, on još uvek čeka da vlada odobri njegovu prijavu. Rekao je da nema pojma kada će zahtev biti odobren i kakav je status oko zahteva njegove supruge i dece.
Članak koji je Le Devoir objavio u martu 2021. otkrio je da je prosečno vreme obrade zahteva, za stalno nastanjenje koje podnose izbeglice sa izdržavanom decom traje 39 meseci.
“Zastrašujuće je”, rekao je. “Poludeću, znate?”
Poput Mine, Ahmed poziva vladu da njegovoj porodici odobri privremeni status u Kanadi dok se njihove molbe za boravak ne završe.
Rekao je da je saznanje da talibani kontrolišu Kabul užasno, jer se boji da bi njegove kćeri mogle biti otete i predate kao neveste talibanskim borcima.
Rekao je i da mu je lekar nedavno dijagnostifikovao tešku anksioznost i depresiju. Ne može spavati i pije lekove.
„Moja starija deca su devojčice. One su u velikoj opasnosti ”, rekao je.
“Zaista smo zabrinuti. Sve vreme dok ih zovem, samo plaču i govore: ‘Tata, molim te, dođi i izvedi nas iz ovog pakla.”

SERBIANNEWS/CANADA