SAD produžile ograničenje prolaska kopnene granice za građane Kanade još 30 dana
Kanađani neće moći automobilima ulaziti u Sjedinjene Države, makar za još mesec dana, kažu američki zvaničnici.
Niste vakcinisani? Evo nekih stvari ka kojima nećete imati pristup u Kanadi
TORONTO- Zadnjih dana se povećava podela između onih koji su vakcinisani protiv COVID-19 i onih koji nisu, i u isto vreme se formira lista stvari koji nevakcinisani ne mogu raditi u Kanadi.
Iako još uvek nema nacionalno odobrenog pasoša za vakcinu ili drugog dokaza o vakcinisanju, vlade i privatne organizacije već su uvele niz ograničenja koja zabranjuju onima koji nisu imunizovani protiv koronavirusa da zadrže određene poslove, posećuju određena mesta i da posećuju određene događaje.
Evo samo nekih stvari koje su zabranjene za nevakcinisane u Kanadi.
FEDERALNI JAVNI SERVISI
Nevakcinisanim Kanađanima neće biti dopušteno da rade na poslovima saveznih javnih službi ako ne prime sve vakcine, prema vladinoj naredbi objavljenoj početkom avgusta.
Prema ovoj politici, vakcina će biti obavezna za sve savezne zaposlenike i one koji rade u nekim savezno regulisanim industrijama, poput avioprevoznika i železnica, već krajem septembra.
Vlada je takođe najavila da “očekuje” da će poslodavci u drugim federalno regulisanim industrijama, poput bankarstva i telekomunikacija, zahtevati vakcinisanje svojih radnika.
Nejasno je šta će se tačno dogoditi sa zaposlenima u ovim industrijama koji odbiju imunizaciju; međutim, premijer Džastin Trudo upozorio je na “posledice” za one koji nemaju “legitiman medicinski razlog” da to ne učine.
Za one sa valjanim medicinskim razlozima zbog kojih nisu vakcinisani vlada je rekla da će se za njih organizovati testiranje i druge mere.
Postoji oko 300.000 saveznih javnih službenika i stotine hiljada zaposlenih koji rade u federalno uređenim industrijama.
PUTOVANJA
Osim što zahtevaju vakcinisanje radnika u federalno regulisanoj transportnoj industriji, putnici domaćih komercijalnih avioprevoznika, međuprovincijskih vozova i kruzera takođe će trebati imati potvrdu o vakcinisanju kako bi mogli putovati.
Za sve one koji ne mogu dobiti vakcinu iz zdravstvenih razloga, vlada je rekla da će im biti postavljeni smeštajni kapaciteti, poput testiranja i pregleda.
Vlada je rekla da se očekuje da će odluka stupiti na snagu “što je pre moguće” na jesen, a najkasnije do kraja oktobra.
Obećanje da će vakcinisanje biti obavezno za domaće putnike, možda se neće ostvariti, zavisno o ishodu saveznih izbora 20. septembra.
Što se tiče međunarodnih putovanja, nevakcinisani Kanađani će po povratku kući morati proći kroz više krugova provere od svojih vakcinisanisanih sunarodnika.
Kanađani koji vazdusnim putem stižu u Kanadu, a koji nisu u potpunosti vakcinisani, moraće po dolasku obaviti test na COVID-19, a zatim biti u karantinu kod kuće najmanje 14 dana ili prema uputstvima službenika za pregled ili službenika karantina.
S druge strane, oni koji su potpuno vakcinisani neće ići u karantin nakon što na aerodromu urade test na COVID-19.
Nevakcinisani Kanađani koji se kopnenim putem vraćaju u Kanadu moraće proći potrebne testove na COVID-19 i biti u karantinu 14 dana, dok njihovi vakcinisani sugrađani mogu preskočiti karantin.
VISOKOŠKOLSKE OBRAZOVNE USTANOVE
U svojevrsnom domino efektu u poslednjih nekoliko sedmica, brojne visokoškolske ustanove su najavile da će se od učenika i osoblja tražiti da u potpunosti moraju biti vakcinisani protiv COVID-19 kako bi se na jesen vratili u kampuse.
Iako nisu sve institucije uključene, a neke više vole dozvoliti studentima i osoblju da se „sami izjasne“ o svom statusu ili će im omogućiti brzi test na COVID-19, mnogi istaknuti univerziteti u Ontariju i Manitobi naložili su vakcinaciju.
U Alberti je nekoliko ustanova za više obrazovanje, uključujući Univerzitet u Calgary-ju, Univerzitet Alberta i Univerzitet Mount Royal, reklo da će snažno ohrabrivati vakcine za studente i osoblje, ali to neće zahtevati.
Mnoge institucije sa obaveznom politikom vakcinacije ponudile su studentima i fakultetima grejs period na početku semestra kako bi im dali vremena da se potpuno vakcinišu tokom kojih će morati proći testiranje i druge mere skrininga.
U većini slučajeva studentima i osoblju koji se ne mogu vakcinisati iz medicinskih ili drugih prepoznatih razloga biće dopušteno zatražiti poseban smeštaj.
RADNICI U USTANOVAMA ZDRAVSTVENE NEGE
Kanađani koji odbiju imunizaciju takođe bi se mogli suočiti s preprekama ako rade u zdravstvenim ustanovama u određenim provincijama.
Ontario je nedavno najavio da će zaposlenici, osoblje, izvođači radova, studenti i volonteri u bolnicama i ustanovama za negu morati pokazati dokaz o vakcinisanju ili medicinski razlog zbog kojeg nisu imunizovani protiv COVID-19.
Oni koji ne dostave dokaz o potpunoj vakcinaciji moraće se podvrgnuti redovnim testiranjima, kaže pokrajinska vlada.
I Quebec je naredio da svi zdravstveni radnici u javnom i privatnom sektoru moraju biti potpuno vakcinisani do 1. oktobra. Ova odluka primjenjuje se na svakog radnika koji svakodnevno radi sa građanima 15 minuta ili više dnevno, prema pokrajinskoj vladi. Britanska Kolumbija je naredila svim radnicima koji rade u staračkim domovima, da se moraju vakcinisati do 12 oktobra ili će se suočiti sa gubitkom posla.
OSTALE AKTIVNOSTI
Iako su neka putovanja regulisana na osnovu statusa vakcinacije na saveznom nivou, vlada nije uspela uvesti nacionalni vakcinalni pasoš ili sličan dokaz za druge aktivnosti i događaje.
Umesto toga, savezna vlada je naložila da pokrajine odluče hoće li se od stanovništva tražiti da pokažu dokaz o svom statusu vakcinacije, kako bi dobili pristup određenim poslovima i događajima.
Quebec je preuzeo vodeću ulogu u ovoj oblasti objavom, početkom avgusta da će pokrajina uvesti 1. septembra vakcinalni pasoš. Pasoš će vakcinisanim pojedincima omogućiti pristup javnim događajima, teretanama, timskim sportovima, barovima i restoranima.
U Manitobi, pokrajina ima vakcinacijsku karticu.
Princa Edward Ostrvo ima PEI propusnicu, koja omogućava stanovnicima da izbegnu karantin kada se vrate u provinciju.
Ontario i Alberta, su rekli su da neće izdavati nikakve vakcinalne pasoše .
SERBIANNEWS/CANADA
Manastir Visoki Dečani otvoren samo za posete do pet osoba
Usled pogoršanja epidemiološke situacije, Manastir Visoki Dečani će do daljeg biti otvoren samo za pojedinačne posete i manje grupe do pet osoba, saopšteno je na zvaničnoj Fejsbuk stranici ovog manastira.
Precizirali su da više neće biti u mogućnosti da primaju veće grupe posetilaca, kao ni goste na noćenje.
U poslednje dve nedelje na Kosovu i Metohiji se beleži nagli skok broja inficiranih, hospitalizovanih i preminulih usled posledica korona virusa.
Manastir Visoki Dečani je i prethodno uvodio zasebne mere usled pogoršanje epidemiološke situacije, a u više navrata je zatvaran za posetioce, dok su bogosluženja vršena samo u prisustvu manastirskog bratstva.
MSP: Srpska državljanka još u Kabulu, pokušavamo bezbedno da je evakuišemo
Srbija pomno prati situaciju u Avganistanu i pokušava da bezbedno evakuiše našu državljanku koja se još nalazi u Kabulu, rekao je jutros za RTS državni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Nemanja Starović.
Najavio je i da će lično sledeće nedelje otići u prestonicu Uzbekistana da vidi da li je i na koji način moguće ubrzati njenu evakuaciju.
„Ovo je kraj procesa američkih pregovora sa talibanima koji traje već godinama, ali niko nije očekivao da će se stvari ovako brzo odvijati. Mi nikada nismo bili deo konflikta u Avganistanu. Čak smo u jednom trenutku pružili dobre usluge prilikom pregovora strana u konfliktu, ali ne kao medijatori, već pre svega u vidu obezbeđivanja sigurnosti učesnika i garantovane diskrecije“, rekao je Starović.
Starović je izjavio i da se može očekivati novi talas izbeglica i zbog toga je bitna međunarodna saradnja da bi se procesom migracije upravljalo na pametan način.
„U prethodnom izbegličkom talasu preko naše zemlje je prošlo preko milion ljudi. Niko od njih nije bio ni gladan ni žedan i sve je prošlo na jedna human i civilizovan način. Ali moramo biti svesni da malo šta možemo učiniti sami bez saradnje sa drugim zemljama“, istakao je Starović.
Partizan poražen od Santa Klare, odluka o prolazu u grupu pada u Beogradu
Fudbaleri Partizana poraženi su od ekipe Santa Klare sa 2:1 u prvom meču plej-ofa za ulazak u grupnu fazu novoformirane Lige konferencija. Revanš se igra za sedam dana u Beogradu.
Nije uspela srpska ekipa sa gostovanja iz Ponte Delgada da ponese pozitivan i zadovoljavajući rezultat, pa će šansu za plasman u evropsko takmičenje tražiti u revanšu u Beogradu.
Portugalska Santa Klara savladala je Partizan sa 2:1 u prvom meču plej-ofa kvalifikacija za Ligu konferencija.
Meč je počeo na najlošiji mogući način po srpsku ekipu.
Još uvek je trajalo početno odmeravanje snaga, a domaćin je već vodio sa 1:0.
Igrao se četvrti minut, kada je Patrik odlično centrirao ka Karvalju, a ovaj umakao zadnjoj liniji i smestio loptu u mrežu Popovića.
Partizan se nije najbolje snalazio u uvodnih 20-ak minuta meča, pošto je olako gubio loptu i na najmanji presing Santa Klare, te im dozvoljavao česte ulaske u završnu trećinu terena i konstantno stvaranje opasnosti pred gol Popovića.
Portugalska ekipa je u 24. minutu pogodila prečku, kada je glavom šutirao Boateng, da bi četiri minuta kasnije, Koštin udarac odbranio golman Partizana.
Ipak, kako se prvo poluvreme bližilo kraju, srpska ekipa je dolazila do svoje igre i kontrole na sredini terena, čime je stvarala polu-šanse, ali je nedostajalo ključnog pasa i koncentracije u završnici.
Rezultat se do kraja prvog dela igre nije menjao, pa se na poluvreme otišlo sa prednošću Santa Klare od 1:0.
Santa Klara je i u drugo poluvreme otvorila golom u četvrtom minutu.
Ponovo je Partizan olako dozvolio da lopta u njihovom šesnaestercu prođe do igrača Sante Klare, ovoga puta do Morita, koji se lepo namešta na desnu nogu i preciznim udarcem šalje u mrežu.
Delovalo je da će taj drugi gol slomiti Partizan, ali je brzo stigao odgovor srpske ekipe.
Pet minuta kasnije, odlično odrađena uigrana akcija iz prekida, Natho za Šćekića, ovaj glavom u peterac za Vujačića, koji takođe glavom trese mrežu Santa Klare za 2:1.
Sticao se utisak da bi Partizan nakon datog gola mogao da se potpuno vrati u meč, zaigra dodatno bolje i možda dođe do izjednačenja, ali to se nije desilo.
Čak, štaviše, Santa Klara je imala nekoliko šansi i polu-šansi za postizanje trećeg gola, ali se uprkos uzbuđenjima, rezultat nije menjao.
Revanš meč će se igrati u Beogradu za sedam dana.
Bez Mihajlovićeve, ali s Veljkovićevom
Srbija svoj pohod na treće uzastopno zvanje najboljeg na Starom kontinentu počinje u beogradskoj „Areni” danas u 17 č protiv Bosne i Hercegovine. – U osminu finala vodi jedno od prva četiri mesta
U pohod na treće uzastopno zlato na evropskim prvenstvima za odbojkašice danas kreću ove odbojkašice: dizači Maja Ognjenović (Vakifbank, Turska) i Slađana Mirković (Ezačibaši, Turska), pucači Tijana Bošković (Ezačibaši), Ana Bjelica (Radomka, Poljska) i Sara Carić (TENT), poljari Silvija Popović (Alba, Rumunija) i Jelena Blagojević (Žešuv, Poljska), srednjaci Milena Rašić (Vakifbank), Mina Popović (Skandiči, Italija), Stefana Veljković (Novara, Italija) i Jovana Kocić (Alba) i primači Bjanka Buša (Fenerbahče), Bojana Milenković (Alba) i Katarina Lazović (Lođ, Poljska).
Iz tima, koji se iz Tokija vratio s bronzanom olimpijskom medaljom nedostaju povređena Brankica Mihajlović i Maja Aleksić. Vratila se Stefana Veljković, a pozvana je i Sara Carić, jedina iz nekog našeg kluba.
Sinoć su u Plovdivu i Klužu odigrane prve utakmice na ovom šampionatu, a danas će turnir da počne i u Zadru i Beogradu. U „Areni”, u kojoj će se igrati i finale, 4. septembra, takmičenje u grupi počeće susretom Srbija – Bosna i Hercegovina u 17 č. Pitanje ko će da bude pobednik uopšte se ne postavlja, ali će ovaj okršaj ipak da se pamti, jer će rođene sestre da budu na suprotnim stranama. U našoj reprezentaciji je Tijana Bošković, koja je i na tek završenom olimpijskom turniru proglašena za najbolju odbojkašicu, a u komšijskom Dajana Bošković.
Naš cilj je da Srbija ostane na evropskom prestolu. Naša ekipa je, praktično od 2018, u istom sastavu i zna šta je čeka na putu do trofeja, a i kako se on osvaja. Selektor Zoran Terzić, koji je od čamčića, dobijenog pre dve decenije, stvorio nosač aviona sa koga se uzleće ka titulama, izradio je oproban način za stizanje do uspeha. Smenjuju se generacije, smenjivali su se i dobro i loše, bilo je lovorika i pridika, ali su igračice uvek verovale u sebe i spremale se za skok preko prve naredne prepreke, ma kako se ona zvala.
Na Olimpijskim igrama u Tokiju Evropa je imala četiri predstavnika. Za ta mesta su se izborile Srbija, koja je jedina s našeg kontinenta osvojila medalju, Italija, Rusija i Turska, koje nisu mogle dalje od četvrtfinale (naše su izbacile Italijanke). Te ekipe bi, nameće se samo po sebi, da imaju najveće ambicije na ovom Evropskom prvenstvu.
Naša reprezentacija biće, razume se, na najvećem udaru, jer svako želi da se dokaže protiv šampiona, a Srbija je ne samo dvostruki uzastopni evropski prvak (2017. i 2019), nego i vladajući svetki (2018). Iz grupe dalje, u osminu finala, idu četiri prvoplasirane ekipe. Posle BiH na tom putu pred našima će se naći: Francuska (21. avgust, 21 č), Belgija (22. avgust, 20 č), Azerbejdžan (24. avgust, 20 č) i Rusija (25. avgust, 20 č).
Plasman Srbije među 16 najboljih se podrazumeva. A posle toga slede sve teži i teži okršaji za koje je naša reprezentacija, a to je bezbroj puta pokazala do sada, i te kako dorasla.
Danas početak i u Zadru
Ekipe, koje igraju u Beogradu ukrstiće se potom s onima iz zadarske grupe, gde takmičenje počinje takođe danas. Čast da otvori turnir, kao i u ostala tri grada, uzeo je domaćin, pa će Hrvatska da se sastane sa Švajcarskom (17 č), dok će sutra da igraju Italija – Belorusija (17,15 č) i Mađarska – Slovačka (20,15 č). U našem glavnom gradu drugog dana sastaće se Belgija – Azerbejdžan (17 č) i Rusija – Francuska (20 č). U Plovdivu su se sinoć ogledali Bugarska – Grčka, a u Klužu Rumunija – Turska. Danas u Bugarskoj igraju Španija – Češka (16,30 č) i Nemačka – Poljska (19,30 č), a u Rumuniji Švedska – Finska (15 č) i Holandija – Ukrajina (18 č).
Danas je Preobraženje Gospodnje
Danas je Preobraženje Gospodnje, jedan od osam velikih Hristovih praznika. Prema narodnom predanju, počinju da se preobražavaju i gora i voda, najavljujući skoru jesen.
Preobraženje je posvećeno Hristovom preobraženju na gori Tavor, kada je najavljeno stradanje i slava sina božijeg. Jednoga dana, treće godine propovedi na zemlji, Isus na molitvu povede apostole Petra, Jakova i Jovana na goru Tavor.
Dok se molio, njegovo lice se izmeni i zasija kao sunce, a odeća postade sjajna i bela kao sneg, kaže Biblija. Tako se on preobrazi pred njima, čime se prvi put božanska priroda Isusova učinila vidljivom.
Na ikoni Preobraženja predstavljen je Isus na gori, okružen svetlošću, sa Ilijom i Mojsijem, dok trojica apostola uplašeni leže na zemlji.
Preobraženje Gospodnje je u pravoslavlju poznato i kao ljetnje Bogojavljenje, jer su se i tada, otvorila nebesa i začuo glas Boga Oca. Veruje se da se, uoči praznika, na nebu otvaraju “Božja vrata” na kojima se pojavljuje sam Gospod i ispunjava želje.
Preobraženje uvek pada u vreme Gospojinskog posta. Zato je praznična trpeza uvek posna, obogaćena ribom i vinom.
U crkvama, na kraju svetih liturgija, osveštava se grožđe. Brojni su hramovi posvećeni ovom prazniku, u mnogim mestima održavaju se vašari.
Na Preobraženje se preobražava list u gori i kamen u vodi, lišće počinje da žuti i opada, a voda biva hladnija. Na Preobraženje se i nebo, u gluvo doba noći, tri puta preobražava.
Prema rasprostranjenom verovanju, na ovaj dan ne treba preko dana spavati, jer ko danas odspava, preobraziće se, pa će cele godine biti dremljiv.
Nije dobro ni da neko plače, a ni da ljudi ceo dan provedu u kafani – da im ne pređe u naviku i da ne postanu raspikuće.
Nekada se na današnji dan završavala i sezona kupanja.











