14 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1078

Specijalci Rosu pretukli trojicu Srba na Brnjaku

0
Pretucen Srbin
Izvor: Kosovo Online

U blizini administrativnog prelaza Brnjak, nešto posle 11 časova dogodio se ozbiljan incident kada su pripadnici specijalnih snaga policije pretukli trojicu Srba.
Kako Kosovo onlajn nezvanično saznaje, pripadnici Rosu jedinica koje se nalaze na prelazu Brnjak u opštini Zubin Potok napala su trojicu lokalnih Srba Dragišu Vlaškovića, Zorana Tomovića i Jovana Takova.

Po izjavama očevidaca napad na Srbe nije bio ničim izazvan, a pripadnici Rosu jedinica su naneli teže povrede Dragiši Vlaškoviću, koji je trenutno u Domu zdravlja Zubin Potok gde mu se ukazuje lekarska pomoć.

Na pravcu kod Brnjaka je pre dva dana policija bacala suzavac na građane, a i juče bilo napeto, kada su specijalne jedinice kosovske policije puškama pokušale da izvade iz kola jednog od Srba, ali je patrola Kfora sprečila veći incident.

Srbi nezadovoljni odlukom Prištine o zameni registarskih tablica i dalje protestuju na severu Kosova i Metohije, kod prelaza Jarinje i Brnjak, gde su raspoređene Specijalne jedinice Rosu.

Na administrativnim prelazima Jarinje, Brnjak i Merdare situacija je mirna, ali napeta. Specijalne jedinice Rosu već četiri dana su na severu pokrajine, gde su raspoređeni zbog nedavne odluke Prištine o zameni registarskih tablica privremenim, što je pojačalo tenzije na severu i izazvalo zabrinutost meštana.

Građanima na blokadama stigla su drva kako bi se zagrejali, prenosi RTS. Odlučni da ostanu na blokadama, okupljeni su oko vatre ili u improvizovanim u šatorima, dok se problem ne reši.

Povišena borbena gotovost jedinica Vojske Srbije u Raškoj i Novom Pazaru

0
Vojska Srbije
FOTO: VOJSKA SRBIJE

Jedinice Vojske Srbije su u povišenoj borbenoj gotovosti u garnizonima Raška i Novi Pazar, jer na taj način država želi da pošalje jasnu poruku da se više neće dogoditi pogrom srpskog naroda, rekao je ministar odbrane Nebojša Stefanović tokom posete garnizonima u ta dva grada.

Ministar odbrane Nebojša Stefanović obišao je pripadnike Vojske Srbije u garnizonima u Novom Pazaru i Raški, gde je sa načelnikom generalštaba generalom Milanom Mojsilovićem prisustvovao prezentaciji spremnosti pripadnika vojske da odgovori na sve postavljene zadatke i zaštiti sve građane Srbije.

Poručio je da su jedinice Vojske Srbije u povišenoj borbenoj gotovosti u garnizonima Raška i Novi Pazar, jer na taj način država želi da pošalje jasnu poruku da se više neće dogoditi pogrom srpskog naroda.

“Naša vojska ne provocira, ali je spremna da zaštiti narod ukoliko se dogodi bilo šta što ugrožava njegov život. Važno mi je da vidim da su ovi ljudi raspoloženi i spremni. Oprema i tehnika koju smo nabavljali je u pravim rukama profesionalaca”, ističe ministar, preneo je RTS.

Zadnjih godina Kanada je zapravo nestala kao faktor na međunarodnoj sceni

0

Prošle sedmice, Sjedinjene Države, Velika Britanija i Australija najavile su novo partnerstvo u oblasti odbrane i bezbednosti, nazvano AUKUS, koje ima za cilj predstavljanje jedinstvenog fronta prema sve agresivnijoj Kini, a želelo se pokazati i drugim zemljama da SAD nameravaju ostati angažovane u Azijsko-pacifičkom regionu u decenijama koje dolaze.

Ne samo da Kanada nije bila uključena u sporazum, već se stiče utisak da je savezna vlada bila potpuno iznenađena objavom, što je odraz našeg smanjenog ugleda na svetskoj sceni.
Premijer Džastin Trudo odmah je umanjio važnost sporazuma, rekavši da je to samo način da SAD prodaju tehnologiju nuklearnih podmornica Canberri (što je zaista centralni element dogovora). No Trudoovi komentari sugerišu da on zapravo slabo procenjuje značaj i dugoročne implikacije novog saveza.
AUKUS je veliki iskorak koji ima ozbiljne posledice za Kanadu, čak i ako bi vlada volela da ne razmišljati o tome. Na mnogo načina, novi pakt predstavlja američko odbacivanje saveza za razmenu obaveštajnih podataka Five Eyes, koji takođe uključuje Kanadu i Novi Zeland, jer se stiče utisak da je sve učinjeno namerno, kako bi se savez preoblikovao u manji klub.

Prvo pitanje koje treba razmotriti je, što novi savez govori o odnosu između SAD -a i Kanade.
Nažalost, odgovor je jasan: on predstavlja nepogrešiv znak da je Washington u velikoj meri odustao od Ottawe kao ozbiljnog odbrambenog partnera, zaključivši da ova zemlja nema apsolutno nikakvu nameru da ispuni svoju obavezu prema NATO -u,  da potroši 2 % bruto domaćeg proizvoda na odbranu (Trudo je to uveliko priznao pre nekoliko godina). Nedostatak potrošnje ozbiljno ograničava ono što ova zemlja može učiniti vojno, a nikakva odbrambena moć ili političko okretanje to ne mogu promeniti.

Drugo, otkriva da je kanadski pasivni pristup prema Kini doveo SAD do zaključka, da se na Ottawu jednostavno ne može računati da će se suprotstaviti Pekingu. Otawa je poslednjih godina, iz dana u dan oklevala u oštrijem odnosu prema Kini, što čini zapanjujući razvoj s obzirom na to, da ovaj pristup očito nije uspeo izmeniti kinesko ponašanje (niti je doveo do bilo kakvog pozitivnog razvoja u pogledu dva Michaela).
Treba ipak napomenuti da je Australija zauzela suprotan pristup, postajući sve glasnija u pogledu pretnje koju Kina predstavlja i, potrebe za usklađenim delovanjem protiv nje. Canberra nastavlja modernizirati i širiti svoju vojsku (kupovina podmornica samo je poslednja epizoda plana), a za razliku od Kanade, nije pokazala spremnost da dopusti da je Peking maltretira.

No, posmatrači bi pogrešili ako bi zaključili da je ovaj pakt potpuno neočekivan. Godinama su razne američke administracije vršile pritisak na Kanadu da poveća izdatke za odbranu i ispuni svoje obaveze prema NATO -u, ali bez uspeha. Bivši predsednik Donald Trump učinio je NATO potrošnju jednim od svojih centralnih spoljnopolitičkih ciljeva, ali u tome on nije jedinstven, jer je to činio gotovo svaki predsednik SAD -a od Dwighta D. Eisenhowera pa do danas.
Pa ipak, Trumpovi uzastopni pozivi naišli su na niz sleganja ramena premijera, a potrošnja na odbranu bila je uglavnom ista u šest godina koliko su liberali na vlasti. Ovaj rekord je u oštroj suprotnosti sa mnogim našim saveznicima, od kojih je nekoliko saveznika značajno povećalo troškove odbrane poslednjih godina.

Slično, američki službenici vrše pritisak na saveznike da ekonomski zaoštre odnose sa Kinom, a posebno su upozorili na sigurnosne rizike koji dozvoljavaju kineskoj telekomunikacijskoj kompaniji Huawei da učestvuje u izgradnji 5G mreža. Dok su SAD, Velika Britanija i Australija zabranile ovu kinesku firmu, Ottawa se i dalje ne slaže sa njima sa donošenjem odluke, a još uvek nema raspored kada će i ako biti objavljena. Većina posmatrača veruje da je ovo još jedan pokušaj smirivanja Pekinga.
Novi savez šalje nepogrešivu poruku Ottawi u vezi naše sve manje važnosti. Da bi se to promenilo, Washington će morati videti dokazanu predanost zajedničkoj odbrani, ne na neki neodređen datum u budućnosti (omiljena kanadska taktika odugovlačenja), već odmah i sada. Osim toga, naši bilateralni odbrambeni odnosi nastaviće slabiti.
Međunarodni uticaj Kanade godinama opada, a osnivanje novog bezbedonosnog saveza pod vodstvom SAD-a, koji anadu namerno isključuje, samo je poslednja posledica slabljenja pozicije Kanade. Zaista, ovo saopštenje objavljeno je usred predizborne kampanje, u kojoj je kanadska odbrambena politika i veća potrošnja na odbranu,  bila u zapećku (kao i gotovo svaka rasprava o spoljnjoj politici).
Time se zaključuje stav o rastućoj percepciji da je Ottawa faktički nestala kao međunarodni akter, razvoju događaja kojeg izgleda da je malo Kanađana svesno. Druge zemlje su to ipak primetile i prilagođavaju svoje pozicije shodno tome. Kao rezultat toga, sumnjam da će mnogi posmatrači u Washingtonu, Londonu ili Canberri pustiti suzu za našim sve manjim međunarodnim uticajem.

SERBIANNEWS/CANADA

Vakcinalni pasoš je od danas na snazi u Ontariju, evo šta bi trebali znati

2

Sistem vakcinalnih pasoša u Ontariju važi od danas i, zahtevaće se od ljudi da pokazuju dokaz o vakcinaciji prilikom ulaska u hiljade nebitnih mesta širom provincije.
Restorani, barovi, sportski objekti, teretane, pozorišta, bioskopi i kockarnice su neke od lokacija na kojima osoblje mora zatražiti od svojih klijenata da pokažu potvrdu da su primili dve doze odobrene vakcine najmanje dve sedmice pre nogo što uđu, zajedno sa vladinim dokumentom koji se poklapa sa potvrdom o vakcinaciji.
Evo šta trebate znati o tome kako će sistem vakcinalnih pasoša u Ontariju funkcionisati

Dokaz o vakcinaciji
Stanovnici Ontarija mogu preuzeti dokaz o vakcinaciji sa ove web stranice pokrajinske vlade. Za prijavu vam je potrebna OHIP kartica. Nakon što preuzmete sertifikat koji pokazuje da ste primili dve doze vakcine, možete popuniti štampanu kopiju ili je postaviti kao PDF na vaš telefon.
Potvrde o vakcinaciji iz jurisdikcija van Ontarija se prihvataju, pod uslovom da primljene doze vakcina zadovoljavaju pokrajinsku definiciju potpuno vakcinisanih. A to su četiri odobrene vakcine od strane Health Canada (Pfizer-BioNtech, Moderna, AstraZeneca/COVISHIELD ili Janssen/Johnson & Johnson).

Identifikacija
Zajedno sa papirnom ili digitalnom kopijom potvrde o vakcinisanju, od vas je potrebno da pokažete ličnu kartu koju izdaje vlada sa vašim imenom i datumom rođenja, u skladu sa onim što je u dokumentu o dokazu o vakcinisanju. To ne mora biti dokument sa fotografijom.
Svoju OHIP karticu možete koristiti kao identifikaciju, iako osoblje mesta nema pravo zahtevati uvid u vašu zdravstvenu knjižicu, kao deo vašeg dokaza o vakcinisanju.

Lokacije gde će vam tražiti vakcinalni pasoš
Morate pokazati svoju identifikaciju i dokaz da ste u potpunosti vakcinisani protiv COVID-19 da biste ušli na sledeće lokacije:
-Unutrašnji prostori restorana i barova, kao i unutrašnji i spoljašni prostori noćnih klubova.
-Zatvoreni prostori koncertnih dvorana, pozorišta, bioskopa, kockarnica, bingo dvorana i drugih objekata za igre na sreću.
-Zatvoreni prostori sportskih i rekreativnih sadržaja, kao što su teretane, fitnes centri, bazeni, vodeni parkovi i zatvoreni prostori za posmatranje sportskih objekata.
-Unutrašnji prostori za sastanke i događaje, poput banket sala, konferencijskih i kongresnih centara.
-Unutrašnje površine staza za trke konja ili automobila.
-Zatvoreni prostori striptiz klubova, kupališta, sauna i seks klubova.

Izuzeci 
Deca mlađa od 12 godina ne podležu sistemu vakcinalnih pasoša u Ontariju, jer trenutno nemaju pravo na vakcinaciju.
Da bi bili izuzeti od zahteva vakcinacije u Ontariju protiv vakcinisanja, svi stariji od 12 godina moraju dostaviti pisani dokument lekara ili medicinske sestre na službenom memorandumu u kojem se navodi da postoji medicinski razlog za izuzeće.
Lekari javnog zdravstva rekli su da su medicinska izuzeća retka i prvenstveno su ograničena na alergiju na sastojke vakcine, koji su opasni po život ili ako se pojavljuju neželjene reakcije na prvu dozu.
Postoji i nekoliko posebnih izuzetaka od zahteva pokazivanja vakcinalnog pasoša  za gore navedena mesta:
-Kada ljudi ulaze u zatvoreni prostor restorana ili bara samo radi preuzimanja hrane, plaćanja ili korištenja toaleta.
– Da kada deca mlađa od 18 godina ulaze u sportske ili rekreativne objekte radi aktivnog učestvovanja u organizovanom sportu, uključujući ples, borilačke veštine ili plivanje.
– Kada ljudi ulaze u prostorije za sastanke ili događaje samo kako bi prisustvovali ceremoniji venčanja ili pogreba. Izuzetak se ne odnosi na društveno okupljanje vezano za venčanje ili sahranu. Međutim, do 13. oktobra nevakcinisana osoba može prisustvovati takvom društvenom okupljanju ako pokaže negativan test na COVID-19 koji je sproveden u prethodnih 48 sati.

Digitalni vakcinalni pasoš poćinje od 22. oktobra
Pokrajinski zvaničnici kažu da će Ontario preći na digitalni sistem dokaza o vakcinaciji za mesec dana. Ljudi koji su vakcinisani moći će preuzeti QR kôd na svoj telefon, koji može pročitati besplatna aplikacija za pametne telefone,  koja će biti dostupna svima pre 22. oktobra.

SERBIANNEWS/CANADA

Kanada je zakoračila u doba manjinskih vlada. Mogu li se stranke prilagoditi okolnostima?

0

Uvek je opasno pretpostavljati da će se ono što se dogodilo u politici opet ponoviti. No, sa rezultatima sadašnjih saveznih izbora koji su sada (ili približno) završeni, čini se razumnim pretpostaviti barem jednu stvar: Parlamenti sa manjinskom većinom su sada pravilo, a ne izuzetak.

Ako je tako, političke stranke će morati biti mnogo bolje u međusobnoj saradnji. Ili će se Kanađani opasno umoriti od glasanja na izborima.
Prošlo je sedam saveznih izbora od kada su se Progresivna konzervativna i Reformska stranka udružile i, postale ujedinjena konzervativna stranka 2003. Samo su dva od svih izbora od tada do danas okončani, da je neka stranka osvojila većinu mesta u Parlamentu. Konzervativci su to učinili pod Stephenom Harperom 2011. godine. Liberali su to učinili 2015. sa Džastinom Trudoom.
Nekad su manjinske vlade bile retke; samo 10 od 37 izbornih ciklusa između 1867. i 2000. donelo je manjinske vlade. Većina tih vlada nastala je u određenim razdobljima (u 1920 -ima postojale su tri manjinske vlade, a zatim četiri u razdoblju od 1957. do 1965.).

Mnogo je riba, a ribnjak je mali
Ali  savezna politika scena nikada nije bila konkurentnija nego što je sada.
Današnji Liberali i Konzervativci suuvek kandidati za vladu, ali nijedna nije toliko dominantna kao što su bile stare postavke Liberalne i PC stranke. Takođe nakon velikog sloma 1990 -ih, sada se moglo očekivati ​​da će NDP osvojiti najmanje 15 % glasova građana.
Pokazalo se da je i Blok Quebecois teško oterati. Suverenistička stranka gotovo je nestala na izborima 2011. i 2015. kada smo dobijali većinske vlade, ali je od tada ponovo postala treća stranka po snazi u parlamentu.
U međuvremenu, Zeleni su se pojavili i to ne baš beznačajno. Stranka ranije nikada nije imala više od jedan posto glasova pre 2004. godine, ali je između 2004. i 2019. dobila između 3,5 i 6,8 % svih glasova. (Trenutno ima 2,3 % za 2021. godinu.)
I sada, Narodna stranka preti da postane značajni faktor. Njihov udeo glasova na izborima 2021. mogao bi iznositi između četiri i pet posto.

Argument za izbornu reformu
Sa šest stranaka sposobnih za osvajanje značajnog udela glasova, pritom je jedna od njih koncentrisana u drugoj po broju stanovnika kanadskoj pokrajini, šanse da bilo koja stranka dobije većinu postale su male.
Ljubitelji proporcionalne zastupljenosti mogli bi sada videti priliku da obnove svoje pozive za izbornu reformu. Oni bi mogli tvrditi da, ako će sadašnji sistem svejedno stvarati manjinske vlade, mogli bismo usvojiti i sistem koji je prirodnije sklon olakšavanju rada višestranačkih parlamenata.
Ali poraz za izborne reforme na referendumu 2018. u Britanskoj Kolumbiji ozbiljno je potkopao sposobnost ovih zagovornika da zahtevaju promene. I osim ako Konzervativna stranka, tradicionalno protivnik promena, odjednom pokaže interes za reforme, status quo će verovatno prevladati u doglednoj budućnosti.
U Kanadi ne postoji tradicija na saveznom nivou vlasti koalicionih vlada, gde dve ili više stranaka dele odgovornost upravljanja i zajedno sede u kabinetu. Današnje stranke možda nerado tako razmišljaju. Ali mora postojati neka sredina između te vrste relativno stabilnog, predvidivog upravljanja oštre, dugotrajne i nepotrebne igre, koja krasi manjinske parlamente.

Cena stalnog rata
Parlament nije zamišljen kao savršeno skladan. No, u poslednjoj deceniji to je postalo još jedan front u stalnoj kampanji koja obeležava modernu politiku. Period pitanja sada je tek nešto više od foruma za generisanje video isečaka koji se mogu deliti na društvenim medijima. Sveopšti partizanski rat nužno će skratiti životni vek bilo kojeg manjinskog parlamenta.
Poslednji parlament, onaj koji je raspušten u augustu kada je Trudo zatražio od generalnog guvernera nove izbore, nije morao biti raspušten do daljnjeg. No, proleće je bilo neugodno vreme u Parlamentu, s prepirkama i borbama oko istraga koje su vodili odbori Parlamenta. To je moglo imati veze sa osećajem da se bliže izbori, ali nije jasno koliko je parlament mogao izdržati.
Koliko god izbori bili neophodni ili nepotrebni, životni vek poslednjeg parlamenta nije bio dramatično kraći od života drugih nedavnih manjskih vlada. Između izbora 2019. i 2021. godine postojao je jaz od 700 dana. Između izbora 2004. i 2006. proteklo je samo 575 dana. Između izbora 2006. i 2008. bio je jaz od 996 dana, a zatim između glasova 2008. i 2011. 931 dan.
Dva od tih izbora pokrenula je opozicija, a dva je pokrenula vlada.

Promena pogleda na manjinske vlade
No, ako se sada smatra da su manjinski parlamenti verovatniji, možda će se sve strane, zajedno sa medijskim sektorom, morati odmaknuti od ideje da je samo pitanje vremena kada će se parlament ponovno raspasti.
Dugoročno gledano, verovatno nije normalno održavati izbore svake dve do tri godine. To bi moglo potrošiti strpljenje javnosti, a stalni preokret mogao bi potkopati i efikasnost upravljanja i veru Kanađana u sistem.
To bi moglo značiti pomicanje svačije početne tačke na pretpostavku da bi trebalo proći četiri godine između izbora, sa manjinskom vladom ili ne.
To bi moglo značiti lakše dogovore o tome kako će se zakonodavno poslovanje obavljati i kako. Stranke će možda morati biti bolje u međusobnim pregovorima.
To im možda nije prirodno. Ali alternativa bi mogla biti iscrpljujuća, za sve.

Poslednjih pet sedmica premijer Trudo je govorio, da postoje velike stvari koje treba uraditi, a opozicioni lideri da nema potrebe za izborima. Zbog toga su sve stranke sada dobro pozicionirane da sednu, da se zakopčaju i provere mogu li opet izbeći prevremene izbore, a da sledeći prevremeni izbori budu, samo ako je to apsolutno neophodno.

SERBIANNEWS/CANADA

Čokoladni kolač sa lešnicima

0

Dupla čokolada i pečeni lešnici, desert koji ćete obožavati.

Biskvit:

– 4 jaja

– 4 kašike brašna

– pola praška za pecivo

– 100 g čokolade za kuvanje

– 100 g šećera

– 200 g maslaca

Glazura:

– 500 ml slatke pavlake

– 200 g čokolade za kuvanje

Dekoracija:

– 150 g pečenih lešnika

Priprema:

Maslac i čokoladu, otopite na pari.

Razdvojite belanca od žumanaca. U dubljoj posudi izmiksajte žumanca sa šećerom, dodajte im otopljeni maslac i čokoladu, izmešajte, pa dodajte brašno izmešano sa praškom za pecivo.

U drugoj posudi napravite sneg od belanaca, pa pažljivo špatulom umešajte sneg u čokoladnu smesu.

Pripremljenu smesu sipajte u pleh obložen papirom za pečenje, pa pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 180 stepeni, oko 20 minuta.

Napravite čokoladnu glazuru: čokoladu naseckajte na sitno, a slatku pavlaku zagrejte do vrenja, pa prelijte preko čokolade i dobro izmešajte.

Pečenu podlogu izbodite viljuškom i prelijte toplom glazurom. Ostavite da se ohladi na sobnoj temperaturi, dekorišite lešnicima, pa dobro ohladite u frižideru.

Iseći i poslužiti.

Prijatno!

Stanojević : Ko još odlaže utakmice zbog proliva trojice igrača

0

Trener fudbalera Partizana Aleksandar Stanojević burno je na konferenciji za medije pred utakmicu protiv Mladosti u Lučanima prokomentarisao odlaganje pojedinih mečeva 10. kola Superlige, istakavši da je to “skandal” koji timove dovodi u neravnopravan položaj i narušava regularnost prvenstva.

Aleksandar Stanojević je na konferenciji za medije rekao da je neregularno što su pojedine utakmice 10. kola Superlige odložene, uključujući i meč Crvene zvezde i Voždovca, koji su crveno-beli pomerili zbog nekoliko igrača zaraženih stomačnim virusom.

“Razočaran sam ovim poslednjim dešavanjima. To je skandal. Skandalozno je da se ovako odloži utakmica. Ne znam zašto se odlažu utakmicu. Mislim da je to neregularno, ne dovodi nas sve u ravnopravan položaj. Ove tri ekipe koje su odložile utakmice zbog virusa pojedinih igrača dovode u pitanju regularnost takmičenja”, rekao je Stanojević.

Naglasio je da je i njegova ekipa umorna, a sledi joj utakmica u Lučanima, gde, podseća Stanojević, dugo nije pobedila.

“Igramo u Lučanima gde nismo pobedili dugo. Pa igramo protiv Spartaka, pa Evropu, pa opet Kruševac. To je izuzetno teško.  Imamo najvećeg rivala, konkretno mislim na Crvenu zvezdu I verujem da imaju dva ili tri bolesna igrača, ali imaju roster, kao i mi od 30 igrača. Mi prvi imamo takve budžete, 20 puta veće budžete od protivika. ne možemo da zbog bolesti par igrača odlažemo utakmica”, istakao je Stanojević.

Požalio se da i crno-beli imaju povređene i bolesne igrače, ali tvrdi da im nije palo na pamet da traže odlaganje meča u Lučanima.

“Utakmica posle derbija su vrlo teške, svi to dobro znamo. Imamo dosta i povređenih i umornih igrača, ali nećemo tražiti nikakav alibi niti način da izbegnemo utakmicu”, naveo je Stanojević.

“Nismo svi ovde zbog Zvezde, pitamo se valjda i mi nešto”
Aleksandar Stanojević je naglasio da se klubovi odlaganjem utakmica stavljaju u neravnopravan položaj.

“To je stvarno skandalozno i to mora neko da kaže. Ili će odlučivati kad se odlažu utakmicu predsednik komisije koji je član uprave Crvene zvezde. Pa nismo svi ovde zbog Zvezde! Valjda to možete da shvatite? Valjda i mi ovde igramo, imamo neko pravo. Pitamo se i mi valjda ovde nešto?”, rekao je Stanojević.

Trener tima iz Humske  je priznao da je i Partizan odložio utakmicu pre dva meseca, u vreme kvalifikacija za evropska takmičenja, ali tek nakon Zvezde i Čukaričkog.

“Pa što UEFA nije odložila utakmicu Zvezde protiv Kajrata. Oni su imali osmoricu bolesnih fudbalera, a branio je treći golman? To samo ovde može da se odloži”, naglasio je Stanojević.

Šef struke Partizana poručio je da samo želi ravnopravno i pošteno prvenstvo.

“Ne znam ni zašto se bavim više ovim poslom, neću ni da radim više ovde. Posle se čudite zašto trener hoće da ode i neće da radi. To na svetu nema. Ko odlaže utakmice zbog proliva trojice igrača, da izvinite? O čemu pričamo?”, upitao je Stanojević.

Ističe da posle niko ne treba da se čudi kada su navijači Partizana nezadovoljni i kada, kako je rekao, reaguju na određene načine.

“Videli ste poslednja dva derbija, na terenu kakvi smo – egal. Tu smo. Prvenstvno je regularno, sve je super, reprezentacija je super, igramo Evropu, što nas dirate sada? Tu sa nekim dijarejama i bolestima, pravite sprdnju od lige i hoćete navijači Partizana da budu pozitivni. Ne mogu da budu pozitivni, ja neću prvi da budem pozitivan. Pustite nas da se borimo sportski, kao i do sad što je bilo”, rekao je Stanojević koji nije želeo da kaže ni reč o utakmici protiv Mladosti u Lučanima.

Poznati svi učesnici SP za odbojkašice, Srpkinje brane titulu

0

Svetska odbojkaška federacija (FIVB) saopštila je da su poznate 24 reprezentacije učesnice Svetskog prvenstva 2022. godine u konkurenciji odbojkašica.

Na Svestkom prvenstvu će igrati Holandija i Poljska, organizatori, Srbija, svetski prvak, Italija i Turska (CEV), Kina i Japan (AVC), Kamerun i Kenija (CAVB), Brazil i Kolumbija (CSV) i Dominikanska Republika i Portoriko (NORCECA), predstavnici Kontinentalnih konfederacija i SAD, Rusija, Nemačka, Belgija, Koreja, Bugarska, Kanada, Tajland, Argentina, Češka i Kazahstan na osnovu FIVB rang liste.

FIVB je najavio da će datum i mesto žreba uskoro biti objavljeni.

Odbojkaška federacija Holandije saopštila je da će se otvaranje aaampionata, polufinale, meč za treće mesto i finale odigrati u Arnemu na fudbalskom stadionu Gerledom.

Saopšteno je da će se utakmice SP odbojkašica igrati i u Apeldornu i Roterdamu, kao i da će naknadno biti određena još tri grada domaćina u Holandiji.

Svetsko prvenstvo 2022. u konkurenciji odbojkašica biće odigrano u Holandiji i Poljskoj, a predloženo je da se takmičenje odigra od 23. septembra do 8. oktobra, a tačan termin će naknadno biti potvrđen, kao i gradovi domaćini u Poljskoj.

Radnici ostaju bez prava koja proizilaze iz radnog odnosa

0

Povodom nacrta Zakona o radnom angažovanju sindikati podsećaju državu da angažovanje na privremenim i povremenim poslovima nije radni odnos
Organizacije okupljene oko inicijative „Živim i van sezone” zahtevaju od Vlade Srbije da povuče Nacrt zakona o radnom angažovanju zbog povećanog obima posla u određenim delatnostima zbog kog se ovih dana organizuju javne rasprave. Razlog je, kako ističu, što je taj predlog u suprotnosti sa Ustavom Srbije i međunarodnim konvencijama koje je Srbija ratifikovala. Smatraju ga „potpuno nepotrebnim” jer je za poslove koje obuhvata moguće primeniti ugovore koji su predviđeni Zakonom o radu i koji radnicima obezbeđuju veći stepen zaštite.

– Predlog podrazumeva mogućnost angažovanja radnika i do 180 dana, pa zato javno pitamo šta to nedostaje u članu 37 Zakona o radu, kojim su regulisani slučajevi radnog odnosa na određeno vreme. Novi zakon će ostaviti veliki broj ljudi bez prava koja proizilaze iz radnog odnosa, a ako je namera predlagača da obezbedi zaštitu radnika, a ne samo da zadovolje potrebe poslodavaca, potrebno je da se odustane od ovog zakona, da se sva pitanja na koja se on odnosi urede Zakonom o radu – uvereni su okupljeni oko inicijative „Živim i van sezone”. Aktuelnim nacrtom zakona prošireno je njegovo dejstvo i na oblasti koje ne podrazumevaju samo sezonski rad nego su njime obuhvaćeni svi koji se bave poslovima u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, fizičkim poslovima na građevini, u sektoru usluga, smeštaja i ishrane, poslovima u ugostiteljstvu, turistički vodiči, hostese, oni koji se bave poslovima pomoći u kući, i to čišćenjem, čuvanjem dece i starijih, kao i poslovi čišćenja stambenih zgrada.

– Stupanjem na snagu ovog zakona svi koji su angažovani na ovim poslovima ostaće bez većine prava garantovanih Zakonom o radu.

Zato podsećamo državu da angažovanje na privremenim i povremenim poslovima nije radni odnos. Ono je zamišljeno da simulira radni odnos u pogledu obaveza i odgovornosti radnika, a poslodavce oslobađa obaveza koje proizilaze iz radnog odnosa. Ukazujemo i da se Akcionim planom za poglavlje 19 Vlada Srbije obavezala da će ukinuti režim privremenih i povremenih poslova, koji zemlje EU u svom sistemu i ne poznaju – navode u inicijativi „Živim i van sezone”.

Oni traže da Ministarstvo za rad hitno povuče predlog zakona, a ukoliko je cilj donošenja novog zakona smanjivanje rada u sivoj zoni, pozivaju vladu i nadležne da ojačaju inspekcije i primenu Zakona o radu.

Da će Zakon o radnom angažovanju zbog povećanog obima posla u određenim delatnostima biti suroviji i od Zakona o agencijskom radu, jer je reč o još jednom načinu legalizacije prekarnog oblika rada, smatra i Slađana Kiković, šef Odeljenja za zakonodavno-pravnu regulativu UGS „Nezavisnost”. Kako podseća, u predloženim normama o sezonskom radu nema ni reči o zapošljavanju i zaštiti radnika.

– Dakle, imaćemo pravne subjekte koji će poslovati zahvaljujući ljudima koji neće biti u radnom odnosu i koji neće moći da ostvaruju prava iz radnog odnosa u skladu s Ustavom i pravom na rad. Na kraju, ovaj nacrt je i u suprotnosti sa odredbama Zakona o bezbednosti zdravlja na rad jer nacrt kaže da će se sve ono što nije normativno uređeno njime uređivati Zakonom o radu. Pitamo se kako se u takvim slučajevima može primenjivati ZOR kada se on kao krovni zakon primenjuje za pravne institute samo tamo gde je zaključen ugovor o radu – napominje Kikovićeva.

Novi zakon će, dodaje ona, sindikatima oduzeti veliki broj ljudi jer su to organizacije koje štite prava zaposlenih, a to su po odredbama samo oni koji imaju zaključen ugovor o radu.

– Time se smanjuju mogućnosti za reprezentativnost sindikata i slabi zaštita radnih i socijalnih prava zaposlenih – navodi ona.

U ovom nacrtu se, osim u turizmu, u kojem se gotovo sve radne pozicije prevode u sezonski rad, predlaže i uvođenje sezonskog angažovanja radnika i kod nekih zdravstveno rizičnih zanimanja, kao što su drvoseče u šumskoj industriji ili oni koji rukuju kombajnima i drugim složenim poljoprivrednim mašinama. Nema garancija da će radnicima na ovim poslovima poslodavci obezbeđivati sve uslove za bezbedan i zdrav rad, kao što je to propisano Zakonom o bezbednosti na radu.

Pao prvi sneg na Kopaoniku

0
Prvi sneg Kopaonik
Printscreen

Na Kopaoniku je danas pao prvi sneg ove sezone, iako leto još zvanično traje. Snimci prvih pahulja mogu da se vide preko veb kamera na sajtu InfoKop.

Kako se vidi, tanak pokrivač formiran je na zelenim površinama na višim delovima Kopaonika, ali i u centru skijališta.