15.1 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1044

Studija: Povezanost inteligencije sa depresijom

0

Postoji tendencija da se na umetničke, matematičke ili naučene genije gleda kao na potištena bića. Ernest Hemingvej, Emili Dikinson, Virdžinija Vulf, Edgar Alan Po i Amadeus Mocart, svi oni su bili brilijantni, kreativni, izuzetni umovi, ali su bili tragično skloni teskobi.

Postavlja se pitanje da li postoji direktna veza između višeg IQ i depresije? Za početak, viši nivo inteligencije ne doprinosi nužno razvoju bilo kakve mentalne bolesti.

Međutim zaista postoji određena predispozicija prema pojačanoj zabrinutosti, samokritičnosti i iskrivljenom, obično negativnom, oigledu na svet. U mnogim slučajevima ovi faktori stvaraju idealne uslove za depresiju.

Uz to treba napomenuti da postoje izuzeci. U našem društvu imamo brilijantne ljude koji maksimalno iskoriščavaju svoj potencijal ulažući ne samo u svoj život već i u samo društvo. Ipak, mnoge studije i knjige pokazuju ovu jedinstvenu vezu sa depresijom, posebno kod ljudi čije je IQ iznad 170.

Ličnost visoko inteligentnih ljudi
Knjiga „Kreativni mozak“ je štivo od velike pomoći za razumevanje načina na koji funkcioniše mozak najpametnijih i najkreativnijih ljudi. Neurolog dr Nensi Andrejasen u njoj pomno demonstrira značajnu tendenciju da genijalci u našem društvu mogu da razviju određene poremećaje: bipolarni poremećaj, depresiju, napade teskobe, a posebno napade panike.

Čak nam je i Aristotel svojevremeno pokazao da inteligencija ide ruku pod ruku sa melanholijom. Genijalci poput Sir Ajzaka Njutna, Artura Šohopenhauera i Čarlsa Darvina patili su od dugih perioda neuroze i psihoze. Virdžinija Vulf, Ernest Hemingvej i Vinsent Van Gog su preduzeli zastrašujući korak okončanja sopstvenog života.

Međutim, uvek je bilo tihih, neshvaćenih, usamljenih genijalaca koji su živeli u svojim malim svetovima. Odvojeni od stvarnosti koja im se čini previše haotičnom, besmislenom i razočaravajućom.

Studije o inteligentnim ljudima
Zigmund Frojd sa svojom ćerkom Anom  proučavao je razvoj grupe dece s koeficijentom inteligencije iznad 130. U svojoj studiji otkrio je da ih je skoro 60 odsto na kraju razvilo depresivni poremećaj.

Tu je i proslavljeni rad Luisa Termana, pionira obrazovne psihologije s početka 20. veka.

Bilo je to 60-ih godina kada je počelo dugo proučavanje visoko sposobne dece. Deca sa IQ iznad 170 učestvovala su u jednom od najpoznatijih eksperimenata u istoriji psihologije. Tu decu su zvali „termitima“. Tek 90-ih godina došlo je do izvlačenja nekih važnih zaključaka iz studije.

Inteligencija – teško breme
„Termiti“, deca Luisa Termana koji su pomenutih 90-ih bili sredovečni odrasli, pokazali su vrlo zanimljive rezultate. Ustanovljena je veza između visoke inteligencije i nižeg nivoa zadovoljstva životom. Doduše, mnogi od njih stekli su slavu i važne pozicije u društvu. Ali mnogi su takođe pokušali samoubistvo više od jednom ili su postali zavisnici od alkohola.

Još jedan značajan aspekt koji otkriva ova grupa ljudi je posebna osetljivost na svetske probleme. Brige im nisu sadržale samo probleme nejednakosti, gladi u svetu ili ratovima. Visoko inteligentnim ljudima smeta egoistično, iracionalno i nelogično ponašanje.

Emocionalne „slepe tačke“ inteligentnih ljudi
Stručnjaci nam kažu da visoko inteligentni ljudi ponekad razviju disocijativni poremećaj ličnosti. Oni svoje živote vide spolja, poput pripovedača koji koristi treće lice da vidi sa pomnom objektivnošću, ali bez osećaja da su u potpunosti deo toga.

Ova perspektiva prouzrokuje „slepe tačke“. To je koncept koji je tesno povezan s emocionalnom inteligencijom, o čemu je Daniel Goleman govorio u zanimljivoj knjizi istog naslova. Ta perspektiva prouzrokuje samoobmane, ozbiljne pogreške u percepciji.

Dakle, ono što visoko inteligentni ljudi često rade je isključivo fokusiranje na ono što nedostaje njihovoj okolini. Stvari koje nisu sinhronizirane, egoistični delovi sveta, svet u koji ne mogu da se uklope. Često nemaju emocionalne veštine da pronađu mir u ovom zbunjujućem svetu.

Još jedna stvar koju možemo da zaključimo o visoko inteligentnim ljudima jeste da im često nedostaje jedno kritično područje: emocije. To nas dovodi do drugog zaključka: možda bi trebalo da dodamo još jedan faktor IQ, piše „Exploring Your Mind“.

Kula „Geneks“ i Tašmajdan proglašeni za spomenike kulture

0

Vlada Srbije je donela odluku o utvrđivanju Stambeno-poslovnog kompleksa “Geneks” za spomenik kulture, objavilo je Ministarstvo kulture na svom Instagram nalogu. Takođe, odlučeno je i da Tašmajdan sa Univerzitetskim centrom u Beogradu bude proglašen kao prostorno kulturno-istorijska celina.

U Ministarstvu kulture podsećaju da je „Geneks“ građen od 1970. do 1980. godine u Bloku 33 u Novom Beogradu, prema projektu arhitekte Mihajla Mitrovića, jednog od najproduktivnijih autora na domaćoj graditeljskoj sceni.

„Monumentalna građevina podignuta je kao urbani ‘svetionik’ i najupadljiviji motiv Novog Beograda, ali i vizuelni reper čitavog grada“, naglasili su u objavi, a podsećaju da je poznat i pod imenom „Zapadna kapija“, kao i da je u svoje vreme predstavljao najvišu zgradu na Balkanu.

Ističu i da je slikar Lazar Vujaklija uradio murale na fasadi prizemlja zgrade Geneksa 1979. i time uneo novinu u estetičnost betonskih formi, do tada uglavnom katakteristike istorijskih stilova i epoha.

„Geneks predstavlja materijalni dokument perioda naglašene želje beogradskog urbanizma za formiranjem upadljivih gradskih simbola i veličanstven poduhvat prepoznat i van granica tadašnje Jugoslavije“, zaključuju u saopštenju.

RED VELVET CUPCAKES

0

Sastojci:

60g putera

170g šećera

1 jaje

2 i po kašike kakao praha

*** 1 kutijca gel crvene boje – na OVOM linku možete pogledati koju boju tačno koristim (imate ih u skoro svim rinfuzima)

3 kašike ekstrakta vanile

120ml kiselog mleka

150g brašna

1/2 kašičice soli

1/2 kašičice sode

2 kašike belog sirćeta

Bela krema za preko:

115g putera

115g krem sira

320g šećera u prahu

1 kašika ekstrakta vanile

Priprema:

Zagrejte rernu na 170 stepeni. U kalup za mafine poređajte 12 korpica. Puter na srednjoj brzini umutite sa šećerom da postane vazušast i penast pa pojačajte brzinu i dodajte jaje. Mutite sve vreme na najjačoj brzini da se jaje i puter dobro sjedine. U manjoj posudi pomešati kakao, boju i ekstrakt vanile tako da dobijete pastu. Pastu dodajte smesi jajeta i putera i mutite da se boja ravnomerno rastvori. Smanjiti brzinu pa naizmenično dodavati: polovinu kiselog mleka, polovinu brašna, polovinu kiselog mleka i drugu polovinu brašna. Kada se smesa sjedinila dodati so, sodu i sirće. Smesu vaditi kašikom za sladoled i ravnomerno rasporediti u sve kalupe. Peći 20 minuta. Kada su pečeni, ostaviti ih u kalupu 10 minuta pa tek onda vaditi i ohladiti na žici za hlađenje. Kremu spremite tako što ćete puter i krem sir mutiti na najjačoj brzini dok se potpuno ne sjedine, pa smanjite brzinu miksera i postepeno dadajte šećer u prahu. Na kraju ulijte i ekstrakt vanile, pa tom smesom ukrasite pečene kolače.

Apple u pregovorima sa Samsung Display o primeni OLED-a na MacBook-u

0

Proizvođač iPhone-a je prvobitno planirao da lansira svoj prvi MacBook sa OLED panelom 2025. godine, ali će ovaj plan verovatno biti odložen, rekli su ljudi upoznati sa ovim pitanjem.

Apple je takođe razgovarao o primeni OLED panela na svoju iPad liniju sa južnokorejskim kompanijama. Očekuje se da će tableti sa OLED panelima biti lansirani krajem 2023. ili 2024. godine, saznaje The Elec.

Najveća prepreka za kompaniju iz Kupertina u primeni OLED-a bila je cena. Sada pokušava da primeni tandem strukturu sa dva sloja na panelu koji nabavlja od Samsunga i LG-a.

Struktura slaže dva sloja crvenih, zelenih i plavih emisionih slojeva, što udvostručuje osvetljenost i produžava životni vek panela. Takođe mu je potrebna tehnologija tranzistora tankog filma (TFT) koja deluje kao prekidač za piksele.

Ova tehnologija se smatra potrebnom jer tableti i računari imaju duži vek u poređenju sa pametnim telefonima.

Trenutni OLED paneli u pametnim telefonima imaju strukturu jednog sloja, gde postoji samo jedan emisioni sloj crvene, zelene i plave boje.

Udvostručenje emisionog sloja udvostručuje materijalne troškove. TFT će takođe morati da podržava brzo kretanje elektrona. To znači da će se primenjivati niskotemperaturni polikristalni oksid (LTPO), ali ova tehnologija zahteva 15 do 16 maski tokom proizvodnje, što dodatno povećava troškove.

Za niskotemperaturni polikristalni silicijum (LTPS) koristi se 11 maski, dok konvencionalni oksidni TFT koristi oko 7 maski.

 

Ako ste propustili: Apple uređaji sledeće godine neće dobijati 3nm čipove, uključujući iPhone 14

Apple planira da primeni dva tandem LTPO TFT na svojim prvim OLED iPad uređajima koji će biti dostupni u veličinama od 12,9 i 11 inča.

Međutim, kompanija planira da koristi oksidni TFT umesto TFT za druge IT proizvode nakon prvih OLED iPad uređaja koji će imati OLED panele kako bi uštedeli troškove jer će im tokom proizvodnje biti potrebno manje maski.

Korišćenje oksidnog TFT-a će uštedeti troškove, ali da bi panel podržavao visoku rezoluciju, na modulu će biti potrebna zaštitna kola. Ovo može biti još jedan problem sa troškovima i panel može biti skloniji pregrevanju.

Apple još uvek razmišlja koju opciju da izabere za OLED panele koje će primeniti na MacBook i svojim IT proizvodima osim pametnih telefona i tableta.

Samsung Display trenutno isporučuje LTPO TFT OLED panele za iPhone 13 Pro modele, dok LG Display isporučuje LTPO TFT OLED panele za Apple Watch i takođe planira da ih isporuči za iPhone sledeće generacije.

Konačna odluka koju Apple donese za svoj OLED panel će uticati na to gde će Samsung Display i LG Display odlučiti da ulože sredstva, u smislu objekata i infrastrukture jer će porudžbine sigurno biti pozamašne.

Dinke pleme iz Sudana ima najviše ljude na svetu!

0

Ljudi iz plemena Dinke se ističu po neobičnoj visini, pripadnici ovog naroda su među najvišim ljudima na planeti. Dinke pleme čine posebnu etničku grupu nastanjenu u Južnom Sudanu…

Člnova ovog plemena ima oko tri miliona, a podeljeni su u 21 grupu od kojih svaka ima svog vođu. Visina muškarca je 185-190 centimetara, dok ni žene nisu mnogo niže, njihova visina je 175-180 centimetara.

Ali kako su ovi ljudi postali najviši na svetu, pomalo je misterija. Popularno objašnjenje za to je njihova ishrana zasnovana na mlečnim proizvodima, žitaricama i mesu.

Pleme Dinka živi na obalama reke Nil, migrirajući u zavisnosti od godišnjeg doba. Kada pada kiša, članovi plemena odlaze u dubine savane da uzgajaju žito i duvan. Tokom sušne sezone bave se najvažnijim poslom svog života – ispašom krava, ovaca i koza.

Za Dinke, krava je izvor života, obezbeđuje im hranu, mleko, ali i neku vrstu bogatstva.

Na primer, mladoženja mora dati miraz za mladu u kravama. Takođe, status i društveni položaj porodice su veći što njeni članovi imaju više stoke.

Da bi se identifikovale krave koje pripadaju određenoj porodici, rogovi životinja se uvijaju na određeni način. Svaka porodica ima svoj način njihovog okretanja, tako da članovi plemena uvek mogu da razlikuju svoje krave od drugih.

Dinka se prema stoci odnosi sa neverovatnim poštovanjem i pažnjom. Od ranog detinjstva dečaci uče da brinu o životinjama i budu pažljivi prema njima. Nakon ceremonije inicijacije u muškarce, prema tradiciji, mladi uzimaju za sebe srednje ime – ime bika, koje je ekvivalentno imenu datom po rođenju.

Predstavnici snažnijih članova plemena provode skoro sve vreme sa stokom. Više pažnje poklanjaju životinjama nego ženi i deci. Začudo, običaj je da noći provode u štalama sa stokom, dok žene i deca spavaju u glinenim kućama sa slamnatim krovovima.

Pročitajte još…  Najkraći granični most-prelaz na svetu je između Španije i Portugala
Žene ovog plemena se oslobađaju kose jer se ćelava glava smatra znakom lepote. Na vrhu glave lepši pol ostavlja samo mali čuperak.

Osoba sa čitavim redom zuba smatra se ružnom. Stoga privlačnosti radi, žene plemena Dinka vade nekoliko zuba iz vilice. Dinke tradicionalno ne nose puno odeće, pa je sasvim normalno videti odraslog čoveka ili ženu koji su potpuno goli, izuzev specifičnog nakita koji se najčešće nosi oko vrata.

Rado nose šarene pletene narukvice, ogrlice, perle, prstenje, minđuše, te korsete izvezene perlama.

Zvezda čeka PAO – u septembru je bilo +28

0

Košarkaši Crvene zvezde nakon duplog kola u kome su gostovali, vraćaju se svojoj kući, a u četvrtak ih očekuje meč osmog kola Evrolige sa Panatinaikosom.

Utakmica koja počinje u 18 časova igraće se u hali “Aleksandar Nikolić”, ali i dvorani mnogo manjeg kapaciteta, jer je “Štark Arena”, u koju se vraćaju za meč sa Asvelom, i dalje zauzeta.

Ova utakmica izuzetno je važna za crveno bele, koji nakon četiri uzastopna poraza, žele da se vrate na pobedničku stazu posle duplog kola i dva gostovanja.

Ni za ovu utakmicu trener Dejan Radonjić neće moći da računa na Nikolu Ivanovića i Arona Vajta koji se postepeno oporavlja od loma ruke koji je zadobio upravo na prijateljskoj utakmici sa Panatinaikosom u Minhenu.

Ovo će biti 15. duel dva tima (trenutni skor je 7/7) a obe ekipe trenutno imaju po dve pobede i pet poraza u Evroligi.

Klub je uspeo da promeni termin ove utakmice koja startuje u 18 časova, kako bi svi zvezdaši mogli da prisustvuju i fudbalskoj utakmici protiv Mitjilenda.

Dejan Radonjić kaže da probleme sa sastavom imaju svi, ali i da to kod crveno-belih traje dugo.

Dva tima su se sastala u septembru tokom pripremnog perioda, Zvezda je razbila PAO 83:55 u Minhenu.
“Svesni smo da nas očekuje tećak meč protiv dobre ekipe koja je to pokazala, i koja ima kvalitet kao uostalom i sve ekipe u Evroligi. Igrama do sada pokazali da mogu da svaladaju i prvaka Evrope i to velikom razlikom. Imaju igrače koji mogu mnogo toga na terenu i napadački i odbrambeno, moramo biti spremni na sve, na čitanje odbrana, na našu igru u odbrani kao i do sada, naravno sve ono što smo prošli uz svu problematiku koju smo imali, izostanke igrača…imaju i drugi tih problema, ali nama to jako dugo traje i nije lako. Želimo da uđemo u utakmicu sa PAO uz sav respekt, uz veliku podršku navijača, i da dužim intervalima dobre igre gradimo rezultat i dođemo do važnih bodova”, rekao je Dejan Radonjić.

Marko Simonović kaže da su “zeleni” opasni uprkos izostanku bitnih igrača.

“Očekujem težak meč, lično mislim da su mnogo bolji nego što to pokazuje njihov trenutni plasman na tabeli. Kvalitetna ekipa sa mnogo dobrih pojedinaca i sa trenerom Priftisom koji je imao velikih uspeha sa Uniksom i koji ima sistem i gaji tu srpsku školu košarke. Ako se ne varam neće biti Nedovića koi je njihov najbolji igrač uz Papapetrua i Mejkona. Imaće dakle taj hendikep, ali izuzetno su opasni i moramo da budemo na maksimumu”, rekao je Simonović.

“Novaku je bitno da bude broj jedan na kraju sezone”

0

Aleks Koreča, nekada broj dva svetskog tenisa, priznao je da je iznenađen što Novaka Đokovića vidi na terenu.

Španac je rekao da je očekivao da Đoković posle poraza u finalu US Opena, ne igra do kraja godine.

Novak, kao što znamo, igra na Mastersu u Parizu, a planira i da se pojavi na ATP Tur finalu u Torinu i finalnom turniru Dejvis kupa.

“Bio sam pomalo iznenađen kada sam video da je odlučio da opet igra ove godine jer ga dugo nismo čuli. Možda je shvatio da je predugo bez takmičenja, a oni koji su ostali do kraja, teško se odbijaju, ako ste zdravi”, kaže Koreča.

On smatra da je Novak doneo ispravnu odluku.

“Kada se borite da budete najbolji u istoriji, sve se računa. On pridaje značaja tome da sezonu završi na prvom mestu liste. Mislim da će mu to što igra u Parizu biti od pomoći i za ATP finale”, zaključio je Koreča.

Vučić dočekao Ramu i Dimitrova, sledi susret s privrednicima

0
IZVOR: POLITIKA

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić dočekao je u Palati Srbija premijera Albanije Edija Ramu i zamenika predsednika Vlade Severne Makedonije Nikolu Dimitrova, sa kojima će imati više sastanaka u okviru inicijative „Otvoreni Balkan”.

Vučić, Rama i Dimitrov će prvo razgovarati sa predstavnicima kompanija iz Srbije, Albanije i Severne Makedonije.

Nakon toga, sledi sastanak trojice zvaničnika sa predstavnicima Atlantskog saveta.

Zatim će biti održan sastanak trojice zvaničnika, nakon čega će se Vučić, Rama i Dimitrov obratiti medijima.

Inicijativa Otvoreni Balkan je ekonomska zona koju su uspostavile tri regionalne zemlje – Albanija, Severna Makedonija i Srbija, a za cilj ima povećanje trgovine i saradnju, kao i poboljšanje međusobnih bilateralnih odnosa.

Vučić, Rama i makedonski premijer Zoran Zaev 10. oktobra 2019. godine započeli su inicijativu koja je neformalno bila nazvana „Mali-Šengen”, a koju su podržale Evropska unija i Sjedinjene Američke Države.

Cilj inicijative, kako je tada kazao predsednik Vučić, jeste da olakša život građanima i poboljša životni standard.

Takođe, tada je istakao i da u toj inicijativi nema ničega što je upereno protiv bilo koga.

Prvobitni naziv Mini Šengen inicijativi je promenjen u Otvoreni Balkan i to krajem jula, na sastanku u Skoplju, na kojem su učestvovali lideri tri zemlje Aleksandar Vučić, Edi Rama i Zoran Zaev.

Na tom sastanku je dogovoreno da od 1. januara 2023. godine budu ukinute granične kontrole između Srbije, Severne Makedonije i Albanije, a potpisana su i tri dokumenta – Memorandum o razumevanju o saradnji na olakšanju uvoza, izvoza i kretanja robe na Zapadnom Balkanu, Memorandum o razumevanju o saradnji u vezi sa slobodnim pristupom tržištu rada na Zapadnom Balkanu i Sporazum o saradnji u zaštiti od katastrofa na Zapadnom Balkanu.

Uskoro putarina za teretnjake na Ibarskoj magistrali

0

Vršilac dužnosti direktora „Puteva Srbije” Zoran Drobnjak najavio je danas da će vrlo brzo biti uvedena putarina na Ibarskoj magistrali za teške kamione – teretnjake od 40 tona nosivosti.

Drobnjak je, gostujući na TV K1, rekao da se, pre svega, zbog bezbednosti saobraćaja moraju teški kamioni prebaciti na auto-put umesto što sada koriste Ibarsku magistralu da ne bi platili putarinu.

„Vrlo brzo ćemo Ibarsku magistralu ‘zatvoriti’ za te kamioni, pre svega zbog bezbednosti, i biće im ista cena kada idu Ibarskom kao i na auto-putu”, poručio je Drobnjak, preneo je Tanjug.

U Srbiji je ove godine povećan broj vozila na auto-putevima za 10 odsto u odnosu na 2019. godinu, kazao je Drobnjak i dodao da je to zato što smo izgradili auto-puteve u zemlji i da sada svi koji idu ka Grčkoj i Turskoj idu preko Srbije.

„Svi sada idu kroz Srbiju, a ne preko Mađarske, Rumunije i Bugarske, jer im je taj pravac duži za 250 do 300 kilometara”, naveo je Drobnjak.

Kvebek ponovo odustaje od obavezne vakcinacije među zdravstvenim radnicima

0

Zaposleni u zdravstvu u Kvebeku neće morati da budu potpuno vakcinisani da bi radili u zdravstvenom sistemu, objavila je vlada u sredu.
Na konferenciji za novinare, ministar zdravlja Kvebeka Kristijan Dube najavio je da se pokrajina udaljava od strategije obavezne vakcinacije ka obaveznom testiranju za nevakcinisane zaposlene.

Međutim, novozaposleni će morati da se vakcinišu i svi nevakcinisani zdravstveni radnici neće imati pravo na bonuse.
Dubé je rekao da će od 14.000 nevakcinisanih zdravstvenih radnika, 5.000 verovatno biti u direktnom kontaktu sa pacijentima. Rekao je da je 97% aktivnih zdravstvenih radnika primilo barem jednu dozu.
“Izuzetno je dobar broj, ali još uvek nije sve savršeno”, rekao je Dubé.
„Za mnoge stanovnike Kvebeka, uključujući i mene, i dalje je zbunjujuće što zdravstveni radnici ne žele da se vakcinišu.”

Neki radnici suspendovani zbog odbijanja da se testiraju
Regionalne zdravstvene mreže počele su da ne isplaćuju platu nevakcinisanim zaposlenima,koji su odbili da se testiraju na COVID-19 a imaju direktan kontakt sa pacijentima.

Ministarska uredba od prošlog meseca zahteva od svih zaposlenih u mreži zdravstvenih i socijalnih službi koji nisu primili obe doze vakcine protiv COVID-19 i koji su u direktnom kontaktu s pacijentima da, svom poslodavcu dostave negativan rezultat testa tri puta sedmično.
“Bićemo beskompromisni za one koji ne žele da budu testirani”, rekao je Dubé.
Šest nevakcinisanih radnika Integrisanog univerzitetskog centra za zdravstvene i socijalne usluge (CIUSSS) Capitale-Nationale i petoro CISSS Chaudière-Appalaches odbilo je da se povinuje ovoj naredbi.
Mélanie Otis, koordinatorka za odnose s medijima CIUSSS Capitale-Nationale, kaže da se suspendovanim zaposlenim, šalje po nekoliko podsetnika na obavezne testove pre nego što ih skinu s rasporeda.

Premijer je frustriran
U Glasgowu na konferenciji COP 26, premijer Kvebeka François Legault bio je frustriran situacijom.
„Da budem iskren, uznemiren sam“, rekao je novinarima, „jer mi je teško da razumem kako neko ko je studirao zdravstvene nauke odbija da se vakciniše iako su stručnjaci širom sveta jednoglasni da je to ispravna stvar. ”
Ali Legault je rekao da pokrajina ne može rizikovati prekide u službi u bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama.
“Morali smo da se prilagodimo ovoj neprijatnosti”, rekao je on, priznajući da nova politika neke pacijente dovodi u opasnost.
“Ali veći rizik je bio gubitak medicinskih sestara i nemogućnost lečenja stanovnika Kvebeka.”
Legault je rekao da su efekti 20 meseci pandemije, u kombinaciji s velikim brojem zdravstvenih radnika koji rade na pola radnog vremena, ostavili zdravstvenu mrežu u Kvebeku “veoma, vrlo krhkom i ne možemo sebi priuštiti da izgubimo 3%  naših radnika”.

SERBIANNEWS/CANADA