15.7 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1034

Kad vide uniforme putnici odmah stavljaju maske

0
FOTO POLITIKA

Za kršenje mera izriče se kazna u visini od 5.000 dinara, u slučaju da je „krivac” plati u roku od osam dana, iznos je upola manji.

„Devojče, šta ono beše staje na Slaviji? Daj mi pomozi! Žuri deda”, raspitivao se vremešni sugrađanin na autobuskom stajalištu na Terazijama. Mlada žena uzdiše duboko i pokušava da pomogne zbunjenom čoveku, a ljudi koji su stajali na stanici odjednom su se uskomešali.

„Pusti, čiča, sad to… Evo, dolaze ’komunalci’. Još samo i kontrola da naiđe i biću ’na konju’, pošto se švercujem… Gde mi je maska?”, nervozno mrmlja mladić i vadi iz džepa zgužvanu masku od platna sa amblemom poznatog sportskog kluba. Za tili čas svi putnici na stajalištu bili su propisno „maskirani” i spremni kao zapete puške da se ukrcaju u vozila javnog gradskog prevoza. Ljubazni komunalni milicioneri, Milan Krndija i Milan Divović, poveli su naše reportere u kontrolu nošenja maski u javnom prevozu, a kako kažu, brza reakcija putnika na stajalištu nije ih iznenadila.

„Sugrađani prepoznaju naše uniforme. Čim nas vide, oni koji ne nose, odmah stave maske”, objašnjavaju momci u plavom. Pozivaju nas da se zajedno sa njima ukrcamo u trolejbus na liniji 29. Pozdravljaju vozača, ulazimo u vozilo, a malobrojni putnici koje smo zatekli unutra nisu obraćali pažnju na nas. Što i ne čudi, zato što su svi do jednog nosili maske. Pitamo naše vodiče da li je ovo uobičajena slika sa terena ili puka slučajnost.

„Stariji i sredovečni putnici poštuju mere”, kaže milicioner Krndija i dodaje da među mlađim putnicima ima onih koji ne nose maske u prevozu. Za ovaj prekršaj, kako naglašavaju, izriče se kazna u visini od 5.000 dinara. U slučaju da je „krivac” plati u roku od osam dana, onda je iznos upola manji, odnosno 2.500 dinara. Ovo pravilo, međutim, ne važi u slučaju maloletnih putnika koji često „hvataju krivine”.

„Ako putuju bez roditelja ili staratelja, ne možemo da im pišemo kazne zato što ne nose maske”, navode Krndija i Divović i dodaju da nije poenta u novčanoj kazni, koliko u tome da putnici shvate ozbiljnost epidemiološke situacije i da bi zbog toga trebalo da poštuju mere. U toku kontrole, kako smo uočili, vozilo stoji, a pošto su komunalni milicioneri obavili svoj posao, oni su izašli a trolejbus je  nastavio put. Naša sledeća „stanica” bio je autobus na liniji 31. Otvaraju se vrata kod vozača, ulazimo, pozdravljamo „majstora” i mimoilazimo se sa putnicima u vozilu.

„Šta li se ovde desilo? A pa to su komunalci….”, kaže starija sugrađanka. Putnici znatiželjno gledaju u momke u plavim uniformama, ali čini se da nisu bili iznenađeni, niti uplašeni. Svi su nosili zaštitu preko nosa i usta, a neki su blagim klimanjem glave pozdravili posetioce u plavim uniformama, koji su im uzvratili pozdrav. Ponovo smo se zatekli na autobuskom stajalištu, zanimalo nas je da li komunalni milicioneri i u civilu kontrolišu nošenje maski i da li tada susreću više onih koji krše mere. Momci se smeše i potvrdno klimaju glavom.

„Pljušte izgovori i objašnjenja… Neki putnici tvrde da ne smeju da nose masku iz zdravstvenih razloga, neki da su preležali virus korona, neki se pravdaju kompletnom vakcinacijom…”, priča Krndija i napominje da nije teško saslušati šta putnici imaju da kažu u svoju odbranu.

„Ako ne pokažu neki papir koji potvrđuje njihove reči, ne možemo da prihvatimo opravdanje”, objašnjavaju Krndija i Divović, pozdravljaju nas i ulaze u službeni belo-crveni automobil na kome plavim slovima piše „komunalna milicija”. Beograđani i Beograđanke koji su stajali na autobuskom stajalištu mrmljaju sebi u bradu da ovi komunalci izlaze niotkuda, da ih ima ko žutih mrava, da će uskoro početi da izlaze i iz frižidera… Maske, koje su neki stavili čim su ih ugledali, međutim, nisu skinuli ni onda kada se milicionersko vozilo izgubilo iz vidokruga.

Kanađanima koji se vraćaju sa kratkih putovanja u inostranstvo uskoro neće biti potreban PCR test kaže izvor

0

OTTAWA – Potpuno vakcinisani Kanađani koji napuste zemlju na manje od 72 sata uskoro više neće morati da bacaju na stotine dolara za PCR test da bi se vratili kući, kaže izvor.
Očekuje se da će svi detalji izmena politike biti službeno objavljeni već u petak i verovatno će ih kanadski putnici, poslovne grupe i zajednice u blizini američke granice dočekati sa olakšanjem.
Ne očekuje se da će se ublažavanje zahteva za ponovno testiranje promeniti za Kanađane koji napuste zemlju duže od tri dana, za one koji nisu u potpunosti vakcinisani ili za strane putnike koji posećuju Kanadu, prema vladinim izvorima.

Sada, svi stanovnici Kanade koji putuju u inostranstvo moraju pokazati negativan PCR test urađen u roku od 72 sata od ponovnog ulaska u zemlju, kako bi mogli proći granicu, bez obzira na status oko vakcinacije.

Ali ti testovi mogu biti skupi, jer su neki Kanađani prijavili da plaćaju i do 300 dolara za PCR. Takođe može potrajati i do 48 sati da se rezultati isporuče i daleko su manje dostupni na međunarodnom nivou u poređenju sa brzim testovima na antigen.
U poslednje vreme, liberalska vlada je pod snažnim pritiskom američkih i kanadskih zvaničnika i putnika, da odustane od ovog zahteva za Kanađane koji su potpuno vakcinisani , posebno za kratka prekogranična putovanja.

Na primer, najviši američki zvaničnici su prošle sedmice pisali ministarki spoljnih poslova Mélanie Joly tražeći da njena vlada ukine zahtev za PCR test.

“Trenutno, kanadska vlada zahteva od vakcinisanih putnika koji ulaze u zemlju da urade molekularni test na COVID-19 pre dolaska, što može biti skupo. Ovaj trošak bi mogao obeshrabriti turizam i biće preterano skup za pojedince koji redovno putuju preko naše severne granice”, napisali su senatori Chuck Schumer, Amy Klobuchar, Susan Collins i Mike Crapo.
Prema Perrin Beatty-ju, predsedniku i izvršnom direktoru kanadske privredne komore, trenutni zahtev za PCR test je „apsurd“ i treba ga odbaciti, zajedno sa mnogim drugim zahtevima za putovanja koji se trenutno nameću Kanađanima.
„Vreme je da primenimo zdrav razum. Povucite PCR test, suvišan je”, rekao je Beatty u intervjuu u kojem je istakao svoju podršku predstojećoj najavi.
„Na kraju dana, fokus mora biti na tome da li smo vakcinisani ili ne, a ne na skupim testovima.

Više vladinih izvora govorilo je u sredu, da su neki ključni detalji o promeni politike još uvek u nacrtu, uključujući tačan datum kada će PCR zahtev biti ukinut za kratka putovanja (trenutno se razmatra za 30. novembar), ili da li će se od putnika tražiti da umesto toga pokazuju negativan brzi test za ponovni ulazak. Ministar zdravlja Jean-Yves Duclos je u utorak obećao da će ažuriranja oko zahteva za putovanje za Kanađane koji se vraćaju u zemlju stići “uskoro”.
Ranije ove jeseni, glavna doktorka kanadske agencije za javno zdravlje Theresa Tam rekla je da vlada preispituje zahteve za PCR testiranje za putnike i njihovu potrebu u budućnosti.
Očekuje se da će izmene stupiti na snagu neposredno pre praznika kako bi se omogućilo da se prekogranična kupovina nastavi pre početka meseca decembra.

U Sjedinjenim Državama, potpuno vakcinisani putnici koji ulaze avionom takođe moraju pokazati dokaz o negativnom testu na COVID-19, ali vlada dozvoljava da to bude и brzi test na antigen.
Beatty veruje da bi Kanada trebala mnogo bolje uskladiti svoju graničnu politiku sa komšijama na jugu. „Ono što bismo trebali imati na kanadsko-američkoj granici su isti propisi kada idemo na sever kao i kada idemo na jug,“ rekao je. “I trebali bi biti isti bez obzira na način transporta koji se koristi.

SERBIANNEWS/CANADA

Vanredno stanje u BC-u zbog poplava: Premijer poziva stanovnike da “ne paniče” i da ne gomilaju namirnice

0

Premijer Britanske Kolumbije John Horgan objavio je da je u provinciji proglašeno vanredno stanje zbog poplava koje su raselile ljude iz njihovih domova i poremetile transportne rute.

“Naredba će zadržati osnovni pristup uslugama i potrepštinama za zajednice širom pokrajine”, rekao je on na konferenciji za novinare u sredu.
Horgan je takođe pozvao stanovnike da ne gomilaju hranu jer su police nekih prodavnica već prazne.
“Uradite pravu stvar”, rekao je. “Setite se šta vam je mama govorila kad ste bili mali. Što ne želiš sebi ne radi drugima. Poštuj činjenicu da ti ne treba 48 jaja, 12 ti je dovoljno, a ostalo prepusti nekom drugom.”

OČEKUJE SE VIŠE SMRTNIH SLUČAJEVA
Poplave širom pokrajine do sada su odnele najmanje jedan život, a pokrajina očekuje izveštaje o novim smrtnim slučajevima kako proces oporavka bude u toku.
“Nažalost, očekujemo da ćemo potvrditi još smrtnih slučajeva u narednim danima”, rekao je Horgan.
U utorak, BC RCMP je izdao saopštenje u kojem se navodi da je telo žene izvučeno s mesta odrona na autoputu 99 između Pembertona i Lilooeta.
Policija nije otkrila identitet žene, ali je rekla da je iz Metro regije.

NA HILJADA ŽIVOTINJA SA FARMI SU UGINULE
Hiljade domaćih životinja umrle su od posledica poplava, a hiljade drugih će biti u “kritično  zbog hrane” u narednih nekoliko dana, izjavila je pokrajinska ministarka poljoprivrede Lana Popham.
“Ovo je veoma teško vreme za poljoprivredu u BC i naše proizvođače”, rekla je ona na konferenciji za novinare u sredu.
“Tokom poslednja dva dana, uspela sam voditi FaceTime razgovore sa farmerima, a neki od njih su u svojim štalama, a neki od njihovih štala su poplavljene i možete videti životinje koje su uginule”, dodala je. “To je srceparajuće.”
Popham je takođe obećao sredstva za pomoć u slučaju katastrofe za poljoprivrednike pogođene poplavama i rekao da je BC radi sa saveznom vladom, drugim provincijama i privatnim preduzećima kako bi osigurala resurse, uključujući hranu i medicinsku potrebe, za sve preživele životinje.

BARŽA NA PLAŽI SE NEĆE POMERATI DO VIKENDA
Odbegla barža koja se nasukala na Sunset Beach u Vancouveru nakon što se oslobodila svojih sidrišta tokom oluje neće se pomerati pre u nedelje.
Vlasnik barže rekao je za CTV News da je plovilo bilo propisno vezano i osigurano kada je naišla ova istorijska oluja. Takođe su rekli da je izazov da je ponovo pomeramo, to što je plima narasla na oko 14,8 stopa kada je barža legla na kopno, a ne očekuje se da će se plima ponovo približiti toj visini pre vikenda.
Napori da se barža odvuče sa plaže u utorak su propali.
Plovilo je otplovilo na plažu oko kilometar dalje od mosta u ulici Burrard, što je navelo gradske vlasti da privremeno zatvore ovaj most.

PRESELJENI PACIJENTI I KORISNICI DOMOVA ZA DUGOTRAJNU NEGU
Na desetine  pacijenata i korisnika domova za dugotrajnu negu premešteno je iz poplavnih zona, izjavio je pokrajinski ministar zdravlja Adrijan Diks.
Oko 200 ljudi premešteno je iz objekata u Merrittu i Princetonu, a oba su bila podvrgnuta nalozima za evakuaciju.
“Moja najdublja zahvalnost ekipama za hitne slučajeve, zdravstvenim radnicima, zaposlenima u zdravstvenim institucijama, službi hitne medicinske pomoći BC-a i osoblju ministarstva za sve što su učinili u proteklih nekoliko dana kako bi zaštitili ljude”, rekao je Dix tokom konferencije u utorak.
“Ovo uključuje značajne napore za sigurno premeštanje pacijenata i korisnika domova za dugotrajnu negu van poplavnih područja.”

BRANA JE IZGRAĐENA U ABOTSFORDU, ALI SITUACIJA JE I DALJE  ‘KRITIČNA’
U utorak kasno uveče, zvaničnici grada Abbotsforda izdali su hitan zahtev svima u preriji Sumas da se odmah evakuišu, pošto su poplavne vode zapretile pumpnoj stanici Barrowtown.
Zvaničnici su rekli da su uslovi u oblasti Sumas Prairie “eskalirali” i da predstavljaju “značajan rizik po život zbog neizbežnog kvara” pumpne stanice.
Govoreći na konferenciji za novinare u sredu, gradonačelnik Abbotsforda Henry Braun rekao je da su preko noći 184 osobe evakuisane iz tog područja, dodajući da su ti napori u toku.Abbotsford flooding
Prema Braunu, iako je situacija “i dalje kritična”, ekipe i volonteri su uspeli izgraditi branu preko noći kako bi zaštitili pumpnu stanicu.
“Reka Fraser u poslednja 24 sata opala je za dva metra”, rekao je. “Treba da padne još jedan metar pre nego što otvorimo kapije u Barrowtownu.”
Rekao je da će, ako se to dogodi u toku narednog dana, oni moći da oslobode pritisak na pumpnoj stanici Barrowtown.

VOJNICI STIGLI U BC
U tvitu od srede ujutro, kanadski ministar pripravnosti za vanredne situacije Bill Blair potvrdio je da će grupa od 300 pripadnika kanadskih oružanih snaga (CAF) biti raspoređena da pomogne u BC-u.
Blair je rekao da će članovi CAF-a pomoći u naporima evakuacije, podržati rute lanca snabdevanja i pomoći u zaštiti stanovnika u BC-u.
Blair je rekao da je razgovarao s pokrajinskim ministrom javne sigurnosti Mikeom Farnworth-om, da “damo do znanja da stojimo uz stanovnike Britanske Kolumbije u ovom izuzetno teškom vremenu i naporno radimo na pružanju podrške koja im je potrebna što je pre moguće.”

NAREDBA ZA EVAKUACIJU SE NASTAVLJA
U ažuriranju objavljenom u sredu ujutro, zvaničnici grada Merritta rekli su da naredba za evakuaciju izdata u ponedeljak ostaje na snazi.
“Gradsko osoblje fokusirano je na obnavljanje vitalnih usluga, uključujući vodu za piće, tretman otpadnih voda i pristup mostu”, navodi se u saopštenju.
Greg Lowis, službenik za informacije iz centra za hitne slučajeve, rekao je da će inženjeri u sredu biti u gradu kako bi pregledali te sisteme i kako bi utvrdili koji posao treba uraditi da bi se “vratili u rad “.
“Znamo da postoje neki ljudi koji su odlučili da ostanu u Merrittu i ogorčeni su zbog nedostatka usluga”, rekao je on u saopštenju. “Nažalost, kada su ti ljudi odlučili da ostanu u gradu koji je bio pod naredbom za evakuaciju, oni su odabrali da budu ovde bez vode za piće, bez kanalizacije, a u nekim delovima grada bez hitne pomoći.”
Lowis je rekao da grad “nema kapacitet” da pruži usluge ljudima koji su odlučili da u ovom trenutku ostanu u gradu.

SMEŠTENI MOTORISTI I VOZAČI
Otprilike 300 vozača koji su ostali zarobljeni duž autoputeva u gradu Agassiz zbog klizišta je smešteno, rekla je za CTV Sylvia Pranger, gradonačelnica okruga Kent.
Od tih ljudi, Pranger je rekla da samo nekolicina još nije pronašla hotel ili smeštaj za sada.
Prema Prangerovim riječima, zvaničnici ne znaju koliko je ljudi nestalo. Ona je rekla da zvaničnici sada preduzimaju napore za oporavak te oblasti.
Pranger je rekao da je zajednica “vrlo dobro”, s obzirom na sve stvari.

ZATVORENI AUTOPUTEVI
U upozorenju objavljenom u sredu ujutro, BC Transportation izdao je upozorenje o putovanju u kojem se navodi da je jedna traka autoputa 7 zapadno od Agassiza ponovo otvorena samo za vozila hitne pomoći.
Agencija je zamolila javnost da izbegava to područje dok traju radovi na obnovi autoputa. Brojni drugi putevi su zatvoreni ​​širom pokrajine, uključujući delove autoputeva 1, 3, 5, 7, 8, 11 i 99.

NAPORI ZA OPORAVAK SU U TOKU
Jim Mandeville je viši menadžer projekta za Large Loss North America. Pomaže u koordinaciji timova za oporavak na terenu u BC-u.
On je u sredu za CTV rekao da ekipe unapred postavljaju resurse kako bi pomogli u čišćenju jer će se voda “nadajmo se uskoro povući”.
Mandeville je rekao da će pre svega ekipe raditi na obnavljanju kritičnih poslova.
“Mislim, zajednice moraju biti u mogućnosti da kupuju hranu, moraju biti u mogućnosti da kupuju plin, moraju biti u mogućnosti da podignu novac iz banke i trebaju pristup zdravstvenoj zaštiti i kritičnim životnim uslugama”, objasnio je. “Bez tih stvari, ljudi se ne mogu vratiti svojim domovima bez obzira u kakvom su stanju.”
Mandeville je pozvao ljude da slede savete i smernice vlasti.
“Moj savjet je da uvek treba slušati vlasti “, rekao je. “Vi ne ugrožavate samo sebe, već ugrožavate i živote onih koji prvi reaguju i koji će doći da vas izvuku odatle.”

SERBIANNEWS/CANADA

Stavite limun pored kreveta, iznenadićete se kako ćete dobro spavati

0

Prema aromaterapiji, limun nije samo voće, već i “magičan” sastojak koji može da podstakne fiziološke reakcije u telu. Bogat dragocenim hranljivim materijama, poput vitamina C, A i B, bakrom, manganom, kalcijumom, kalijumom, magnezijumom i moćnim antioksidansima, limun je dobar za kožu, pa čak i za unutrašnje organe.

Štaviše, istraživanje je dokazalo da stavljanje narezanih kriški limuna pored krevet noću može da poboljša probleme s disajnim putevima, kvalitet vazduha i san.
Zahvaljujući njegovim detoksikacijskim i antibakterijskim svojstvima, limun je prirodni prečiščivač vazduha, i poboljšava njegov kvalitet. Njegov miris smiruje nervni sistem i pomaže u smanjenju osećaja stresa, kao i kod problema sa začepljenim nosom. Miris citrusnog voća otvoriće disajne puteve i pomoći vam da lakše dišete, pa stoga i puno lakše zaspite.
Uz to, udisanje mirisa limuna tokom spavanja može da umanji bol, poput glavobolje i reumatoidnog artritisa, a poznata su i njegova svojstva regulisanja cirkulacije i snižavanja krvnog pritiska, što je takođe naučno dokazano.
Sve su to dobri razlozi zbog kojih bi svakako trebalo da probate da stavite limun pored kreveta pre spavanja. Limun jednostavno narežite na četvrtine po dužini, stavite na tanjirić ili u posudicu pored kreveta i uživajte u blagodetima mirisa ove moćne voćke, piše zadovoljna.hr.

Argentinka izlečena od HIV-a, njen imuni sistem je izlečio bez tretmana

0
ILUSTRACIJA

Žena iz Argentine je postala druga osoba na svetu inficirana HIV-om čiji je imunitet pobedio virus bez dodatnog medicinskog trentmana. Na HIV je bila pozitivna od 2013. godine.

Naučnici su anonimnu Argentinku nazvali pacijent Esperanca (nada) po njenom rodnom gradu.

Podaci svog istraživanja objavljeni su u časopisu „Annals of Internal Medicine“ i tvrde da je ovo otkriće dalo novu nadu za „sterilišući lek“ za oko 38 miliona ljudi koji su pozitivni na HIV, prenosi NBC News.

„Uživam u tome što sam zdrava. Imam zdravu porodicu, ne treba da uzimam lekove, živim kao da se ništa nije dogodilo. To je već privilegija“, izjavila je Argentinka.

„Ovo je zaista čudo ljudskog imunosnog sistema“, rekao je dr Ksu Ju, virusni imunolog na Ragon institutu u Bostonu, koji u partnerstvu sa dr Natali Laufer, naučnicom na INBIRS institutu u Argentini, vodio iscrpnu potragu za bilo kakvim održivim HIV-om u telu žene.

„Sada moramo da otkrijemo mehanizme“, rekao je dr Stiven Diks, istaknuti istraživač koji se bavi  lečenjem HIV-a sa Univerziteta Kalifornija u San Francisku, koji nije bio uključen u studiju. „Kako se ovo dešava? I kako to možemo terapeutski da ponovimo?“

„Elitni kontrolori“
„Elitni kontrolori“ mogu da izleče sami sebe od HIV-a bez ikakvog medicinskog tretmana.

O Argentinki nisu objavljene nikakve informacije osim da izgleda lepo i zdravo, kao i da ima HIV negativnog partnera i novorođenče.

Drugi slučaj je vezan za ženu Lorin Vilenberg iz San Francisca, za koju je ustanovljeno u augustu 2020. godine da je pobedila virus bez medicinske intervencije.

Obe žene se smatraju „elitnim kontrolorkama“, što se odnosi na retku podgrupu pacijenata sa HIV-om koji ne pokazuju znakove infekcije iako nisu bili podvrgnuti antiretrovirusnim tretmanima.

Inače, osobe zaražene HIV-om zahtevaju stalnu terapiju lekovima kako bi se sprečilo vezivanje virusa za DNK njihovih imunoloških ćelija i njegovo repliciranje. ali za osam godina od dijagnoze, Esperanca je samo uzima lekove šest meseci tokom trudnoće kako bi se osiguralo da beba bude zdrava.

Do sada su četiri pacijenta izlečena od HIV-a, a radi se o „berlinskom pacijentu“ Timotiju Raju Braunu i „londonskom pacijentu“ Adamo Kastileju. Oni su takođe bolovali od karcinoma i  podvrgnuti su rizičnoj transplantaciji koštane srži od donatora sa genima otpornim na HIV. Međutim, uspeh njihovih procedura tek treba da se ponovi.

Privatne laboratorije nemaju dozvolu za proveru antitela posle preležane korone

0

Ministar zdravlja Zlatibor Lončar izjavio je danas da su testovi za proveru antitela posle preležane bolesti kovid-19 iz privatnih laboratorija „irelevantni” i da se priznaju testovi samo Laboratorije za medicinsku biohemiju, mikrobiologiju sa parazitologijom i imunodijagnostiku Instituta za primenu nuklearne energije (INEP).

„Nijedna privatna laboratorija nema dozvolu za proveru antitela posle preležane korone, jer dolazi do zloupotrebe”, rekao je Lončar novinarima u zgradi UN u Beogradu, javlja Beta.

On je dodao da privatne laboratorije nisu ispunile uslove Ministarstva zdravlja i istakao da trenutno te uslove ispunjava samo INEP.

Švajcarci imaju najviše skloništa (bunkera) u Evropi!

0
Photo by Brian McGowan on Unsplash

Švajcarska je država u kojoj je pa gotovo sve uređeno počev od zakona pa do bunkera -skloništa.Zašto kažemo skloništa? Jer švajcarska ima najviše bunkera u Evropi!…

Stanovnici Švjacarske imaju čast živeti u državi s najviše skloništa u Evropi.! Švajcarska ogroman novac (više od 20 % svog proračuna) kako bi se osigurala od svega i svačega.

Što potvrđuje i zakon po kojem svaki stanovnik mora imati prostor za zaštitu (čitajte sklonište) – do kojeg se može brzo doći iz mesta stanovanja. Nekada u prošlosti su i svi vlasnici stambenih zgrada morali izgraditi i opremiti skloništa za sve stanare.

Švajcarci imaju verovali ili ne preko 300 hiljada skloništa širom države u stanovima, bolnicama i raznim ustanovama, kao i više od 5.000 javnih skloništa.

U slučaju “armagedona” – apoklipse, zaštita za ukupno 8,6 miliona švajcaraca je pokrivena. Od kraja osamdesetih broj skloništa nastavio je rasti, da bi s vremenom švajcarci zaključili kako mogu odmoriti od neumorne gradnje jer nemaju neprijatelja niti im preti nekakava nuklearna opasnost.

Tunel Sonnenberg u Luzernu izgrađen 1976.godine švajcarska je vrh megaprojekata za zaštitu civila.

Prostorto jest, sklonmište osmišljeno tako da skloni i pruiži utočište u slučaju apkalipse za 20 hiljada ljudi imao je i bolnicu, operacionu hiruršku salu, kontrolni centar i druge prateće sadržaje za opstanak ljudi za vreme armagedona ili atomskog rata.

Bez obzira na veličinu, projekt je ipak imao brojne mane.

Jedna od njih su bila vrata debljine 1,5 metara i teška 350 000 kilograma koja se nisu mogla dobro zatvoriti, a upitna je bila i logistika kod tako velikog broja ljudi na jednom mestu. 2006. godine švajcarske vlasti su odustali od ovog skloništa.

Danas većina skloništa u Švicarskoj služi kao spremište za bicikle, vinski podrumi ili skladište za stvari koje čekaju bolja vremena da se s njih obriše prašina.

Napominejmo vas da “ljubav prema bunkerima” dele i Albanci, Šveđani i Finci, kao i Južna Koreja, Singapur, Kina i Indija.

Švajcarci ipak nose titulu kad je reč o zaštiti svojih stanovnika odnosno po broju bunkera (skloništa) na broj stanovnika jer ih imaju najviše u Evropi!

Kvantni čipovi će u narednim godinama postati standard, tvrde u IBM-u

0

U IBM-u tvrde da su razvili novi kvantni kompjuterski čip koji bi za samo nekoliko godina mogao da pobedi tradicionalne čipove u pojedinim zadacima.

Novi čip IBM-a nazvan “Eagle” od 127 kjubita prvi je čip koji sadrži više od 100 ovih jedinica. Kompanija planira da od 2022. godine razvije čipove “Osprei” i “Condor” sa 433 i 1.121 kjubita.

Iako su ovi kvantni čipovi u pojedinim stavkama mnogo manje moćni od tradicionalnih kompjuterskih čipova, ipak se uspešno nose sa nekim zadacima koje normalni računari trenutno ne mogu da ostvare.

Izvršni direktor IBM-a, Arvind Krišna, rekao je za Aksios da, iako neki ljudi kvantno računarstvo smatraju „naučnom fantastikom“, on na to sada gleda kao na inženjerski podvig.

„Ovo je prvi put. Nešto što ne možete simulirati ni na jednom klasičnom računaru“, naglašava Krišna, nazvavši IBM-ov kvantni čip „moćnijim od bilo čega drugog“.

„Može li to da reši svaki problem? Ne. Možete li da uradite posao koji ovaj računar može da uradi na bilo kom drugom računaru? Apsolutno ne“, objasnio je on, dodajući, „Trebao bi vam normalan računar veći od ove planete“ kako bi mogao da se nosi sa nekim od zadataka koje IBM-ov čip sada može da uradi.

Krišna je, međutim, naglasio da kvantni računari „uopšte ne pokušavaju da zamene klasične računare“, već samo „pokušavaju da reše probleme koje klasični računari ne mogu da reše“.

Partizan dočekuje Lijetkabelis u Evrokupu

0
FOTO: KK PARTIZAN

Košarkaši Partizana domaćini su timu Lijetkabelisa u 5. kolu Evrokupa. Utakmica crno-belih i lidera lige Litvanije u Beograskoj Areni počinje u 20.30.

Košarkaši Partizana prvi put ove sezone igraće u Beograskoj Areni i posle poraza u večitom derbiju, pokušati da nastave seriju pobeda u duelu sa gostima iz Litvanije.

Na drugoj stranu, tim Lijetkabelisa odlično zna stil igre domaćina jer ih predvodi bivši trener crno belih Nenad Čanak a u timu su i dvojica bivših igrača, Nikola Radičević i Đorđe Gagić.

Tim Lijetkabelisa je lider lige Litvanije i igraju u tri najjača evropska takmičenja, Evroligi, Evrokupu i FIBA Ligi šampiona.

Utakmica Partizana i Lijetkabelisa u Beograskoj Areni počinje u 20.30.

Za 30 godine ćemo imati malo žena u reproduktivnom periodu

0

Ministar za brigu o porodici i demografiju Ratko Dmitrović izjavio je da podaci pokazuju da danas žene u Srbiji u proseku prvo dete rađaju sa 30 godina i da to znači da će zemlja za 30 godina „imati malo žena u reproduktivnom periodu”.

„Nastave li se sadašnji negativni trendovi, realna je pretpostavka da će 2050. godine u Srbiji živeti nešto više od četiri miliona stanovnika”, kazao je Dmitrović u Kragujevcu, a saopštilo je Ministarstvo.

Dmitrović je rekao da je uz sve mere populacione politike, za demografiju ključno pitanje promena svesti o važnosti očuvanja porodice i negovanju dece kao „najveće lične i društvene vrednosti”.

„Mi smo ove godine usvajanjem Zakona o finansijskoj podršci porodici već povećali novčana izdvajanja na nivou Republike, dok se o budućim merama, posebno onim koje zavise od opterećenja budžeta Republike, još razgovara”, dodao je on.

Govoreći o demografskom problemu u Srbiji, Dmitrović se osvrnuo na statističke podatke prema kojima je prosečna starost u Srbiji 44 godine, a svaki peti stanovnik, stariji od 65 godina.

„Za dvadeset godina može se očekivati da svaki treći stanovnik bude stariji od 65 godina, što znači da će taj stepen starosti nacije dovesti do velikog opterećenja za zdravstveni sistem i do nedostatka radne snage, s čim se već suočavamo”, dodao je on navodi Beta.

Dmitrović je naveo da demografski problem ima cela Evropa, a da su mnoge zemlje uložile velika finansijska sredstva ali je dodao da je „primer sistema vrednosti savremenog čoveka” da između drugog deteta ili lagodnijeg života bira životni standard.

Tokom radne posete Kragujevcu, Dmitrović je razgovarao s gradonačelnikom tog grada Nikolom Dašićem od kojeg je, kako je rekao, dobio ohrabrujuće informacije po pitanju primene lokalnih mera podrške porodici.