11.8 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 103

Premijerno prikazan dokumentarni film “Plastični bogovi i ogledalo”, autora Branka Lazića

0
turned on LED projector on table

Priča o tome šta stavljamo ispred sebe dok idemo u nepoznato, stvari koje nas podsjećaju na to ko smo i šta smo, bez obzira gdje idemo, bile su inspiracija za dokumentarni film “Plastični bogovi i ogledalo”, autora Branka Lazića.

Branko Lazić - Foto: Ustupljena fotografija

Branko LazićFoto: Ustupljena fotografija

– Pozvali smo stotine snimatelja, reditelja, putnika, blogera i raznih drugih video entuzijasta iz cijelog svijeta da nam pošalju video snimke onoga što ljudi stavljaju na retrovizore svojih automobila, kamiona i autobusa. Taj predmet na retrovizoru više nije samo suvišan ukras, postaje simbol. Simbol naše želje da ponesemo dio sebe na put, dio svog straha, nade, sjećanja, pa i iracionalne vjere – navodi autor.

Gledajući ovaj film, čovjek shvati da su retrovizori postali nešto kao moderni oltari. Svaki automobil je jedna mala crkva. Svaki dan putovanja mala liturgija. A predmeti što vise na koncu, obično smiješni, kičasti, plastični, pretvaraju se u nekakve nove bogove našeg vremena.

– Ali u tom izboru kiča, plastike, tuđih ikona nalazi se i praznina. Simbol postaje predmet, vjera navika, a identitet lutka. Film upravo u tome otkriva koliko smo krhki, usamljeni, tražimo ritual da nas utješi, da nas definiše, makar i jeftin, plastičan. Јer šta je to što ljudi vješaju na retrovizore? Svoje strahove. Svoje nedoumice. Svoje mrvice identiteta. Svoje potajne nade da će im jedan komad plastike sačuvati život – navodi se dalje u objašnjenju za inspiraciju za film.

Produkcija filma trajala je pet godina i u njoj je učestovalo skoro stotinu snimatelja iz cijeloga svijeta.  Film je nastao u produkciji MLT Media uz podršku Audio vizuelnog centra Republike Srpske.

Režiju i scenario potpisuje Branko Lazić. Producent je Ljubomir Tešinić a koproducent Miroslav Bata Petrović.

Za montažu je bio zadužen Vedran Marić, za dizajn zvuka Vladimir Vladetić, a za originalnu muziku Marko Tica. Pomogli su i mnogi drugi prijatelji na https://lab-film.com/

Memorijalni centar Srpske i CDPI potpisali Memorandum o saradnji

0
a person writing on a piece of paper

Memorijalni centar Republike Srpske i Centar za društveno-politička istraživanja Republike Srpske potpisali su danas Memorandum o saradnji.

Sastanak - Foto: Ustupljena fotografija

SastanakFoto: Ustupljena fotografija

Memorandum su potpisali direktor Memorijalnog centra Republike Srpske Denis Bojić i direktor Centra za društveno-politička istraživanja Republike Srpske, Dušan Pavlović.

Pavlović je istakao da će u narednom periodu ove dvije institucije razviti različite modele saradnje čiji je cilj globalno podizanje istorijske svijesti o stvaranju i postojanju Republike Srpske.

Bojić je naglasio da ova saradnja predstavlja važan korak u jačanju kulture sjećanja i pamćenja, kao i dokumentovanja sudbina koje su oblikovale identitet Republike Srpske.

Memorijalni centar Republike Srpske poziva sve članove porodica poginulih i nestalih civila i vojnika iz Odbrambeno-otadžbinskog rata da podijele svoje svjedočanstvo, te da na taj način trajno sačuvaju sjećanje na svoje najmilije. Svi koji žele da ostave svjedočenje mogu nas kontaktirati putem imejl adrese komunikacije@mcrs.vladars.rs ili putem broja telefona: 051/222-999.

Policijski orkestar Srpske održao koncert za učenike u Mrkonjić Gradu (FOTO)

0
people playing violin inside dim room

U Kulturnom centru “Petar Kočić” u Mrkonjić Gradu, Policijski orkestar Srpske održao je koncert za učenike od prvog do petog razreda četiri osnovne škole.

Orkestar MUP Srpske - Foto: RTRS

Orkestar MUP SrpskeFoto: RTRS

Na koncertu su nastupali i članovi Gradskog dječijeg hora “Mali princ” iz Mrkonjić Grada, koji su sa Policijskim orkestrom izveli dječije horske hitove.

Јelena Atlagić, načelnica Policijskog orkestra MUP-a Republike Srpske kaže da su ovdje sa ciljem da djeci pokažu instrumente kojima sviraju u Policijskom orkestru.

– Želimo da djecu upoznamo sa muzikom koju izvodimo. Takođe, da  približimo našu dječicu policiji – kaže Atlagićeva.

Јulijana Tegeltija, učenica OŠ “Ivan Goran Kovačić” kaže da joj se nastup jako svidio.

– Mislim da ćemo imati još mnogo nastupa. Ovo je divan orkestar – kaže Јulijana.

Milana Protić, iz Gradskog dječijeg hora “Mali princ” ističe da su jako srećni i zadovoljni zbog prijateljstva koje su stvorili.

– Nadam se da će ovaj most u narednom periodu biti još čvršći – istakla je Milana.

Kadeti Srbije protiv Belgije, Švajcarske i Kipra u kvalifikacijama za EP 2026.

0

Kadetska fudbalska reprezentacija Srbije (U-17) igraće u grupi A5 završne runde kvalifikacija za plasman na Evropsko prvenstvo 2026. protiv Belgije, Švajcarske i Kipra, odlučeno je danas žrebom u Nionu.

Fudbalski savez Srbije (foto: FSS) -

Fudbalski savez Srbije (foto: FSS)

Utakmice su na programu od 23. do 31. marta naredne godine u formatu mini-turnira. UEFA je poslije žrijeba objavila da će Srbija biti domaćin turnira grupe A5.

Sastavi grupa:

Grupa A1: Njemačka, Francuska, Slovenija, Sjeverna Makedonija.
Grupa A2: Island, Portugalija, Italija, Rumunija.
Grupa A3: Švedska, Crna Gora, Grčka, Norveška.
Grupa A4: Češka, Kazahstan, Austrija, Danska.
Grupa A5: Belgija, Kipar, Srbija, Švajcarska.
Grupa A6: Španija, Turska, Škotska, S. Irska.
Grupa A7: R. Irska, Slovačka, Hrvatska, Poljska.

Plasman na EP 2026. izboriće samo pobjednici grupa. EP će biti održano od 25. maja do 7. juna naredne godine u Estoniji.

Očekuje se da će cene kuća u Metro Vancouveru nastaviti padati u 2026. godini

0

Nova godina je pred vratima, ali verovatno će proći jos neko vreme pre nego što cene kuća i tržište nekretnina u Metro Vancouveru dožive ponovni porast.

Prema novom izveštaju Royal LePage-a , očekuje se pad cena svih tipova nekretnina u Vancouveru tokom 2026. godine.

Očekuje se da će cene kuća zabeležiti najveći pad, s padom od pet posto na prosečnu cenu od 1,6 miliona dolara.

Predviđa se pad cene stanova za oko tri posto, na nešto manje od 712.000 dolara.

Predviđa se da će se krajem 2026. godine ukupna cena kuće u širem području Vancouvera smanjiti za 3,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, kada je bila 1.147.868 dolara. 

Randy Ryalls, glavni broker kompanije Royal LePage Sterling Realty, rekao je da predviđeni pad cena odražava,  kako zamah na tržištu nekretnina u Vancouveru nastavlja da pada.

„Prodaja je i dalje znatno ispod desetogodišnjeg proseka u regiji, a rastući nivoi zaliha duže stoje jer kupci suzdržavaju“, rekao je Ryalls u saopštenju. „Ovogodišnji pad tržišta, sporiji nego inače, sugerise da bi ovakve okolnosti mogle potrajati još neko vreme.“

Ryalls je objasnio da se dve grupe kupaca ističu kada se pokušava utvrditi zašto kupci oklevaju kupiti kuću.

„Oni koji su zabrinuti za širu ekonomiju i oni koji pokušavaju tempirati tržište za bolji dogovor“, koji ima 35 godina iskustva kao agent za nekretnine. „S obzirom na to da je dostupno mnogo nekretnina i da cene padaju, kupci nemaju puno potrebe da se brzo odlučuju.“

„U ovakvom okruženju, mnogi se osećaju ugodno čekajući, posmatrajući i vagajući svoje mogućnosti pre donošenja odluke.“

Vancouver je jedno od dva glavna kanadska tržišta, uz Toronto, koje će doživeti pad ukupne cene nekretnina u 2026. godini.

Na nacionalnom nivou, u Kanadi se očekuje ukupan rast cena kuća za jedan posto, na 823.016 dolara. Očekuje se da će cene kuća porasti za dva posto, na 876.934 dolara, iako će cene stambenih jedinica zapravo zabeležiti pad od 2,5 posto, na 563.918 dolara.

SERBIANNEWS/CANADA

Izuzetna moć ekstrakta belog luka u dezinfekciji usta, efikasan kao i klinička sredstva

0

Ekstrakt belog luka ima antimikrobna svojstva uporediva sa uobičajenim antisepticima i dezinfekcionim sredstvima, poput hlorheksidina, navode stručnjaci sa Univerziteta u Šardži.

Studija, objavljena u Journal of Herbal Medicine, navodi da sredstvo za ispiranje usta na bazi belog luka može izazvati više neprijatnosti nego hlorheksidin, ali da pruža dugotrajniju zaštitu.

Slika

„Hlorheksidin je u širokoj upotrebi kao zlatni standard među sredstvima za ispiranje usta, ali je povezan sa neželjenim efektima i zabrinutošću u vezi sa antimikrobnom otpornošću. Beli luk, poznat po prirodnim antimikrobnim svojstvima, pojavio se kao potencijalna alternativa“, objašnjavaju autori.

Istraživači su svoje zaključke zasnovali na sistematskom pregledu koji ispituje kako ekstrakt belog luka deluje u poređenju sa hlorheksidinom u kliničkim uslovima i da li može realno da funkcioniše kao biljna zamena.

Odabrana literatura obuhvatala je nasumično kontrolisana ispitivanja i kliničke studije različitog dizajna, sa niskim do umerenim rizikom od pristrasnosti. U celini, autori su otkrili da sredstva za ispiranje usta sa većim koncentracijama ekstrakta belog luka pružaju antimikrobne rezultate slične hlorheksidinu.

„Efikasnost je varirala u zavisnosti od koncentracije i trajanja primene, što je uticalo na razlike u rezultatima. Neke studije su favorizovale hlorheksidin zbog održavanja više Pe-Ha vrednosti plaka/pljuvačke, dok su druge pokazale da je ekstrakt belog luka efikasniji u određenim koncentracijama. Međutim, rastvor belog luka može izazvati veću nelagodnost“, navodi se u izveštaju.

Neželjeni efekti i razmatranja za pacijente

Iako ekstrakt belog luka može izazvati neželjene efekte, oni su obično blaži od onih koji se javljaju sa sintetičkim hemikalijama. Prijavljeni problemi uključuju osećaj peckanja i neprijatan miris, što može uticati na spremnost pacijenata da pređu sa hlorheksidina na opcije bazirane na belom luku.

Uprkos ovim nedostacima, njihovo proučavanje utvrdilo je snažnu kliničku antimikrobnu aktivnost ekstrakta belog luka, uz „značajna smanjenja broja bakterija u odnosu na početne vrednosti… što ukazuje na moguću upotrebu sredstva za ispiranje usta na bazi ekstrakta belog luka kao održive alternative hlorheksidinu u određenim kontekstima.

Autori preporučuju dodatna klinička ispitivanja sa većim brojem učesnika i dužim praćenjem kako bi se potvrdila „efikasnost i poboljšala klinička primenljivost“ belog luka kao alternative hlorheksidinu, koji i dalje važi za zlatni standard među antimikrobnim vodicama za usta.

Duga istorija belog luka kao prirodnog antimikrobnog sredstva

Beli luk je odavno prepoznat kao jedna od najefikasnijih prirodnih biljaka sa antibakterijskim i antifungalnim dejstvom. Naučna pažnja posebno je usmerena na alicin  jedinjenje poznato po snažnoj antimikrobnoj aktivnosti. Iako se botanički svrstava u povrće, beli luk se u kuhinji koristi i kao biljka i kao začin.

Globalna upotreba belog luka dostigla je oko 30 miliona tona u 2024. godini. Kina je činila skoro 80 odsto svetske proizvodnje i potrošnje. Te godine vrednost globalnog tržišta ekstrakta belog luka premašila je 15 milijardi dolara.

Slika

Ekstrakti belog luka u širokoj su upotrebi u različitim proizvodima koji se mogu kupiti bez recepta. Nasuprot tome, sintetički agensi kao što je hlorheksidin obično zahtevaju recept stomatologa ili lekara.

„Antimikrobna sredstva za ispiranje usta predstavljaju važan dopunski element u oralnoj i stomatološkoj nezi, delujući protiv bolesti uzrokovanih bakterijama, gljivicama ili virusima koji napadaju tvrda i meka oralna tkiva. Različite antimikrobne vodice, bilo bez recepta ili na recept, mogu se koristiti u lečenju gingivitisa, karijesa, parodontopatije, halitoze“, kažu stručnjaci.

Sve više dokaza, ali i dalje postoje kliničke praznine

Pregled ukazuje na brojne studije koje pokazuju antimikrobne efekte ekstrakta belog luka protiv širokog spektra bakterija, gljivica i virusa.

Takođe se navodi da je ekstrakt belog luka proučavan u oblastima kao što su stomatitis kod nosilaca proteza, dezinfekcija dentinskih tubula i intrakanalna terapija.

„Ove studije doprinele su razumevanju antimikrobne uloge ekstrakta belog luka u poređenju sa sintetičkim agensima poput hlorheksidina“, pišu autori.

„Međutim, većina studija je in vitro, variraju u metodama i nemaju kliničku standardizaciju, što ističe potrebu za dodatnim istraživanjima kako bi se potvrdila efikasnost belog luka u stomatološkoj praksi. Ova neizvesnost predstavlja značajan jaz u literaturi o dokazima zasnovanim antimikrobnim terapijama“, ističu naučnici.

Put Tijane Bošković, najbolje odbojkašice sveta: Od Bileće do zvezda

0

Пут Тијане Бошковић, најбоље одбојкашице света: Од Билеће до звезда

Tijana Bošković je od ove godine član drugog turskog giganta, Vakifbanke. Uz to je i dalje reprezentativka Srbije, i to ona najbolja. S njom u sastavu naša ženska odbojka i dalje pripada svetskoj eliti i s pravom računa na nova odličja na međunarodnoj sceni.

Тијана БошковићTijana Bošković

Odluka najbolje odbojkašice sveta Tijane Bošković da, kao tinejdžerka, odbije ponudu da se iz rodne Hercegovine, „za kule i gradove“, preseli u Tursku i dobije pasoš te zemlje, sa stanovišta naše odbojke predstavlja srećno istorijsko „ne“, jer je baš ona kasnije, tokom minule decenije, bila najzaslužnija za najveće uspehe Srbije u tom sportu, među kojima su i dve uzastopne titule prvaka sveta.

Na taj čin, i kasnija sportska dostignuća popularne Tiće, najponosniji su žitelji Bileće, grada u hercegovačkom kamenjaru, iz koga je 2011. kao super talentovana četrnaestogodišnjakinja stigla u Beograd, gde je prvo postala velika srpska, pa svetska odbojkaška zvezda.

Za Bilećane, ona je sportska ikona koju redovno pominju uz druga velika imena vezana direktno ili poreklom za njihov kraj, kao što su glumac Mladen Sekulović (po američkom Karl Malden) i reditelj Dušan Vukotić, obojica oskarovci, mladobosanac Vladimir Gaćinović, geograf Jefto Dedijer, pisci Meša Selimović, Momo Kapor i Radoslav Bratić i slavni reditelj, Emir Kusturica.

„Našu Tiću, i svetski slavnu, smatramo naslavnijom ženom u istoriji Bileće“, kaže Miodrag Mihi Dunđerović, beogradski novinar poreklom iz Bileće. Njegovu tvrdnju potkrepljuje činjenica da se dva objekta u njihovom gradu već zovu po Tijani Bošković. Reč je o sportskoj dvorani i višenamenskom sportskom centru na otvorenom. Ona je i predvodnik Bilećana na tradicionalnom hodočašću do manastira Ostrog.

Билборд у Билећи после освајање сребрне медаље на Олимпијским играма у Рију 2016. годинеBilbord u Bileći posle osvajanje srebrne medalje na Olimpijskim igrama u Riju 2016. godine

Fudbal, karate, pa odbojka   

Tića nije poletela iz velikog odbojkaškog grma, jer Bileća njenog detinjstva nije imala ne samo odbojkašku tradiciju, nego ni valjaniji teren ili salu za igru „preko mreže“. Zato je njen prvi sport bio fudbal (!), i to sa dečacima kojima krupna, čvrsta i uporna nije davala pardona. Pre nego što ju je starija sestra Dajana, kasnije reprezentativka Bosne i Hercegovine, odvela u lokalni odbojkaški klub Hercegovac trenirala je i karate, jer je silnu energiju koju je nosila u sebi od malih nogu morala negde da potroši.

„Kao mala, bila je baš baksuz, kako mi ovde kažemo, jer je znala i da se, u igri, potuče s momčićima“, rekao mi je Tijanin otac Ljupko, bivši oficir, a u mladosti dobar fudbaler. Ćerke su naklonost ka sportu nasledile od njega, pošto njihova majka Vesna nije mnogo marila za tu „besposlicu“. Isto važi i za mlađeg brata Vuka, košarkaša koji je posle nastupa za Igokeu i Borac iz Banjaluke karijeru nastavio u SAD-a, na koledžu u San Dijegu.

Ljupko mi je detaljno pričao kako su Turci bili naumili da vrlo mladu Tijanu, u „paketu“ sa tri godine starijom sestrom, odvedu u svoju odbojku gde bi im osigurali i sve potrebne papire, uključujući i pasoš, da bi, eventualno, mogle da zaigraju za njihove reprezentativne selekcije.

Ta akcija je usledila posle odbojkaških Balkanijada za kadetkinje i juniorke, održanim 2010. u Baru i Banjaluci, gde su treneri selekcija Turske prvenstveno bacili oko na mlađu od sestara Bošković koja je, iako najmlađa u reprezentaciji BiH, na oba turnira, snažnim smečevima pokazala veliki talenat, brzo stičući naklonost publike i skrećući na sebe pažnju stručnjaka.

Сестре Бошковић: Дајана, репрезентативка Босне и Херцеговине и чланица турског Кузејборуа, и Тијана, репрезентативка Србије и чланица турског Езечибашија Sestre Bošković: Dajana, reprezentativka Bosne i Hercegovine i članica turskog Kuzejborua, i Tijana, reprezentativka Srbije i članica turskog Ezečibašija

„Jedan član turskog saveza, inače funkcioner istanbulskog Galatasaraja, rekao mi je da bi njegov klub obe moje ćerke rado video u svojim redovima, ali to nije bila zvanična ponuda, niti su pominjani uslovi pod kojima bi eventualni transfer bio ostvaren“, zapamtio je Ljupko.

„Kule i gradovi

Nedugo potom iz Istanbula ga je telefonom pozvala nekadašnja reprezentativka Srbije Vesna Čitaković, tada članica Galatasaraja, i rekla mu da bi rukovodstvo kluba veoma želelo da on i njegova porodica dođu na Bosfor radi razgovora o eventualnom prelasku Tijane i Dajane u bogatu „Galatu“. Bio je to znak da su bili dobro „zagrizli“ za pojačanja iz daleke Bileće.

„Otišli smo nakon prethodnog dogovora da odgovor na moguće ponude damo tek po povratku kući, dok dobro razmislimo o iznenadnoj prilici. Domaćini su, pošteno je reći, bili vrlo korektni i izdašni“, čuo sam od Ljupka. „Dajani i Tijani je odmah data prilika da treniraju sa najboljom ekipom ‘Galate’ u kojoj je, osim Čitakovićeve, tada bila i Ivana Đerisilo, takođe reprezentativka Srbije i naša Hercegovka. Mojim devojčicama je predočeno da bi bile upisane u američku školu u Istanbulu kao i da bi imale svoj stan, najbolje uslove za trening i sigurna sredstva za život u milionskom gradu. Čelni ljudi kluba nisu krili ni želju da im daju državljanstvo, što je u to vreme, značilo i promenu imena i prezimena.“

„Turneja“ porodice Ljupka Boškovića postala je tema ne samo za njihovu širu familiju, nego i za Bileću, što je praksa u manjim sredinama u kojima je stroga privatnost mnogo ređa, a komšijska razmena mišljenja mnogo češća nego u velikim gradovima.

У дресу Езечибаши Витре, 2016.U dresu Ezečibaši Vitre, 2016.

Kada je podvučena crta ispod svega što su čuli u Stambolu i po povratku u Bileću, ispalo je da su obećanja iz Turske najmanje impresionirala Tijanu, jer nisu ugasila njenu silnu želju da odbojkašku karijeru nastavi u Srbiji i da zaigra za njenu reprezentaciju. Ta želja je suviše dugo bujala u njoj da bi je raspršio jedan poziv iz zemlje o kojoj je vrlo malo znala.

Godinama je, gledajući na televiziji utakmice odbojkašica Srbije, maštala o tome da im se jednog dana pridruži na terenu u istom dresu i da se, u pobedničkom zanosu, grli sa Majom Ognjenović, Jovanom Brakočević, Jelenom Nikolić i ostalim  reprezentativkama Srbije, koje su već bile deo svetske elite kao šampionke Evrope i „bronzane“ na prvenstvu sveta. I njeni uzori.

Tijanin rezon zašto odbiti Tursku i otići u Srbiju, utemeljen na jakoj i iskrenoj emociji, prihvatila je cela porodica koja, takođe, uprkos ponuđenim pogodnostima, nije bila za selidbu za koju je uslov bio da, u suštini, prihvate strane „papire“ i odu iz zavičaja. Vreme je pokazalo da je takvo rešenje bilo pun pogodak, pre svega za Srbiju, ali i za njih: Tijana Bošković je, relativno brzo, postala najbolja i najbolje plaćena odbojkašica na planeti.

Reprezentativka Srbije

Tijana je imala samo 14 godina kada je, zajedno sa sestrom Dajanom, stigla u beogradsku Vizuru gde je, po rečima klupskih trenera, imala „svakodnevni napredak u igri“. Sa Vizurom je, igrajući na mestu korektora, osvojila dve titule prvaka Srbije, jedan kup i dva super kupa. Sa juniorskom reprezentacijom Srbije je 2014. osvojila prvo mesto na Prvenstvu Evrope i bila proglašena za najbolju igračicu.

Тијана Бошковић, репрезентативка СрбијеTijana Bošković, reprezentativka Srbije

Taj bljesak joj je, iste godine, doneo prekomandu u seniorsku selekciju koja se spremala za nastup na svetskom prvenstvu u Italiji. Poverenje joj je ukazao najtrofejniji selektor naše ženske reprezentacije Zoran Terzić, mada je bilo i stručnih mišljenja da je to prerano za sedamnaestogodišnju Bilećanku obdarenu sa 194 centimetra visine.

Na „Čizmu“ je otputovala sa sastavom u kome su uglavnom bile devojke koje je znala samo sa TV ekrana. A da Terzić nije pogrešio s njenim izborom i da je već ravna sa devojkama koje su joj bili idoli pokazala je u prvom meču šampionata protiv Turske, osvojivši 22 poena i zvanje MVP-a.

Tada nije stigla do medalje, ali je naredne 2015. osvojila čak tri: bronzanu na njenim prvim Evropskim igrama i šampionatu Evrope i srebrnu na Svetskom kupu koja je našim „orlicama“ dala priliku da odu na OI u Rio de Žaneiru 2016. Novinari su u čudu beležili Tijanin učinak na ovom turniru protiv ekipe SAD-a, aktuelnog prvaka sveta.

„Zvezda je rođena“, složili su se izveštači, naši i strani. Nije čudno što je Tijana Bošković te godina počela i međunarodnu karijeru. Otišla je u turski Ezečibaši, jednu od najjačih svetskih ekipa kojoj će ostati verna čitavu deceniju.

Žetva medalja i priznanja

Osvojena odličja u 2015. označila su početak bogate žetve medalja i priznanja Tijani Bošković, kojoj se kraj još ne nazire. Pomenućemo samo najvrednije, kao potvrdu njene igračke vrednosti i opravdanosti zvanja najbolje planetarne odbojkašice.

Тијана Бошковић на Светском првенству у одбојци за жене у Бангкоку 2025.Tijana Bošković na Svetskom prvenstvu u odbojci za žene u Bangkoku 2025.

Ima ukupno pet evropskih medalja – dve zlatne, dve srebrne i jednu bronzanu, zatim dva „zlata“ sa svetskih prvenstava i „srebro“ i „bronzu“ sa Olimpijada. Oba puta kad je Srbija postala svetski šampion, ona je bila MVP turnira. S njom u sastavu, Ezečibaši je tri puta pokorio svet, a ona sva tri puta bila MVP završnog „bala“. Evropska odbojkaška federacija (CEV) proglašavala ju je za najbolju igračicu na Starom kontinentu, a u Srbiji je dva puta izabrana za sportiskinju godine.  Na EP u Beogradu (2021) postavila je svetski rekord u brzini smeča – 110,3 kilometra na sat.

Posle svega nabrojanog, veoma važno je istaći i činjenicu da je Tijana i šampion skromnosti i sportskog fer pleja. Tu „titulu“ dobila je od klupskih drugarica, rivalki na terenu, odbojkaške publike širom sveta i novinara čiji tekstovi je predstavljaju kao tihu devojku blagog osmeha i gromovitog smeča za koji, najčešće, nema odbrane.

Tijana je od ove godine član drugog turskog giganta, Vakifbanke. Uz to je i dalje reprezentativka Srbije, i to ona najbolja. S njom u sastavu naša ženska odbojka i dalje pripada svetskoj eliti i s pravom računa na nova odličja na međunarodnoj sceni. U martu iduće godine, baš na Dan žena, ova Bilećanka će napuniti 29 godina, što znači da je pred njom još godina igranja odbojke na najvišem nivou.

Srbin iz Kruševca Milan Nedeljković novi direktor BMV-a

0
BMW logo

Nemački automobilski gigant BMV imenovao je Milana Nedeljkovića za novog direktora te kompanije. Nedeljković, koji je rođen u Kruševcu, stupiće na novu dužnost 14. maja.

Nadzorni odbor kompanije BMV odlučio je da za novog direktora imenuje Milana Nedeljkovića koji će zameniti dosadašnjeg dugogodišnjeg direktora Olivera Zipsea od 14. maja sledeće godine.

Србин из Крушевца Милан Недељковић нови директор БМВ-а

Srbin iz Kruševca Milan Nedeljković novi direktor BMV-a

Nedeljković je rođen u Kruševcu 1969. godine, a karijeru u BMV-u započeo je kao pripravnik 1993. godine.

Studirao je mašinstvo na Univerzitetu u Ahenu i na američkom MIT-u, a doktorirao je na Tehničkom univerzitetu u Minhenu.

Iskustvo u BMV-u sticao je kroz rukovodeće pozicije u fabrikama u Oksfordu, Lajpcigu i Minhenu, kao i u oblasti korporativnog kvaliteta.

Nedeljković je član uprave BMV-a od 2019. godine i zadužen je za sektor proizvodnje.

Za direktora je imenovan do 2031. godine.

Šta znači upozorenje da je oštećena zaštitna kupola u Černobilju – imamo li razloga za strah

0
red and yellow radioactive signage at the building

Zabrinutost javnosti izazvalo je saopštenje Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) da je zaštitna kupola u nuklearnoj elektrani Černobilj izgubila svoje primarne sigurnosne funkcije. Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije (SRBATOM) objašnjava da li imamo razloga za zabrinutost i postoji li mogućnost nekontrolisanog izliva radioaktivnosti i širenja na neposrednu okolinu ili na teritorije drugih država.

Шта значи упозорење да је оштећена заштитна купола у Чернобиљу – имамо ли разлога за страхŠta znači upozorenje da je oštećena zaštitna kupola u Černobilju – imamo li razloga za strah

Prema mišljenju stručnjaka Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), nova zaštitna kupola (NSC) u nuklearnoj elektrani Černobilj, koja je oštećena u napadu bespilotnih letelica u februaru ove godine, izgubila je svoje primarne sigurnosne funkcije.

“Prošle nedelje, tim IAEA završio je sveobuhvatnu procenu sigurnosti oštećenog NSC-a u nuklearnoj elektrani Černobilj. Misija je potvrdila da je NSC izgubio svoje primarne sigurnosne funkcije, uključujući sposobnost potpunog zadržavanja radionuklida u okviru zaštitne kupole, ali je takođe utvrđeno da nije došlo do trajnog oštećenja nosećih konstrukcija ili sistema za praćenje stanja u zaštitnoj kupoli”, navodi se u saopštenju SRBATOM-a.

Ovu izjavu preneli su mediji, što je izazvalo zabrinutost javnosti u vezi sa mogućim nekontrolisanim širenjem radijacije, koja bi mogla imati posledice i na našu zemlju, kao što je bio slučaj aprila 1986. godine, nakon akcidenta na 4. bloku nuklearne elektrane u Černobilju.

Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije (SRBATOM) saopštio je 6. decembra da nije došlo do povećanja nivoa radioaktivnosti na teritoriji Republike Srbije i da se vrednosti jačine ambijentalnog ekvivalenta doze gama-zračenja kreću u uobičajenim granicama.

NSC najveća pokretna kopnena struktura ikada izgrađena

U cilju potpunog informisanja javnosti, iz SRBATOM-a podsećaju da je reaktor bloka 4 nuklearne elektrane u Černobilju uništen u nesreći u aprilu 1986. godine. Primarna zaštitna struktura (sarkofag, poznat i kao “shelter”) izgrađena je kao hitna mera, posle akcidenta, u periodu od maja do novembra 1986. godine, sa ciljem da izoluje oštećeni reaktor. Ovo je omogućilo da tri preostala reaktora u sklopu elektrane nastave sa radom (blok 3 radio je do 2000. godine).

Изградња заштитне куполе у Чернобиљу

Izgradnja zaštitne kupole u Černobilju

Na dnu sarkofaga, objašnjavaju, nalazi se rastopljeno jezgro reaktora 4, odnosno oko 200 tona visokoradioaktivnog materijala koji se sastoji od mešavine rastopljenog goriva, čelika i betona uništenog reaktora.

“Međutim, struktura sarkofaga – izgrađena u ekstremnim uslovima i pod velikim vremenskim ograničenjima – nikada nije bila namenjena da predstavlja trajnu zaštitnu konstrukciju za kontrolu i zadržavanje pohranjenog radioaktivnog materijala. Pored toga, sarkofag je strukturno oslonjen na ostatke zidova zgrade reaktora 4, koja je oštećena inicijalnom eksplozijom i stoga se smatra dugoročno strukturno nebezbednom”, objašnjavaju iz SRBATOM-a.

Sarkofag, odnosno zaštitna struktura iznad uništenog reaktora, projektovan je kao privremeno rešenje sa predviđenim radnim vekom od najviše 20 godina.

“Inicijalni plan predviđao je dve alternative – da se u toku tog perioda ili u potpunosti ukloni visokoaktivni radioaktivni materijal ili da se izgradi nova zaštitna struktura koja bi osigurala dugoročno zadržavanje radioaktivnosti u svojim okvirima”, dodaje se u saopštenju.

Međunarodni tender za NSC raspisan je 1994. godine, nakon što je 1992. formiran Fond za Černobilj (Chernobyl Shelter Fund), u okviru kojeg je 27 zemalja dalo saglasnost za finansijski doprinos. Dizajn NSC-a razmatran je od 1995. godine, sa inicijalno planiranim završetkom izgradnje do 2005. godine. Ugovor za izgradnju NSC-a, prema usvojenom i odobrenom dizajnu, poveren je francuskom konzorcijumu NOVARKA u septembru 2007. godine.

“U međuvremenu, u periodu od 2004. do 2008. godine, izvedeni su radovi na stabilizaciji krova i zapadnog zida inicijalnog sarkofaga, koji su bili neophodni zbog degradacije konstrukcije usled dugotrajnog izlaganja vremenskim uslovima, što je povećavalo rizik od curenja radioaktivnog materijala u životnu sredinu”, ističe se u saopštenju.

NSC je najveća pokretna kopnena struktura ikada izgrađena. Konstruisan je da pokrije znatno veću površinu – ne samo sarkofag nad uništenim reaktorom, već i turbinski deo bloka 4. NSC ima raspon od 257 metara, dužinu od 162 metra, visinu od 108 metara i ukupnu težinu od oko 36.000 tona. Dizajniran je za životni vek od približno 100 godina. Izgradnja, inicijalno planirana za 2012. godinu, završena je 2018, a operativna dozvola izdata je 2019. godine.

“NSC je izrađen od čelika visoke čvrstoće i ima dva sloja – unutrašnju i spoljašnju oblogu – postavljena oko glavne čelične konstrukcije na međusobnom rastojanju od oko 12 metara. Dizajniran je da izdrži temperature u rasponu od –43 stepeni Celzijusa do +45 stepeni, tornado treće kategorije i zemljotres magnitude 6 po Rihterovoj skali”, ističu iz SRBATOM-a.

Pored daljinski operabilnih industrijskih kranova, struktura sadrži i različite podsisteme: sisteme za praćenje radijacije, sisteme za detekciju i zaštitu od požara, sisteme ventilacije, grejanja i dehumifikacije, kao i sisteme osvetljenja. Za slučaj prekida napajanja iz električne mreže, NSC ima i sopstvene generatore za proizvodnju električne energije.

“Hermetički zatvorena nova zaštitna struktura omogućava inženjerima da daljinski demontiraju strukturu iz 1986. godine (sarkofag), koja je nakon nesreće služila kao privremena zaštita ostataka reaktora od atmosferskih uticaja. To u drugom koraku omogućava uklanjanje materijala koji sadrži istopljeno gorivo sa dna zgrade uništenog reaktora – najpre njegovu radiološku i fizičko-hemijsku karakterizaciju, a zatim generisanje i pakovanje tog nuklearnog otpada za skladištenje i trajno odlaganje. Ovaj zadatak predstavlja najvažniji korak u otklanjanju dugotrajne nuklearne opasnosti na lokaciji i označava stvarni početak razgradnje uništenog reaktora”, navodi se u saopštenju.

Krov zaštitne kupole pogođen dronom – šta je oštećeno

U februaru ove godine, krov zaštitne kupole pogođen je dronom na visini od oko 87 metara. Udar se dogodio iznad prostorija u kojima se nalazi tehnološka oprema za daljinski rad u okviru NSC-a. Oštećene su i spoljna i unutrašnja obloga lučne konstrukcije NSC-a, a otkriven je i lokalni požar na obe obloge, koji je zahvatio izolacioni materijal. Vitalna konstrukcija i instalirani operativni sistemi nisu pretrpeli trajna oštećenja.

Поправка крова куполе након напада дронова у фебруару ове године

Popravka krova kupole nakon napada dronova u februaru ove godine

“Na krovu su izvršene ograničene privremene popravke, ali pravovremena i sveobuhvatna obnova ostaje od suštinskog značaja za sprečavanje dalje degradacije i osiguravanje dugoročne nuklearne sigurnosti“, izjavio je generalni direktor Grosi.

IAEA je preporučila nastavak radova na restauraciji i zaštiti NSC-a, uključujući mere za kontrolu vlažnosti i ažurirani program praćenja korozije. Agencija je takođe pozvala na nadogradnju integrisanog sistema automatskog nadzora originalnog sarkofaga, izgrađenog iznad reaktora odmah nakon nesreće.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja je vodila projekat izgradnje NSC-a, obećala je finansijsku podršku za potrebne popravke. Nuklearni regulator Ukrajine (SNRIU) obavestio je tim IAEA da je u toku pregled dokumentacije koju je dostavio operator nuklearne elektrane radi izdavanja licence za trajne popravke.

Ova izjava generalnog direktora IAEA data je nakon sprovođenja ekspertske misije Agencije, koja je izvršila sveobuhvatnu procenu sigurnosti NSC-a.

“Sveobuhvatna procena sigurnosti predstavlja procenu svih aspekata prakse koji su relevantni za zaštitu i sigurnost nuklearnog postrojenja. Ovo je sistematski proces koji se sprovodi tokom celog životnog veka nuklearnog postrojenja ili aktivnosti, kako bi se osiguralo da su svi relevantni sigurnosni zahtevi ispunjeni u skladu sa odobrenim dizajnom. Procena obuhvata, ali nije ograničena na, formalnu analizu sigurnosti”, navodi se u saopštenju.

“Tokom životnog veka objekta ili aktivnosti, ovaj proces igra ključnu ulogu svaki put kada dizajneri, konstruktori, proizvođači, operativna organizacija ili regulatorno telo donose odluke koje se tiču sigurnosti. On obezbeđuje okvir za prikupljanje neophodnih informacija radi dokazivanja usklađenosti sa relevantnim sigurnosnim zahtevima, kao i za razvoj i održavanje sigurnosnih procena tokom čitavog životnog veka objekta ili aktivnosti”, poručuju iz SRBATOM-a.

Ukazuju i da procena sigurnosti, koju je sproveo ekspertski tim IAEA, kao i zaključak da su primarne sigurnosne funkcije dovedene u pitanje odnosi se na: omogućavanje sigurne demontaže originalnog sarkofaga, a potom i uklanjanje visokoradioaktivnih materijala sa lokacije uz potpunu kontrolu i zadržavanje radioaktivnosti u okviru NSC-a i obezbeđivanje svih navedenih sigurnosnih funkcija u trajanju od 100 godina.

Primarne sigurnosne funkcije NSC-a trenutno nisu dovedene u pitanje

S obzirom na to da, kako navode iz SRBATOM-a, nije zabeležen porast radioaktivnosti u NSC-u, da konstruktivni elementi NSC-a i instalirani podsistemi nisu pretrpeli trajna oštećenja, kao i da je izvršena popravka oštećenog krova, može se zaključiti da sledeće primarne sigurnosne funkcije NSC-a trenutno nisu dovedene u pitanje:

– sprečavanje izlivanja radioaktivnosti putem zadržavanja radioaktivnog materijala u okviru nove zaštitne kupole,
– zaštita životne sredine i javnog zdravlja,
– obezbeđivanje stabilne strukture koja eliminiše rizik od kolapsa privremeno izgrađenog sarkofaga, čije se stanje pogoršavalo tokom godina,
– sprečavanje prodora vode u uništeni reaktor.

Заштитна купола изнад реактора блока 4 нуклеарне електране у Чернобиљу

Zaštitna kupola iznad reaktora bloka 4 nuklearne elektrane u Černobilju

“Stoga se može zaključiti da nema razloga za zabrinutost u pogledu nekontrolisanog izliva radioaktivnosti i širenja na neposrednu okolinu ili na teritorije drugih država. Očekuje se da će se preporuke IAEA za nastavak radova na restauraciji i zaštiti NSC-a, uključujući mere za kontrolu vlažnosti i ažurirani program praćenja korozije, implementirati tokom 2026. godine”, navodi se u saopštenju SRBATOM-a.

Podsećaju i da je Ukrajina od 2019. godine upućivala zahteve državama osnivačima Fonda za izgradnju NSC-a da se obezbede dodatna sredstva za radove u NSC-u koji se odnose na demontažu konstrukcije za stabilizaciju inicijalnog sarkofaga, kao i za rad na demontaži sarkofaga i izbor tehnologija za kasnije izvlačenje pohranjenog radioaktivnog materijala sa dna uništenog reaktora.

“Ti zahtevi nisu dobili pozitivan odgovor potencijalnih donatora, jer je zauzet stav da NSC obezbeđuje kontrolu i zadržavanje radioaktivnosti tokom narednih stotinu godina, te se navedene planirane aktivnosti mogu realizovati kasnije, uz sredstva koja će obezbediti sama Ukrajina. Stoga se ne očekuje da će u skorijem periodu u NSC-u biti aktivnih operacija, osim tekućeg održavanja. To faktički eliminiše bilo kakav rizik od nekontrolisanog širenja radioaktivnosti u okolinu, pod uslovom da u toku ratnog stanja na toj teritoriji ne dođe do daljih oštećenja NSC-a”, poručuju iz SRBATOM-a.

U skladu sa svojim nadležnostima, Direktorat kontinuirano prati stanje i, ukoliko budu dostupne zvanične informacije o navedenom događaju, javnost će biti blagovremeno obaveštena, zaključuje se u saopštenju.

Vasić o većoj potražnji za evrom: Ovo nije kriza, već psihološka reakcija – dinar je stabilan

0
20 euro bill on white printer paper

Pojačana potražnja za devizama ulovila je blagi rast kursa, a dešava se i da menjači ne raspolažu dovoljnom količinom deviza da podmire sve potrebe. Finansijski stručnjak Vladimir Vasić ističe da je reč o prolaznoj fazi, uslovljenoj pre svega psihološkim faktorima, a ne stvarnim poremećajima na tržištu. Narodna banka Srbije poručuje da nema razloga za zabrinutost, da su devizne rezerve rekordne i da je stabilnost dinara čvrsto pod kontrolom.

Васић о већој потражњи за евром: Ово није криза, већ психолошка реакција – динар је стабилан Vasić o većoj potražnji za evrom: Ovo nije kriza, već psihološka reakcija – dinar je stabilan

Na domaćem deviznom tržištu poslednjih dana beleži se pojačana tražnja za evrom, što je kod pojedinih menjača dovelo do kratkotrajnog nedostatka strane gotovine i rasta prodajnog kursa.

Gostovanje Vladimira Vasića u Jutarnjem programu

Pokreni video

Iako je ova situacija uznemirila deo javnosti, finansijski stručnjak Vladimir Vasić ističe da je reč o prolaznoj fazi, uslovljenoj pre svega psihološkim faktorima, a ne stvarnim poremećajima na tržištu.

Prema njegovim rečima, građani na ekonomske vesti često reaguju impulsivno, što se pokazalo i u ranijim kriznim trenucima, kao što je bilo 2014. i 2015. godine, kao i u vreme pandemije koronavirusa.

“Bombastični naslovi i nedovoljno objašnjenje situacije dovode do paničnih reakcija. Kada ljudi vide red, staju u red – to je klasičan psihološki obrazac”, rekao je Vasić.

Rekordne devizne rezerve kao garancija stabilnosti

Naveo je da Srbija nikada nije imala veći nivo deviznih rezervi – oko 30 milijardi evra u bruto iznosu. Taj nivo, ističe, omogućava Narodnoj banci Srbije da po potrebi interveniše i očuva stabilnost kursa.

“Sve to govori da mi držimo ekonomiju pod kontrolom na način da je stabilna i da je ovaj efekat prolazni”, rekao je Vasić.

“Evro kao papir mora fizički da stigne u zemlju, a najčešće se nalazi van Srbije. Ta logistika donošenja evra traje par dana i to je jedini razlog privremenog manjka“, objašnjava on.

Srbija nije pod sankcijama

Kao jedan od uzroka uznemirenosti građana Vasić navodi i informacije u vezi sa NIS-om i mogućim sankcijama, ali naglašava da ni ta tema ne predstavlja makroekonomski rizik.

“Srbija nije pod sankcijama i derivati se mogu uvesti sa svetskog tržišta. Čak i ako rafinerija trenutno ne radi punim kapacitetom, snabdevanje nije ugroženo”, rekao je Vasić.

Država može, kako je naveo, da reaguje i kroz korekciju akciza.

Iako je u pojedinim menjačnicama prodajni kurs dostigao 118,5 dinara za evro, Vasić smatra da to ne treba tumačiti kao sistemski poremećaj. Poređenja radi, 2015. je kurs u menjačnicama povremeno išao i do 123 dinara.

“Poslednjih deset godina kurs je stabilan u opsegu 117–118. Privremeno povećanje je isključivo posledica nagle tražnje i brzo će se vratiti u normalu”, rekao je Vasić.

Uloga Narodne banke Srbije

Prema njegovim rečima, u ovakvim situacijama može se javiti i manji broj menjača koji pokušava da iskoristi paniku na tržištu, zbog čega je važan nadzor Narodne banke Srbije.

“NBS ima sve mehanizme – licenciranje, kontrolu, pa i tzv. ‘mystery shopper’ – da reaguje u slučaju neprihvatljivog podizanja kursa”, rekao je Vasić.

Vasić naglašava da stabilnost dinara počiva na više faktora: ekonomiji, stabilnom budžetu, visokom prilivu doznaka iz inostranstva (oko četiri milijarde evra godišnje), izvozu, rastu BDP-a i poverenju u bankarski sistem.

“Ovde se država postarala poslednjih 10-15 godina. Te devizne rezerve su rasle. Mislim da nikada nisu imali tako značajne devizne rezerve. Kad posmatrate neku domaćinsku kuću, onda vi kažete, vidite, ovde imaju rezerve. Ako imamo rezerve, znači sa tim rezervama možemo braniti kurs”, rekao je Vasić.

Podsetio je da psihološki efekat raste kada nedostaje blagovremena informacija.

“Nedovoljno komunikacije… ljudi očekuju informacije. Kada nema dovoljno informacija, onda ide ono ‘rekla-kazala’. A ‘rekla-kazala’ nije dobra ni za koga”, rekao je Vasić

Smirivanje situacije u narednim danima

Očekuje da će se situacija sa tražnjom evra smiriti u narednih sedam do deset dana, koliko je potrebno za normalizaciju isporuka gotovine.

Istakao je da su banke u Srbiji u dobroj poziciji da odgovore na eventualno veće zahteve za devizama, podsećajući da su tokom prethodnih kriza pritisci bili mnogo intenzivniji.

“Makroekonomska stabilnost Srbije nije ugrožena. Ovo je kratkotrajna reakcija građana na informacioni šum, a ne znak dubljih problema”, naveo je Vasić.

“I verujem za par dana, kada se dopremi dovoljna količina evra, da će se ova situacija, znači to je 7-10 dana, samo logistički, smiriti. Znači, makroekonomska stabilnost je tu gde jeste. Dobro stojimo i nema razloga za ovako ponašanje”, rekao je Vasić.