21.9 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1013

Očekuje se da cene rentanja u Torontu porastu u sledećoj godini 11%

0

Vreme da se obezbedi jeftin stan u zakup u Torontu je došlo i prošlo, bojim se. A nije da su cene rente ovde ikada bile “jeftine”, čak ni nakon 20 % slobodnog pada koje je tržište doživelo prošle zime.

Prosečne najamnine i dalje rastu u najvećem kanadskom gradu, čak i kada raste zabrinutost zbog još jednog potencijalnog talasa COVID-19 izazvanog varijantom Omicron, a stručnjaci kažu da će nastaviti rast tokom cele 2022.

Prema novom nacionalnom izveštaju o iznajmljivanju od Bullpen Research & Consulting i Rentals.ca, prosečna renta za sve tipove nekretnina u Torontu iznosila je 2.300 dolara mesečno u novembru 2021. što je povećanje od 10 % u odnosu na prethodni novembar, kada su kirije pale na ” samo ” $2,082.

Naravno, u novembru 2019.g prosečna cena zakupa u Torontu iznosila je 2.591 dolara, što je 8,6 % što je više u odnosu na novembar 2018.

To znači da zakupci trenutno imaju niže stope nego što su bile pre dve godine u ovo vreme i da će, ako su analitičari u pravu, to ostati i slučaj tokom 2022. godine.

Ali to ne znači da ćete sledeće godine uštedeti više novca. Najamnine će i dalje rasti, brže u Torontu, očigledno, nego bilo gde drugde u zemlji.
„Predviđa se da će Toronto imati najveći rast u 2022. godini, budući da prognoza predviđa godišnji rast prosečne rente od 11 % sledeće godine na 2.495 dolara mesečno“, stoji u prethodno navedenom izveštaju.
„Ovo je slično načinu na koji je tržište iznajmljivanja u Torontu poslovalo tokom 2021., pokazujući godišnji rast od 10 % ove godine nakon velikog pada tokom 2020. godine.

Da, očekuje se da će cene zakupa ostati ispod nivoa iz novembra 2019. do kraja 2022., ali već rastu bržom stopom nego što su bile pre izbijanja pandemije. Na osnovi po kvadratnom metru, zakupnine su porasle za 12 % u odnosu na prethodnu godinu.
Ovi trendovi očito variraju u zavisnosti od komšiluka, tipa nekretnine, pa čak i pojedinačnih zgrada: prema izveštaju Bullpen i Rentals.ca, cene zakupa (po kvadratnom metru) su porasle za neverovatnih 26% za jednosobne stanove u Fazi II ozloglašenog Ice-a u Torontu.

“Prognoza koju su pripremili Bullpen i Rentals.ca za 2022. predviđa nastavak rasta tržišta iznajmljivanja nakon neviđenog pada koje se desio od aprila 2020. do aprila 2021.”, rekao je predsednik Bullpena Ben Myers u saopštenju kada je najavljivao predviđanja svoje firme za narednu godinu.
“Uprkos nastavku trenda rasta sledeće godine, očekuje se da će Toronto, Mississauga, Montreal i Calgary završiti narednu godinu ispod svojih najboljih trenutaka, što se tiče cene iznajmljivanja sa kraja 2019. i početka 2020.”

SERBIANNEWS/CANADA

BAKLAVA SA ČOKOLADOM

0

Sastojci:

500g tankih kora za pitu

300g mlevenih oraha

300g krupno mlevene čokolade za kuvanje

250g putera ili posnog margarina ako postite

600g šećera

400ml vode

sok od 1/2 limuna

Priprema:

Čokoladu pomešati sa orasima. Staviti dve kore jednu preko druge pa u tankom sloju premazati topljenim margarinom. Fil rasporediti po širini uz samu ivicu pa čvrsto urolati i staviti u pleh. Ponoviti sa preostalim sastojcima pa uvijenu pitu isecite na komade 3cm dužine i prelijte preostalim rastopljenim margarinom. Kašiku ili dve fila možete ostaviti za dekoraciju.   Rernu zagrejati na 180 stepeni pa baklavu peći oko 30 minuta. Dok se pita peče pripremite sirup: Šećer kuvati sa četvrtinom vode, kao za slatko pa dodati preostalu vodu i limunov sok i kuvati još malo. Vruću baklavu preliti vrućim sirupom i ostaviti da se ohladi.

Pantanal je NAJVEĆA MOČVARA na svetu!

0

Pantanal  je najveća močvara na svetu i ona se nalazi u  Brazilu, u centru južnoameričkog kontinenta. Prostire se na površini oko 140.000–160.000 km2, na prosečno 95 metara nadmorske visine….

Slikovito rečeno ova močvara pokriva površinu veću od celokupne teritorije Grčke i već decenijama je omiljeni cilj mnogobrojnih ljubitelja prirode.

Odmah da vam kažemo i naziv močvare “Pantanal najveće na svetu močvare potiče od portugalske reči pantano koja je dodata sufiksu -al, što na portugalskom znači “obilje, aglomeracija, sakupljanje”, a poslednja reč znači “velika močvara”

Pantanal se nalazi na jugozapadu Brazila u njegovim saveznim državama: Matu Grosu i Matu Grosu du Sul. Manji delovi ove oblasti se nalaze u susednim državama na zapadu: Paragvaju i Boliviji. Najjeftiniji način posete najvećoj močvari na svetu je svakako organizovani obilazak, u koji je pored kampovanja uključen i niz ostalih aktivnosti.

Pantanal je tropski vlažan i suv region sa prosečnom godišnjom temperaturom od 21,5 °C i padavinama od 1320 mm kiše godišnje.

Pantal močvara je dom 463 bioloških vrsta ptica, što je više nego u celoj Evropi.!Ornitolozi nisu sigurni da li su uspeli da popišu sve vrste u Pantanalu. Od 123 vrste sisara, tu su zveri: jaguar, puma i ocelot, i vrste kojima se one hrane: močvarni jelen, pekari i kapibara, najveći glodari na svetu, koji teže do 70 kilograma.

Pored toga, u močvari Pantanal  se nalazi  najmanje 2.000 biljnih vrsta, 269 vrsta riba,141 vrsta gmizavaca i vodozemaca i preko 9.000 podvrsta beskičmenjaka. Ptica jabiru je simbol Pantanala. Prema podacima iz 1996. godine, u Pantanalu je bilo 10 miliona kajmana , što ga čini najvećom koncentracijom krokodila na svetu

Pantanal je takođe dom jedne od najvećih i najzdravijih populacija jaguara (Panthera onca) na Zemlji. Postoji trinaest vrsta čaplji i čaplji, šest vrsta ibisa i žličarki i pet vrsta vodenih riba koje koriste Pantanal kao leglo za razmnožavanje i ishranu. U Pantanalu je dokumentovano devetnaest vrsta papagaja, uključujući pet vrsta ara.

Nacionalni park Pantanal sa 1350 km² to je najveće zaštićeno područje obuhvaćeno ramsarskom konvencijom iz 1993.godine.

Rukometašice Srbije sjajnom igrom nadigrale Slovenke

0

Rukometašice Srbije savladale su Sloveniju rezultatom 31:25, i tako se na lep način oprostile od Svetskog prvenstva.

Srbija je zadržala treću poziciju u grupi iza Francuskinja i Ruskinja, koje idu u četvrtfinale. Naše su na prvenstvu poražene upravo od ove dve selekcije. Naše devojke su odlično odigrale poslednji meč na prvenstvu. Nisu dozvolile protivnicama da nametnu svoj stil igre. Bekovska linija je odlično funkcionisala, i ostale igračice dale su svoj doprinos u ubedljivoj pobedi.

Srbija – Slovenija 31:25

Najefikasnija u našoj selekciji bila je Stoiljković sa osam golova, Kovačević je dodala šest, a Janjušević pet, dok je Kocić imala učinak od četiri gola. Kod protivnica Varagić je postigla pet golova, dok su po četiri dale Gros i Kramar.

Radnik neporažen protiv šampiona

0

Fudbaleri Crvene zvezde i Radnika iz Surdulice odigrali su nerešeno 1:1 u meču 20. kola Superlige Srbije.

Ponovo je ekipa Radnika iz Surdulice uspela da bude kobna po Crvenu zvezdu.

Nakon poraza u Surdulici, izabranici Dejana Stankovića ovoga puta su remizirali sa ekipom sa donjeg dela tabele.

Meč u Beogradu jedan je od retkih koji nije odložen zbog snega
Superliga 20. kolo:

Subota:

Radnički 1923 – TSC 0:3 (0:1)
Radnički Niš – Čukarički 1:1 (0:1)
Kolubara – Proleter 2:1 (1:1)

Nedelja:

Novi Pazar – Voždovac (odloženo)
Mladost – Napredak (odloženo)
Vojvodina – Spartak (odloženo)

Ponedeljak:

Metalac – Partizan (odloženo)
Crvena zvezda – Radnik 1:1

Tabela:

1. Partizan 53
2. Crvena zvezda 51
3. Čukarički 35
4. Vojvodina 29
5. Radnički Niš 27
6. Napredak 27
7. TSC 26
8. Voždovac 25
9. Spartak 24
10. Proleter 24
11. Kolubara 23
12. Radnik 21
13. Mladost 18
14. Metalac 16
15. Radnički Kragujevac 16
16. Novi Pazar 15

Vanredna situacija u pet opština u Srbiji

0

Vanredna situacija je proglašena u pet opština u Srbiji – Ivanjici, Lučanima, Novoj Varoši, Ljuboviji i Krupnju.

Kvar na bloku A1 TENT-a Obrenovac je otklonjen noćas i građani su dobili struju i grejanje, potvrdio je za RTS predsednik te opštine Miroslav Čučković.

Vlažan i težak sneg pokidao je dalekovode i oborio bandere širom zemlje, bez struje je trenutno oko 28.000 korisnika a ekipe na terenu saniraju kvarove, javlja Beta.

Osnovne i srednje škole u Krupnju neće raditi tri dana zbog velike količine snega, a prvi radni dan je četvrtak, 16. decembar.

Dobra prohodnost puteva uz zimske uslove

Prestanak snežnih padavina uz konstantne intervencije putara donele su dobru prohodnost puteva, ali je vožnja i dalje u zimskim uslovima, saopštio je AMS S.

Vozačima sada otapanje snega donosi druge opasnosti, odroni su učestali, kolovozi mokri, a mraz u jutarnjim i večernjim satima utiče na pojavu poledice, prenosi Tanjug.

Na tim mestima teško je kontrolisati vozilo i upravljati njime, zaustavni put je dug i nekotrolisan, a saobraćajne nezgode česte i opasne u kojima uvek učestvuje više vozila, naletanjem jedno na drugo. Magla i niska oblačnost dodatno otežavaju vožnju i usporavaju saobraćaj, jer su ovo vremenski uslovi kada se ona zbog snega često i iznenada pojavljuje pored reka, kanala u kotlinama i preko planinskih prevoja.

Kamioni na Batrovcima čekaju 240, Šidu 180, Horgošu 120 minuta

Prema informacijama Uprave granične policije u 7.40 časova, na graničnom prelazu Šid, na izlazu, zadržavanje za teretna motorna vozila je 180 minuta, na Batrovcima 240, a na Horgošu 120 minuta, saopštili su Putevi Srbije.

Na Bubanj Potoku – petlja Orlovača, do 18. decembra od 10 do 16 časova radovi na sanaciji kolovoza – auto-pijaca – raskrsnica Hiljadu ruža – kružni tok Resnik, uz naizmenično propuštanje vozila iz oba pravca.

Petlja „Šimanovci“ – petlja „Pećinci“, smer Beograd-Šid, do 31. decembra radovi na zameni žičane ograde, uz odvijanje saobraćaja voznom i preticajnom saobraćajnom trakom.

Petlja Kolari, do prvog mata radovi na rekonstrukciji natputnjaka, uz zatvaranje preticajne i vozne saobraćajne Tanjug trake. Petlja Kolari, u smeru Kolari-Beograd, ostaje zatvorena za saobraćaj.

Jasikovo-Bor, do 25. decembra radovi na rehabilitaciji puta, uz naizmenično propuštanje vozila.

Na auto-putu E-75, petlja Jagodina-petlja Ćuprija, do 31. decembra radovi na rekonstrukciji mosta preko reke Lugomir, uz zatvaranje leve kolovozne trake – smer Niš-Beograd. Saobraćaj se odvija dvosmerno desnom kolovoznom trakom smer – Beograd-Niš.

Na naplatnim stanicama na autoputevima u Republici Srbiji nema zadržavanja vozila.

Srbija otvorila još četiri poglavlja u pregovorima sa EU

1

Na Međuvladinoj konferenciji u Briselu otvorena su četiri nova poglavlja sa Srbijom u pregovorima sa EU, saznaje Tanjug.

U pitanju su poglavlje 14 (transportna politika), poglavlje 15 (energetika), poglavlje 21 (transevropske mreže) i poglavlje 27 (životna sredina) čime je broj do sada otvorenih poglavlja došao do 22 od ukupno 33.

Poglavlja koja su otvorena obuhvaćena su Klasterom 4.

Delegaciju Srbije u Briselu predvode premijerka Ana Brnabić i ministar evropskih integracija Jadranka Joksimović.

Ispred Saveta EU, konfrencijom predsedava slovenački državani sekretar, Gašper Dovžan, a Evropsku komisiju predstavlja komesar za proširenje, Oliver Varheji. Međuvladinoj konferenciji prisustvovali su i brojni ministri zemalja članice EU među kojima su bili šef mađarske diplomatije Peter Sijarto, ministarka za evropska pitanja Austrije Karoline Edštadler, šefica belgijske diplomatije u ime zemalja Beneluska Sofi Vilmes, Češke Jakub Kulhanek, ministar za evropska pitanja Irske Tomas Birn, ministar za evropska pitanja Poljske Konrad Simanski, ministar spoljnih poslova Hrvatske Gordan Grlić-Radman.

Nemačku je zastupala državna sekratarka Ana Lirman, Italiju državni sekretar Vićenco Amendolan, Rumuniju državni sekretar Iuliom Rauc Mateo, a Francusku državni sekretar Klemen Beone.

Prisustvom visokih zvaničnika međuvladinoj konferenciji zemlje članice EU dale su podršku Srbiji i time iskazale da pridaju veliki značaj proširenju EU na zemlje Zapadnog Balkana.

Na prethodnoj Međuvladinoj konferenciji, održanoj krajem juna u Luksemburgu konstatovano je da Srbija formalno, po novoj metodologiji, već ima otvoren prvi tzv. fundamentalni klaster koji se tiče vladavine prava, funkcionisanja demokratskih institucija i ekonomskih kriterijuma.

Varheji: Snažan signal posvećenosti EU pridruživanju Srbije

BRISEL- Otvaranje pregovora o klasteru 4 predstavlja snažan politički signal posvećenosti Evropske unije pridruživanju Srbije, istakao je danas evropski komesar za proširenje Oliver Varheji.

Varheji je, na konferenciji za štampu posle međuvladine konferencije, rekao da se sada prvi put otvaraju pregovori o jednom klasteru, koji se sastoji od četiri poglavlja.

Time, dodaje, Srbija preduzima još jedan značajan korak ka pridruživanju EU.

“Otvaranje poglavlja predstavlja veoma dobru vest za Srbiju i njene građane, kao i za ceo Zapadni Balkan. Time je poslata snažna poruka da EU želi da ubrza svoj angažman na Zelenoj agendi”, objasnio je on.

Varheji je kazao da otvaranje klaster potvrđuje da postoji napredak u pregovorima u procesu pridruživanja i da EU podržava sve reforme koje su sprovedene u Srbiji, prenosi Tanjug.

Takođe, podvlači, ovo je i priznanje Srbiji za vladavinu prava i korake preduzete na reformi Ustava u vezi oblasti koje se tiču otvorenog klastera.

Ukazao je da sada predstoji puno posla na suštinskim pregovorima, i da samo posvećenim pristupom Srbija može da ispuni sve uslove za zatvaranje poglavlja.

“Međuvladina konferencija je omogućila i da otvorimo politički dijalog o ključnim izazovima sa kojima se Srbija dalje suočava. Kada je reč o vladavini prava i normalizaciji odnosa sa KiM oni ostaju ključni za pristupni proces”, poručio je on.

Varheji je kazao da je važno da Srbija ostvaruje dobre rezultate na terenu, sa čvrstom ambicijom da otvara dalje klastere tokom francuskog predsedavanja EU.

“Mi sa naše strane uradićemo sve da bi se ubrzali pregovori”, dodao je on.

U okviru klastera 4, koji se odnosi na Zelenu agendu i održivu povezanost, danas su otvorena poglavlja 14 (transportna politika), 15 (energetika), 21 (transevropske mreže) i 27 (životna sredina).

Brnabić: Važan korak napred u procesu evrointegracija Srbije

BRISEL- Premijerka Ana Brnabić izjavila je da je danas veoma značajan dan za Srbiju, te da je otvaranje klastera 4 veliki korak napred u procesu evropskih integracija, pokazatelj da je Srbija postigla rezultate u sprovođenju reformi, ali i velika motivacija da naša država nastavi dalje u istom pravcu.

“Ovo je vrlo značajan datum za Srbiju, važna prekretnica u procesu naših evropskih integracija”, rekla je Brnabić novinarima u Briselu, nakon Međuvladine konefercnije Srbija – EU.

“Ovo je veliki i važan korak, i uspeh na kojem čestitam građanima Srbije, vladi, predsedniku, kojem zahvaljujem za podršku i razumevanje”, rekla je Brnabić.

Ona je dodala da je važna stvar kod nove metodologije političko upravljanje procesom evropskih integracija, a da je Vlada Srbije uspela u tome, pre svega u oblasti vladavine prava.

“To je očigledno dalo veliki rezultat. Ovo nam je ogromna motivacija za dalje. Nastavljamo reforme na EU putu, u oblasti vladavine prava, javne uprave i privrede i ekonomije, kako bi ojačali našu državu i kako bi evropski put iskoristili da se bolje živi u Srbiji, da građani žive kvalitetnije”, rekla je premijerka Srbije.

Brnabić je zahvalila svim državama članicama i Evropskoj komisiji na podršci i razumevnaju.

“Pokazali su da su otvoreni i spremni da vide, da saslušaju i nagrade sve što smo uradili. Zato je ovo ovo velika motivacija da nastavimo dalje, da radimo brže i bolje, za još veće rezultate, da 2022. godine otvorimo klaster 3, koji je spreman i da se spremimo za otvaranje makar još jednog klastera. Nama je na agendi da pripremimo sve za otvaranje klastera 5”, rekla je Brnabić, prenosi Tanjug.

Dodala je da je tema životne sredine veoma važba za Srbiju, kao i da prioriteti zemlje ostaju regionalnu stabilnost, dijalog Beograda i Prištine, i ekonomski razvoj.

“Zadovoljna sam ekonomskim rezultatima, očekujuem da rast bude preko sedam, čak 7,5 odsto, što je jedna od važnih stavri za naše evrointegracije. Uz to i postepeno usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU”, rekla je Brnabić.

Ona je dodala da je ta usklađenost sada 65,55 odsto.

Brnabić je zahvalila i Sloveniji, koja do kraja godine predsedava EU.

“Nama je ovo mnogo značilo”, rekla je Brnabić.

Borelj čestitao Srbiji

BRISEL- Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj češtitao je danas predsednici vlade Srbije Ani Brnabić na otvaranju Klastera 4 u pristupnim pregovorima sa EU.

“Danas smo otvorili Klaster četiri o zelenoj agendi i održivoj povezanosti sa Srbijom. Čestitam premijerki Ani Brnabić na ovom značajnom koraku Srbije ka EU”, napisao je Borelj na svom Tviter nalogu, prenosi Tanjug.

On je istakao da je veoma važno da Srbija sada nastavi rad na unapređenju vladavine prava, na usklađenosti sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU i dijalog sa Prištinom.

Omikron varijanta izaziva ” veliku zabrinutost” u federalnoj vladi, kaže Trudo

0

Premijer Džastin Trudo kaže da je federalna vlada “veoma zabrinuta” najnovijim projekcijama sa varijantom Omicron COVID-19 u Kanadi.
Te projekcije, koje je u petak napravila glavna službenica za javno zdravstvo dr. Theresa Tam, sugerišu da je Kanada na putu da doživi ponovnu eksploziju COVID-19, koja bi se mogla pogoršati ako varijanta Omicron preuzme situaciju nad zemljom.
“Očigledno smo veoma zabrinuti zbog brojeva koje je dr. Tam podelila u petak”, rekao je Trudo, obraćajući se novinarima u ponedeljak ujutro.
“Ali mislim da su Kanađani takođe vrlo svesni da smo učinili mnogo stvari da bismo bili sigurni i da samo treba da ih nastavimo.”
Iznad svega, Trudo je istakao važnost “vakcinisanja”.

„Zaista je važno da svi budu dvostruko vakcinisani. S obzirom na to da imamo na raspolaganju dodatne doze za određene starosne grupe, molimo rezervišite svoj termin za buster. Potrudimo se da naša deca između pet i 11 godina budu vakcinisana”, rekao je.
Kanađani bi takođe mogli razmotriti da li su njihovi planovi za odmor u skladu s najnovijim preporukama zdravstvenih službenika, dodao je Trudo.
“Dok gledamo ka Božiću i predstojećim praznicima, ljudi moraju slušati savete o javnom zdravlju i donositi odluke koje minimiziraju rizike”, dodao je Trudo.

„Mislim da smo svi naučili jako puno o tome kako da zaštitimo sebe i svoje najmilije, i znam da će Kanađani dobro razmisliti o svemu što možemo da uradimo da smanjimo brojke, jer niko ne želi imati još jednu zimu u koje su naše bolnice i naši zdravstveni radnici na prvoj liniji skoro preplavljeni.”
Prema najnovijim projekcijama dr. Tam, Kanada trenutno doživljava ponovni porast slučajeva COVID-19 potstakih Delta varijantom. Međutim, ako infekcije nastave rasti i Omicron zavlada, ta bi varijanta mogla nadmašiti Deltu i dovesti do 26.600 infekcija dnevno sredinom januara 2022.

“Iako je ova prognoza zabrinjavajuća, podsećamo da modeli pokazuju samo buduće mogućnosti i, da uz brzu i odgovarajuću akciju možemo izbeći putanju najgoreg scenarija kao što smo to činili u prošlosti”, rekla je Tam, u petak.

“Brzina prenosa Omicrona i potencijal za snažno ponovno pojavljivanje znače da narednim sedmicama moramo pristupiti veoma oprezno i istovremeno biti spremni delovati brzo kako bismo kontrolisali širenje na prvi znak povećanja slučajeva.”
Kanada je u petak prijavila više od 4.600 novih slučajeva COVID-19, čime je ukupan broj aktivnih slučajeva 32.000. Od početka kampanje vakcinacije, preko 80 % prijavljenih slučajeva je među nevakcinisanim, dok je nešto više od osam posto slučajeva prijavljeno među vakcinisanim.

Preko 76 % kanadskog stanovništva, uključujući one koji još nisu podobni je u potpunosti vakcinisano, a 80 % je primilo barem jednu dozu vakcine protiv COVID-19. Preko 86 % starijih od 12 godina je potpuno vakcinisano, dok tek 90 % onih starijih od 12 godina primilo barem jednu dozu.

SERBIANNEWS/CANADA

Vanredno stanje je produženo ali je ukinuta naredba o racionalnoj potrošnji goriva u BC-u

0

VANCOUVER – Sedmicama nakon oluja i atmosferskih reka koje su dovele do katastrofalnih poplava i klizišta, zamenik BC premijera je opet produžio vanredno stanje, ali je ukinuo naredbu o racionalizaciji goriva.
Mike Farnworth je objavio novost u ponedeljak, zajedno sa ministrom saobraćaja Robom Flemingom.

“Još ima toliko toga da se uradi”, rekao je Farnworth. „Zbog ranjivog stanja strukture našeg autoputa i stalne potrebe za merama javne bezbednosti, produžavam pokrajinsko vanredno stanje za dodatne dve nedelje.
Pokrajina je stavljena pod vanredno stanje u novembru jer se južni deo BC-a suočio se sa ekstremnim poplavama koje su glavne transportne puteve zatvorili zbog klizišta. Vanredno stanje bi isteklo u utorak da nije obnovljeno. Sada će isteći 28. decembra osim ako se ne ukine ranije.
Sa vanrednim stanjem stigla je naredba o racionalizaciji goriva, ograničavajući vozače na samo 30 litara po dolasku na benzinsku pumpu, širom metro Vankuvera, ostrva Vancouver, Sunshine Coast i Gulf Islands. Međutim, to ograničenje za kupovinu gasa prestaje da važi 14. decembra.

“Želim iskoristiti ovu priliku da se zahvalim svima koji su se pridržavali i poštovali pravilo od 30 litara”, rekao je Farnworth.

„Kada smo uspostavili ovaj poredak, rekao sam tada, ako se svi pridržavamo, prebrodićemo ovu vanrednu situaciju… tada sam rekao ako to uradimo, i ljudi iz Britanske Kolumbije su ispoštovali. Svako od vas je odigrao svoju ulogu i na tome vam želim zahvaliti.”

Kada su pravila o racionalizaciji gasa prvi put primenjena, zvaničnici su rekli da žele da daju Trans Mountain naftovodu vremena da ponovo pokrenu distribuciju. Naftovod je ponovo pokrenut 5. decembra, ali su zvaničnici još neko vreme kontrolisali tok, dok se puni kapacitet vratio u normalu.

“Uvereni smo u efikasnost Trans Mountain-a”, rekao je Farnworth u ponedeljak, dodajući da očekuje da će ljudi “nastaviti da budu odgovorni” oko kupovine benzina.
“Ljudi su zaista shvatili važnost poštovanja tog pravila od 30 litara. Zamolili smo ljude da se okupe i oni su to učinili.”
Proglašavanje vanrednog stanja daje pokrajini dodatna ovlaštenja prema Zakonu o programu za vanredne situacije, poput implementacije naredbe o racionalizaciji.
Oni takođe dozvoljavaju pokrajini da vrši plaćanja lokalnim vlastima, sprovodi planove za vanredne situacije, nabavlja ili koristi ličnu imovinu neophodnu za reagovanje u hitnim slučajevima, kontroliše ili zabranjuje putovanja i naredi evakuaciju.
Uobičajeno, vanredno stanje ostaje na snazi ​​dve sedmice, nakon čega se može obnoviti. Međutim, vlast takođe može opozvati odluku u bilo kojem trenutku.

SERBIANNEWS/CANADA

ZAŠTO osećamo žeđ?

0

Svima nam se desilio da ponekad budemo žedni. Žeđ je naročito izražena leti,kada je vruće i sparno vreme.Ako se pitate zašto smo žedni i zašto osećamo žeđ mi smo se potrudili da vam damo odgvor na ovo vaše pitanje…

Ako čovek u sebe ne unese nikakvu tečnost tri nedelje umreće. Oko 50 do 60% naše težine čini voda, i voda nam je potrebna da dopuni zalihe tečnosti, kojih dnevno iz sebe izacimo oko dve litre.

Prosečna odrasla osoba gubi u toku dana oko 700 g vode znojenjem i izlučuje oko 1,3 l kroz otpadne materije. S druge strane, bez obzira na to da li pijemo ili ne, mi unosimo vodu. Varenjem hrane organizam dobija skoro 350 g tečnosti dnevno

U krvi postoje određene normalne količine vode i soli. Ako se taj odnos promeni u korist soli, nastaje osećaj žeđi. Samu  žeđ osećamo zato što u mozgu postoji centar za žeđ koji reaguje na određenu količinu soli u krvi.

Ako se ta količina izmeni, centar reaguje na taj način što šalje poruke zadnjem zidu ždrela. Odatle one odlaze u mozak i usled tih kombinovanih osećaja nastaje žeđ. Inače za žeđ je zadužen i vitamin F.

Pored brojnih važnih sastojaka, našem organizmu potreban je i vitamin F. Jeste da zvuči čudno, ali vitamin F predstavlja grupu supstanci neophodnih za naš život, iako ih organizam sam ne stvara. Ovaj vitamin igra glavnu ulogu u stvaranju odbrambene ravnoteže, a predstavlja i bazu od koje se sintetizuju druge zasićene masne kiseline.

Našem organizmu dnevno je potrebno 10 do 20 grama ovog vitamina, ali je ta količina, nažalost, retko kada zadovoljena. A dovoljno je samo da popijemo dve supene kašike suncokretovog ulja, ceđenog.

U svakom slučaju, poluzasićene masne kiseline u kojima se nalazi vitamin F, koncentrisane su u semenkama uljarica – suncokretu, lanu, pamuku, maku…

Ako ovog vitamina u organizmu nema dovoljno dolazi do gubitka vode, zbog čega se javlja preterana žeđ. Ako se koža peruta, to takođe može da bude posledica nedostatka vitamina F.

Ako dođe do hronične nestašice vitamina F, mogu da se jave i oboljenja krvnih sudova, kao što je ateroskleroza, flebitis, tromboza, infarkt miokarda, kao i poremećaj u radu jetre i smanjena otpornost na viruse i bakterije.