13.7 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1004

Jelena Đoković otvorila vrtić u Topoli, mesta za još 60 mališana

0

Fondacija “Novak Đoković” nastavlja svoju misiju pomoći vrtićima i deci širom Srbije – u Topoli je otvoren novi objekat sa idealnim uslovima za rast i razvoj najmlađih.

Fondacija “Novak Đoković” je zvanično otvorila vrtić pri Predškolskoj ustanovi “Sofija Ristić” u Topoli, projekat koji je realizovan kroz saradnju sa Opštinom Topola.

Svečanom otvaranju novog objekta prisustvovali su osnivačica i globalna direktorka Fondacije Jelena Đoković, nacionalna direktorka Maja Kremić, direktorka predškolske ustanove Gordana Nidžović, predsednik Opštine Topola Igor Petrović i zamenica predsednika Opštine Jasna Vuković.

Vrtić u Topoli je 49. koji je Fondacija opremila, adaptirala i rekonstruisala. Glavni donator na ovom projektu je Kompanija dm drogerie markt, jedna od najangažovanijih kompanija u zemlji.

Površina celog objekta iznosi 850 kv. metara, dok je Fondacija u potpunosti rekonstruisala, adaptirala i opremila 250 kv. metara – dve radne sobe za 60 dece, prateće prostorije, hodnik i toalete. Fondacija je uz pomoć svojih donatora dodatno obezbedila izolaciju kompletne površine zgrade.

Prema rečima predstavnika lokalne samouprave, na inicijativu Fondacije Opština Topola se aktivno uključila u radove, što je omogućilo da se zgrada koja potiče iz sedamdesetih godina prošlog veka dodatno modernizuje u svom trpezarijskom i kuhinjskom delu, sa novom telekomunikacijskom i internet vezom i grejanjem na gas.

Ukupna vrednost projekta je 15 miliona dinara, od čega je Fondacija donirala 11,5 miliona dinara – u okviru čega je 8,5 miliona odvojeno za izvođenje svih neophodnih radova, dok je tri miliona određeno za opremanje novih radnih i pratećih prostorija. Podršku su pružile i kompanije Henkel, Ceresit, Grubin, Enmon i Tarket.

“Predškolska ustanova ‘Sofija Ristić’ prepoznata je po dugoj traidiciji. Proširivanjem kapaciteta, dobiće novi sjaj i sve što je potrebno kako bi se najmlađima pružili idealni uslovi za rast i razvoj u podsticajnom okruženju za učenje. Fondacija ‘Novak Đoković’ uvek stavlja dobrobit deteta u prvi plan, što na duže staze podrazumeva poboljšanje kvaliteta života čitave zajednice. Radujemo se što ćemo divnim domaćinima iz Topole i njihovoj deci svakodnevnicu učiniti još lepšom – i zahvaljujemo Opštini i donatorima na odličnoj saradnji”, izjavila je Jelena Đoković, globalna direktorka Fondacije “Novak Đoković”.

Maja Kremić, nacionalna direktorka Fondacije je rekla da je Topola sredina priznate tradicije i gostoprimstva, poznata i po vinogradima, i po bogatom verskom i kulturnom značaju.

Prema njenim rečima, zbog ovih razloga, Fondacija “Novak Đoković” je odlučila da sa svojim partnerima uloži u ovaj vrtić i podstakne lokalne porodice da, zajedno sa svojom divnom decom – ostanu u Topoli i nastave da čine ovo mesto jedinstvenim. “Naročito nas raduje što ćemo otvaranjem ovog vrtića listu čekanja svesti na minimum”, dodala je.

“Saradnja sa Fondacijom za nas predstavlja veliku privilegiju i čast. Naš vrtić je počeo sa radom 1985. godine, 40 godina posle osnivanja prvog zabavišta za decu u Topoli – i zahvaljujući dosadašnjoj podršci lokalne samouprave i od danas Fondacije ‘Novak Đoković’ – proširili smo svoje kapacitete, povećali obuhvat dece i prerasli u ustanovu vrednu pažnje i za ponos građana Topole i okoline. Hvala vam što ste omogućili da naša deca provode vreme u prostoru koji je podsticajan, inspirativan, kreativan i moderan, i sigurna sam da će dugo pamtiti naše današnje druženje”, istakla je Gordana Nidžović, direktorka PU “Sofija Ristić” u Topoli.

Zamenica predsednika Opštine Topola Jasna Vuković kaže da su ovim velikim gestom Fondacije “Novak Đoković” dobili ono što im je bilo neophodno i prekopotrebno – smeštaj za našu decu u bezbednom i za boravak prijatnom prostoru – čime ćemo njihovo detinjstvo i odrastanje učiniti lepšim.

“Fondacija je i ovog puta ispunila jedan od svojih ciljeva – doprinela je obezbeđenju boljih uslova u našoj zajednici za odrastanje dece predškolskog uzrasta. U nadi da ćemo, zajedno sa Fondacijom, u narednom periodu učestvovati i pomagati realizaciju sličnih projekata u Opštini Topola – izražavamo našu neizmernu zahvalnost na ovakvom daru!” izjavila je Vukovićeva.

Fondacija “Novak Đoković” osnovana je 2007. godine kao organizacija koja ulaže u predškolsko obrazovanje u Srbiji, zemlji u kojoj tek svako drugo dete ima pristup predškolskom obrazovanju.

Rad Fondacije temelji se na uverenju da se predškolskim obrazovanjem može promeniti život dece i cele zajednice. To se postiže stvaranjem najkvalitetnijih programa i okruženja za učenje, u kojima je priliku da se usavršava imalo više od 2.200 vaspitača i učitelja. NDF je do sada rekonstuisala i izgradila 49 vrtića i pomogla više od 47.000 dece.

Appleov uređaj od 29 dolara lopovi koriste za krađu skupih automobila

0

Kompanija Apple je u aprilu izbacila novi uređaj koji se naziva AirTag. Cena mu je oko 29 dolara, a korisnicima služi za praćenje lokacije svojih stvari.

U poslednje vreme se taj uređaj koristi u potpuno drugačije svrhe. Kradljivci i lopovi su pronašli način na koji im AirTag služi za krađu automobila, piše New York Post.

– Identifikovali smo novu metodu krađe skupocenih vozila širom regije, rekli su kanadski inspektori.

Prema policijskom izveštaju, od septembra je u Kanadi bilo pet incidenata u kojima su osumnjičeni koristili navedenu tehnologiju.

Kradljivci prvo postavljaju uređaj na skriveno mesto na automobilu. Najčešće dok su automobili parkirani na javnim mestima poput trgovačkih centara ili parkirališta. Vlasnici kasnije odvezu automobil kući, a kradljivci ga prate.

Kradljivci su u mogućnosti hakovati paljenje vozila elektronskim uređajem kojeg mehaničari koriste za reprogramiranje fabričkih  podešavanja. Nakon toga odlaze s ukradenim automobilom.

Policija savetuje vlasnicima automobila da ih parkiraju u zatvorenim garažama, a ne na prilazima od svojih kuća. Takođe preporučuju ugradnju brave na volanu i data port, kao i ugradnju videonadzornog sistema.24sata

U poslednjih 12 meseci policija je u predgrađu Toronta imala više od 2000 slučajeva krađe automobila. U nekim od tih slučajeva korištena je baš ova tehnoligija.

U Americi – suprotno

Ali, u SAD-u se AirTags koriste za potpuno drugačiju stvar, za lov na ukradena vozila.

Izvršni direktor sajber bezbednosti Brooklyna, Dan Guido, je na Twitteru opisao svoju potragu za ukradenim skuterom.

Zahvaljujući Apple-ovom uređaju koje je Guido sakrio na vozilu, uspeo ga je locirati.

SERBIANNEWS/CANADA

Đoković igra tenis ispred zgrade u Beogradu

0

Najbolji teniser planete Novak Đoković odlučio je da se opusti i zagreje tenisom na ulici.

Dok se čitav sportski svet pita da li će igrati na Australijan openu u Melburnu, Nole igra u jednom novobeogradskom bloku. Na snimku koji se pojavio na društvenim mrežama, vidi se kako razmenjuje udarce, ali ne i sa kim.

Podsećamo, u subotu se pojavila informacija da Đoković neće igrati na ATP kupu, a čitava priča o odlasku, odnosno neodlasku u Australiju se zakuvava već mesecima.

Australijanci traže kao obaveznu potvrdu o vakcinaciji igrača, a Novak ne želi da otkrije da li je vakcinisan.

On je Australijan open do sada osvajao devet puta, a u Melburnu bi trebalo da napadne desetu titulu i rekordnu 21. sa Grend slem turnira.

Radonjić: FMP najprijatnije iznenađenje u ABA ligi

0

Trener košarkaša Crvene zvezde Dejan Radonjić kaže da njegov tim očekuje veliko iskušenje u duelu sa ekipom FMP-a u 13. kolu ABA lige. Strateg crveno-belih je konstatovao da u meč sa zuzetno kvalitetnim suparnikom ulaze znatno oslabljeni ali da očekuje osvajanje novih bodova.

Crveno-beli, koji su lideri na tabeli sa 11 pobeda i jednim porazom, u nedelju od 12 sati gostuju FMP u Železniku, ekipi koja u dosadašnjjem delu regionalnog takmičenja ima skor 10:2.

“FMP je najprijatnije iznenađenje šampionata u dosadašnjem toku. Igraju vrlo kvalitetnu košarku i zahvaljujući dosadašnjim igrama potpuno zasluženo bore se za vrh tabele, što je za svaku pohvalu. Mi ćemo ovu utakmicu odigrati bez Dobrića i Davidovca, imamo još manjih problema sa povredama. Najvažnije je da dođemo do novih bodova”, rekao je Radonjić za klupski sajt.

Prvotimac Zvezde Stefan Lazarević kaže da i očekuje utakmica sa ekipom koja je bez svake sumnje najprijatnije iznenadila u dosadašnjem toku prvenstva.

“Igraju vrlo borbeno, sa mnogo energije što je karakteristično za mlade ekipe, ali i vrlo kvalitetno. Već su u ovih 12 kola pokazali da mogu ravnopravno da igraju i sa ekipama koje su pre početka figurirale za najviši plasman. U svakom smislu očekuje nas teška utakmica u kojoj ćemo morati da budemo na visokom nivou ako želimo da ostvarimo cilj, a to su bodovi”, rekao je Lazarević.

Početak izgradnje auto-puta Beograd – Zrenjanin

0

Početak izgradnje auto-puta Beograd – Zrenjanin očekuje se 20. februara iduće godine.

To je rečeno nakon sastanka ministra građevinarstva, infrastrukture i saobraćaja Tomislava Momirovića sa predstavnicima grada Zrenjanina i direktorom Koridora Srbije Aleksandrom Antićem.

Planirana deonica autoputa biće dugačka 105 kilometara, a 36 kilometara ovog auto-puta direktno je vezano za Zrenjanin i izgradnja će trajati nekoliko godina.

“Vredno radimo na tome da bismo mogli da potpišemo komercijalni ugovor, da bismo mogli da dovedemo investitora na trasu, da bismo mogli da eksproprišemo teren koji će sutra biti auto-put i mislim da se približavamo kraju samog tog procesa”, rekao je ministar Momirović nakon sastanka.

Planom je predviđena i izgradnja tri petlje, gradiće se 21 nadvožnjak, odnosno propust koji će omogućiti veze sa postojećim saobraćajnicama i veze sa atarskim putevima kako bi nesmetano mogla da se odvija poljoprivredna proizvodnja.

Ivan Pavlović, direktor Sektora za nadzor u Koridorima Srbije, rekao je da je kompletna deonica duga 105 kilometara, od kojih je gotovo 100 kilometara pun profil autoputa, a ostatak od oko pet kilometara, u zoni petlje Kać, kod Novog Sada, u profilu brze saobraćajnice. Na početku i završetku trase predviđene su čeone naplatne rampe, a duž trase i četiri odmorišta s pratećim sadržajima, dva parkinga i tri baze za održavanje puta. Predviđeno je i šest ukrštanja s državnim putevima, koja će se rešiti izgradnjom nadvožnjaka. Razgovaralo se i o pristupnim saobraćajnicama do petlji u samom gradu, Zrenjanin-Ečka i Zrenjanin-zapad, kako bi se saobraćaj iz grada izveo na autoput na najefikasniji način, navedeno je na sajtu Grada.

Od petlje Ečka biće 51 kilometar do autoputa Beograd-Subotica, 44 kilometra do auto-puta od Beograda ka Šidu preko Fruškogorskog koridora, odakle će biti 21 kilometar auto-puta do Rume.

“Ako posmatramo petlju Zrenjanin – Zapad, koja će biti važna za građane u Zrenjaninu, petlja Ečka če biti važna za industriju, za 105 kilometaravi ste u Šapcu, a nekad su Šabac i Zrenjanin delovali da su na dva kraja sveta i sutra će to biti putovanje manje od sat vremena”, rekao je direktor Koridora Srbije Aleksandar Antić i dodao da to infrastrukturno približava Zrenjanin celoj Srbiji.

Svečanost FSS: Zlatne lopte uručene Piksiju i Tadiću

0

Specijalno priznanje “Zlatni gol” dobio je Aleksandar Mitrović, strelac istorijskog gola u Portugaliji i najbolji strelac u istoriji Srbije

Priznanje “Zlatna lopta” najboljem treneru Srbije za 2021. godinu Draganu Stojkoviću Piksiju i fudbaleru Dušanu Tadiću uručeno je danas na svečanosti Fudbalskog saveza Srbije (FS S) u hotelu Hajat.

Piksi je kao selektor na maestralan način odveo Srbiju na Mundijal u Kataru i drugi put u karijeri, posle 2016, proglašen za trenera godine.

Najbolji igrač je, treći put u karijeri, kapiten reprezentavije Dušan Tadić, jedan od najzaslužnijih za plasman na Mundijal, osvajač trofeja sa Ajaksom i čovek koji je ove godine postao najbolji asistent u istoriji Holandije.

Specijalno priznanje “Zlatni gol” dobio je Aleksandar Mitrović, strelac istorijskog gola u Portugaliji i najbolji strelac u istoriji Srbije.

Za najbolju fudbalerku Srbije proglašena je Jelena Čanković, članica švedskog Rozengarda.

Dok spavamo mozak se čisti od nepotrebnih informacija

0

Poznato je da su spavanje i pamćenje direktno povezani. Neadekvatan san smanjuje moždanu aktivnost i ograničava pristup učenju, pamćenju i koncentraciji, ali da li ste se zapitali koju tačno ulogu ima san?

Neurolog i istraživač Alchajmerove bolesti dr Skot Smol, objašnjava da nedostatak sna narušava sposobnost pamćenja, zapravo stvara previše sećanja, a rezultat je preopterećen mozak i nedostatak prostora za stvaranje novih sećanja, pa se lakše zaboravljaju i neke važne informacije.

Šta se dešava sa vašim sećanjima dok spavate?
„Jedna od glavnih svrha sna je da smanjimo naša sećanja“, kaže neurolog Smol za Mind Body Green.

Ovu ideju je predstavio molekularni biolog, neuronaučnik i dobitnik Nobelove nagrade dr Frensis Krik, koji je predložio da spavamo da bismo zaboravili, što znači, spavamo da bi naš mozak mogao da ukloni nepotrebne informacije.

Odvojite trenutak da zamislite svoj mozak kao ogromno, otvoreno polje, vaša sećanja kao travu koja raste iz zemlje. Spavanje vam omogućava da „pokosite“ travnjak i skratite nepotrebne delove zbog kojih polje izgleda pretrpano i izobličeno.

Mozak se susreće sa hiljadama i hiljadama informacija svakog dana, od kojih većinu niste ni svesni da obrađujete.

„Vaš mozak je veoma dobar u pamćenju na hiljade detalja, a većina njih nije ključna za vaš život“, dodaje dr Smol.

Kada ljudi ne spavaju dovoljno kvalitetno, njihov mozak nije u stanju da ukloni ova dodatna sećanja i zadrži samo važne stvari, zbog čega je nedostatak sna povezan sa neoptimalnim radnim pamćenjem.

„Njihov mozak je statičan kada su u pitanju informacije“ kaže dr Smol i dodaje da „oni ne mogu jasno da misle“.

Teorija ima smisla, san je ključan za podmlađivanje svih ćelija u vašem telu, on im daje šanse da se poprave, sasvim je prikladno da vreme provedeno u sanjarenju takođe može da pomogne u finom podešavanju vaših sećanja.

Ako želite dodatnu podršku za spavanje, poznato je da postoje suplementi koji mogu da pomognu. Magnezijum i melatonin su dve popularne prirodne opcije. Međutim, ipak je od ova dva izabran magnezijum kao glavna podrška spavanju.

Beogradski advokati danas obustavljaju rad

0

Beogradski advokati najavili su da će danas početi obustavu rada, koja će trajati do ispunjenja zahteva.

Zahtevi se tiču izmena Zakona o parničnom postupku i dopune stava Vrhovnog kasacionog suda u vezi sa bankarskim sporovima.

Prema odluci Advokatske komore Beograd (AKB), beogradski advokati u danima obustave rada neće učestvovati u postupcima pred sudovima i drugim organima na teritoriji cele Srbije.

To će dovesti do masovnih odlaganja suđenja u svim beogradskim sudovima i pred drugim organima, ali i u drugim gradovima u postupcima u kojima su bili angažovani advokati iz Beograda.

Građani će, međutim, moći da angažuju advokate iz drugih komora, a isto će biti na raspolaganju i sudovima, tužilaštvu i policiji kada je u pitanju postavljanje advokata po službenoj duženosti.

Obustava se odnosi na sve postupke uključujući i tzv. pritvorske predmete, postupke prema maloletnicima i postupke po privremenim merama, prenosi Tanjug.

U toku obustave rada advokati mogu da sačinjavaju pismene podneske koji su vezani za rok i u situaciji kada bi stranka izgubila pravo na podnošenje pravnog sredstva ili bi joj bila naneta nenadoknadiva šteta.

Advokati traže povlačenje iz javne rasprave Nacrta zakona i izmenama i dopunama Zakona o parničnom postupku u celosti, kao i preispitivanje opravdanosti donošenja izmena o ovom zakonu.

Advokati smatraju da ukoliko su izmene potrebne, trebalo bi navesti razloge, a neophodno je formirati i novu radnu grupu Ministarstva pravde u kojoj će advokatura biti adekvatno predstavljena uz učešće legalno izabranih predstavnika AKB, srazmerno broju upisanih u imenik AKB.

Pored toga, traže, kako se navodi u odluci, otklanjanje pravne nesigurnosti izazvane donošenjem dopunjenog stava Vrhovnog kasacionog suda od 16. septembra 2021. godine na način koji bi bio prihvatljiv za građane i advokaturu.

Odluka o obustavi rada izglasana je na vanrednoj skupštini AKB 21. decembra.

Pre mesec i po dana je skupština Advokatske komore Srbije odlučila da advokati iz cele Srbije ne obustave rad.

Podrška Mađarske Srbima u RS

0

Dan nakon što je šef mađarske diplomatije Peter Sijarto obavestio Brisel da Budimpešta neće dozvoliti uvođenje sankcija zvaničnicima Republike Srpske, premijer Viktor Orban skrenuo je pažnju svetskoj javnosti na to da su prava Srba u BiH ugrožena, detektujući to iz optike Budimpešte kao ključ regionalnih problema.

„BiH ne može biti stabilizovana ako se Srbima ne vrate prava koja oni moraju imati”, primetio je Orban.

Naime, zbog opredeljenja RS da vrati prerogative koje je stekla u Dejtonu, a koji su joj, kako tvrde u Banjaluci, oduzeti prisilno i nedemokratski, zvaničnicima tog entiteta preti se sankcijama. Zahtevi za sankcionisanje dolaze iz Nemačke i SAD.

Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto najavio je da će ta zemlja uložiti veto na eventualni predlog uvođenja sankcija srpskom članu Predsedništva BiH Miloradu Dodiku, sugerišući zvaničnicima u Nemačkoj da otputuju u Banjaluku i razgovaraju sa Srbima, te da iz toga „možda bolje shvate situaciju”.

„Mađarska u svemu tome nije usamljena”, kaže Dodikov savetnik Radovan Kovačević.

Orban pred novinarima potvrđuje da se Mađarska usprotivila sankcijama Dodiku, jer bi se njima dodatno potkopala stabilnost Balkana.

„Balkan treba stabilizovati, a to nije moguće bez Srba. Nije moguće stabilizovati Balkan bez BiH, a ta zemlja ne može biti stabilizovana ako se Srbima ne vrate prava koja oni moraju imati. To je naša logika”, rekao je Orban, uz napomenu da su Srbija i RS „ključ stabilnosti zapadnog Balkana”.

Pojedini sarajevski mediji izveštavajući o tim porukama premijera Mađarske opisuju kao „nacionalistu”, pa čak i „rasistu” i „antimuslimana”, dok u najavi da će Budimpešta dati 100 miliona evra Srpskoj, za pomoć malim i srednjim preduzećima, slute mogućnost da bi novac mogao da bude iskorišćen za „ostvarivanje Dodikovih političkih ciljeva”.

Sarajevski portal „Istraga” otišao je i korak dalje, objavivši saznanja kako je Dodik navodno s evropskim komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem (mađarski diplomata) dogovorio datum održavanja posebne sednice Skupštine RS i dinamiku sprovođenja zaključaka o vraćanju nadležnosti sa BiH na RS. „Istraga” je do takvih saznanja navodno došla iz beležaka šefa Delegacije EU u BiH Johana Satlera.

Portparol Evropske komisije Peter Stano odbacio je navode sarajevskih medija i političara o navodnom dogovoru Varheljija i vlasti Srpske o održavanju posebne sednice Skupštine RS. Te spekulacije je odbacio i Dodik, koji kaže da je Varhelji zahtevao da se Srbi vrate u institucije BiH.

Predsednica Srpske Željka Cvijanović kaže da je reč o „opasnom podmetanju” i „specijalnom ratu” sarajevske kuhinje i njenih prijatelja, koji su u stvari „neprijatelji jedine moguće BiH”.

Zbog objave takvih saznanja, ali i postupka koje je pokrenulo Tužilaštvo BiH protiv zvaničnika RS zbog „napada na ustavni poredak”, kao i pretresa koje je juče sprovodila Agencija za istrage i zaštitu (Sipa) BiH, uzimajući dokumentaciju iz sedišta političkih partija u RS, Vlade i Skupštine RS, Cvijanovićeva kaže da se takvim konstrukcijama uvek pribegne na sarajevskoj političkoj sceni uz uobičajene pretnje pravosuđem, prizivanje stranih trupa ili visokih predstavnika, uz angažovanje domaće i strane međunarodne harange.

I Milorad Dodik je komentarisao pretrese Sipe i poslednje aktivnosti Tužilaštva BiH: „Sarajevo se oslonilo na podršku jednog broja voštanih političkih struktura okupljenih iz Amerike i ponekih iz Evrope. BiH neće moći da spasu napadajući Orbana i pokrećući ’proces veka’ u kojem je Dodik navodno organizovao ekipu koja treba da odgovara za svoj politički rad. Toga nije bilo ni u vreme najgorih diktatura i dokaz je da nam Sud i Tužilaštvo BiH nisu potrebni. Zato ćemo ovih dana uputiti zakon o formiranju visokog sudskog i tužilačkog saveta RS, ali ćemo sprovesti i diskvalifikaciju Suda i Tužilaštva BiH na prostoru RS. Proces koji su poveli je kraj BiH, jer su zloupotrebili institucije do mere da one više ne treba da postoje”, rekao je Dodik.

Cvijanovićeva kaže da je ne interesuje šta piše u zapisnicima Delegacije EU, ali da, ako je tačno da je Varhelji rekao da je Incko pokrenuo ovu krizu, treba primetiti da evropski komesar nije usamljen u takvim procenama. Cvijanovićeva je to izjavila komentarišući pisanje „Gardijana” koji je izvestio da zvaničnici EU rade na „ispravljanju” zakona koji je nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko nakon što su zaključili da postoji rizik od izazivanja ponovnog sukoba u regionu.

„Dok se zakon ne suspenduje, neće nas videti u organima BiH”, ponovio je Dodik.

Iako institucije BiH tehnički funkcionišu i nisu u paralizi, odluka RS o neodlučivanju u tim organima odrazila se na brojne obaveze koje su pred BiH. Odluke se donose samo onda kad se proceni da bi RS imala štetu usled neglasanja.

Kanada je u 2021 godini primila najveći broj stalnih stanovnika ikada

0
Imigracija u Kanadi

Federalni ministar imigracije kaže da bi neke od privremenih mera koje su pomogle vladi da ispuni svoje ciljeve ove godine mogle ostati i nakon što pandemija nestane.
Tokom pandemije, kako je postajalo sve teže dovesti ljude u Kanadu iz inostranstva, vlada se okrenula ljudima koji su već u zemlji kako bi ispunila svoje imigracione ciljeve.
Dok su neki od novih stalnih stanovnika ove godine bili imigranti i izbeglice koji su stigli u Kanadu tradicionalnim putem, savezna vlada se fokusirala na omogućavanje privremenim stanovnicima da zemlju zamene svojim stalnim domom.
U intervjuu za The Canadian Press, ministar imigracije Sean Fraser rekao je da su mere osmišljene posebno za rešavanje problema povezanih s pandemijom, ali bi mogle biti od pomoći nakon što pandemija prođe.

Kao jedan od primera ukazao je na program “anđeli čuvari”. Tim programom je odobren stalni boravak podnosiocima zahteva za azil ljudima koji rade u zdravstvenom sektoru.

Frejzeru je naređeno da nastavi sa pristupom u okviru svog mandatnog pisma od  premijera.
„Mislim da smo naučili neke stvari tokom ove pandemije koje ćemo moći da usvojimo u budućnosti“, rekao je Frejzer.
Fraser je u četvrtak objavio da ce vlada dostici svoj ambiciozni cilj od 401.000 novih stalnih stanovnika za 2021. godinu, što je najviše pridošlica u jednoj godini u istoriji Kanade, od kojih su većina bili ljudi sa privremenim vizama.
Cilj se povećava 2022. Vlada se nada da će do kraja sledeće godine primiti 411.000 novih stalnih stanovnika.
Iako je dovođenje novih imigranata u Kanadu glavni stub vladinog plana za rešavanje problema nedostatka radne snage u zemlji, Fraser je rekao da je ekonomski argument za zadržavanje privremenih stanovnika jednako jak.

Kada isteknu privremene vize, poslodavci moraju pronaći nove kandidate za obuku i popunjavanje radnog mesta koje je ta osoba upravo napustila, rekao je.

“Ljudi koji su novi u zemlji, daju malo dodatnog goriva privredi. Ljudi koji su sada ovde i koji su dobili stalni boravak sigurno sprečavaju da se problem pogorša”, rekao je on.

Ishodi programa koji utiču na zapošljavanje uopsteno su pozitivni, rekao je Fraser, ali vlada treba još malo analizirati pre nego što se posveti određenom putu.

Fraser je takođe rekao da vlada nije napustila tradicionalne imigracione tokove, za koje očekuje da će se pojačati kada se pandemija poboljša i restrikcije na međunarodnim granicama ublaže.

Drugo trajno nasleđe imigracije tokom pandemije je, ogroman zaostatak od 1,8 miliona zahteva koji čekaju na obradu.
Vlada je izazvala kritike od opozicionih stranaka, jer je dozvolila da zaostatak naraste do takve veličine. Decembarski ekonomska novina je ta, da je ministarka finansija Chrystia Freeland dodelila je 85 miliona dolara u narednoj fiskalnoj godini za rešavanje zaostalih predmeta.
Fraser je finansiranje nazvao mostom koji će pomoći službenicima da brže obrađuju više prijava dok odeljenje završi posao digitalizacije kanadskog arhaičnog sistema.
Sadašnji sistem zasnovan na papiru, znači da ako neko želi da proveri status svog zahteva, treba da pozove svog posllanika, koji zove kabinet ministra, a onda ovaj zove radnika za imigraciju, koji izvlači dosije iz fioke.
Fraser je rekao da predviđa sistem u kojem će kandidati moći da provere svoj status online.

“Mi smo sada usred najvažnije modernizacije kanadskog imigracionog sistema od njegovog početka”, rekao je.
Rad na digitalizaciji je već počeo, ali bi moglo proći nekoliko godina pre nego što sistem bude u potpunosti pokrenut.
Ipak, Fraser očekuje da će finansiranje i sve digitalniji sistemi omogućiti Kanadi da zadrži veliki broj pridošlica tokom ostatka pandemije.
“Ukoliko vlada bude imala želju da napreduje dalje, očekujem da ćemo imati kapacitet da uradimo mnogo više čak i nego ako se i danas krecemo rekordnim tempom”, rekao je on.

SERBIANNEWS/CANADA