15 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1002

Solarna sonda Parker prošla kroz atmosferu Sunca

0

NASA-ina solarna sonda Parker primijetila je spori solarni vetar koji izlazi iz male koronalne rupe – duge, tanke crne mrlje koja se vidi na lijevoj strani Sunca na ovoj slici koju je snimila NASA-ina opservatorija Solar Dynamics

Američka svemirska agencija (NASA) to naziva istorijskim trenutkom – prvi put da je svemirska letjelica prošla kroz vanjsku atmosferu Sunca.

Taj podvig je postigla Parkerova solarna sonda, koja je na kratko zaronila u područje oko naše zvijezde koje naučnici nazivaju korona.

To se dogodilo u aprilu, ali je analiza podataka to tek sada potvrdila.

Parker je morao da izdrži intenzivnu toplotu i radijaciju, ali je prikupio nove uvide o tome kako Sunce radi.

„Baš kao što je sletanje na Mesec omogućilo naučnicima da shvate kako je nastalo, dodirivanje Sunca je ogroman korak za čovečanstvo da nam pomogne da otkrijemo kritične informacije o našoj najbližoj zvijezdi i njenom uticaju na Sunčev sistem“, rekla je Nicola Fox, rediteljka NASA odjela za heliofiziku.

Parkerova solarna sonda jedna je od najodvažnijih misija koje je agencija ikada izvela.

Sonda Parker je lansirana prije tri godine s ciljem da u nekoliko navrata priđe što bliže Suncu. Letjelica se kreće velikom briznom od 500.000 km/h, a njena strategija je da brzo uđe i izađe iz vanjske atmosfere Sunca te da obavi mjerenja solarnog okruženja nizom instrumenata postavljenih iza debelog toplotnog štita.

NASA-ina sonda je prošla vanjskom granicom korone, a to je tačka u kojoj se solarni materijal “vezan” za Sunce njegovom gravitacijom i magnetnim poljem oslobađa i struji svemirom. Sonda je prošla 13 miliona kilometara iznad vidljive površine ili fotosfere Sunca.

Podaci sonde pokazuju da je prošla iznad i ispod grancie tri puta za svega pet sati, a naučnici su uočili promjenu uslova. U unutrašnjosti korone je Sunčevo magnetno polje bilo mnogo jače te je dominiralo kretanjem čestica. Letjelica je bila okružena materijalom koji je zaista u kontaktu sa Suncem.

Naučnici su fascinirani koronom jer se u njoj odvijaju neki ključni procesi koji su trenutno neobjašnjivi.

Jedan izgleda kao kontinuirano pregrijavanje. Temperatura Sunca u njegovoj fotosferi iznosi oko 6.000 stepeni, ali unutar korone može dostići nevjerovatnih milion stepeni pa čak i više.

“Problem je u tome što se otisci prstiju fizičkih procesa koji dovode do solarnog vjetra brišu putovanjem koje solarni vjetar čini od solarne korone do Zemlje i dalje”, objasnio je Nour Raouafi iz Laboratorije za primijenjenu fiziku Johna Hopkinsa. “To je razlog zašto Parker leti kroz ovaj misteriozni region da nam kaže šta se tamo dešava.”

Tim naučnika namjerava prikupiti mnogo više podataka dok sonda ulazi dublje u koronu prilikom preleta Sunca, a spustit će se na sedam miliona kilometara u fotosferu do 2025. godine.

Podaci koje prikupi sonda, kao i oni do kojih se dolazi zahvaljujući opservatorijumima, imaju direktnu važnost za sve na Zemlji.

Aktivnost sunca može utjecati na magnetno polje Zemlje, što može dovesti do poremećaja komunikacija, sateliti se mogu isključiti, a može biti problema i s električnom mrežom.”

Naučnici pokušavaju predvidjeti ove “oluje”, a Parker obećava nove i vrijedne informacije koje će im pomoći u tome. Najnoviji rezultati misije predstavljeni su na Jesenjem sastanku Američke geofizičke unije u New Orleansu.

Noćna mora za putnike: Još 2.800 letova otkazano u ponedeljak

0

Više od 2.800 letova otkazano je u ponedeljak zbog porasta slučajeva COVID-a širom sveta. Od tuh 2.800 otkazanih letova, 1.000 je bilo vezano za Sjedinjene Države, prema FlightAwareu, a skoro 11.000 letova širom sveta kasne.

Globalno, avio kompanije su otkazale više od 6.000 letova na Badnje veče, Božić i dan nakon Božića po gregorijanskom kalendaru. U Sjedinjenim Državama je više od 1.200 letova otkazano, a više od 5.000 je odloženo samo u nedelju jer su osoblje i posada bolesni.
Otkazivanje dolazi u najprometnije doba godine za avio putovanja. Američka administracija za sigurnost transporta saopštila je da je proveravala milione ljudi svakog dana tokom prazničnog vikenda, dostigavši ​​vrhunac od 2,19 miliona putnika u četvrtak, 23. decembra. U sredu je više ljudi prošlo kroz kontrolne punktove TSA nego istog dana 2019. godine.

Alaska Airlines, koja je u ponedeljak otkazala 133 leta, pripisala je svoja otkazivanja i kašnjenja zimskim vremenskim prilikama na severozapadu Pacifika. Aviokompanija je saopštila da je otkazala skoro 250 glavnih letova koji su trebali stići ili poleteti iz Sijetla u nedelju. Od ponedeljka popodne međunarodni aerodrom Seattle-Tacoma je imao najviše kašnjenja i otkazivanja u svetu, prema FlightAware-u.

“Radimo što je brže moguće da bi svi naši pogođeni putnici ponovo rezervišu druge letove, a da pritom radimo bezbedno”, navodi se u saopštenju Alaska Airlines-a. “Rezervacije imaju izuzetno duga vremena čekanja do 11 sati.”

Putovanje avionom u subotu je bilo nešto sporije zbog otkazivanja letova, a više od 1,53 miliona ljudi prošlo je u subotu kroz sigurnosne kontrolne punktove.

United Airlines je prošle sedmice saopštio da je morao otkazati na stotine letova jer nema dovoljno članova posade da bezbedno leti na svim svojim redovnim rutama.

“Nagli porast slučajeva Omicron ove sedmice imali su direktan uticaj na naše posade i ljude koji vode našu operaciju”, navodi se u dopisu Uniteda do kojeg je došao CNN.

Delta je saopštila da radi na tome da se svi zaglavljeni putnici vrate kući što je pre moguće.

“Izvinjavamo se našim klientima zbog kašnjenja prilikom putovanja za odmor”, navodi Delta u saopštenju. “Ljudi iz Delte naporno rade da ih dovedu tamo gde trebaju biti, što je brže i sigurnije moguće na sledećem dostupnom letu.”

Međunarodni letovi
Evropske aviokompanije imaju mali broj otkazivanja uprkos rekordnom broju slučajeva COVID-19 u nekoliko evropskih zemalja.

Predstavnik British Airwaysa rekao je u ponedeljak za CNN da je aviokompanija otkazala “neki broj letova zbog operativnih ograničenja” i da umesto toga koristi veće avione, gde je to moguće, da dovede klijente do njihovih odredišta. Prema web stranici za praćenje FlightAware, u ponedeljak je otkazano 46 letova British Airways-a.

Virgin Atlantic je rekao za CNN da se letovi nastavljaju “po rasporedu”, ističući izuzetak  London Heathrow -New York JFK koji je otkazan 21. decembra. Predstavnik Virgin Atlantic-a rekao je za CNN: “Nastavljamo s preduzimanjem preventivnih mera ka održavanju operativne i kadrovske otpornosti, stavljajući zdravlje i sigurnost naših putnika i ljudi uvek na prvo mesto.”
Nemačka aviokompanija Lufthansa saopštila je da će otkazati 10% svog zimskog reda letenja jer pandemija nastavlja da pogađa avio industriju.
U intervjuu za Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung prošle sedmice, izvršni direktor Lufthanse Carsten Spohr rekao je da će zbog “naglog pada rezervacija” aviokompanija morati da otkaže 33.000 letova od sredine januara do februara 2022. ili 10% zimskog reda letova.

SERBIANNEWS/CANADA

“Opasna teritorija”: Zapadna Kanada je pod ekstremnom hladnoćom koja doseže -56 C

0

Nalet arktičkog vazduha donosi ekstremno niske temperature u delovima zapadne Kanade. Meteo agencija Kanade je u ponedeljak ujutro izdala upozorenje o ekstremno hladnom vremenu za celu provinciju Alberta, kao i za delove BC-a i Saskatchewana.
U Edmontonu su temperature u ponedeljak ujutro pale na -41,6 C, uz subjektivni osećaj hladnoće od -55 C. Kalgari je takođe imao temperature od -31 C, ili -43 C sa vetrom.
Rekordno niske temperature zabeležene su u 43 zajednice širom Alberte i BC-u između nedelje i ponedeljka. Najhladnije mesto bilo je Grande Prairie, AB, gde je temperatura pala na -44,4 C, nadmašivši rekord postavljen 1984. A tempreratura sa vetrom dostigla je -56 C.

“Ovo područje zaista hladnog vazduha potiče iz Sibira. Došlo je preko Aljaske i sada se proširilo po celom Zapadu”, rekao je stručnjak za vremensku prognozu Chris St. Clair u intervjuu za CTV News.
Na ovim temperaturama, iz meteo agencije Kanade kažu, da se promrzline mogu razviti u roku od nekoliko minuta na izloženoj koži.

“To je zaista opasna teritorija za mnoge iz urbanih i ruralnih područja”, rekao je St. Clair, koji je bio voditelj na The Weather Network.

Čak i u metro regiji Vankuver i na ostrvu Vankuver, koje obično imaju blage zime, temperature su bile daleko niže od sezonskih. U ponedeljak ujutro u Vancouveru je temperatura dostigla -14,5 C, odnosno -23 C sa hladnim vetrom. U Viktoriji je živa pala na -8,7 C, što je najniža zabiežena temperatura u gradu, otkako je počelo vođenje evidencije 1874. godine.
Sent Kler kaže da su ove temperature veoma neuobičajene za region.
“Neke od ovih temperatura se događaju jednom u životu, posebno u južnom delu BC-a”, rekao je. Ovo može biti opasno jer kada pogledate Vancouver i (Fraser) Valley, jednostavno niste navikli da imate nekoliko dana gde je temperatura -9 C, -10 C, -11 C.”

Malo olakšanja za BC i Albertu biće krajem sedmice. U Vancouveru će u četvrtak biti oko 0 C. U subotu će temperature porasti do -7 C, odnosno 1 C u Edmontonu i Calgary-ju.
“Loša vest je za one koji žive u Saskatchewan-u ili Manitobi, ovaj hladni vazduh ide ka vama”, rekao je St. Clair.
Očekuje se da će temperature u sredu uveče pasti na -37 C u Regini i -38 C u Saskatoonu. Winnipeg će u četvrtak uveče imati temperaturu oko -34 C.

SERBIANNEWS/CANADA

Kanadska zdravstvena agencija priznala da je pratila 33 miliona mobilnih telefona ljudi koji su bili u izolaciji

0

Agencija za javno zdravlje Kanade pristupila je podacima o lokaciji na 33 miliona mobilnih uređaja, kako bi pratila kretanje ljudi tokom karantina, otkrila je agencija ove sedmice.
“Zbog hitnosti pandemije, (PHAC) je prikupljao i koristio podatke o mobilnosti, kao što su podaci o lokaciji sa tornja “, rekao je njihov predstavnik za National Post.
PHAC je koristio podatke o lokaciji kako bi procenio sprovođenje mera javnog zatvaranja i omogućio Agenciji da “razume moguće veze između kretanja stanovništva unutar Kanade i širenja COVID-19”, rekao je on.

U martu je Agencija dodelila ugovor Data For Good Telusu, za program koji pruža „deidentifikovane  podatke“ o trendovima kretanja u Kanadi. Ugovor je istekao u oktobru, a PHAC više nema pristup podacima o lokaciji, rekao je portparol.
Agencija planira da prati kretanje stanovništva u otprilike narednih pet godina, uključujući i rešavanje drugih pitanja javnog zdravlja, kao što su “druge zarazne bolesti, prevencija hroničnih i mentalnih bolesti”, dodao je portparol.

Zagovornici privatnosti izrazili su zabrinutost o dugoročnim implikacijama programa.

“Mislim da će kanadska javnost saznati za još mnoge druge inicijative neovlaštenog nadzora pre nego što se pandemija završi i, nakon toga”, rekao je David Lyon, autor Pandemic Surveillance i bivši direktor centra za studije nadzora na Queen’s University.
Lyon je upozorio da PHAC “koristi iste vrste ‘umirujućeg’ jezika kao i agencije za nacionalnu sigurnost, na primer ne spominjući mogućnosti za ponovnu identifikaciju podataka koji su ‘de-identifikovani’.”

“U principu, podaci se mogu koristiti za praćenje.”

Analiza podataka o mobilnosti “pomaže u postizanju ciljeva javnog zdravlja”, rekao je predstavnik PHAC-a. Nalazi se redovno dele s pokrajinama i teritorijama preko specijalnog savetodavnog odbora kako bi se “obaveštavalo o porukama javnog zdravlja, planiranju i razvoju politike”, rekao je portparol.

Podaci se takođe koriste za portal COVID Trends, kontrolnu tablu koja pruža sažete podatke o trendovima kretanja.

Lyon je pozvao na potrebu za većim informacijama “o tome šta je tačno urađeno, šta je postignuto i da li je to zaista služilo interesima kanadskih građana ili ne”.
Primena alata za nadzor u svrhe javnog zdravlja takođe pokreće pitanje pravde, napomenuo je u e-poruci Martin French, vanredni profesor Univerziteta Concordia koji se fokusira na nadzor, privatnost i socijalnu pravdu.

“Postoje populacije koje bi mogle doživeti intenziviranje praćenja,  kao štetne (a ne korisne) posledice.”

Povećana upotreba tehnologije za nadzor tokom pandemije COVID-19 stvorila je novu normalu u ime sigurnosti, rekao je Lyon.

“Pandemija je stvorila mogućnosti za masovni porast nadzora na mnogim nivoima, ne samo za javno zdravlje, već i za praćenje onih koji rade, kupuju i uče od kuće.”

“Dokazi stižu iz mnogih izvora, iz zemalja širom sveta, da je ono što se smatralo ogromnim porastom nadzora, nakon 11. septembra, sada zamenjeno nadzorom zbog pandemije,” dodao je.
U obaveštenju objavljenom ranije ove sedmice, agencija je pozvala izvođače radova s ​​pristupom „podacima o lokaciji mobilnog tornja/operatera kao odgovor na pandemiju COVID-19 i za druge aplikacije u javnom zdravstvu“. Zahteva „deidentifikovane podatke o lokaciji baziranih na mobilnim tornjevima iz cele Kanade“ počevši od januara 2019. do kraja ugovornog perioda 31. maja 2023., uz mogućnost tri produženja na godinu dana.

Izvođač mora dostaviti anonimne podatke PHAC-u i osigurati da njegovi korisnici imaju mogućnost lakog odustajanja od programa deljenja podataka o mobilnosti, kaže agencija.

PHAC-ov odeljenje za upravljanje privatnošću izvršio je procenu i “odlučio da, budući da se lični podaci ne pribavljaju putem ovog ugovora, nema zabrinutosti prema zakonu o privatnosti”, rekao je predstavnik.

Ured komesara za privatnost saopštio je da „prati PHAC kako bi dobio više informacija o predloženoj inicijativi“ i da u ovom trenutku ne može dati dodatne komentare.

SERBIANNEWS/CANADA

Lizni i okusi televizor, izum japanskog naučnika (VIDEO)

0

Japanski profesor razvio je prototip TV ekrana koji može da se lizne i oseti ukus neke hrane, što je još jedan korak ka stvaranju višečulnog iskustva gledanja televizije.

Uređaj, nazvan „Okusi TV” (Taste the TV), ima ugrađenu vrtešku sa 10 posuda sa tečnošću različitog ukusa koji se raspršuju po ekranu u kombinaciji koju stvara ukus određene hrane.

Uzorak ukusa se nanosi na higijensku foliju preko ravnog TV ekrana da bi ga gledalac probao.
Profesor Univerziteta Meidži, Homej Mijašita veruje da u eri kovida 19, ova vrsta tehnologije može da poboljša način na koji se ljudi povezuju i komuniciraju sa spoljnim svetom.

„Cilj je da omogućimo ljudima da dožive potpuno iskustvo čak i jela u restoranu na drugom kraju sveta, a da ne napuštaju svoj dom“, rekao je on.

Profesor Mijašita je radio sa timom od tridesetak studenata koji su bili zaduženi da proizvedu razne ukuse, čak i ukus viljuške kako bi ukus bio što verniji.

Otkriva da je sam napravio prototip TTTV-a prošle godine, a da bi izrada komercijalne verzije koštala oko 875 dolara.

Ovaj TV koji ima ukus mogao bi da bude od koristi somelijerima i kuvarima koji bi onda mogli da uče na daljinu, ili se može koristiti za degustacijske igre i kvizove, dodaje profesor.

Mijašita je takođe bio na pregovorima sa kompanijama koje su zainteresovane za korišćenje njegove tehnologije kako bi recimo ukus pice ili čokolade promenili na ukus tost hleba.

Studentkinja Meidži Juki Hou demonstrirala je pred novinarima kako radi TTTV. Najpre je ekranu izgovorila da želi da proba čokoladu. Posle nekoliko pokušaja, automatizovani glas je ponovio redosled i mlaznice sa različitim ukusima su isprskale uzorak na plastičnu foliju.

„Ima ukus mlečne čokolade”, rekla je Meidži. „Slatko je kao čokoladni preliv.“

Novak godinu završava 353. sedmicom na prvom mestu

0

Novak Đoković započeo je 353. sedmicu na prvom mestu ATP rang-liste, čime je nastavio da popravlja sopstveni rekord u muškom tenisu. Poslednjeg ponedeljka u 2021. godini objavljena je lista na kojoj nije bilo promena i neće se menjati ni u prvih nekoliko nedelja naredne.

Novak godinu završava 353. sedmicom na prvom mestu
Đoković će i ovu godinu završiti kao najbolji igrač sveta i u sledećoj pokušati da napadne apsolutni rekord, koji drži legendarna Štefi Graf sa 377 nedelja.

ATP rang-lista:
1. Novak Đoković (Srbija) – 11.540 bodova
2. Danil Medvedev (Rusija) – 8.640
3. Aleksander Zverev (Nemačka) – 7.840
4. Stefanos Cicipas (Grčka) – 6.540
5. Andrej Rubljov (Rusija) – 5.150
6. Rafael Nadal (Španija) – 4.875
7. Mateo Beretini (Italija) – 4.568
8. Kasper Rud (Norveška) – 4.160
9. Hubert Hurkač (Poljska) –3.706
10. Janik Siner (Italija) – 3.350
=========================
33. Dušan Lajović (Srbija) – 1.591
42. Filip Krajinović (Srbija) – 1.402
52. Laslo Đere (Srbija) – 1.131
69. Miomir Kecmanović (Srbija) – 916

Ako bi u tome uspeo, Đoković bi 13. juna naredne godine izjednačio, a potom i postavio novi rekord u “belom sportu”.

Sve, naravno, zavisi od potencijalnog nastupa na Australijan openu, za koji još nije potvrdio učešće zbog striktnih mera lokalnih vlasti u borbi sa pandemijom koronavirusa.

Srpski teniser na prvom mestu i dalje ima 11.540 bodova, odnosno 2.900 više od drugoplasiranog Danila Medvedeva iz Rusije.

Iza vodećeg dvojca slede Nemac Aleksandar Zverev, Grk Stefanos Cicipas i Rus Andrej Rubljov, a među najboljih deset na svetu su i Rafael Nadal, Mateo Beretini, Kasper Rud, Hubert Hurkač i Janik Siner.

Kada je reč o ostalim srpskim teniserima, oni su zadržali iste pozicije, pa je tako Dušan Lajović 33, Filip Krajinović 42, Laslo Đere 52, a Miomir Kecmanović 69. na ATP rang-listi.

OTKRIVENO KAKO VAKCINE UTIČU NA DNK: Epidemiolog prikazao šta Fajzer i Moderna rade ljudskom organizmu! (VIDEO)

0

Od pojave vakcina protiv korone, javile su se brojne teorije zavere o tome kako utiču na ljudsko telo. Najpopularnija je ona o tome kako mRNA cepiva (napravljena na bazi informacione RNK), a to su Fajzer i Moderna, menjaju DNK kod ljudi, da sadrže “čip” koji će “neke sile” iskoristiti za kontrolu ljudi, da izazivaju sterilitet, sadrže teške metale i otrove.

Ovo su teorije koje najviše zastupaju antikvakseri, a nije mali broj onih koji ne pripadaju ovom lobiju, ali izražavaju ekstremno nepoverenje u efikasnost vakcina protiv korone. Pa tako, za Sinofarm, odnosno kinesku vakcinu tvrde da je obična “vodica”, a ove koje su napravljene na “zapadu”, odnosno mRNA, da su opasne jer koriste novu tehnologiju za koju se ne zna kakvo će dejstvo imati na ljudski organizam.

Epidemiolog dr Erik Figel-Ding objavio je na Tviteru snimak koji je izdala organizacija “Vaccine Makers Project”, a koji je nazvao “najboljim videom godine”. U ovom snimku je do detalja objašnjeno kako zapravo vakcina napada korona virus.

Takođe, vidi se i da cepivo uopšte ne utiče niti ima interakciju sa ljudskim DNK, što samo potvrđuje ono što eminentni stručnjaci ističu – da su vakcine bezbedne.

“Kao i mnogi drugi virusi, korona koristi protein da se za njega zakači i prodre u naše ćelije. Antitela koja su na tom proteinu mogu da blokiraju viruse i spreče ga u tome”, navedeno je u ovom snimku.

“RNK vakcine (mRNA) ‘uče’ naš imuni sistem da stvara ova antitela. Na koji to način vakcine postižu? RNK je genetski materijal koji daje instrukcije našim ćelijama da proizvode protein. RNK u vakcinama se nalazi u omotaču napravljenom od masnih čestica koje ga štite od specijalnih ćelija imunog sistema, nazvanih dendritske ćelije. Kada se jednom nađe u ovim ćelijama, RNK ne ulazi u njihovo jezgro direktno, niti ima interakciju sa DNK, već ostaje u pseudo plazmi, sa ostalim RNK molekulima, čekajući da stvori enzime koji su našem telu potrebni. Kada ribozom ‘pročita’ RNK vakcinu, stvaraju se delići proteina na površini virusa.”

Putem limfe, ovi delići putuju kroz organizam i “alarmiraju” druge ćelije imunog sistema.

“Neke od ovih ćelija (T, B ćelije) stvaraju antitela koja savršeno ‘odgovaraju’ površinskim proteinima na virusu. Druge, stimulisane proteinskim delovima nazvanim citotoksične T ćelije, mogu da ubiju ćelije inficirane virusom. Tako da, kada korona virus pokuša da nas inficira, naš imuni sistem je spreman. Odmah ga prepoznaje, neutrališe i uništava, pre nego što uopšte dođemo u rizik da se razbolimo”, objašnjeno je u videu.

 

Eksploatacije zlata cijanidom na Homolju neće biti

0

Potpredsednica vlade i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila je danas Tanjugu da eksploatacija zlata na Homolju tehnologijom luženja cijanidom ne dolazi u obzir, jer je to štetno za životnu sredinu.

Možemo da razgovaramo samo o tehnologijama koje su u skladu sa evropskim i svetskim standardima, poručila je Mihajlovićeva.

„Ta tehnologija koju kompanija želi da koristi, luženje cijanidoim, ne dolazi u obzir. Može da se napravi milion raznih planova, ali to se neće raditi, zato što to prosto nije dobro za životnu sredinu. Ako postoje neke druge altrenativne tehnologije koje su u skladu sa svim evropskim i svetskim principima u redu je da pričamo, ali neće niko uraditi nešto protiv svoje zemlje”, navela je ona.

Pokret „Ekološki ustanak” i organizacija „Mlavska vojska” su pre nekoliko dana organizovali protest u selu Laznica kod Žagubice zbog, kako su preneli mediji, najavljene gradnje rudnika zlata na Homolju.

Na protestu je rečeno da bi se, kako tvrde iz tih organizacija, ruda iskopavala na površinskom kopu, što bi nepovratno moglo da zagadi reke Mlavu i Pek.

Mihajlovićeva je poručila da akteri na javnoj sceni moraju više da slušaju jedni druge.

„A, ne da budu na suprostavljenim stranama zato što politički različito mislimo, već ako vole svoju zemlju treba da razgovaraju o takvim temama. Mislim da ne treba da brojimo zelena krvna zrnca jedni drugima. Ja stvarno ne verujem da u našoj zemlji od sedam miliona ljudi postoji iko ko će reći da je protiv zdrave životne sredine i da postoji iko ko će reći ‘ja baš želim da se uništi životna sredina’. To je apsolutno nemoguće”, rekla je ministarka Mihajlović.

Ocenila je da se ekološke teme koriste kao politički programi u predizornoj kampanji koja je počela.

„Postoje ljudi koji su jako zabrinuti, postoje oni koji ove godine dva-tri meseca pred izbore to koriste u političke svrhe, i to je sve legitimno. To je u redu, to je politički program određenih grupa koje žele na taj način da dođu do vlasti. Ja to prihvatam kao legitimno, ali mislim da je važno da mi možemo da imamo različita mišljenja, ali činjenice i argumenti su jedni, tu nema dve činjenice o jednoj stvari. I mislim da je jako važno govoriti činjenice , bez obzira da li te činjenice bile shvaćene sada ili kroz neko vreme koje će doći”, ocenila je Mihajlovićeva.

Upozorila je da istovremeno na sve strane ima divljih deponija i da se vrlo nemarno odnosimo svakodnevno prema životnoj sredini.

„Kad prođete Srbijom, to je milion deponija. U šume kada uđete, to ne liči ni na šta. Kada prolazite porede naših zgrada i kuća videćete đubre. Mi svi moramo polako da menjamo našu svest da shvatimo da je sve to deo naše zemlje, ali isto tako da znamo da zakoni koji se u ovoj državi prave su zakoni koji moraju da poštuju sve evropske i svetske standarde”, naglasila je ministarka Mihajlović, prenosi Tanjug.

NIS planira ulaganja od 25 milijardi dinara u 2022.

0

Naftna industrija Srbije (NIS) usvojila je biznis plan za 2022. godinu, kojim su planirana ulaganja od 25 milijardi dinara, čime će se omogućiti dalji razvoj i modernizacija kompanije i realizacija ključnih projekata u veoma promenljivom makroekonomskom okruženju, objavila je ta kompanije. Biznis planom, koji je usvojio Odbor direktora NIS-a, kako je navedeno, potvrđen je nastavak realizacije ulaganja u sve segmente poslovanja, a najviše sredstava biće investirano u oblast istraživanja i proizvodnje nafte i gasa.

Takođe, značajna novčana izdvajanja biće realizovana radi dalje modernizacije Rafinerije nafte u Pančevu, razvoja maloprodajne mreže i usluga u Srbiji i regionu, kao i u oblasti proizvodnje i trgovine električnom energijom, navedeno je u saopštenju.

Prioritet za NIS ostaju i investicije u zaštitu životne sredine i bezbednost na radu, nastavak procesa digitalne transformacije, unapređenje operativne efikasnosti, kao i dalji razvoj sinergije sa HIP Petrohemijom.

Od konkretnih projekata u oblasti istraživanja i proizvodnje nafte i gasa, NIS će nastaviti sa realizacijom programa u Srbiji, proširenjem projekta u Rumuniji i daljim razvojem projekta “Obudovac” u Bosni i Hercegovini.

Кada je reč o preradi, prioriteti će biti rast obima prerade, uz povećanje dubine prerade, proizvodnja biogoriva i treća faza modernizacije Rafinerije u Pančevu, odnosno nastavak aktivnosti u vezi sa predstojećom rekonstrukcijom postrojenja katalitičkog krekinga (FCC) i izgradnjom postrojenja za proizvodnju ETBE (visokooktanske komponente benzina), što će dodatno povećati vrednost korpe rafinerijskih proizvoda.

U oblasti prometa planirani su dalji razvoj maloprodajne mreže kroz izgradnju novih objekata i rekonstrukciju postojećih benzinskih stanica, realizacija strateškog projekta rekonstrukcije i modernizacije skladišta naftnih derivata, kao i unapređenje kvaliteta roba i usluga.

Puštanje u rad Termoelektrane-toplane Pančevo i nastavak aktivnosti u vezi sa projektom vetropark Plandište osnovni su razvojni projekti u oblasti energetike.

Planirana su i ulaganja u digitalnu transformaciju NIS-a, a projekti koji će biti realizovani na svim nivoima kompanije značajno će doprineti ostvarivanju strateških ciljeva kompanije, navedeno je u saopštenju.

Da li se na 50. rođendan Džastina Trudoa, nazire senka njegovog oca ?

0

Premijer Džastin Trudo proslavlja svoj 50. rođendan i sasvim je normalno i ljubazno uputiti mu čestitku i, razmišljati o prošlosti na tako značajnoj godišnjici. Iako je malo verovatno da će biti toliko važna ličnost u istoriji Kanade kao što je bio njegov otac, on je stigao na tu najvišu funkciju u zemlji sa 43 godine, pet godina je mlađi od svog oca, kada je ovaj prvi put došao na vlast 1968. Pierre Trudeau je automatski postao premijer prilikom osvajanju saveznih izbora, dok je Džastin jedini premijer u kanadskoj istoriji koji je prevodio svoju stranku od trećeg mesta u parlamentu, do formiranja vlade u jednim izbornom ciklusu. A uspeo je formirati i sada već drugu većinsku vladu, koju je Kanada imala, posle sedam izbora od ujedinjenja progresivne, konzervativne i reformske stranke 2004. godine.
Kada je Pierre Trudeau postao premijer, potvrdio je svoju nameru da konsoliduje benefite za domorodačke narode u sistem socijalne zaštite i da nastavi tradicionalnu politiku promovisanja integracije svih Kanađana u naciju, u kojoj će svi na kraju biti unutar engleske ili francuske kulture jezika.

U prvim danima njegove vlade, oni koji su se pridružili ministarstvu za indijanska pitanja mislili su da će odeljenje verovatno biti ukinuto, a njihovi poslovi izgubljeni. Od tada, autohtoni ljudi postupno su stekli uvažavanje do tačke u kojoj se sada, nosioci javnih funkcija javno izvinjavaju jer, mogu izgubiti svoje pozicije zbog toga što su istakli da su rezidencijalne škole ponekad bile od koristi domorodačkom stanovništvu, a ljudima iz medija je zabranjeno da poriču, da je Kanada mesto “sistemskog rasizma”. Naravno, ništa od toga ne bi se desilo, da Pierre Trudeau, glavni autor Povelje o pravima i slobodama, nije bio zgrožen.

Politika koja je trenutno u modi, na bazi “pomirenja”, zasnovana je na lažnim pretpostavkama o ponašanju vlade u prošlosti, koje su rasplamsali ljudi koji bi trebali znati bolje, kao što je bivša predsednica Vrhovnog suda Beverley McLachlin. Nemoguće je zadržati podršku većine patriotskih Kanađana dok se lažno poredi John A. Macdonald sa Adolfom Hitlerom i blate se naši preci krvnom klevetom koja je, u najmanju ruku, krajnje nepravedna. Što se tiče pitanja koja se odnose na domoroce, moramo početi ispočetka s čistim papirom, rešavati probleme s mnogim istaknutim vođama domorodačkih zajednica i ispraviti sve. Ništa pozitivno se ne postiže neselektivnim bacanjem milijardi dolara na pitanja starosedilaca uz neadekvatna uveravanja o delotvornoj primeni tih sredstava, dok se generacije Kanađana evropskog porekla beskonačno vređaju kao rasisti.
Sličan obrazac se može videti u evoluciji rodnih pitanja. Pierre Trudo, kada je postao ministar pravde 1967. godine, reformisao je krivični zakonik, kako bi prethodno nezakonite seksualne prakse učinio legalnim ako se obavljaju među odraslim osobama koje su pristale i uz odgovarajuću diskreciju. Pierre Trudo je čuveno rekao: “Nema mesta za državu u spavaćim sobama.”

Niko nije mogao predvideti da ćemo pola veka kasnije pod njegovim sinom videti vrhunske profesore na vodećim univerzitetima, kojima se preti otkazom, ako ne prihvate poseban vokabular u obraćanju osobama određene seksualne orijentacije. Ovaj premijer je posvetio apsurdnu količinu pažnje na stvari koje je bolje ostaviti tamo gde ih je njegov otac poslao: u spavaću sobu.
Ovo će zaprepastiti istoričare koliko i rat ove vlade protiv naftne industrije i njena odlučnost da uspori životni standard zemlje i odbaci vitalni strani kapital kako bi smanjio proizvodnju ugljen dioksida.

Kao autentični čovek na otvorenom i za ekonomiju rasta, sumnjam da bi se Pierre Trudo prihvatio posla oko klimatskih promena sa robotskom militantnošću koju ima njegov sin. Pierre Trudo nije zaboravio naftnu industriju Kanade, gledajući na nju kao da je to Aladinova lampa, koja će uvek proizvoditi fiskalna čuda, a Džastin, kojemu su isprali mozak o ekonomskim mrtvacima, proizvod nepredviđene fuzije starih marksista i jevanđeljske revnosti zaštitnika prirode, želi ugasiti našu najveću industriju i dodeliti tu prednosti neprijateljskim zemljama izvoznicama nafte.
Kontrast između dva premijera Trudoa je u onome što je pre 50 godina bilo poznato kao pitanje nacionalnog jedinstva. Pierre Trudo je izmenio kanadski ustav i okitio ga poveljom o pravima, koja je posebno imala za cilj promovisanje jezičnih prava obe kulture osnivača. Nije maknuo prstom nad restriktivnim jezičkim zakonodavstvom premijera Kvebeka Roberta Bourassa i Renéa Lévesquea, oko zakona 22 (1974) i 101 (1977), uz uobičajenu liberalsku pretpostavku slepe privrženosti engleskog Kvebeka, ma koliko ga mučila provincijska vlada. Ali on je govorio protiv njih i podržao službenu jednakost engleskog i francuskog jezika u celoj zemlji. Poznat je jedan dijalog, kada je ljutom stanovniku Alberte koji mu je zamerio zbog francuskog natpisa na njegovoj kutiji sa žitaricama rekao: „Zašto ne okreneš kutiju?“
Dzastin Trudo je prećutno odobrio nacrt zakona 96 iz Quebec-a, kojim bi se jednostrano promenio kanadski ustav (kojeg Quebec čak nije ni potpisnik) i proširila povelja o francuskom jeziku na saveznu vladu i federalno ovlašćene korporacije u Quebec-u. Ostale provincije su napustile skoro svaki interes za Quebec i, iako će se ugnjetavanje engleskog jezika nastaviti u Kvebeku, zemlja koja je ravnodušna prema tome da je njen većinski jezik praktično službeno ukinut u svojoj drugoj najmnogoljudnijoj provinciji, na kraju neće zadobiti poštovanje ni kod koga. Ravnodušnost Kanade prema ovom pitanju je razočaravajuća i opasna. Pierre Trudo bi se snašao bolje od svih sadašnjih lidera stranaka.
Ima istine u „sunčanim putevima“ Džastina Trudoa koga su toliko ismejavali (citirajući Wilfrida Lauriera). Njegov otac, kakvog sam ga poznavao, bio je vrlo inteligentan, zabavan i ljubazan, sa zadovoljstvom je bilo večerati sa njim (iako nikad nije platio, čak ni kada je to bio njegov red), ali je bio, baš druželjubiv. Optimizam i srdačnost Džastina Trudoa su iskreni i prirodno domišljati. U tom duhu, čestitam mu izuzetno uspešnih prvih pola veka i želim mu srećan rođendan, kao i Novu godinu svim čitaocima.

SERBIANNEWS/CANADA