21.4 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 100

Velike su šanse da nastupi na OI: Lindzi Von izašla na stazu noseći protezu na kolenu

0
A person on skis going down a snowy hill

Velike su šanse da nastupi na OI: Lindzi Von izašla na stazu noseći protezu na kolenu 1

Američka skijašica Lindzi Von izjavila je da je sigurna da može da se takmiči na Zimskim olimpijskim igrama u Milanu i Kortini, koje počinju ovog vikenda, uprkos povredi levog kolena koju je zadobila pre četiri dana.

Von je u utorak otkrila da ima modrice na kostima i oštećenje meniskusa.

Ipak, nakon tri dana fizikalne terapije i konsultacija sa lekarima, Von je u utorak ponovo izašla na stazu, noseći protezu na kolenu.

– Koleno se oseća stabilno i snažno – rekla je Von, dodajući da je „sigurna“ da može da se takmiči.

– Uložiću sve što je u mojoj moći da budem na startnoj kapiji – istakla je 41-godišnja skijašica.

Von je povredu zadobila u spustu u Kran-Montani, Švajcarska, u petak, kada je završila u sigurnosnim mrežama.

Von je jedna od glavnih zvezda na Igrama, a njen prvi nastup predviđen je za nedelju u ženskom spustu. Planirala je da se takmiči i u superveleslalomu, kao i u novoj mešovitoj ekipnoj kombinaciji. Prva ženska trening sesija u spustu zakazana je za četvrtak.

Milenijalci su zabrinuti zbog penzije. Je li je već kasno za početak štednje?

0

San o penzionisanju jednog dana čini se nedostižnim za većinu Kanađana, ali posebno, čini se, za milenijalce , s obzirom na to da novo istraživanje BMO-a pokazuje da se više od 70 posto njih brine da će im biti teže penzionisati se nego što je to bilo za njihove roditelje.

Anksioznost oko penzionisanja prožima generacije, pri čemu 67 posto svih ispitanika kaže da će planiranje penzionisanja biti teže nego što je bilo za njihove roditelje. Međutim, ovaj strah je bio najizraženiji među milenijalcima (73 posto).

Generacija X izrazila je slične zabrinutosti, pri čemu je 68 posto njih reklo da će im biti teže osigurati penziju nego prethodnim generacijama.

Gotovo šest od 10 pripadnika generacije Z (61 posto) i bejbi bumera (60 posto) osećalo se isto.

Šta je dobro penzionisanje?

Finansijska planerka Laura Whiteland rekla je da dobar način da saznate koliko će vam novca trebati u penziji jeste da pogledate svoje trenutne troškove i smanjite ih na oko 70 posto.

„Ako bismo rekli, u redu, mogli biste živeti sa 70 posto svojih trenutnih životnih troškova, to je uglavnom dobro pravilo. Bićete slično situirani“, rekla je.

To je delom zato što u penziji smanjujete troškove vezane za zaposlenje i živite generalno poreski efikasnijim životom, rekla je.

Međutim, univerzalni cilj ne funkcioniše za svakoga, rekao je Paul Lalonde, šef planiranja imovine u BMO Private Wealth Canada.

„Sve zavisi od vaših ciljeva, vaših zadataka, onoga što želite postići. Mogu vam reći da će neki ljudi tokom penzionerskih godina zapravo trošiti više nego danas jer žele uživati ​​u životu. Bili su štedljivi, a sada žele uživati ​​u svoj toj ušteđevini“, rekao je.

Možete imati ugodnu penziju, čak i s manjom ušteđevinom, rekao je Ben McCabe, izvršni direktor Bloom Financiala.

„Planiranje penzije treba početi sa životom koji želite, a ne sa ciljem zarađenog novca. Najpouzdaniji penzioneri nisu oni koji najviše zarađuju, već oni koji su rano razjasnili svoj način života, troškove i izvore prihoda, te su se s vremenom prilagodili“, rekao je.

Kliknite za reprodukciju videa: 'Izvještaj Wealthsimplea o ponovnom finansiranju planiranja penzionisanja'

 

‘Prvo plati sebi’

Ne postoji nešto poput prerano planiranje ili štednja za penziju, rekao je McCabe.

„Milenijalci i generacija Z s pravom osećaju pritisak zbog viših troškova stanovanja i dužih penzija. Početak s malim i ranim ulaganjima, čak i sa skromnom, automatskom štednjom, čini značajnu razliku tokom decenija. Najveće žaljenje starijih Kanađana nije zbog loših investicionih izbora, već zbog predugog čekanja na početak planiranja“, rekao je.

Navike štednje treba izgraditi rano, rekao je Lalonde. A sve počinje s jednim jednostavnim zlatnim pravilom: prvo platite sebi.

„Većina Kanađana prima platu svake druge sedmice. Dakle, kada stigne plata, dovoljno je samo da odete na svoj online bankarski račun ili da sarađujete sa svojim bankarom ili profesionalnim savetnikom kako biste postavili te prethodno odobrene navike štednje svake druge sedmice. Samo uzmite novac sa svoje plate i uplatite ga na svoj štedni račun“, rekao je.

Lalonde preporučuje da se obavežete na određeni iznos i da to bude prva stvar koju ćete odbiti od plate.

Kliknite za reprodukciju videa: 'Novi podaci pokazuju porast inflacije i da banka roditelja postaje sve izdašnija'

 

RRSP u odnosu na TFSA

Najjednostavniji način da počnete štedeti za penziju jeste da pitate svoju banku ili finansijsku instituciju o registrovanom planu štednje za penziju (RRSP) i neoporezivom štednom računu (TFSA), rekao je Lalonde.

„Ne možete pogrešiti ni sa jednom od ovih strategija. A imamo i prvi račun za štednju za dom (FHSA) koji pomaže milenijalcima da uštede za svoj prvi dom. Toplo vam preporučujemo da maksimalno iskoristite te račune“, dodao je.

Iako su i RRSP i TFSA korisni alati za penzionisanje, oni imaju malo drugačije svrhe.

Na primer, TFSA ima manje pravila o tome za šta ga možete povući.

„Možete slobodno povući novac u bilo kojem trenutku bez kazne, ali postoje ograničenja koja je propisala vlada o tome koliko možete uplatiti svake godine. Maksimalni iznos koji smete uplatiti u TFSA svake godine poznat je kao  limit doprinosa i varira od godine do godine“, navodi Wealthsimple,  servis za upravljanje investicijama, na svojoj web stranici.

S druge strane, RRSP-ovi će vam pomoći da uštedite novac na trenutnom porezu, ali to može imati ograničenja pri isplatama.

Idealno bi bilo da imate obe vrste računa, ali zavisno o vašim prihodima, možda biste trebali dati prednost jednoj u odnosu na drugu opciju, kaže Wealthsimple.

„Što su vaši prihodi veći, veća je verovatnoća da ćete imati značajan iznos novca koji možete uplatiti u svoj RRSP (uzimajući u obzir ograničenja prostora za doprinose i prostora za odbitke), a koji ćete potom dobiti nazad kao povraćaj poreza“, navodi Wealthsimple na svojoj web stranici.

„I znate šta onda možete učiniti sa svim tim dodatnim novcem koji dobijete nazad? Stavite ga u TFSA i uživajte u većim poreskim olakšicama.“

Šta je sa Generacijom X?

U poređenju sa bejbi bumerima, generacija X ima mnogo više vremena pre nego što okači čizme za klin. Ali McCabe je rekao da će se odluke koje donose sada pogoršati tokom sledeće decenije.

„Za mnoge vlasnike kuća generacije X, njihov dom će biti jedna od njihovih najvećih imovina za penzionisanje“, rekao je.

„Razmišljanje o tome kako bi taj kapital mogao podržati prihode za penziju, bilo putem alata za dugoročno planiranje poput obrnutih hipoteka u budućnosti ili drugih načina za poboljšanje novčanog toka, pomaže da planovi za penziju budu realističniji i manje zavisni o tome da li sve ide kako treba na tržištima.“

Važno je biti realan, bez panike, rekao je Whiteland.

„Nikad nije tako loše kao što misliš, a nikad nije ni tako dobro kao što se nadaš“, rekao je.

SERBIANNEWS/CANADA

Mrmoti SAD i Kanade u raskoraku: Fil iz Pensilvanije “prognozirao” produžetak zime, Kanadski mrmoti podeljeni

0

HARISBURG/ KVEBEK – Mrmot Fil iz Panksatonija u američkoj državi Pensilvaniji danas je po izlasku iz zimskog skloništa video svoju senku, što bi trebalo da znači da će zima da potraje još šest nedelja, prenose američki mediji.

mrmot, fil

Izvor: Tanjug (AP Photo/Barry Reeger)

Filovu godišnju prognozu i objavu da je video svoju senku preneli su njegovi čuvari u klubu mrmota u Panksatoniju, u zapadnoj Pensilvaniji, prenosi NBC njuz.

Vest su dočekale desetine hiljada ljudi koji su se okupili uprkos veoma niskim temperaturama kako bi čuli godišnju prognozu mrmota.

Uobičajeno je da publika može da izađe na binu i fotografiše se sa Filom nakon njegove prognoze, ali ove godine je spiker rekao da je previše hladno za to i da se njegovi čuvari plaše da ga predugo drže napolju.

Umesto toga, publika je zamoljena da izađe na binu, okrene se i “napravi selfi”.

Kanadski mrmoti podeljeni u prognozi, polovina najavljuje kraj zime, drugi nastavak

Mrmot po imenu Fred Junior u kanadskoj pokrajini Kvebek izašao je danas iz svoje drvene kućice i nije ugledao svoju senku, što prema verovanju znači da se očekuje rani dolazak proleća.

Kako navodi kanadski javni servis CBC, da je mrmot Fred Junior ugledao svoju senku, to bi značilo da bi zima trajala još šest nedelja.

Njegovo predviđanje poklopilo se sa prognozama drugih mrmota u Kanadi uključujući mrmota Vajarton Vilija iz kanadske pokrajine Ontario i Šubenakadi Sema iz Nove Škotske.

Istovremeno, mrmoti Merv iz pokrajine Manitoba, Balzak Bili iz Alberte i Van Ajlend Vajolet iz Britanske Kolumbije prognozirali su nastavak zime, navodi portal Now Toronto.

Gradonačelnik opštine Sen-Terez-de-Gaspe, odakle je mrmot Fred Junior, izjavio je da Fred ima najbolju stopu tačnosti među mrmotima u Severnoj Americi, ali je dodao da su ulozi simbolični, jer životinja ima pedeset odsto šanse da pogreši.

Prema rečima portparolke mrmota Freda Rene Lorando, dosadašnja uspešnost predviđanja iznosi oko 75 odsto, ali je navela da prognoza ranog proleća uvek nosi dozu neizvesnosti, jer bi to značilo otopljenje već do 21. marta, kada “zima često još traje”.

“Videćemo šta će se dogoditi i da li ćemo uspeti da zadržimo dosadašnji prosek”, rekla je Lorando.

Dan mrmota se obeležava 2. februara još od 19. veka, a prema dugogodišnjoj tradiciji, očekuje se da ove životinje predvide kada nastupa prolećno vreme.

Nakon premijere filma “Dan mrmota” 1993. godine, u kojem je glumio Bil Marej, ove manifestacije postale su još popularnije.

SERBIANNEWS/CANADA

Rekordna zarada za dokumentarac o Melaniji Tramp prvog vikenda prikazivanja

0
man in black suit standing beside woman in black dress

Dokumentarni film o prvoj američkoj dami Melaniji Tramp mogao bi tokom vikenda da ostvari zaradu od osam miliona dolara od prikazivanja u bioskopima, što je najveća ostvarena zarada na početku prikazivanja nekog dokumentarca u Sjedinjenim Američkim Državama tokom više od jedne decenije.

Melanija Tramp (Foto:  EPA/SARAH YENESEL, ilustracija) -

Melanija Tramp (Foto: EPA/SARAH YENESEL, ilustracija)

Svjetska premijera filma “Melanija” održana je u petak, a gledaoci su u najvećem broju bile žene i stariji od 55 godina koji su filmu donijeli 70 odsto prihoda.

Kako navodi “Holivud reporter”, film je postigao veliku popularnost među konzervativcima u južnim američkim saveznim državama, a posebno ženama starijim od 55 godina, koje su činile 72 odsto publike na premijeri.

Prethodno je medijska kompanija Pak, pozivajući se na podatke američke istraživačke kompanije Nacionalna istraživačka grupa, tvrdila da bi dokumentarac, sa ukupnim budžetom od 75 miliona dolara, mogao da zaradi oko pet miliona dolara tokom prvog vikenda prikazivanja u SAD i Kanadi.

Film, koji je snimila kompanija Amazon MGM Studios, a režirao Bret Ratner, prati život prve dame prije inauguracije američkog predsjednika Donada Trampa 2025. godine, od njenog doma u kuli Tramp u Njujorku do imanja Mar-a-Lago u Palm Biču, i bilježi trenutke iza kulisa u Bijeloj kući, prenosi Foks njuz.

Dokumentarac, koji je premijerno prikazan u četvrtak uveče, debitantski je projekat nove filmske produkcijske kuće prve dame, Muse Films.

Prije premijere, koja je održana u Tramp Kenedi centru u Vašingtonu, Tramp je rekao da je prva dama otvorenija u ovom mandatu.

Dokumentarac “Melanija” se fokusira na posao prve dame, njene filantropske napore i njen porodični život dok se pripremala da drugi put postane prva dama Amerike.

Dodijeljene Gremi nagrade, među najboljima Lejdi Gaga, Bili Ajliš, Kendrik Lamar

0
a number of oscar statues on a table

Održana je dodjela Gremi nagrada 2026. u Los Anđelesu, a ceremoniju je vodio Trevor Noa, koji je šesti put bio domaćin ovog muzičkog događaja.

Gremi nagrada (Foto: EPA/CHRIS TORRES) -

Gremi nagrada (Foto: EPA/CHRIS TORRES)

Priznanje za album godine osvojio je “Bad Bunny” za album Debí Tirar Más Fotos, a za Record of the Year proglašena je pjesma “Luter”, koju izvode Kendrik Lamar i SZA.

Nagradu za najbolju pjesmu godine osvojili su Bili Ajliš i njen brat Fines O’Konel za numeru Wildflower. U kategoriji najboljeg novog izvođača priznanje je dobila Olivija Din.

Inače, Kendrik Lamar je ove godine imao najviše nominacija  ukupno devet.

Slijedili su ga Lejdi Gaga, kao i producenti Cirkut i Jack Antonoff, sa po sedam nominacija. Šest nominacija osvojili su Bad Bunny, Leon Tomas i Sabrina Karpenter.

Nagradu za Producenta godine osvojio je Cirkut, dok je Emi Alen proglašena za Tekstopisca godine.

Pop, rok, dens…

U pop kategorijama, nagradu za najbolji pop vokalni album dobio je album Mayhem – Lejdi Gaga. Za najbolju pop solo izvedbu nagrađena je pjesma Mesi – Lole Јang.

Numera End of Summer (Tejm impala) odnijela je nagradu u dens i elektronskim kategorijama, kao najbolji dens/elektronik rikording, a Abracadabra Lejdi Gage proglašena za najbolju dens pop pesmu.

Album Never Enough (Turnstile) proglašen je za najbolji rok album, dok je The Cure osvojio nagradu za najbolji alternativni album sa izdanjem Songs of a Lost World.

Kada je riječ o R&B muzici, Leon Tomas je trijumfovao sa albumom MUTT, koji je proglašen za ajbolji album u toj kategoriji.

Nagrade su dodijeljene u više od 90 kategorija, obuhvatajući pop, rok, rep, R&B, elektronsku, latino, kantri i alternativnu muziku.

Uoči dodjele Gremi nagrada, na posebnoj ceremoniji dodijeljene su Gremi nagrade za životno djelo.

Otvoreni 19. “Dani zime na Kozari”

0
trees covered with snow during daytime

Na Mrakovici je održana 19. privredno turistička organizacija ”Dani zime na Kozari”. Ove godine rekordan broj ekipa i odlična atmosfera među učesnicima gastronomskih i sportskih takmičenja.

Prijedor - "Dani zime na Kozari" - Foto: SRNA

Prijedor – “Dani zime na Kozari”Foto: SRNA

Organizator je Turistička organizacija Prijedor, uz pomoć Nacionalnog parka Kozara, Turističke organizacije Srpske i potkozarskih opština i gradova. Cilj je promovisati Kozaru i njene turističke potencijale.

– Dobar domaći grah, domaće suvo meso, domaće kobasice – kaže Marko Lukić iz Donjih Podgradaca.

I ne može da bude loše, kaže Marko iz Donjih Podgradaca. Dok se kuvao grah, pekao se hljeb. Dobitna kombinacija za minus na planini.

– Kuvamo tu grah, to je od nas malo da podijelimo narodu da se pojede nešto. Donijeli smo i peć, pečemo domači kruh. Poslužićemo vruć grah i domaću vruću pogaču – kaže Marko.

Ekipa iz Donjih Podgradaca jedna je od 30 koje učestvuju na 19. ”Danima zime na Kozari”. Privredno turistička manifestacija najmasovnija je do sada. Kulinarska i sportska takmičenja su formalnost. Najvažnije je druženje i zato se rado dolazi na Mrakovicu.

– Dani su ovdje fenomenalni, ko nije bio zaista treba da dođe da nas bude još i više, da se vide narod i običaji – rekao je Željko Crnomarković iz Lovačkog društva ”Fazan” iz Stare Pazove.

Uživaju gosti ali i domaći. Na planinu su došli iz svih potkozarskih opština i gradova. Svake godine je, kažu, sve bolje.

– Zaista je velika razlika prije i sad. Vidi se jednostavno više ljudi, ljepše druženje, svi smo se nekako ujedinili što mene jako raduje – rekla je Indira Kapetanović iz Planinarskog društva Mrakovica.

Zadovoljni su i u Izviđačkom odredu ”Dr Mladen Stojanović” Prijedor.

– Djeluje ponekad malo kao vašar ali onaj lijepi na kojem se svi lijepo zabavimo, malo probavamo, družimo i napravimo pozitivnu atmosferu – naveo je Ernest Badnjević iz Izviđačkog odreda ”Dr Mladen Stojanović” Prijedor

I to je ono što, između ostalog, krajišku planinu čini primamljivom.

– Kozara je privlačna za svakoga, nuidi brojne sadržaje a ova manifestacija je tradicija, istorija, gostoprimstvo, gastronomija, sve na jednom mjestu i svake godine privlačno sve većem broju učesnika ali i posjetilaca koji rado vole da dođu i provedu vikend na Kozari – ističe Dijana Aramanda, direktor Turističke organizacije Prijedor.

U vikendu na planini uživaju i brojni gosti iz Srbije. Među njima su predstavnici nekoliko turističkih organizacija sa kojima sarađuju lokalne. Hvale prirodne ljepote i potkozarsko gostoprimstvo. Obećevaju da dolaze dogodine, na jubilarne 20. Dane zime na Kozari.

Treći godišnji ekonomski forum “Rusija-Balkan u arhitekturi multipolarnog svijeta. Perspektive ekonomske integracije”

0
A conference room set up for a meeting.

Otvorene su registracije za Treći godišnji ekonomski forum “Rusija-Balkan u arhitekturi multipolarnog svijeta. Perspektive ekonomske integracije”.

Treći godišnji međunarodni forum (Foto: balkanforum.ru) -

Treći godišnji međunarodni forum (Foto: balkanforum.ru)

Registracija se zatvara 26. februara 2026. godine. Broj mjesta je ograničen.

Glavni cilj foruma je uspostavljanje i unapređenje komunikacione platforme za ekonomsku saradnju između regiona Ruske Federacije i regiona Balkanskog poluostrva.

Forum će se 2026. godine održati tokom dva dana: plenarna sjednica 13. marta i jedinstvena strateška sesija o interakciji između ruskih i balkanskih regiona 14. marta. Događaj će se fokusirati na različite aspekte odnosa Rusije sa njenim balkanskim partnerima: Logistički izazovi u bilateralnoj saradnji usred zapadnih sankcija, potencijal Rusije kao centra moderne ekspertize u digitalizaciji i novim tehnologijama, izgledi za lokalizaciju uspešnih balkanskih poslovnih projekata u ruskim regionima i druga hitna pitanja.

Forum se održava od 2024. godine i već se etablirao kao jedna od vodećih međunarodnih platformi za razmatranje ekonomskih i humanitarnih pitanja u rusko-balkanskoj saradnji.

 Tokom ovog perioda, više od 200 delegata iz regiona Ruske Federacije, balkanskih država i zemalja Istočne Evrope učestvovalo je u događajima: predstavnici diplomatskog kora, Privredne komore, preduzeća, javne ličnosti, političari, prosvetni radnici i rukovodioci i zaposleni u medijima.

Vučić: Srbija bi prva u Evropi mogla imati fabriku humanoidnih robota

0

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je nakon sastanka sa predstavnicima kineske kompanije “Adžibot inovejšn” u Beogradu, da bi Srbija mogla biti prva zemlja u Evropi koja će otvoriti fabriku humanoidnih robota.

Aleksandar Vučić (foto: TANJUG/ VLADIMIR ŠPORČIĆ/ bg) -

Aleksandar Vučić (foto: TANJUG/ VLADIMIR ŠPORČIĆ/ bg)

– Mi od sutra radimo plan za otvaranje ove fabrike. Lično ću biti uključen u to. Ako riješimo sve naše probleme biće to najveća investicija u Srbiji ikad. Prvi u Evropi da proizvodimo robote. To je primjenjena vještačka inteligencija i tu nisu u pitanju samo softveri, već i hardver – rekao je on novinarima nakon sastanka.

Vučić je naveo da je plan da Srbija do 2030. godine ima 50 kompanija u kojoj će zajedno raditi ljudi i roboti.

On je naveo da će o svemu pričati sa predsjednikom Kine Si Đinpingom i da očekuje pomoć Srbiji i u ovoj oblasti.

Vučić je prije sastanka prisustvovao prezentaciji robota kompanije “Adžibot inovejšn” u Kineskom kulturnom centru.

Ostojić: U fokusu materijalni položaj penzionera i radnika u Srpskoj

0

Materijalni položaj penzionera i radnika u Srpskoj u fokusu su rada novog resornog ministra Radana Ostojića. To je potvrđeno i u odvojenim susretima Ostojića sa predstavnicima Udruženja penzionera i Saveza sindikata. Tokom prve radne posjete ovim organizacijama otvorene su brojne teme na kojima će se zajedničkim snagama tražiti rješenja u predstojećem periodu.

Radan Ostojić sa predstavnicima penzionera - Foto: RTRS

Radan Ostojić sa predstavnicima penzioneraFoto: RTRS

Penzioneri u Srpskoj mogu da računaju na podršku Vlade i u narednom periodu. Sva pitanja koja ih tište stavljena su na dnevni red. I što je još bitnije, postignut je konseznus u vezi sa njihovim rješavanjem.

– Prvo pitanje je bio materijalni položaj, što je osnovn. Nadamo se da će i ove godine biti i jedno vanredno povećanje penzija osim ovog redovnog usklađivanja koje je bilo 1. januara ove godine – izjavio je predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske Ratko Trifunović.

U ovoj godini više penzionera imaće pravo na banjsku rehabilitaciju. I to za 50 odsto više nego u prošloj godini. Radiće se, uvjerava ministar rada i boračko-invalidske zaštite Radan Ostojić, na poboljšanju materijalnog položaja, prioritetne kategorije građana koja je dala ogroman doprinos stvaranju i odbrani Republike Srpske.

– Sve ono što možemo da im pomognemo, mi ćemo da pomognemo. Što se tiče resornog ministarstva, naše obaveze koje postoje prema udruženju, u ovoj godini, resorno ministarstvo će realizovati kako je to budžetom planirano. Sve što dodatno budemo mogli, sigurno ćemo učiniti prema ovoj kategoriji lica – naglasio je Ostojić.

Unapređenje rada i radnih odnosa, takođe su jedan od prioriteta u radu novog resornog ministra. Zbog toga su na sastanku sa Savezom sindikata Srpske, otvorena pitanja, koja treba prioritetno rješavati.

– Segment rada, radnih odnosa mora da bude unaprijeđen, mora sa bude podignut na veći nivo, jer bez radnika, bez njihovih doprinosa u ekonomskom smislu nema ni napretka – tvrdi Ostojić.

U fazi usaglašavanja je memorandum koji bi Sindikat trebalo da potpiše sa Vladom, a kojim će biti realizovana brojna pitanja započeta u prethodnom periodu. Za sindikat, prioritet je zadržati radnike, urediti rad nedjeljom, obezbijediti adekvatnu zaštitu na radu.

– Moramo zadržati naše radnike u Republici Srpskoj. Očuvanje radnika je prioritet, a da bi se to ostvarilo, moramo povećati plate i poboljšati uslove rada – kaže Goran Stanoviić, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske.

Sindikat je kao cilj zacrtao i sprečavanje nekontrolisanog rasta cijena. O tome su razgovarali i sa novim ministrom trgovine i turizma Nedom Puhovcem. Puhovac je stava da institucije, sindikat i poslovna zajednica treba da zajedno kreiraju održive i svrsishodne mjere.

Rukometaši Danske novi prvaci Evrope

0
man holding ball while jumping near three mne

Rukometaši Danske osvojili su titulu šampiona Evrope, pošto su večeras u finalu na domaćem terenu u Herningu savladali Njemačku rezultatom 34:27 (18:16).

Rukometaši Danske (Foto: EPA/HENNING BAGGER) -

Rukometaši Danske (Foto: EPA/HENNING BAGGER)

Danci su stigli do treće titule, prve posle Beograda 2012. i ponovili podvig Francuza jer su objedinili evropsku, svjetsku i olimpijsku titulu.

Najefikasniji akter finala je bio Simon Pitlik sa osam golova, dok su Matijas Gidsel i Јohan Hansen postigli po sedam.

Kod Nijemaca Јohanes Gola, Marko Grgić i Јuri Knor upisali su po pet golova.