Kandidati iz celog sveta će od Komiteta za svetsku baštinu Uneska, čija proširena 47. sednicu u Parizu, traje do srede 16. jula, saznati da li je prepoznatna izuzetna vrednost njihovih znamenitosti u kulturi i prirodi. Srbija trenutno ima pet zaštićenih i 11 lokaliteta na listi u procesu potvrđivanja statusa. Koji lokaliteti bi mogli još da se nađu na listi Svetske baštine za Jutarnji program je govorio dr Goran Milašinović, predsednik Nacionalne komisije za saradnju sa Uneskom.
Prvi zaštićeni lokaliteti iz Srbije bili su Stari Ras i Sopoćani, upisani na trećoj sesiji Uneska 1979. godine. Našu zemlju su već posetile komisije Uneska koje su proveravale Smederevsku tvrđavu i Đerdap, kao kandidate za listu. Od 2021. godine, Srbija je navela jedanaest lokaliteta za koje Vlada Srbije namerava da aplicira za upis u Svetsku baštinu.
Doktor Goran Milašinović ističe da Smederevsku tvrđavu nismo kandidovali kao tvrđavu, već kao poslednju prestonicu srpskih vladara, što ima potpuno drugi ugao.
„Sva dokumentacija koja je bila neophodna za nominaciju je poslata. I mi smo dobili obaveštenje iz Uneska da su primili dokumentaciju. Kad dobijemo takvo obaveštenje, a ne unapred odbijanje ili neki komentar koji je negativan, mi znamo da su nam dobre šanse“, navodi dr Milašinović.
Kada je reč o Đerdapu, on se nalazi na Uneskovoj listi svetskih geoparkova od 2020. godine. Posle četiri godine uobičajen je postupak revalidacije prostora kako bi se ustanovilo kako se njime upravlja, dodaje gost Jutarnjeg programa.
Uneskova lista svetske baštine
Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu više od 50 godina označava i brine o mestima od izuzetne univerzalne vrednosti za kulturnu ili prirodnu baštinu. Ova mesta nominuju se od strane zemalja potpisnica Konvencije o Svetskoj baštini, ustanovljene 1972. godine.
U Srbiji, četiri od pet zaštićenih lokaliteta su iz srednjovekovnog perioda, dok je Gamzigrad iz antičkog. To su Gamzigrad – Romulijana, srednjovekovni spomenici na Kosovu i Metohiji, Stari Ras sa Sopoćanima, Studenica i stećci – srednjovekovni nadgrobni spomenici koji su transnacionalni upis, koje Srbija deli sa tri susedne zemlje.

