16.6 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 946

Politika: Er Srbija zbog pritisaka smanjuje broj letova za Moskvu

0

Er Srbija je preuzela slotove ruskog Aeroflota i trenutno ima 15 letova nedeljno ka Moskvi, ali će se, zbog pritisaka koji poslednjih dana stižu iz Evrope, vratiti na “fabrička podešavanja”, objavila je “Politika”.

To znači da će Er Srbija saobraćati do Moskve osam puta nedeljno i eventualno dva puta do Sankt Peterburga u vidu čarter leta, kao pre ukrajinske krize.

Navodi se da avionsku kartu iz Beograda do Moskve za mart nije moguće kupiti.

Er Srbija iskoristila „rupu“ na nebu Evrope, može li zbog toga snositi posledice

U jednom trenutku juče rano ujutro su se na sajtu Er Srbije pojavile karte za ovu sedmicu po ceni od oko 140.000 dinara, u jednom smeru, ali su za nekoliko minuta rasprodate. Kome se ne žuri, može da kupi kartu za sredinu aprila po ceni od 27.000 do 42.000 dinara, ako uspe da se ukrca na avion, jer će broj letova po svemu sudeći biti ograničen.

Sankcije koje su evropske zemlje uvele ruskim avio-kompanijama, odnosno zabranile da ruski avioni koriste vazdušni prostor EU zbog invazije na Ukrajinu i kontrasankcije koje je Rusija uvela kompanijama iz tih zemalja, od Srbije su nenameravano napravile jedinu zemlju čija avio-kompanija može nesmetano da saobraća izmedju evropskih destinacija i Rusije, piše “Politika”.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će za nekoliko dana Er Srbija imati ponovo samo jedan let dnevno za Moskvu jer se vodi hajka protiv Srbije u kojoj se navodi da je Beograd udvostručio avione za Moskvu, da zaradjuje na “ukrajinskoj krvi”.

Novi grb fudbalske reprezentacije Srbije

0

Novi grb fudbalske reprezentacije Srbije inspirisan je tradicionalnim motivima i simbolima naše zemlje kroz istoriju

Usvojen je grb koji će krasiti novi dres svih reprezentativnih selekcija Srbije.

Institucionalni, dosadašnji grb Saveza, ostaje kao zvanični grb FSS, a novi grb će biti novi simbol sa kojim će se indentifikovati navijači i krasiće dres svih selekcija FSS. Ovo odvajanje grbova urađeno je na preporuku UEFA i to je trend koji su pratile mnoge evropske reprezentacije.

Novi grb fudbalske reprezentacije Srbije inspirisan je tradicionalnim motivima i simbolima naše zemlje kroz istoriju: dvoglavi beli orao, ocila, ljiljani, crveni štit… Iz svakog perioda uzeto je po nešto i predstavlja miks naših najistaknutijih i najprepoznatljivijih simbola.

Navijači izglasali Mitrovića

0

Srpski golgeter proglašen za najboljeg fudbalera Čempionšipa prošlog meseca.

Glasanje je organizovalo Udruženje profesionalnih fudbalera u Engleskoj, a najviše simpatija navijača za partije u februaru pobrao je napadač Fulama.

Najbolji strelac u istoriji srpske reprezentacije, Aleksandar Mitrović, na šest utakmica postigao je isto toliko golova i igrao ključnu ulogu u povećavanju prednosti najstarijeg londonskog kluba u odnosu na ostale timove.

Fulam je prvi na tabeli sa 77 bodova, tj ima 12 više od prvog pratioca Bornmuta, mada „Trešnjice“ imaju dve utakmice manje.

Mitrović je i vodeći „poenter“ drugog po rangu takmičenja, sa 35 golova, a prvi pratilac mu je Darijus Solanke iz Bornmuta (21).

Takođe, niko pre bivšeg špica Partizana, Anderlehta i Njukasla nije u najjačoj drugoj ligi nije iskoristio više šansi u jednoj sezoni, a Mitrović do kraja prvenstva ima priliku i da pojača taj rekord.

Već u večerašnjem duelu sa Vest Bromvičom.

Košarkaši Partizana protiv starog poznanika

0

Košarkaši Partizana od 20:30 sati dočekuju u hali “Aleksandar Nikolić” francuski Metropolitans u 15. kolu grupe A Evrokupa.

“Posle dobre igre i pobede protiv Budućnosti u Podgorici nadamo se da to možemo da ponovimo. Igramo protiv tima koji igra izvanredno, koji je i u prvoj utakmici protiv nas pokazao kvalitet, kao što i pokazuje u Evrokupu i francuskom prvenstvu. Očekujemo izuzetno tešku utakmicu, a ono što bih zaista voleo je da navijači ponovo dodju i podrže nas da napravimo što bolji rezultat i u Evrokupu”, rekao je Obradović.

Fudbaleri Partizana otputovali u Holandiju – bez trojice bitnih

0

Fudbaleri Partizana optputovali su u Holandiju, gde će u četvrtak igrati revanš meč osimine finala Lige konferencija protiv Fejenorda.

Oni će putovati direktnim letom od Beograda do Amsterdama, a konferencija za medije je zakazana za 18:30 nakon pristizanja u Roterdam.

Na put Roterdama krenuli su: Aleksandar Popović, Nemanja Stevanović, Milan Lukač, Marko Živković, Nemanja Miletić, Mihajlo Ilić, Sinša Saničanin, Bojan Ostojić, Slobodan Urošević, Miloš Jojić, Marko Jevtović, Saša Zdjelar, Milan Smiljanić, Lazar Marković, Nikola Terzić, Aleksandar Lutovac, Lazar Pavlović, Samed Baždar, Kvinsi Menig, Nemanja Jović, Filip Holender Rikardo Gomeš.

Dakle, na spisku nema štopera Igora Vujačića zbog kartona, Bibarsa Natha zbog povrede i Marka Milovanovića kom je neposredno pred polazak utvrđeno da je pozitivan na koronavirus.

Fudbaleri Partizana u prvom meču u Humskoj izgubili su 5:2.

ROSU upala u više srpskih kuća na Brezovici, u Štrpcu, Sevcu…

0

Više do zuba naoružanih i maskiranih pripadnika kosovske policije ROSU, upalo je jutros nešto pre šest sati u više srpskih kuća na Brezovici, u Štrpcu, Sevcu…
Oni su istovremeno upali i u zgradu Privremenog organa opštine Štrpce i prema informacijama sa terena i dalje se nalaze u pomenutim objektima, saopštio je direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju dr Petar Petković.

Do ove akcije, naglašava, dolazi dan pred obeležavanje Pogroma nad srpskim narodom na KiM 17. marta 2004. godine i pokazuje da akcija nema veze ni sa kakvom navodnom borbom protiv korupcije nego je jedini cilj da se zastraši srpski narod, unese nemir u srpske sredine i preostali Srbi na ovaj način proteraju sa svojih vekovnih ognjišta.

U prilog tome svedoči i činjenica da su albanski političari i prethodnu akciju tempirali na Badnji dan, baš uoči obeležavanja Božića, najvažnijeg praznika Srba, rekao je Petković.

“O najnovijoj provokaciji usmerenoj prema Srbima na KiM, obavestićemo i sve međunarodne predstavnike jer takozvani obračun s korupcijom ne sme biti izgovor za zastrašivanje i maltretiranje srpskog naroda koji ionako živi u otežanim i specifičnim uslovima”, naveo je Petković.

Prosečna cena nekretnine u Kanadi dostigla 816.720 dolara, što je povećanje od 20% u odnosu na prošlu godinu

0

Cena prosečne kanadske nekretnine dostigla je 816.720 dolara u februaru, što je najviši nivo u istoriji, prema kanadskom udruženju za nekretnine.

Grupacija, koja predstavlja 100.000 agenata u prometu nekretninama širom zemlje, saopštila je u utorak da je to bio drugi najprometniji februar ikad, za prodaju nekretnine, odmah iza rekordnog februara prošle godine.

Oko 58.209 domova promenilo je vlasnika tokom meseca, a rast broja novih oglasa u drugoj polovini meseca ukazuje na to da bi se zamah mogao preneti na snažnu prodaju i u martu.
Prosečna prodajna cena od 816.720 dolara je povećanje od 20% u odnosu na prošlogodišnji nivo.

CREA kaže da prosečna prodajna cena može dati pogrešnu sliku, jer je iskrivljena prodajom na velikim i skupim tržištima kao što su Toronto i Vancouver. Jednostavnim uklanjanjem ta dva grada iz brojeva u proseku se sve smanuje za više od 178.000 dolara, napominje grupa trgovaca nekretninama, zbog čega u tabeli daje drugi broj, broj poznat kao indeks cena nekretnina, kako bi se prilagodio obimu i vrsti stambenog prostora koji se prodaje.

Ali i taj pokazatelj raste najbržim tempom u istoriji, za 29 % u odnosu na prošlu godinu. Porastao je za 3,5 % samo u mesecu februaru, što je ujedno i najveći mesečni skok do sada.
Pandemija je imala kontra uticaj na kanadsko stambeno tržište. U martu i aprilu 2020. godine, obim prodaje i rast cena usporili su do puzanja, jer su kupci reagovali na neizvesnost držeći svoje novčanike zatvorenim. Ali u skoro dve godine od tada, tržište je bilo u potpunom rascepu, s rekordno niskim troškovima zaduživanja, koji su zadržani da bi se stimulisala privreda kroz pandemiju, podstičući dosad nezasitnu potražnju za stambenim objektima.

Grozničavi zahtevi
Za one koji se nalaze u groznici talasa potražnje, ludilo može biti ogromno, zbog čega neki kupci pribegavaju nekim nekonvencionalnim metodama samo da bi ušli na tržište.
Lauren Schreiber i njen suprug već neko vreme bezuspešno traže dom za sebe i svoje dvoje dece. S obzirom da prosečne cene u Torontu gde žive, kuće premašuju milion dolara, oni su se u više navrata zatekli da nadmašuju ponudu za kuće, čak i kada nude znatno više od tražene cene.

Njihov budžet je tanak, zbog čega rade sa kompanijom Ourboro koja pomaže potencijalnim kupcima da dođu do gotovine za učešće.
Međutim, postoji kvaka, u zamenu za pomoć, Ourboro dobija vlasnički udeo u kući i ima pravo na udeo u dobiti kada vlasnik prodaje.

“Ustupak je ići u kupovinu kuće sa vezanim obavezama, ali da bismo to postigli, ovo je ono što moramo učiniti”, rekao je Schreiber.
Iako plan nije bez rizika, s dvoje dece u skučenom stanu, Schreiber kaže da su zahvalni na svakoj pomoći koju mogu dobiti.

„Godinama gledamo kako se naši prijatelji i komšije napreduju“, rekla je ona. “Želimo i mi da napredujemo i, da i mi možemo imati određenu sigurnost i pustiti korene.”

Koncept nije nov. Druge kompanije, uključujući Options For Homes, godinama su koristile sličan model, sklapajući ugovore s kupcima da povećaju uplate u zamenu za vlasničke udele u nekretnini koje vlasnik može otkupiti kada ga proda ili ranije ako želi. Za razliku od Ourboroa, Options For Homes je stvarni investitor koji takođe gradi nekretnine.

Heather Benway iz Torontona radila je sa Options dva puta na kupovini dva stana u proteklih 15 godina. “Ne samo ulaganje u mlade, već i učenje kako pravilno planirati budžet i uštedeti u tim godinama je napravilo ogromnu, ogromnu razliku za mene”, rekla je u intervjuu.
Takve nekonvencionalne metode su možda dobro funkcionisale za Benway, ali na kraju, današnje visoke cene su naduvane rekordnim iznosima jeftinog zaduživanja.

I svaki vlasnik sa kreditom trebao bi se pripremiti za obračun na tom frontu, jer je banka Kanade upravo podigla referentnu kamatnu stopu prvi put u dve godine.
Ekonomisti kažu da bi ove godine moglo doći do nekoliko povećanja kamatnih stopa, što bi stopu centralne banke podiglo na dva procenta.
Zbog toga bi “narednih nekoliko meseci moglo biti važno”, rekao je ekonomista Banke Montreala Robert Kavčić. “Potražnja je pojačana očekivanjima rasta cena i poslednjim pokušajima da se zadrže niske stope na kredite,” rekao je on. “Ali osećaj se može promeniti u žurbi, a ovo tržište bi moglo vrlo brzo pronaći ravnotežu u trenutku kada oseti niže cene.”

Vruće tržište u naftnoj provinciji
Cene su gotovo svugda vrele u celoj zemlji, ali Kavčić je rekao da se čini da se jedan deo posebno zahuktava: Calgary.
Referentne cene u gradu porasle su na godišnjem nivou za skoro 35 % u poslednja tri meseca, rekao je on. “Najbrži rast od burnih dana 2006. Relativna pristupačnost i nafta od 100 dolara jasno su privukli investitore na to tržište.”
Iako vruće, prosečna cena u gradu je i dalje relativno pristupačna, što je privuklo kupce poput Nathaly i Rob Turnera da se nedavno presele u grad. Oni su bili u potrazi za kućama u Ottawi gde su živeli i radili prošle godine, i neprikidno su se suocavali sa van njihovog domašaja, dok su mogli uštedeti samo za učešće.
„Svaki put kada pokušamo da generišemo depozit da bismo zaista ušli na tržište, on je svaki put manji od onoga što smo zapravo mogli da priuštimo“, rekao je Rob za CBC u intervjuu. “Svaki put kada bismo dali ponudu, kuće bi se prodale za 100.000 dolara ili 150.000 dolara više od tražene cene.”

Kada se ukazala prilika da se presele u Kalgari zbog posla, iskoristili su priliku i sa zadovoljstvom su otkrili da je gradsko tržište nekretnina pristupačnije u poređenju sa onim odakle dolaze. Referentna cena nekretnine u Calgary-ju je nešto više od 487.000 dolara, kaže CREA, naspram više od 718.000 dolara u Ottawi.

“Definitivno nam je veliko olakšanje, što sada možemo posedovati dom i imati mesto koje možemo nazvati svojim”, rekla je Nathaly.

SERBIANNEWS/CANADA

Kanađani su među “najbrojnijim borcima “u ukrajinskoj legiji stranaca

1

Kanađani su trenutno “jedna od najbrojnijih nacija” zastupljenih među borcima u ukrajinskoj legiji stranaca, rekao je portparol legije za CTV National News.

Dopisnik CTV National News Daniele Hamamdjian razgovarala je sa Damienom Magrouom, predstavnikom međunarodne legije odbrane Ukrajine, o ciljevima jedinice i šta ona očekuje od svojih regruta.

Iako Magrou kaže da ne može komentirasati koliko se ljudi pridružilo legiji, potvrdio je da Kanađani, mnogi ukrajinskog porekla, čine jednu od najvećih grupa u jedinici nakon Sjedinjenih Država i Britanije.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski najavio je formiranje međunarodne legije krajem februara, nekoliko dana nakon što je Rusija započela invaziju na zemlju.

Neki Kanađani su od tada odlučili da putuju u Ukrajinu kako bi se borili uz ukrajinske snage.

Ukrajinska vlada procenjuje da se oko 20.000 stranaca pridružilo legiji, većinom iz zapadnih zemalja.
“Dakle, naši radni procesi su takvi da ako ljudi nemaju vojno iskustvo, ako ne znaju pravila angažmana, ako nemaju osnovno znanje međunarodnog humanitarnog prava, njima nije mesto u legiji”, rekao je Magrou , uz napomenu da su popunjene sve neborbene uloge podrške.

“Zato ćemo vam se zahvaliti na njihovoj ponudi i poslaćemo ih kući.”

Magrou kaže, dok su se neki, uključujući i njega samog, bez vojne obuke, pridružili pomoćnom osoblju legije, sada, kaže, odbijaju se svi koji žele da se pridruže, a nemaju vojno iskustvo.

“Sada imamo tim za podršku sa punim osobljem i ne trebaju nam više ljudi bez vojnog iskustva,” rekao je.

“Ono što nam treba su iskusni, iskusni borci.”

OVO NIJE IZVIĐAČKI KAMP
Neki koji su se pridružili legiji odlučili su da odu kući, što Magrou kaže, da komanda legije razume.

Iako regruti potpisuju ugovor o ostanku za vreme trajanja ukrajinskog vanrednog stanja ili dok je zemlja u ratu, on kaže da nikome nisu uzeti pasoši i da oni koji žele otići, iz ličnih ili drugih razloga, neće biti zadržani protiv njihove volje.

“Neki ljudi dođu u Ukrajinu i žele da se bore, na čemu smo veoma zahvalni, ali neki ljudi izgleda imaju utisak da,  samo treba da dođu ovde, a mi ćemo im dati pušku i poslati ih odmah u borbu. To nije način koji funkcioniše u organizaciji poput vojske koja ima procedure, koja ima sisteme i moramo se pobrinuti da legija kao organizacija funkcioniše adekvatno i da je u stanju da napravi razliku na frontu”, rekao je Magrou.

Komentarišući ruski napad na vojni objekat u zapadnoj Ukrajini u kojem je u nedelju poginulo 35 ljudi, Magrou kaže da niko iz legije nije pogođen, ali su neki ipak odlučili da odu nakon toga.

U napadu je, međutim, povređen jedan Kanađanin, navodi organizacija Fight For Ukraine.

“To je ratna zona, nije kamp za odmor”, rekao je Magrou.

“Učinićemo sve što možemo da zaštitimo naše momke, to je razlog zašto smo stvorili ovu legiju, da to učinimo u strukturisanim okvirima, ali ne možemo garantovati ničiju sigurnost. To je ratna zona.”

U međuvremenu, neki sa kojima je CTV National News razgovarao kažu da su frustrirani sporim tempom kojim se legija kreće.

Magrou je priznao da su neki od ovih pojedinaca otišli svojim putem, ali je naglasio da vojska ne može odgovarati za sigurnost stranih boraca koji se pridružuju dobrovoljačkim bataljonima.

“Ako ljudi ne mogu imati strpljenja da čekaju da se formiraju u odgovarajuće jedinice i vodove koji imaju odgovarajuće komande, koji su propisno opremljeni, onda bi mogli otići negde samostalno, ali ja to ne bih savetovao”, rekao je.

Upitan o tome da neke vlade, uključujući i Kanadu, savetuju svoje građane da ne putuju u Ukrajinu, Magrou kaže: “ljudi su odrasli, mogu sami donositi odluke”.

“Postoji razlog zašto je Zelenski tražio pomoć. To je zato što nam je potrebna sva pomoć koja možemo dobiti. Svi vidimo slike na frontu svaki dan i ako ljudi misle da mogu napraviti razliku, ako imaju borbeno iskustvo, onda neka nam se pridruže“, rekao je on.

“Ono što vam vaša vlada savetuje da radite ili ne činite nije zapravo na legiji da komentariše. Očigledno je da razumem da su zapadne vlade zabrinute za sigurnost svojih građana. Bilo bi im mnogo lakše da niko ne ide. ”

SERBIANNEWS/CANADA

Nove dogme inficiraju naš obrazovni sistem

0

Očekivalo se da će sa opadanjem centralnog uticaja religije sa ogromnim zagrljajem sekularizma u zapadnom društvu doći do opadanja uticaja doktrina. Doktrine su „istine“ u koje morate verovati, one koje nikada ne smete izazivati ​​i one koje treba nefleksibilno preneti na mlade ljude svom snagom i efikasnošću indoktrinacije.
Crkve su nametnule dogme. Onima koji bi odbacili njihove dogme, prećeno je večnom paklenom vatrom. Prihvati ili budi proklet. Slobodi mislioci prošlih 150 godina, pozvaju na okončanje suvernog držanja religije, eliminaciju svih doktrina i kraj vladavine dogme.

San je bio da se okonča regulacija misli, dopušta sloboda mišljenja i verovanja za sve pojedince. Još uvek sanjate? Religijske dogme možda više nisu na snazi, ali u našem novom i sjajnom 21. veku, zamenjene su dogmama političke korektnosti, socijalne pravde i trojstva: različitosti, uključenosti i jednakosti.

Pretnja papinom ekskomunikacijom više ne drži monarha ili seljaka u strahu. Ali vređanje nove doktrine i dogme, tipa recite uvredljivu reč, prkosite politici identiteta, postavite osobu s “pogrešnom” bojom kože za ulogu u filmu, uhvatite se dok čitate dr. Seussa u javnosti,  ne aplaudirate na insistiranim istinama probuđenog novog ” svetog pisma”, su dela za koje kazna brzo sledi.
Bićete otpušteni, otkazani, vaše knjige će biti uklonjene iz biblioteka. Izbegavaće vas mediji i univerziteti, koji će vas udaljiti s predavanja i zabraniti vam pristup kampusima.

Multinacionalne kompanije koje se javno ne izjašnjavaju da su, u potpunosti prihvatile inkluzivnost i antirasizam i svaku nijansu duge seksualnog identiteta nemilosrdno su anatemisane, pozivaju se na bojkot, urednički tekstovi grme u osudi, a Holivud dahće od užasa.

Svako ko osporava kritičku teoriju i sve njene izdanke, mora se pripremiti da će biti napadan i osuđen kao “rasista” i “fanatik”.

Kako je ta gusta magla represije i insistiranja na istini tako zavladala? Za to je potrebna široka analiza, ali jedan element se može lako identifikovati: sve počinje od škola, školskih odbora i vladinih odeljenja za obrazovanje.
Čitav niz tvrdokornih dogmi o zlu zapadnjačke misli i kulture ušao je u same kosti obrazovnog sistema, koji ima zadatak da pripremi mlade ljude da razumeju i u potpunosti učestvuju u našem društvu.

Prava funkcija obrazovanja, koja je tu da osposobi mlade umove, probudi te umove do njihovog punog potencijala i uvede ih u poreklo i razvoj našeg načina života kroz podučavanje o najosnovnijim intelektualnim funkcijama (stara tri R) —  je zamenjena novim oblikom indoktrinacije, koja želi osigurati da svi misle jednako i da niko ne sme imati drugačije mišljenje.

Čini se da su naši školski odbori zaokupljeni kolonijalizmom, rasizmom, seksualnim identitetom i zaštitom životne sredine, dok umanjuju prioritet tradicionalnim predmetima poput matematike i istorije. Čini se da se sada svi osnovni predmeti tretiraju kao periferni; inkulacije stavova su potisnule otvaranje i obuku umova i razuma.
Zamislite da je, pre nekoliko meseci školski odbor Toronta, otkazao govor jedne žene koju je ISIL zarobio, ali je ona uspela pobeći i osvojila, ništa manje od Nobelove nagrade. Otkazali su nastup te mlade heroine, jer se mislilo da bi njen govor mogao uzburkati islamofobiju! Ovo pokazuje koliko je daleko pao naš obrazovni sistem.

Sve je ovo samo uvod, koji će morati da sačeka i Ontarijski zakon 67, zakon o rasnoj jednakosti u obrazovnom sistemu, koji je, po mom mišljenju, zapanjujuće radikalan, duboko transformišući zakon koji će školski sistem Ontarija, udaljiti od njegove stvarne funkcije, intenzivirajući sva latentna trvenja politike identiteta, podređujući samo obrazovanje, dogmama kritičke teorije rase i dovodeći u putanje profesionalizam školskog sistema.

SERBIANNEWS/CANADA

Rusija uvela sankcije najvišim zvaničnicima Kanade, uključujući i premijera Trudoa

0

Rusija je uvela sankcije i kanadskim visokim zvaničnicima, uključujući i premijera Džastina Trudoa, saopštilo je danas rusko ministarstvo spoljnih poslova.

Na spisku sankcionisanih našla se i ministarka spoljnih poslova Melani Džoli, ministarka odbrane Anita Anand, neki kanadski poslanici i drugi zvaničnici.

Ministarstvo je u saopštilo da je sankcionisanima zabranjen ulazak u Rusiju kao odgovor na sankcije koje je Kanada uvela ruskom rukovodstvu.

Ministarstvo je saopštilo da je ta odluka iznuđen odgovor na neprijateljske akcije kanadskog režima koji je dugo testirao strpljenje Rusije.

Odluka je usledila nakon najave sankcija protiv predsednika SAD Džozefa Bajdena i zvaničnika njegove administracije.