14.5 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 827

Poilievreovi konzervativci trenutno vode, dok liberale sustiže NDP: Nanos

0

Konzervativna stranka Kanade vodi po najnovijem praćenju glasačkih listića agencije Nanos, a Liberali su na drugom mestu nakon pada od 5 % u protekle četiri sedmice.

Konzervativci su tri posto iznad vladajućih liberala, dok je trećeplasirani NDP dobio skoro 6 % više u istom vremenskom periodu.

Nik Nanos, glavni čovek za podatke i osnivač Nanos Research-a, rekao je da Liberalnu stranku Džastina Trudoa “pritiska” nešto što izgleda kao: “nezadovoljni, razočarani, nezadovoljni” liberali koji svoju podršku trenutno prebacuju ka NDP-u.

  •  Za više analiza od Nika i domaćina Michaela Stittlea, poslušajte podcast Trend Line na YouTube- u

“To su trenutno vrlo loše vesti za liberale”, rekao je Nanos u najnovijem podcastu CTV News Trend Line, objavljenom u sredu. Nanos se podsetio na podelu glasača u koju si iskoristili konzervativci Stephena Harpera, koji su osvojili većinu 2011. nakon što je tada rastući NDP predvođen Jackom Laytonom, pomogao da se glasovi podele na levici.

„To je slična scena kao u filmu ‘Povratak u budućnost’,” rekao je Nanos. “Ako ovo potraje, to će biti vrlo dobra vest za Pierrea Poilievrea i konzervativce, ako NDP uradi nešto slično.”

To je “savršena oluja” i za konzervativce i za NDP, rekao je Nanos, dok obe partije “grickaju” podršku liberala.

“Liberali moraju učiniti nešto da uzdrmaju neke od onih progresivnih birača koji se okreću ka NDP-u, kako bi se vratili liberalima”, rekao je. „Ali znaš šta? Upravo sada, Jagmeet Singh bi trebao biti najbolji prijatelj Pierrea Poilieverea. Nikada nećete videti Pierrea Poilievrea kako napada Jagmeet Singha. Želeće da on ( NDP ) dobro nastupi, kako bi se glasovi podelili i kako bi konzervativci uskočili u sredinu i osvojili najviše poslaničkih mesta u Parlamentu.”

SERBIANNEWS/CANADA

Počelo obeležavanje 106. godišnjice iskrcavanja srpske vojske na Krf i Vido

0
srpska vojska u 1 sv. ratu

Na ostrvu Krf, u mestima Ipsos, Dasija, Guvija i Agios Mateos danas je, polaganjem venaca, počelo obeležavanje 106. godišnjice iskrcavanja srpske vojske na jonska ostrva Krf i Vido.

Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitnaja saopštilo je da će centralna državna komemorativna svečanost koju će predvoditi ministarka Darija Kisić biti održana sutra na ostrvu Vido.

Današnju komemorativnu svečanost kod spomenika vojnicima Drugog pešadijskog puka prvog poziva Moravske divizije „Knez Mihajlo” predvodio je državni sekretar u tom Ministarstvu Miodrag Kapor.

On je podsetio da se ove godine obeležava 110. godina od formiranja „Gvozdenog puka”.

Kapor je predvodio je i državnu ceremoniju na mestu iskrcavanja srpske vojske na ostrvo Krf 1916. godine, kod Spomen-ploče u Guviji, kao i komemorativnu svečanost u mestu Agios Mateos, kod spomenika vojnicima Drinske divizije.

Državni sekretar je istakao da je Drinska divizija jedna od najznačajnijih jedinica koja je uvek bila na glavnim pravcima dejstva i podnela veliki broj žrtava za slobodu Srbije.

Ministarstvo dodaje da je kod spomenika Janisu Janulisu u dvorištu seoske crkve, venac položio državni sekratar Zoran Antić, a da je u ime Odbora za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije posthumna plaketa uručena Janisovom unuku, Spirosu Janulisu.

Poštu srpskim vojnicima odale su i delegacije Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, predstavnici opština Centralni i Južni Krf, kao i predstavnici udruženja opredeljenih za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije, kao i grčka udruženja za negovanje tradicija i prijateljstva sa srpskim narodom, kadeti Vojne akademije i studenti Kriminalističko-policijskog univerziteta.

Srbija traži odgovore, Vučić pred celim svetom ogolio licemerje velikih sila

0

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je večeras na Generalnoj debati svetskih lidera, u okviru 77. zasedanja Generalne skupštine UN.

Vučić je, u prenosu koji je praćen širom planete, poručio da Srbija traži jasan odgovor na pitanje: u čemu je razlika između suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine i suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije, koji je grubo narušen.

“Nikada ni od koga nisam dobio racionalan odgovor na to pitanje”, rekao je Vučić u sedištu UN u Njujorku.

Vučić je istakao da  Srbija podržava teritorijalni integritet svih država članica UN, uključujići i teritorijalni integiret Ukrajine, ali i da je uprkos tome što nije nogom kročila na tuđu teritoriju NATO 1999. napao kao suverenu zemlju i to bez odluke Saveta bezbednosti UN.

“Srbija nije nogom kročila na tuđu teritoriju, niti ugrozila teritorijalni integritet ma koje suverene države, da bi bilo ko protiv nje intervenisao ili proveo agresiju, onako kako je to učinjeno 1999. godine”, istakao je Vučić.

To što je po završetku oružanog sukoba potpisan sporazum sa NATO čije odredbe su predviđale usvajanje rezolucije Saveta bezbednosti UN 1244, a kojom je potvrđen i garantovan delimični suverenitet i potpuni teritorijalni integritet Srbije, nije sprečilo mnoge države Zapada da priznanjem jednostrano proglašene nezavisnosti “Kosova” iznova pogaze teritorijalni integritet Srbije, poručio je Vučić.

Upravo zbog ovakvog iskustva kroz koje je Srbija prošla i još uvek prolazi, naglasio je da je uveren da ima puno pravo da u UN citira reči velikog Martina Lutera Kinga:

“Nepravda učinjena bilo gde je ujedno i pretnja pravdi svuda“. Ove reči stoje kao podsećanje, ali i opomena svima nama”, istakao je predsednik Srbije.

Kaže da se Srbija kada je reč o teritorijalnom integritetu  svih država članica UN, kao i Ukrajine, ponašala  odgovorno i ozbiljno u tom visokom domu.

“Od mnogih govornika čuli smo priče o agresiji i narušavanju teritorijalnog integriteta Ukrajine, mnogi kažu da je to prvi sukob na tlu Evrope od Grugog svetskog rata. Ali, istina da je prvi put narušen integritet jedne zemlje u Evropi i to, Srbije koja nije izvršila napad na bilo koju drugu suverenu zemlju se uporno prećutkuje”, naveo je Vučić.

Poručio je da Srbija traži jasan odgovor na pitanje, koje već godinama postavlja sagovornicima, liderima mnogih zemalja: u čemu je razlika između suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine i suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije, koji je grubo narušen.

“A čemu mnogi od Vas daju međunarodno priznanje i legitmitet”, konstatovao je Vučić.

U Rusiji mobilizacija

0

Zapadne elite nastoje da potisnu druge centre moći, u pokušaju da zadrže svoju dominaciju, izjavio je danas ruski predsednik Vladimir Putin u televizijskom obraćanju naciji, prenosi TAS S.

On je saopštio i da se ruski vojnici u Ukrajini bore protiv kolektivne zapadne ratne mašinerije, a da NATO sprovodi svoje operacije i prema teritoriji Rusije, navodi ruska agencija.

„NATO sprovodi izviđanje u realnom vremenu širom južne Rusije koristeći najsavremenije sisteme, mlazne avione, plovila, satelite i strateške dronove”, rekao je Putin.

On je poručio i da je „Zapad u svojoj antiruskoj politici prešao sve granice, jer se teroristički napadi zapadnim oružjem vrše na pogranične regione Rusije”.

„Neki neodgovorni političari na Zapadu ne govore samo o planovima za snabdevanje Ukrajine oružjem za napade velikog dometa, sistemima koji će joj omogućiti da pogodi Krim i druge regione Rusije. Takvi teroristički udari, uključujući i one sa zapadnim oružjem, na pogranične zajednice Belgorodske i Kurske oblasti već se dešavaju”, rekao je Putin.

Predsednik Rusije danas je proglasio i delimičnu vojnu mobilizaciju koja počinje odmah.

Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu objavio je danas da će Rusija odmah početi s mobilizacijom 300.000 rezervista.

Ruski državljani koji budu regrutovani u okviru delimične mobilizacije proći će dodatnu obuku, rekao je ruski predsednik.

On je ukazao da cilj specijalne vojne operacije u Ukrajini, a to je oslobađanje cele teritoriju Donbasa, ostaje nepromenjen i da je odluka o njenom sprovođenju bila jedina moguća.

„Rusija ne može da prepusti svoj narod u Ukrajini na milost i nemilost koljačima”, izjavio je Putin tokom specijalnog televizijskog obraćanja.

Predsednik Rusije podržao je danas najavljene referendume u četiri ukrajinske oblasti i optužio zapadne zemlje da nisu bile zadovoljne mirnim rešenjem za ukrajinski sukob i da je zato Kijevu naređeno da prekine pregovore.

Putin je u televizijskom obraćanju javnosti rekao da će Moskva podržati odluku koju na referendumima budu doneli građani Donbasa, Zaporoške i Hersonske oblasti.

Predstavnici proruskih vlasti u samoproglašenim DNR i LNR u Donbasu na istoku Ukrajine najavili su da će na tim teritorijama biti organizovan referendum o ujedinjenju sa Rusijom od 23. do 27. septembra.

Referendumi o pridruživanju Rusiji u Hersonskoj i Zaporoškoj oblasti biće organizovani u istom terminu.

Kanada se sprema da ukine obavezu vakcinisanja za putnike na granici: vladini izvori

0

Kanadska vlada se sprema da ukine obavezu vakcinisanja protiv COVID-19 na granicama do kraja septembra, rekli su za Global News više izvora u vladi.

Global News je takođe potvrdio da bi upotreba kontroverzne aplikacije ArriveCAN za pružanje informacija o vakcinaciji, graničnim službenicima postala opciona kada se ograničenja ukinu.

Međutim, izvor je rekao da plan tek treba da “finalizira” premijer Džastin Trudo pre nego što se može službeno objaviti.  Predstavnik ministarstva transporta Kanade, uputio je zahtev kanadskoj agenciji za javno zdravlje, koja je za Global News kasno u utorak rekla da “nije donešena nikakva odluka” u vezi s postojećim zdravstvenim pravilima.

Prema sadašnjim pravilima, stranim državljanima nije dozvoljeno da putuju u Kanadu, osim ako nisu završili primarnu seriju odobrene vakcine protiv COVID-19, osim ako se kvalifikuju za izuzeće.

Sadašnje granične mere bi trebalo da isteknu 30. septembra nakon što su produžene krajem juna.

U isto vreme, vlada je ukinula zahtev za vakcinisanje za domaće i odlazne putnike, ali ga je zadržala za dolazne putnike. Nevakcinisani putnici i dalje podležu nasumičnom testiranju i po potrebi obavezi karantina.

Vakcinisani putnici takođe mogu biti odabrani za obavezno nasumično testiranje – sistem koji su službenici javnog zdravlja koristili kao “sistem ranog upozorenja” za nove varijante virusa koji ulaze u zemlju.

Putnici moraju koristiti aplikaciju ArriveCAN za pružanje detalja o vakcinaciji, kao i planove karantina i druge potrebne informacije. SAD i dalje zahteva vakcinaciju za ulazak, ali još nije poznato da li će slediti njihov primer i odustati od svog graničnog pravila u isto vreme kada i Kanada. Bela kuća nije komentarisala nikakve izmene oko ovih zahteva.

Federalna vlada je postepeno smanjivala ograničenja putovanja zbog COVID-19 tokom proleća i leta, kako su dopunske injekcije postale sve dostupnije u Kanadi.

Zvaničnici javnog zdravlja i stručnjaci za zarazne bolesti upozorili su na potencijalno veliki talas novih slučajeva COVID-19 ove jeseni. Ministar za međuvladina pitanja Dominic LeBlanc upozorio je u junu da bi vakcinacija protiv COVID-19 mogla ponovo postati obaveza ako zemlja doživi još jedan rast obolelih.

Ali kanadska agencija za javno zdravlje takođe je rekla da zemlja prelazi u novu, održiviju fazu pandemije, a provincije i teritorije su ukinule većinu, ako ne i sva ograničenja.

Ovog utorka, grupa gradonačelnika i gradskih predstavnika sa obe strane kanadsko-američke granice objavila je otvoreno pismo, pozivajući Trudoa i američkog predsednika Džoa Bajdena da ukinu sva preostala ograničenja oko COVID-19.

U pismu, koje je takođe potpisala grupa konzervativnih poslanika zajedno sa poslanikom NDP-a Brianom Masseom, tvrdi se da su pogranične zajednice “ostavljene ” i da su ekonomski povređene zbog ograničenja.

„Dok se život svuda vraća u normalu, propisi vaše vlade sprečili su nas da nastavimo sa našim načinom života “, navodi se u pismu.Dodaje se da su se gradonačelnici i predstavnici nezavisno konsultovali sa zdravstvenim radnicima i utvrdili da trenutne mere “više nisu smislene niti korisne i služe samo da nanose štetu pograničnim zajednicama i preduzećima u pograničnoj zajednici”.

SERBIANNEWS/CANADA

Si: Armija da se priprema za stvarna ratna dejstva

0
Photo by AndyLeungHK

Kineska narodnooslobodilačka armija trebalo bi da se fokusira na pripreme za stvarna ratna dejstva, poručio je danas kineski predsednik Si Đinping učesnicima seminara o reformi nacionalne odbrane i oružanih snaga NR Kine koji se održava u Pekingu.

Si je posebno naglasio da bi oružane snage trebalo da se „usredsrede na pripreme za učešće u stvarnim neprijateljstvima” predočivši da bi se trebalo čvrsto držati puta realizacije ranije zacrtanih ciljeva reforme.

Kineske vlasti su 2015. godine saopštile da nameravaju da značajno reformišu svoje oružane snage kako bi povećale njihovu efikasnost, prenosi Tanjug.

Kineski predsednik Si Đinping pokušava da stvori ultramodernu vojsku koja bi bila u stanju, ako je potrebno, da odbije svakog neprijatelja.

Optuženi za krađu 250 miliona dolara namenjenih ishrani dece

0

Američki federalni tužioci podigli su optužnice protiv 47 osoba koje se terete da su ukrale više od 250 miliona dolara iz federalnog programa pomoći namenjenog ishrani dece za vreme pandemije kovida.

Sekretarijat za pravosuđe saopštio je da je malverzacija, u čijem je centru neprofitna organizacija iz Minesote „Hranimo našu budućnost“, najveća do sada otkrivena prevara koja se odnosi na programe pomoći žrtvama pandemije, a među optuženima je i osnivačica te organizacije Ejmi Bok, objavio je Rojters.

„To je bila drska prevara neverovatnih razmera. Optuženi su eksploatisali program namenjen pružanju zdrave ishrane deci ugroženoj za vreme pandemije kovida“, rekao je federalni tužilac u Minesoti Endrju Luger.

Tužilaštvo navodi da su učesnici šeme predali falsifikovanu dokumentaciju programu koji je finansirao Sekretarijat za poljoprivredu, čiji je cilj bio dostavljanje obroka deci, a već postojeći program bio je proširen za vreme pandemije, prenosi Glas Amerike.

Tvrdeći da koriste novac za kupovinu hrane i organizovanje centara za distribuciju, optuženi, među kojima su vlasnici restorana i drugi, zadržali su novac za sebe, trošeći ga na luksuzne automobile, nekretnine i nakit, navode tužioci.

U optužnici se dodaje da su optuženi otvorili više od deset fiktivnih kompanija za upravljanje lažnim centrima za distribuciju hrane i pranje proneverenog novca.

Gomilaju se pitanja oko ukrajinskog bezbednjaka-izdajnika uhapšenog u Srbiji

0
white book page on brown wooden table

Nekada visoko rangirani ukrajinski obaveštajac Aleksandar Naumov pre nekoliko meseci pojavio se u Srbiji sa nekoliko stotina hiljada deviza i dragim kamenjem. Naumov se u domovini tereti za veleizdaju, a Ukrajina mu je zaplenila imovinu. U Srbiji se protiv njega vodi postupak za pranje novca. Sve je nekako “ispod radara” – spominje se i moguće izručenje, ali ni domaće institucije, ni ukrajinska ambasada ne govore da li će do toga doći.

Kada je 7. juna Ukrajinac Andrej Naumov pokušao da iz Srbije pređe u Severnu Makedoniju, kod sebe je imao više od 600.000 evra i 125.000 dolara u gotovini, kao i drago kamenje vredno 6.500 evra.

Skupoceni „prtljag“ alarmirao je policiju. Nije bilo jasno odakle potiče i zašto nije prijavljen. Posumnjali su da je novac i dijamante Naumov pribavio nezakonito i od tada je u pritvoru.

Više javno tužilaštvo u Nišu pokrenulo je istragu zbog pranja novca. Naumov krivicu odbacuje.

„On se izjašnjava, naravno, da nije kriv, da se radi o novcu koji je njegova lična svojina, svojina njegove porodice i novac koji je on stekao isključivo na osnovu legalnih prihoda, odnosno privatnih poslova kojima se bavi njegova porodica i poslova koje je on obavljao u njegovoj matičnoj zemlji, odnosno u Ukrajini“, kaže Tanja Savić, pravna zastupnica Andreja Naumova.

Rekao bi neko nit’ prvi, nit’ poslednji ovakav slučaj, međutim, ono što ovaj čini posebno interesantnim jeste to što je reč o bivšem bezbednjaku, koga rodna zemlja tereti da ju je izdao.

„Prema zvaničnom dopisu Generalnog tužilaštva Ukrajine sumnja se da je Naumov, dok je bio u Službi bezbednosti Ukrajine, a kasnije i u državnoj agenciji koja je upravljala sistemom za isključivanje nuklearne elektrane ‘Černobilj’, pribavljao poverljive informacije“, govori Mila Đurđević iz Radija Slobodna Evropa.

Naumova je raščinio predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski, početkom aprila, nešto više od mesec dana otkako je Rusija napala tu zemlju.

„Što se tiče antiheroja – nemam vremena da se pozabavim svim izdajnicima, ali kad-tad će svi oni biti kažnjeni. Zato bivši šef Glavnog departmana unutrašnje bezbednosti Naumov Andrej Olehovič i šef Službe bezbednosti za oblast Hersona Krivoručko Sergej Aleksandrovič više nisu generali“, rekao je tada Zelenski.

S obzirom na to da je reč o visoko pozicioniranom licu označenom da je izdajnik, i koje je očigledno u begu, cela situacija ima obaveštajno-bezbednosnu pozadinu, objašnjavaju u Centru za stratešku analizu.

„Ono što je nejasno jeste, ako je on bio ruski ‘aset’ zašto nije pobegao u Rusiju, zašto se uputio u totalno suprotnom pravcu, čemu je bio namenjen taj novac, da li je to novac koji je on ilegalno stekao u svojim aktivnostima za račun Rusije kako bi podrio odbrambenu moć Ukrajine“, rekao je Darko Obradović iz Centra za stratešku analizu.

Naumov je Ukrajinu napustio samo nekoliko sati pre napada Rusije 24. februara. Iz Mađarske je u Srbiju ušao regularno, a zaputio se u Tursku, objašnjava njegova advokatica i dodaje da osim što je dva puta dao izjavu, nijedna druga radnja u postupku koji se protiv njega vodi nije preduzeta.

Ukrajina bi mogla da zahteva njegovo izručenje. U ukrajinskoj ambasadi za N1 kažu da nemaju potpune informacije i da su prava adresa srpske institucije, koje uopšte ne odgovaraju.

„Ministarstvo pravde Srbije, kao i Ministarstvo spoljnih poslova Srbije nisu odgovorile na više ponovljenih upita Radija Slobodna Evropa, da li im se povodom slučaja Naumova obraćali nadležni organi Ukrajine sa eventualnom zamolnicom ili zahtevom za njegovo izručenje“, kaže Mila Đurđević.

„Ja kao branilac, kao i naši organi, nemaju nijedan dokaz, nijedan izveštaj iz Ukrajine da je uopšte pokrenut postupak za veleizdaju u Ukrajini protiv gospodina Andreja Naumova“, kaže Tanja Savić.

Ako bi, hipotetički, Ukrajina zatražila izručenje za veleizdaju, što je delo koje je svrstano u takozvana „politička krivična dela“ ključno bi bilo Ministarstvo pravde, odnosno ministar, objašnjava Katarina Golubović iz Komiteta pravnika za ljudska prava.

„Kada su u pitanju politička krivična dela, odluka je zapravo na političkim organima, a ne na tužilaštvu i sudstvu, kakva je redovna procedura. To je tako zato što su u pitanju i međunarodni odnosi na proceni, a ne samo prava okrivljenih lica“, kaže Golubović.

Pojedini mediji preneli su da se za Naumova interesuje i Rusija, te da je ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin prilikom zvanične posete Moskvi razgovarao o njegovom izručenju sa sektretarom za nacionalnu bezbednost Nikolajem Patruševim. Ruska ambasada o tome ćuti.

„Vulin je u saopštenju krajem avgusta rekao da o tome nije bilo reči i da, niti Ukrajina, niti Rusija nisu tražile izručenje Naumova. To je praktično jedini odgovor zvaničnika u Srbiji o ovom slučaju“, kaže Mila Đurđević.

Osim Naumova policija je privela i nemačkog državljanina Aleksandera Aksta. Nemačka ambasada potvrdila je da je u kontaktu sa njim, nakon što se obratio za konzularnu pomoć. Naumov je ukrajinsku ambasadu kontaktirao tek pre nešto više od nedelju dana, s obzirom da postupak traje skoro četiri meseca, izjavila je za N1 njegova pravna zastupnica.

Abazović biciklom na zasedanje Generalne skupštine UN

0

Predsednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović stigao je otvaranje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku na malo neobičan način.

Naime, crnogorski premijer je sa svojim saradnicima na otvaranje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija došao biciklom.

Vlada Crne Gore je fotografije podelila na zvaničnom Tviter nalogu.

Novak Đoković doputovao u London

0
Foto: Lever Cup Twitter

Srpski teniser i jedan od najvećih igrača svih vremena, Novak Đoković doputovao je u London gde će od 23. do 25. septembra učestvovati na “Lejver kupu”.

Trenutno sedmi igrač sveta u timu Evrope biće zajedno sa Rafaelom Nadalom, Endijem Marijem i Rodžerom Federerom, kome bi to trebalo da bude oproštajno takmičenje u karijeri.

Prema rečima Federerovog kondicionog trenera Pjera Paganinija, o svom učešću na turniru odlučiće “u poslednjem trenutku”.

“To je verovatno prilika koja se pruža jednom u životu”, rekao je Đoković o tome što je deo tima Evrope na tom egzibicionom takmičenju.

Za tim Evope igraće još Stefanos Cicipas, Kasper Rud i Mateo Beretini.

Suprotstaviće im se tim Sveta u sastavu: Tejlor Fric, Feliks Ože-Alijasim, Dijego Švarcman, Frensis Tijafo, Aleks de Minor, Džek Sok i Tomi Pol.