17.3 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 802

Obradović o odluci predsednika da pusti igrače u reprezentaciju, Grobarima, Žalgirisu…

0

Trener košarkaša Partizana Željko Obradović izjavio je večeras pred sutrašnji meč protiv Žalgirisa da je rival iz Litvanije agresivan i da će njegovi igrači morati da se spreme kako bi odgovorili na takav stil igre.

Crno-beli u meč ulaze sa pobedom i tri poraza, dok gosti imaju skor 2-2.

– Nadamo se da ćemo ponovo da imamo atmosferu kakvu smo imali u prve dve utakmice, što je ekipi izuzetno važno. Svima nama, naravno. Kroz našu analizu smo videli da igramo protiv tima koji je izuzetno agresivan, pre svega odbrambeno i iz te odbrane žele da trče i da se oslanjaju na igru u tranziciji. Za sve to moramo da se pripremimo. Posle toga, dolazi ono po čemu su najbolji u Evroligi, a to je ofanzivni skok. Poslednje dve utakmice u Evroligi koje smo skautirali, pokazuju da su tim koji pri negativnom rezultatu zna da reaguje dobro, zbog čega su uspeli da pobede i Barselonu i Bolonju. Utakmica zahteva maksimalnu koncentraciju, pripremu i da probamo da odigramo na nivou kako smo to radili u poslednjim utakmicama – izjavio je Obradović uoči večerašnjeg treninga u Štark areni.

Partizan i dalje neće moći da računa na povređene Aleksu Avramovića i Alena Smailagića.

– Svi su zdravi. Oko Alekse i Alena nema nikakvih novosti. Voleo bih strašno da se što pre vrate i znam da su oni nestrpljivi, ali ja nisam adresa za ta pitanja. Tu je doktorski štab, doktori specijalisti koji se bave njima. Imajte u vidu da onog trenutka kada budu dobili dozvolu da treniraju, da će da bude potrebno vremena da se vrate, prvo da budu u situaciji da treniraju s timom, a posle tek evenutalno i da mu pomognu.

Obradović je poručio da su moral i samopouzdanje u njegovom timu na visokom nivou.

– Mi smo igrali sa samopouzdanjem i prethodne utakmice. NJima sam posle Milana rekao i istakao dobre stvari. Mislim da ih je bilo dosta. Kao što je protiv Mornara bilo loših. Govori se i o dobrim i o lošim stvarima. Moral ekipe je na zavidnom nivou. Imajte u vidu da ovog meseca imamo 10 utakmica, već u sledećem sa tim nekim ‘prozorima’ je devet, a od tih imamo samo dve kod kuće. Takav je raspored, nemamo razloga da se žalimo i da previše razmišljamo o tome. To znači samo jednu stvar… Koncentracija, energija, želja… Tako želimo da ekipa izađe sutra uveče, da sa time zabeležimo još jednu pobedu u Evroligi.

Predsednik KK Partizan Ostoja Mijailović izjavio je da će crno-beli dozvoliti srpskim igračima da igraju za nacionalni tim u meču kvalifikacija za Svetsko prvenstvo protiv Velike Britanije.

– Ne želim da razgovaram o tome trenutno. Želim da imamo koncentraciju za ovu utakmicu, a kada dođe vreme da pričamo o tim stvarima, pričaćemo, nema nikakvih problema – prokomentarisao je Obradović.

Utakmica petog kola Evrolige između Partizana i Žalgirisa igra se sutra u 20.30 u Štark areni.

Vanzemaljci ili nešto drugo, Nasa osnovala tim za proučavanje NLO (VIDEO)

0
green and black trees under blue sky
Photo by Albert Antony

Tim od 16 istraživača koje je okupila Američka svemirska agencija NASA, sledećih devet meseci, do leta 2023. godine proučavaće neidentifikovane vazdušne fenomene poznate i kao NLO.

Istraživanje će trajati devet meseci i postaviće reference budućih istraživanja o NLO. Tim će se fokusirati na podatke koji nisu pod oznakom „poverljivo“. Kada se istraživanje završi podaci će biti dostupni javnosti.

Vođa istraživanja je naučnik Daniel Evans.

„Nasa je okupila neke od vodećih svetskih naučnika i neksperata, koji će biti dragocena pomoć u načinu fokusiranja na nauku i podatke NLO“, istakao je Evans.

Odabranu istraživačku grupu čine profesori, naučnici, okeanografi i drugi koji proučavaju svemir. Bivši Nasin astronaut Skot Keli i Nadija Drejk, novinarka koja prati nauku za Nacionalnu geografiju su takođe neki od članova.

„Podaci koje imamo o NLO, ključno je u vidu pomoći koja vodi ka naučnim zaključcima o događajima na našem nebu. Podaci su jezik naučnika i neobjašnjivo čine objašnjivim“, istakao je Tomas Curbušen, pomoćnik administratora Direkcije za naučne misije u sedištu Nasa u Vašington

Svetski kuvari u poseti Centru za boravak dece sa autizmom

0
Foto: GO Palilula

Delegacija najboljih svetskih kuvara, nosilaca Mišlenove zvezdice u kulinarstvu, obišla je Centar za smeštaj i dnevni boravak dece i omladine ometene u razvoju u Diljskoj ulici na Paliluli, povodom održavanja donatorske večere, zakazane za večeras u restoranu „Lafajet”, namenjene prikupljanju sredstava za rekonstrukciju ovog centra.

U ime Gradske opštine Palilula obilasku je prisustvovala Bojana Milenović, članica Veća opštine, koja je zahvalila gostima na poseti i donatorskoj večeri, koju će pripremati 26 kuvara iz celog sveta sa najvećim i najvrednijim priznanjem u svetu kulinarstva.

Dnevni boravak za autističnu decu u sklopu Centra ima 38 korisnika od kojih najmlađi ima sedam, a najstariji 33 godine. Tokom dnevnog boravka u ovoj instituciji od 6 do 18 časova o deci brinu radni terapeuti, medicinske sestre i tim psihologa, logopeda i socijalnih radnika. Sa svim korisnicima organizovan je grupni i individualni rad, koji obuhvata i fizičku aktivnost i vežbe u sali za rekreaciju, što je po rečima njihovih terapeuta deci omiljena aktivnost.

Gosti su decu obradovali poklonima u vidu slatkih paketića dobivši zauzvrat ručne radove mališana, a više od toga bili su njihovi zagrljaji kojima su iskazali ljubav i zahvalnost.

Donacija sa večere najboljih svetskih kuvara, koji prvi put borave u Srbiji, biće uložena u bolji i kvalitetniji boravak ove dece, koja su im juče bila domaćini.

Kovid više nije najgora zarazna bolest, sada je to ponovo tuberkuloza

0

Nakon više od dve godine ogromnih napora vlada širom sveta, kovid više nije najveći globalni infektivni ubica. Sada je ponovo na neslavnom tronu tuberkuloza, upozoravaju stručnjaci.

Predsednik neprofitne organizacije „TB alijansa” Mel Spigelman pohvalio je velike napore i napredak u borbi protiv pandemije kovida, uvođenje brojnih mera i razvoj efikasnih vakcina, testiranja i tretmana. Prema njegovim rečima, prenosi RTS, samo delić takvih napora se ulaže u borbu protiv tuberkuloze.

Tuberkuloza je pre pojave kovida, decenijama bila najveći infektivni ubica sa oko 1,5 žrtava godišnje širom sveta.

„Sa zaustavljanjem pandemije i postepenim opadanjem broja žrtava od kovida, tuberkuloza je preuzela svoju titulu”, naveo je Spigelman.

„TB alijansa” naglašava činjenicu da dnevno od tuberkuloze umire 4.109 ljudi širom sveta. U poređenju sa novijim brojkama, od kovida-19 prethodnog meseca u svetu je dnevno umiralo 1.449 ljudi, pokazuju podaci Univerziteta Džons Hopkins.

Ukrajinski ministar odbrane priznao da ofanziva na jugu teško ide i da imaju probleme

0

Ukrajinska protivofanziva na ruske vojne snage u južnoj regiji Herson pokazala se težom nego što je bila ona na severoistoku zemlje zbog kišnog vremena i težeg terena, rekao je ukrajinski ministar odbrane. Kijevske snage pojačavaju pritisak na ruske trupe u strateški važnoj regiji Herson.

„Pre svega jug Ukrajine je poljoprivredna regija, imamo brojne kanale za navodnjavanje i vodosnabdevanje, a Rusi ih koriste kao rovove”, rekao je ministar obrane Oleksij Reznikov na konferenciji za novinare.

„Drugi su razlog vremenski uslovi. Ovo je kišna sezona i vrlo je teško da se koriste oklopna vozila zbog točkova”, kazao je.

„Protivofanzivna kampanja u smeru Hersona teža je nego u smeru Harkova”, dodao je Reznikov. Odbio je pitanja o tome kakvi su planovi Kijeva na jugu zemlje.

Reznikov je rekao da,po njegovom mišljenju, Putin neće koristiti nuklearne bombe. Moskva, koja ima najveće zalihe nuklearnog oružja na svetu, od 10. oktobra je pokrenula brojne napade konvencionalnim raketama i bespilotnim letelicama na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

Kijev tvrdi da je u tim napadima oštećeno oko 40 posto elektroenergetskog sustava. Ratovanju u prilog ne ide ni činjenica da bi uskoro temperature mogle ds padnu ispod nule. Kijev je još jednom pozvao strane partnere da povećaju isporuku oružja za protivazdušnu obranu.

Reznikov je rekao i da očekuje da u idućih deset dana Ukrajina preuzme sofisticirane protivvazdušne NASAMS sisteme koje su obezbedile Sjedinjene Države.

Izglasana nova Vlada Srbije, premijerka i ministri položili zakletvu

0
Foto: Vlada Srbije

Sa 157 glasova “za” i 68 glasova “protiv”, narodni poslanici su izglasali novu Vladu Srbije, koju će ponovo, kao predsednica, predvoditi Ana Brnabić. Uzdržanih nije bilo, a nije glasalo 25 poslanika. Glasanje je obavljeno prozivkom. Premijerka i ministri nove vlade položili su zakletvu pošto su dobili podršku većine poslanika.

Nakon čitanja teksta zakletve, članovi Vlade potpisom su garantovali da će poštovati zakletvu.

Tekst zakletve glasi: „Zaklinjem se na odanost Republici Srbiji i svojom čašću obavezujem da ću poštovati Ustav i zakon, da ću dužnost člana Vlade vršiti savesno, odgovorno i predano i biti posvećen očuvanju Kosova i Metohije unutar Republike Srbije“.

Polaganju zakletve prisustvovao je predsednik Aleksandar Vučić, diplomate i predstavnici verskih zajednica. Zbog prisustva Vučića tom činu, poslanici Zeleno-levog kluba su napustili salu.

Brnabić je iznela ekspoze napisan na 76 stranica i predložila kandidate za ministre. Ona je istakla je da su „crvene linije Srbije svima jasne“ i da su to interesi Srbije i samostalnost države u odlučivanju, a te crvene linije nazvala je „svetinjama“.

Nova Vlada Srbije će, pored premijerke, imati još 28 ministara, od kojih su trojica bez portfelja.

Play VideoPrvi potpredsednik Vlade, zadužen za spoljnu politiku i bezbednost, ministar spoljnih poslova Ivica Dačić

– Potpredsednik Vlade, ministar finansija Siniša Mali

– Potpredsednik Vlade, ministar odbrane Miloš Vučević

– Potpredsednik Vlade, ministar kulture Maja Gojković

– Ministar unutrašnje i spoljne trgovine Tomislav Momirović

– Ministar privrede Rade Basta

– Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Jelena Tanasković

– Ministar za zaštitu životne sredine Irena Vujović

– Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić

– Ministar rudarstva i energetike Dubravka Đedović

– Ministar pravde Maja Popović

– Ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu Aleksandar Martinović

– Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov

– Ministar unutrašnjih poslova Bratislav Gašić

– Ministar za evropske integracije Tanja Miščević

– Ministar prosvete Branko Ružić

– Ministar za nauku, inovacije i tehnološki razvoj Jelena Begović

– Ministar zdravlja Danica Grujičić

– Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković

– Ministar za brigu o porodici i demografiju Darija Kisić

– Ministar za turizam i omladinu Husein Memić

– Ministar sporta Zoran Gajić

– Ministar za brigu o selu Milan Krkobabić

– Ministar za telekomunikacije i informisanje Mihailo Jovanović

– Ministar za javna ulaganja Marko Blagojević

– Ministri bez portfelja: Novica Tončev, Đorđe Milićević i Edin Đerlek

Imigranti čine skoro četvrtinu kanadskog stanovništva

0

OTTAWA – Najnovije saopštenje popisnih podataka iz 2021. pokazuje da imigranti čine gotovo četvrtinu svih ljudi u Kanadi, a predviđa se da će doseljenici predstavljati trećinu ljudi u zemlji do 2041. godine.

Imigracija sada čini najveći deo stanovništva Kanade, s više od 8,3 miliona ljudi u zemlji koji su imigranti ili stalni stanovnici.

Statistički zavod Kanade kaže da je imigracija glavni pokretač rasta stanovništva, delom zbog starenja stanovništva i niske stope nataliteta u zemlji.

Imigranti su takođe činili četiri petine rasta radne snage od 2016. do 2021. godine.

Ranije je većina imigranata u Kanadu dolazila iz Evrope, ali sada većina imigranata dolazi iz Azije, uključujući Bliski istok.

Svaki peti imigrant u Kanadu rođen je u Indiji, što je čini najvećom zemljom rođenja po broju nedavnih dolazaka.

 

SERBIANNEWS/CANADA

Centralna banka Kanade ponovo povećala osnovnu kamatnu stopu, sada je 3,75%

0

Kanadska centralna banka nastavila je danas, svoju borbu protiv visoke inflacije, podižući referentnu kamatnu stopu za 50 baznih poena na 3,75%.

Kamatna stopa banke Kanade — službeno poznata kao osnovna stopa, je iznos koji se bankama koje rade sa stanovništvom, naplaćuje za kratkoročne kredite.

Ali se filtrira u ekonomiju utičući na kamatne stope koje Kanađani dobijaju od svojih zajmodavaca, na stvari kao što su štedni računi i stambeni krediti.

Nakon što je početkom pandemije smanjila svoju kreditnu stopu na skoro nulu, banka je od marta za šest puta podigla referentnu stopu, dok se bori da obuzda inflaciju, koja je dostigla najviši nivo, koji se meri u decenijama .

Iako će ovaj potez verovatno pomoći u smanjenju troškova života na duge staze primoravajući Kanađane da troše i zadužuju manje, samo će povećati bol za potrošače i preduzeća koja već osećaju patnju od inflacije i viših troškova zaduživanja.

Očekivalo se da će banka povećati svoju stopu, jer je stopa inflacije u zemlji još uvek više nego dvostruko viša od raspona koji želi videti. Ali povećanje od 50 baznih poena manje je od 75 poena koje su neki ekonomisti i investitori očekivali.

To bi mogao biti znak da se centralna banka bliži kraju svog ciklusa povećanja kamatnih stopa, ali u svom saopštenju banka je jasno stavila do znanja da je još povećanja stopa na stolu i da bi stope “trebalo i dalje rasti”.

Ekonomista Karyne Charbonneau iz CIBC-a kaže da odluka banke da uspori svoj tempo povećanja znači “približavamo se kraju ciklusa planinarenja i… koraci od 75 baznih poena su sada iza nas.” Ali ona misli da će najverovatnije doći još pola procentnog poena i “stope će morati ostati na tom nivou barem do kraja 2023. kako bi se inflacija vratila na cilj”.

Cilj povećanja kamatnih stopa banke je da se smanji potražnja za svim vrstama roba i usluga koje su u porastu poslednjih meseci. Najdirektniji uticaj povećanja do sada imao je na tržištu stambenih kredita, gde se cena pozajmljivanja novca otprilike utrostručila od februara.

Uopšteno govoreći, povećanje bankarske kamatne stope za 50 poena, dodaće oko 30 dolara mesečno na svaki kredit sa varijabilnom kamatnom stopom, na svakih 100.000 dolara duga. Na primer, dužnik koji je plaćao 4,25 % na standardni kredit od 400.000 dolara videće da se njegova mesečna uplata popela sa 2.159 na 2.270 dolara, što će rezultirati dodatnih 1.300 dolara godišnje.

Vlasnici kuće Ahmad Syed i njegova supruga Hira Ahmad nedavno su kupili kuću u Elmsdaleu u Novoj Škotskoj. U februaru su dobili odobrenje za hipoteku sa varijabilnom kamatnom stopom, a u junu su preuzeli posed, a kažu da im je oduzela dah brzina, kojom su se brojke promenile u šest kratkih meseci.

Njihov stambeni kredit sada ih košta dodatnih 1.000 dolara više svakog meseca nego što su planirali. I dok za sada drže glavu iznad vode, morali su da smanje svoje druge kategorije potrošnje, otkazujući plan za novi automobil i preispitujući planove za putovanja.

“Nisam siguran kako će prosečan Kanađanin sada plaćati svoju ratu, jer ako se stopa nastavi ovako povećavati, biće vrlo teško”, rekao je.

Oni su jedan od puno glasova koji pozivaju Banku Kanade da napravi pauzu sa višim stopama. “Ko je uopšte odgovoran za inflaciju?” pita Ahmad. “Zašto bih ja plaćao za sve ove greške? Banka Kanade nas kažnjava za nešto što nismo uradili.”

Zvaničnici Banke jasno su stavili do znanja na konferenciji za novinare nakon odluke da pokušavaju pronaći ravnotežu između previše i premalo u borbi protiv inflacije. Priznali su da će zadatak biti težak i možda bolan.

“Nema lakih izlaza za vraćanje stabilnosti cena,” rekao je guverner Banke Kanade Tiff Macklem. “Ako ne učinimo dovoljno, Kanađani će nastaviti da trpe teškoće visoke inflacije. I imaće uporno visoku inflaciju, što će zahtevati mnogo više kamatne stope i potencijalno ozbiljnu recesiju kako bi kontrolisali inflaciju”, rekao je. 

“To niko ne želi.”

Ekonomista Jimmy Jean iz Desjardins-a očekuje da će banka ponovo podići stopu na svom sledećem sastanku u decembru.

„Upravo sada, kada je inflacija dostigla vrhunac, vreme je da zaista pritisnemo dugme za pauzu i zaista budemo otvoreni za mogućnost da se neka od tih povećanja u 2023. godine moraju povući, ako se inflacija smanji brže od očekivanog, ili vidimo recesiju koja je možda ozbiljnija nego što smo se nadali”, rekao je u intervjuu za CBC News.

SERBIANNEWS/CANADA

Blumberg: Mask planira da završi kupovinu Tvitera do petka

0

Tehnološki preduzetnik Ilon Mask planira da finalizuje kupovinu “Tvitera” do petka, 28. oktobra, nakon što je sklapanje posla odlagano mesecima zbog pravnog spora između Maska i kompanije, javio je “Blumberg”.

Mask je juče obavestio bankare koji se bave kreditima o nameri da zaključi kupovinu do petka, navodi se u izveštaju u kojem se citira neimenovani izvor.

Bankari rade na završetku sporazuma o kreditu od 13 milijardi dolara, čime je kupovina korak bliže realizaciji.

Mask i „Tviter“ su se našli u pravnom sporu povodom broja lažnih naloga na društvenoj mreži, koji je, prema tvrdnji Maska, veći nego što je kompanija prikazala.

Mask je ranije ovog meseca odlučio da nastavi proces kupovine „Tvitera“ u okviru plana da napravi „Iks, aplikaciju za sve“, preneo je „Sputnjik“.

Beograđani će plaćati veći porez sledeće godine, uvećanje do pet odsto

0

Odbornici Skupštine grada Beograda usvojili su dopune odluke o visini stope poreza na imovinu kojima je propisano da porez na imovinu fizičkih lica za sledeću godinu može biti uvećan najviše pet odsto u odnosu na obavezu iz ove godine.

Kako je predviđeno, građani kojima su cene nepokretnosti za 2023. godinu smanjene, dobiće manji iznos poreza u odnosu na prethodnu godinu.

Beograđani će plaćati veći porez sledeće godine, uvećanje do pet odsto
Između ostalog, usvojena je i izmena odluke o lokalnim administrativnim taksama koje su, kako je rečeno, usklađene sa indeksom rasta cena na malo od 11,9 odsto.

Tokom rasprave na sednici Skupštine grada Beograda, gradski menadžer Miroslav Čučković je rekao da je previše pažnje dato temi koja je više administrativna, nego što je suštinska.

“Naš prihod od poreza na imovinu je 460 miliona dinara, a zbog ovog povećanja on će u narednoj godini biti 23 miliona dinara veći”, rekao je Čučković.

Ocenio je da su sve diskusije koje su vođene na tu temu bile predimenzionirane u odnosu na to šta ova odluka suštinski znači.

Šef odborničke grupe “Moramo” Dobrica Veselinović predložio je da se porez na imovinu ne plaća kada je u pitanju porodični stan.

“Mi smatramo da je civilizacijski minimum 20 kvadrata po osobi, što znači da četvoročlana porodica ne bi plaćala porez na stan do 80 kvadrata. Sve preko toga i druge nekretnine bi se progresivno oporezivalo”, predložio je Veselinović.

Kaže i da bi to olakšalo život većini sugrađana i da bi smanjilo socijalne nejednakosti.

Šef odborničke grupe Narodne stranke Miloš Pavlović rekao je da poreske osnovice u Beogradu izgledaju kao da se radi o nekretninama u Monaku, a ne u prestonici Srbije, a da će dalje povećanje poreza, pa i od pet odsto, dodatno pogoditi ionako osiromašene građane.

Šefica odborničke grupe Dveri Radmila Vasić istakla je da u Srbiji postoji nepravedan poreski sistem, bez obzira da li je reč o porezu na imovinu ili zarade, koji ne poznaje kategorije siromašnih, socijalno ugroženih, srednje klase ili bogatih.