22.1 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 780

Potpredsednica crnogorske vlade podnela ostavku

0

Pot­pred­sed­ni­ca Vla­de Cr­ne Go­re za spolj­nu po­li­ti­ku i mi­ni­star­ka evrop­skih po­slo­va Jo­va­na Ma­ro­vić, ali i pot­pred­sed­ni­ca Gra­đan­skog po­kre­ta URA, pod­ne­la je ostav­ku na te funk­ci­je.

„Oba­ve­šta­vam vas da, na­kon iz­gla­sa­va­nja ne­po­ve­re­nja 43. Vla­di Cr­ne Go­re na sed­ni­ci Skup­šti­ne od 19. av­gu­sta 2022. go­di­ne, pod­no­sim ostav­ke – na funk­ci­je pot­pred­sed­ni­ce vla­de za spolj­nu po­li­ti­ku, evrop­ske in­te­gra­ci­je i re­gi­o­nal­nu sa­rad­nju i mi­ni­star­ke evrop­skih po­slo­va u teh­nič­kom man­da­tu”, na­pi­sa­la je u do­pi­su pred­sed­ni­ci skup­šti­ne Da­ni­je­li Đu­ro­vić mi­ni­star­ka evrop­skih in­te­gra­ci­ja Ma­ro­vić.

Pre­ko „Fej­sbu­ka” je oba­ve­sti­la jav­nost da je pod­ne­la ostav­ku i na funk­ci­ju pot­pred­sed­ni­ce Gra­đan­skog po­kre­ta URA.

„Funk­ci­je u vla­di i par­ti­ji pre­u­ze­la sam s ve­li­kim en­tu­zi­ja­zmom i že­ljom da se pro­ces pri­stup­nih pre­go­vo­ra do­ve­de u za­vr­šnu fa­zu, a dr­ža­va do član­stva u Evrop­skoj uni­ji (EU). S ob­zi­rom na to da par­ti­je pro­zi­va­ju jed­na dru­gu za ne­či­nje­nje pu­tem me­di­ja, ume­sto da sed­nu za sto da se do­go­vo­re o ključ­nim pi­ta­nji­ma i pri­o­ri­te­ti­ma od zna­ča­ja za de­mo­kra­ti­za­ci­ju i in­te­gra­ci­ju, is­pu­nje­nje ovog ci­lja, od­no­sno ubr­za­nje evrop­skog pu­ta, ni­je mo­gu­će u ova­kvim uslo­vi­ma”, sa­op­šti­la je Ma­ro­vi­će­va.

Kao raz­log što ra­ni­je ni­je na­pu­sti­la te funk­ci­je na­ve­la je na­sto­ja­nje za „za­o­kru­ži­va­nje teh­nič­kog de­la pro­ce­sa, ko­ji se od­no­si na re­kon­struk­ci­ju pre­go­va­rač­ke struk­tu­re, de­fi­ni­sa­nje pro­ce­du­ra u Mi­ni­star­stvu, uz re­dov­ne oba­ve­ze u pro­ce­su pre­go­vo­ra”.

Oce­ni­la je da su ona i njen tim, „u me­ri u ko­joj je to bi­lo mo­gu­će, uz sva ogra­ni­če­nja zbog teh­nič­kog man­da­ta vla­de, us­pe­li da ura­de do­sta”.

Ka­bi­net pre­mi­je­ra Dri­ta­na Aba­zo­vi­ća pret­hod­no je ostao bez mi­ni­stra spolj­nih po­slo­va Ran­ka Kri­vo­ka­pi­ća i mi­ni­stra od­bra­ne Ra­ška Ko­nje­vi­ća. Njih je sme­nio pre­mi­jer.

Pre­mi­jer cr­no­gor­ske vla­de u teh­nič­kom man­da­tu Dri­tan Aba­zo­vić iz­ja­vio je da ne­ma „zna­čaj­ni­ji ko­men­tar” po­vo­dom ostav­ke Jo­va­ne Ma­ro­vić. „URA ba­šti­ni svo­je prin­ci­pe, ni­smo tu da šti­ti­mo prin­ci­pe ne­kih dru­gih”, ka­zao je Aba­zo­vić no­vi­na­ri­ma na­kon po­se­te hi­dro­e­lek­tra­ni „Pe­ru­ći­ca”.

Od­go­va­ra­ju­ći na pi­ta­nje no­vi­na­ra, ka­zao je da ne­ma in­for­ma­ci­je da li će, even­tu­al­no, još ne­ko od mi­ni­sta­ra pod­ne­ti ostav­ku, ni­ti ga je, ka­ko je na­veo, ne­ko o to­me oba­ve­stio.

Od­la­zak sa­vet­ni­ka pre­mi­je­ra za va­zdu­ho­plov­stvo
Zo­ran Đu­ri­šić, sa­vet­nik cr­no­gor­skog pre­mi­je­ra za va­zdu­ho­plov­stvo, pod­neo je ostav­ku. Ka­ko pi­šu „Vi­je­sti”, raz­log za tu od­lu­ku je što Aba­zo­vić ni­je pri­hva­tao nje­go­ve pred­lo­ge o bu­du­ćem ra­du na­ci­o­nal­nog avio-pre­vo­zni­ka „To Mon­te­ne­gro”. „Kom­pa­ni­ja oba­vlja sa­o­bra­ćaj sa sa­mo jed­nim avi­o­nom, što je ma­nje ne­go 1999. go­di­ne. A u po­sled­njih go­di­nu i po na­pra­vljen je gu­bi­tak ve­ći od 10 mi­li­o­na evra”, ka­zao je Đu­ri­šić.

Aerodrom u Torontu proglašen je “najstresnijim” u Severnoj Americi ( FOTO )

1

Kanadski aerodrom u Torontu je proglašen za “najstresniji” u Severnoj Americi, i ta konstantacija je verovatno tačna.

Od rekordnih kašnjenja letova i dugog čekanja do izgubljenog prtljaga , nije iznenađenje da je aerodrom Toronto Pearson imao ljude pod dodatnim stresom tokom leta.

Toliko da je studija HawaiianIslands  otkrila da 76% Google recenzija za Pearson ukazuje na stres, najviše od svih aerodroma u Severnoj Americi.

Prema analizi, neke od najčešće korištenih fraza u lošim recenzijama uključuju „carina“, „imigracija“, „presedanje“, „sramota“ i „izgubljeni prtljag“.

Negativne pohvale tu ne prestaju.

U izveštaju se takođe navodi da je međunarodni aerodrom u Torontu imao najveća kašnjenja .

Prema podacima FlightAware-a koje je prikupio CNN Travel, 52,5% svih letova je odgođeno između 26. maja i 19. jula 2022. – najviše od svih aerodroma u svetu.

Pearson nije jedini kanadski aerodrom na listi.

Aerodrom Pierre Elliot Trudeau u Montrealu je rangiran kao 19. najstresniji u Severnoj Americi, sa 56,75% njegovih recenzija koje ukazuju na stres.

Međunarodni aerodrom Albany i međunarodni aerodrom Newark Liberty u SAD-u blizu su iza Pearsona sa 70% odnosno 69% negativnih kritika.

Kako bi odredili najstresnije aerodrome u Severnoj Americi i svetu, HawaiianIslands je analizirao preko 1500 Google recenzija za preko 500 aerodroma širom sveta.

Najstresniji aerodrom na svetu je britanski aerodrom Manchester, sa 82,5% recenzija koje ukazuju na stres.

Evo liste najstresnijih aerodroma u Severnoj Americi:

Pearson

SERBIANNEWS/CANADA

Na hiljade Kanađana doživelo je depresiju po prvi put tokom pandemije, pokazuje studija

0

Najnovija studija je pokazala, da je jedan od osam starijih Kanađana, doživeo depresiju po prvi put tokom pandemije.

Rezultati istraživanja na uzorku više od 20.000 odraslih Kanađana starijih od 50 godina objavljeni su u International Journal of Environmental Research and Public Health i identifikovali su kvantitativne podatke, koji pokazuju preovlađujući porast depresije kod starijih osoba bez prethodnih problema sa mentalnim zdravljem.

Andie MacNeil, istraživač sa Univerziteta u Torontu i autorka studije, rekla je u saopštenju za javnost u četvrtak, da ova visoka stopa prve depresije “ističe značajan broj mentalnog zdravlja koji je pandemija izazvala kod ranije mentalno zdrave grupe starijih osoba .”

Studija je utvrdila brojne faktore koji su u korelaciji sa padom mentalnog zdravlja starijih osoba tokom pandemije – uključujući finansijsku borbu, osećaj usamljenosti i izolacije i porodične sukobe.

Istraživači su takođe procenili učesnike ankete s evidencijom o padu mentalnog zdravlja, otkrivši da je skoro polovina (45 posto) grupe prijavila stanje depresije do jeseni 2020.

Sapirya Birk, još jedan koautor studije i istraživač sa Univerziteta Carleton, vidi kako je pandemija posebno uticala na ljude koji su imali istoriju depresije – i šta bi ti podaci trebali značiti za zdravstvenu zaštitu i resurse za mentalno zdravlje.

„Zdravstveni radnici moraju biti oprezni u skriningu svojih pacijenata koji su imali problema s mentalnim zdravljem u ranijem periodu svog života“, rekla je u saopštenju.

Pored identifikacije naglog porasta slučajeva depresije u celoj zemlji, podaci su takođe utvrdili demografsku podložnost opadanju mentalnog zdravlja među pojedincima s niskim socio-ekonomskim statusom.

Kanadski hronični bolesnici koji su se suočili s poteškoćama u pristupu uobičajenim tretmanima, lekovima ili zdravstvenim uslugama, imali su veću verovatnoću dobijanja depresije u jesen 2020.

Istraživanje je takođe pokazalo da su odrasli koji su izdržali porodične sukobe tokom izbijanja COVID-19 imali tri puta veću verovatnoću, da će razviti depresiju u odnosu na one koji nisu.

“Nadamo se da naši nalazi mogu pomoći zdravstvenim radnicima i profesionalcima socijalnog rada da poboljšaju ciljani skrining i pristup kako bi identifikovali i pružili pomoć, starijim osobama koje su najviše izložene riziku od depresije”, rekao je MacNeil

SERBIANNEWS/CANADA

Avion kompanije Flair Airlines izleteo sa piste prilikom sletanja

0

Aerodrom u Kitchener-u će do kraja dana biti zatvoren za saobraćaj nakon što je avion Flair Airlinesa prilikom sletanja izleteo s piste, javlja CNN.

Na letu Flair Airlinesa F8 501 iz Vankuvera za Kičener-Vaterlo bila su 134 putnika i posada.

Srećom, niko nije povređen.

Putnici su sigurno izašli iz aviona pa su autobusom prevezeni do terminala.

„Prema proceduri aerodroma, aerodromski tim je reagovao na incident kako bi osigurao bezbednost onih u aviona“, stoji u saopštenju aerodroma, dodajući da je kanadski odbor za bezbednost saobraćaja na licu mesta i sprovodi analizu.

SERBIANNEWS/CANADA

Tajne kartonskih kutija bečkog arhiva o srpskoj istoriji

0

Nacionalni arhiv Austrije sadrži brojna „blaga” iz doba Habsburške monarhije koja su bitna i za srpsku istoriju, a koja do sada nisu pronađena.

To su ustanovili i Srbi iz Beča, Radovan B. Milić i Snežana Minić, koji su nedavno „iskopali” do sada nepoznata dokumenta koja govore o periodu vladavine kneza Miloša Obrenovića i dobijanja nezavisnosti Kneževine Srbije od Osmanskog carstva.

Više nije tajna šta su sakrivala pisma, izveštaji habsburškog diplomatskog predstavnika iz Konstantinopolja, upućena princu Meternihu u Beč, u periodu od 1828. do 1838.

Milić i Minić, članovi Slovenačko-srpskog kulturno humanitarnog društva „Sretenje” iz Slovenskih Konjica, duboko su se „zakopali” u tajne kartonskih kutija Nacionalnog arhiva Austrije.

Posle tačno 194 godine iz tamnih arhivskih depoa, na svetlost istorije današnje Srbije izvukli su nepoznata dokumenta koja govore o periodu vladavine kneza Miloša Obrenovića i dobijanja nezavisnosti Kneževine Srbije od Osmanskog carstva.

U 36 arhivskih kutija, sa više desetina hiljada različitih dokumenata iz 19. veka, pronađena su 34 izuzetno značajna dokumenta sa više od 200 pečatiranih papira, koji su bili predmet istraživačkog rada ovo dvoje posvećenih istraživača.„Radi se o sasvim novim otkrićima, do sada neobjavljivanim izveštajima koji su putem tajnih diplomatskih kanala stizali tadašnjem ministru spoljnih poslova Austrije iz Konstantinopolja, današnjeg Istanbula. Požuteli papiri, pisani na francuskom jeziku, govore o spoljnopolitičkim događanjima u Srbiji, u prvoj polovini 19. veka i nastojanju Miloša Obrenovića da od Osmanskog carstva izdejstvuje nezavisnost za svoju Kneževinu. U izveštajima su detaljno analizirana događanja u ustaničkoj Srbiji koja obuhvataju obaveštajna saznanja o knezu Milošu prema predstavnicima turskih vlasti”, objasnili su oni.

Reč je, dodaju, o značajnim dokumentima koja do sada nisu bila dostupna srpskim istoričarima, niti su im bila poznata, uključujući i Radoša Ljušića, autora knjige „Knez Miloš državotvorni vladar”.

Dokumenta koja su spasili tamničenja u depoima Nacionalnog arhiva Austrije, trebala bi da upotpune sliku o knezu Milošu Obrenoviću i Srbiji s početka 19. veka.

Da bi se to i ostvarilo, potrebno bi bilo, kažu, da sva otkrivena dokumenta uz pomoć države budu publikovana u jedinstveni Zbornik dokumenata diplomatske građe, koji sadrže izveštaje habsburškog poslanstva u Konstantinopolju od 1828. do 1838. godine.

Jedino na taj način, smatraju, ovo jedinstveno otkriće moglo bi biti u funkciji države Srbije i zainteresovane srpske javnosti.

Pored navedenih, sasvim slučajno i neplanirano, otkrivena su još dva dokumenta sa 11 papira koja datiraju iz 1837. godine, a odnose se na ondašnju Crnu Goru i vladiku Petra Petrovića Njegoša, prenosi Tanjug.

Dodik: Sve bi bilo rešeno da Sarajevo nije odbilo pristup Otvorenom Balkanu

0

Sarajevo će morati da donese odluku o kretanju građana između BiH i Kosova i Metohije sa ličnim kartama, rekao je predsednik Republike Srpske Milorad Dodik i istakao da je Srpska podržavala priključene BiH inicijativi Otvoreni Balkan u okviru koje bi i to pitanje bilo rešeno, ali u Sarajevu to nisu prihvatili.

„Za nas je to vreme odluka koje dolaze, konsultovaćemo se sa Srbijom i tako ćemo odlučivati”, rekao je Dodik na zajedničkoj konferenciji za novinare posle sastanka sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, navodi Tanjug.

Stvar, kaže, nije jednostavna i međusobno je povezana.

Uz još jednu podršku Srbima na Kosovu i Metohiji, Dodik je konstatovao da je gotovo nemoguće da niko do sada Srbima nije ponudio rešenje za koje bi, kako je rekao, mogli da kažemo: „Da, o ovome bi trebalo da razmislimo”.

Ta rešenja su, ističe, uvek bila na našu štetu, a tako će, uveren je, biti i u budućnosti.

„Pitanje Srba na KiM jedno je od najvažnijih tema, ja kao Srbin i funkcioner, za koga je Kosovo nezaobilazno kao kolevka srpskog naroda, imam pravo da kao čovek iz opravdanih razloga zahteva od Srba i Srbije da očuva svoj teritorijalni integritet”, kazao je Dodik.

Sarajevo bi odavno priznalo samoproglašeno Kosovo, ocenio je Dodik, i upitao zašto bi onda Srbija priznavala teritorijalni integritet BiH.

Dodik je rekao i da će večeras na Svetskom prvenstvu u fudbalu navijati za reprezentaciju Srbije i poželeo im pobedu na utakmici protiv Brazila.

Više od 15.000 ljudi nestalo tokom rata u Ukrajini

0

Više od 15.000 ljudi nestalo je tokom rata u Ukrajini, izjavio je danas programski direktor Međunarodne komisije za nestala lica (MKNL) za Evropu Metju Holidej.

Organizacija sa sedištem u Hagu otvorila je kancelariju u Kijevu u julu kako bi pomogla Ukrajini da dokumentuje i pronađe nestale osobe.

Holidej je u intervjuu za Rojters rekao da je nejasno koliko je ljudi prisilno premešteno, zadržano u pritvoru u Rusiji, da li su živi i odvojeni od članova porodice, ili su umrli i sahranjeni u masovnim grobnicama.

„Proces istrage nestalih u Ukrajini trajaće godinama čak i nakon što borbe prestanu”, rekao je Holidej, prenosi Tanjug.

Košarkaši Partizana poraženi od Reala u Madridu

0
FOTO: KK Partizan/ABA liga/Dragana Stjepanović

Košarkaši Partizana poraženi su večeras u Madridu od ekipe Reala rezultatom 105:97 (32:30, 22:11, 32:23, 19:23) u meču 10. kola Evrolige.

Najefikasniji u pobedničkom timu bio je Serhio Ljulj sa 20 poena, dok je Valter Tavarez dodao 17. Mario Hezonja i Gabrijel Dek su ubacili po 15 poena. U ekipi Partizana najbolji je bio Zek Ledej sa 20 poena, dok je Dante Egzum dodao 17. Kevin Panter je ubacio 16, a Džejms Naneli 15. Partizan je na ovom meču postigao čak 17 trojki.

Real posle ovog trijumfa ima skor od sedam pobeda i tri poraza. „Crno-beli” imaju učinak od četiri trijumfa i šest poraza.

Partizan će u narednom kolu prvog decembra na svom terenu dočekati Valensiju, dok će Real gostovati Fenerbahčeu.

Brazil prejak za Srbiju

0
(ЕПА ЕФЕ - Н-Х.)

Fudbalska reprezentacija Srbije poražena je večeras od selekcije Brazila 2:0 (0:0) u meču prvog kola grupe G na Svetskom prvenstvu u Kataru.

Oba gola za Brazil postigao je Rišarlison u 62. i 73. minutu, a kod oba pogotka asistent je bio Vinicijus.

Švajcarska je ranije danas u prvom meču grupe G pobedila Kamerun 1:0.

Srbija će u drugom kolu grupe G 28. novembra od 11 sati igrati sa Kamerunom, dok će se Brazil i Švajcarska sastati od 17 časova.

Zlatibor ima “zlatnu koku” zbog koje cveta turizam, pola miliona ljudi dolšlo samo zbog toga

0

Jedan od najrazvijenijih turističkih centara uskoro će turiste obradovati i novim sportskim terenima, na otvorenom i zatvorenom prostoru, a ono što je sigurno jeste da će najsposećenija srpska planinska lepotica dobiti moderan zatvoreni stadion kapaciteta za osam hiljada gledalaca koji će ispunjavati uslove da se u njemu igraju evropske utakmice, rekao je Milan Stamatović, predsednik opštine Čajetina.

“Iz godine u godinu Zlatibor beleži sve veći broj inostranih gostiju i sa bogatom ponudom koju trenutno ima i na kojoj se trenutno radi, može da očekuje milion posetilaca, odnosno deset miliona noćenja što je ehtra profit ne samo za opštinu Čajetina već i za državu Srbiju”, kazao je za RINU, prvi čovek opštine Čajetina Milan Stamatović.

Zlatibor je izuzetno interesantan, sa bogatom i raznovrsnom ponudom za svakog gosta, kapaciteti se pune i u poslednje dve godine slika se promenila ,tako da ova planina bogatu turističku ponudu ima u kontuniutetu i sezona traje 365 dana u godini, dodao je Stamatović.

“Izgradnjom auto puta Miloš Veliki, produženi vikendi veoma su atraktivni gostima iz Čačka, a završetkom do Požege kao stavljanje u funkciju aerodroma Ponike koji je u neposrednoj blizini planine i Užica, dostićićemo milionitog gosta”, ističe on.

Samo Gold Gondolom u protekle dve godine prevezlo se pola miliona ljudi, a svake godine turistima se prirede nova iznenađenja poput Zlatiborskog jezera koje je u vreme vanrednog stanja uslovljenog pandemojom kovida potpuno uređeno.

Foto:RINA/Privatana arhiva

Foto:RINA/Privatna arhiva

Ono što je u planu jesu golf tereni, njih 20 koji će se nalaziti na potezu među stanice , gde će ujedno biti i lokacija budućeg Zlatnog grada, kaže Stamatović. Prvi čovek čajetinske opštine uveren je da jedino stalnim ulaganjima i praćenjem svetskih trendova turizam može imati perspektivu.

Zlatna medalja koja je pripala Gold gondoli na Novosadskom sajmu samo je potvrrda da je ova turistička atrakcija opravdala svoje postojanje.

“Kupljeno je još 18 kabina kako bi se smaile gužve i skratilo čekanje turista da se prevezu Gondolom. Na početnoj stanici biće izgražen prostor gde će gosti imati priliku da se odmore kao i mini vrtić gde će roditelji imati priliku da decu ostave na čuvanje dok su na skijanju. Ne stajemo sa Gondolom već planiramo drugi krak, od međustanice za vrh Čigote u dužini od četiri ipo kilometara tako da se očekuje da će ovaj projekat biti realizovan za dve godine”, rekao je Stamatović.

Tradicionalni doček Nove godine na Kraljevog trgu neće izostati, kao ni koncerti 1. i 2. Januara 2023. godine, a ugostiteljski objekti već spremaju iznenađenja jer su goste navikli da najveće zvezde domaće estrade.

Zlatibor je planina za sve goste, bez obzira na dubinu džepa ,svako na svoj način može osetiti čari srpske planinske lepotive i uveriti se zbog čega Zlatibor nosi epitet najposećenije srpske destinacije.