25.7 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 772

Dvanaest namirnica koje sadrže nevidljivi šećer kojeg nismo svesni

0

Iako mislimo da ne jedemo šećer, prava istina je da se on krije u mnogim namirnicama. Iako su poznati kao zdrava hrana ili se ne smatraju štetnim kao druge, postoje proizvodi koji kriju takozvani nevidljivi šećer.

Glucovibes je sastavio listu neočekivanih namirnica koje skrivaju šećer.

Prvo na listi je mleko, koje sadrži maltodekstrin. Sledi smrznuta pica kupljena u prodavnici, koja sadrži dekstrozu.

Ostala hrana uključuje krekere, žitarice za doručak, izotonična pića, kajmak, jogurt, beli hleb, puter od kikirikija, voćni sok, kobasice i majonez.

Da biste saznali da li u proizvodima koje kupujete ima šećera, pažljivo pročitajte etiketu o nutritivnim vrednostima.

Znate li koje je nastarije srpsko piće, a nije šljivovica?

0

Profesor Poljoprivrednog fakulteta u penziji Ninoslav Nikićević govorio je za N1 o tome koliko je velika vest što je šljivovica i stavljena na Uneskovu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva, ali je otkrio i koje piće je starije.

Šljivovica je, kaže, za naš narod mnogo više od pića. Navodi da se, uz jabukovaču, kruškovaču pila i pre Kosovskog boja.

„Najstarija je medovača, medovina, arak, ali šljivovica je na ovim prostorima utkana u gene – rađanje deteta – šljivovica, kad neko nažalost premine – šljivovica, kad se išlo u rat – šljivovica, slavljenje pobede – šljivovica“, naveo je.

Inače, profesor je magistrirao i doktorirao na šljivi požegači. Požegača je, preneo nam je, doneta iz Turkmenije u šestom veku, a crna ranka je naša sorta.

Preko hiljadu i kusur godina vezani smo za tu šljivovicu, kroz čitavu našu istoriju se provlači šljivovica odnosno šljivova prepečenica, kaže i dodaje: „Sada nam predstoji daleko teži put – da zaštitimo tehnologiju“.

Fini čokoladni punč

0
person in blue denim jacket holding ice cream cone with ice cream

Donosimo vam recept za toplo piće koje će vam sigurno ugrejati i dušu i telo tokom ledenih zimskih dana.

Sastojci:
– 100 gr tamne čokolade

– 100 g mlečne čokolade

– 400 ml mleka

– 100 ml ruma

– prstohvat soli

Priprema:
Čokoladu iseckajte na kockice i ubacite u posudu za kuvanje. Dodajte mleko pa posudu stavite na šporet i polako topite čokoladu na nižoj temperaturi.

Kada se čokolada u potpunosti otopi u mleku, ubacite rum i so i malo pojačajte vatru kako bi punč provrio. Pustite ga da se kuv0a 3-4 minuta, sklonite s vatre i odmah poslužite.

Pošta Srbije iduće godine postaje akcionarsko društvo

0

Naredna poslovna godina za Poštu će biti godina transformacije u akcionarsko društvo, čime će se postići optimizacija poslovnih rezultata, efikasniji i funkcionalniji sistem i procesi, rekao je v.d. direktora Zoran Đorđević na nedavno održanom proširenom kolegijumu, piše eKapija.

„Aktivno radimo na velikom broju projekata poput razvoja mreže paketomata, SoftPos-a, mobilnog poštara, praćenja i optimizaciji ruta. Želja nam je da se u svim segmentima oseti boljitak, zbog čega akcentujemo brigu o zaposlenima, koje pored osavremenjavanja opreme i sredstava za rad, i nagrađivanja po učinku očekuje i povećanje zarade od januara. Nastavljamo sa prijemom u stalni radni odnos svih zaposlenih koji su u našem sistemu duže od dve godine, a posebna pažnja će biti poklonjena i novoj sistematizaciji radnih mesta sa detaljnim opisom kompetencija“, izjavio je Đorđević.

Budući da je društvena odgovornost veoma važan deo poslovanja Pošte Srbije, kako je rekao, Đorđević je najavio u kratkom roku sistemsko uređenje pružanja usluga korisnicima na način da prednost na šalterima pošta imaju trudnice, korisnici sa malom decom i osobe sa invaliditetom.

Podsetio je i da je oformljena radna grupa za štednju električne energije i ponovo pozvao zaposlene na odgovorno postupanje i poštovanje propisanih mera za štednju struje.

Koja jačina alkoholnih pića je najbolja za konzumaciju?

0

Profesor Poljoprivrednog fakulteta u penziji Ninoslav Nikićević pričao je na N1 o šljivovici, a podelio je i neke savete o jačini alkohola.

„Nijedno jako alkoholno piće, pa ni voćne rakije ne treba konzumirati sa većom koncentracijom od 18 gradi. To je 45 volumnih procenata. A najbolje jačine su 41, 42, 43 volumna procenta. Jer što je veća koncentracija etanola mi ne možemo da osetimo ni šljivu, ni kajsiju ni krušku viljamovku ni dunju“, istakao je.

Naveo je da je, naravno, protiv bilo kakve prekomerne upotrebe alkohola.

Profesor je, govoreći o tome što je šljivovica stavljena na Uneskovu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa, naveo da je to sjajna vest, ali da teži posao tek predstoji – da sada treba da se zaštiti tehnološki proces proizvodnje i geografsko poreklo, jer, podseća – čak sedam zemalja u EU proizvodi šljivovicu.

Tepićeva traži uvođenje poreza na ekstraprofit, premijerka protiv

0
Izvor: FoNet/ Aleksandar Barda

Predsednica poslaničke grupe “Ujedinjeni” u Skupštini Srbije Marinika Tepić je zatražila da Vlada Srbije uvede porez na ekstra zarade u vreme ekonomske i energetske krize, kako bi obezbedila novac za povećanje plata prosvetnih i zdravstvenih radnika.

Premijerka Ana Brnabić je rekla da Vlada za sada neće uvoditi porez na ekstraprofit.

Skupština Srbije će u utorak u 10 časova nastaviti raspravu o budžetu za 2023. godinu, a na kraju današnje sednice premijerka Ana Brnabić zatražila je od poslanika da prodrže predlog Vlade.  Brnabić je rekla da će Vlada nastaviti sa kapitalnim ulaganjima u infrastruktru, škole, bolnice i raditi na poboljšanju životnog standarda građana.

„To bi bilo kobno po investicioni ambijent za koji se svaki dan borimo da ga unapredimo“, kazala je Brnabić.

Tepić je zamerila premijerki što je tokom rasprave u odgovorima opozicionim poslanicima koristila, kako je ocenila, „uličarski rečnik“ i sa njima se obračunavala na tabloidan način.

Premijerka je negirala da je koristila „uličarski rečnik“ i navela da je najgrublja reč koju je koristila u odgovoru opoziciji bila „licemeri“.

Brnabić je dodala da je Tepić nju ranije nazvala „homopremijerka“ čime je uvredila ne nju nego sve pripadnike te manjinske zajednice.

„Ja moram da odgovaram na kritike, ali i svim građanima Srbije koliko su neke stvari besmislene i koliko je prisutno licemerje“, kazala je premijerka i dodala da je licemerno što je Tepić rekla da u Srbija inflacija „divlja“, iako je veći rast cena u nekim razvijenijim zemljama.

Povodom komentara o tome da će budžet za privredu naredne godine biti smanjen u odnosu na ovu godinu ona je rekla da je razlog što više nema subvencija za nabavku fiskalnih kasa.

Ona je potvrdila da je u apsolutnom iznosu veći iznos subvencija za strane investitore nego za domaće, jer oni više ulažu nego domaći, ali da je podjednak broj projekata domaćih i stranih investitora koji su subvencionisani.

Aleksić: Režim zadužio Srbiju više nego sve Vlade posle Tita

Šef poslaničke grupe Narodne stranke Miroslav Aleksić izjavio je da vlast planira „neviđenu pljačku budžeta“ za 2023. godinu i da je korupcija poprimila nezamislive razmere, a da je „režim Srpske napredne stranke (SNS) zadužio Srbiju“ više nego sve vlade u poslednjih 40 godina.

„Verujem da će uskoro doći dan kada ćete odgovarati pred sudom i pred zakonom zbog pljačke. Vlast Aleksandra Vučića zadužila je gradjane Srbije više nego Milošević, Tadić, Koštunica i Djindjić zajedno – najviše posle Josipa Broza Tita. Sledeće godine planirate da zadužite gradjane za još 11 milijardi evra, što je više nego za ceo mandat Mirka Cvetkovića od 2008. godine do 2012. godine“, rekao je Aleksić na sednici Skupštine Srbije na kojoj se raspravlja o budžetu za 2023. godinu.

Kako je saopšteno iz Narodne stranke, Aleksić je povodom izlaganja ministra finansija Siniše Malog u Skupštini Srbije rekao da je „suština da Srbija srlja u dužničko ropstvo i ovaj budžet gura gradjane“ da budu dužnički robovi, kao i da „u budžetu nema nijedne antiinflatorne mere“ što znači da predstoji katastrofa.

Aleksić je naveo da velike poslove koji se finansiraju iz budžeta po pravilu dobija firma „Milenijum tim“, bliska ministru finansija Siniši Malom.

„‘Milenijum tim’ će graditi Nacionalni stadion od 540 miliona evra. Rušenje Starog savskog mosta – podizvodjač ‘Milenijum tim’. To je firma u kojoj je Mali bio angažovan, a njegov rodjeni brat koristio je automobil i stan te firme. Imate odlične odnose sa njima, a oni sve poslove dobijaju iz budžeta i rade gasifikaciju bez tendera“, rekao je Aleksić.

Aleksić je pitao Malog da li mu je poznata firma „ABL solvent“ i ko je Davor Macura, i da li nešto zna o Alta banci.

„Oni su vlasnici 107 objekata širom Srbije. Agencija za osiguranje depozita je prodala državnu imovinu vrednu 1,82 milijarde evra za 51 milion evra, i to je kupio gubitaš ‘ABL solvent’ koji se bavi otkupom nenaplativih potraživanja od banaka. Samo hipoteka za Beobanke na IMT-om je 60 miliona evra, i tu ste predvideli gradnju 5.000 stanova na 150.000 kvadratnih metara. Firma gubitaš je vlasnik IMT-a a Siniša Mali je i te kako odgovoran za to“, rekao je Aleksić.

Aleksić je istakao da su gradjani shvatili da vlast manipuliše podacima i menja metodologiju računanja bruto društvenog proizvoda, a istina je da je budžetski deficit 264 milijarde dinara i da će on biti popunjen novim zaduživanjima.

„Do kraja sledeće godine svaki građanin Srbije biće zadužen 6.000 evra, a Srbija je jedna od najnerazvijenih država u Evropi“, rekao je Aleksić.

Aleksić je naveo da će „nevidjena pljačka budžeta“ biti sprovedena i kroz „razne IT usluge“, za koje je planirano devet milijardi dinara.

„Najveći deo ide preko Ministarstva finansija. Neke od njih su već realizovane ili je u toku realizacija – 503 miliona dinara za proširenje sistema za poslovno izveštavanje Uprave za trezor, posao je dobila Informatika MDS informatički inženjering. Informatika je dobila 479 miliona dinara za objedinjavanje računovodstvenih informacionih sistema. Licence za tehničku podršku nadogradnje e-faktura, opet Informatika 117 miliona dinara“, rekao je Aleksić.

Aleksić je naveo da je Ministarstvo finansija platilo softver za praćenje ugovora 356 miliona dinara preduzeću MDS Informatički inženjering, i za održavanje sistema za konsolidaciju podataka 295 miliona, a firmi Aseko, u kojoj je radio brat premijerke Ane Brnabić platilo je 136 miliona dinara ove godine.

Dodao je da je vlast prodala sve što je vredelo u Srbiji – PKB, JAT, rudnike, institute, a da su na prodaju ostali još EPS i Telekom.

„EPS je bio jedan bio jedan od stubova privrede Srbije i izvozio je struju leti i bio motor privrednog razvoja dok niste odlučili da vlasnika pečenjare Milorada Grčića postavite za direktora, pa ste onda ste rasprodali rezerve uglja da biste mogli da kažete kako imate dobre ekonomske pokazatelje“, rekao je Aleksić.

On je upitao „šta je plan za EPS“.

„Prvo ste ga usitnili na male sisteme, pa ste doveli vlasnika pečenjare za direktora, pa ste umesto uglja trošili glinu nalivenu mazutom, pa ste ga pretvorili u gubitaša. EPS je uplaćivao 1,9 milijardi dinara u budžet, a sada mu mi dajemo milijardu. Sada ste doveli Norvežane i pretvarate ga u akcionarsko društvo da biste mogli da krčmite deo po deo“, zaključio je Aleksić.

Mihailović: NADA neće glasati za predlog budžeta

Predsednik Koalicije Pokreta obnove Kraljevine Srbije (POKS) Vojislav Mihailović rekao je da Koalicija NADA, čiji je POKS deo, neće glasati za Predlog zakona o budžetu Republike Srbije za 2023. godinu.

Prema njegovim rečima, fiskalni deficit je 264 milijardi dok budžetski deficit iznosi 121 milijardi.

On je kao nereale i suviše optimistične ocenio prognoze o odnosu bruto domaćeg proizvoda i javnog duga.

Od projekata koji su najavljeni za narednu godinu, svega je nekoliko kapitalnih, ocenio je Mihailović.

„Dok građani sastavljaju kraj sa krajem i plaše se rastućih cena, krajnje je neprimereno da se gradi nacionalni stadion“, naglasio je on.

Mihajlović je podsetio da se Koalicija NADA zalaže za veće podsticaje za domaće investitore u odnosu na strane i ukazao na statiostičke podatke da je ove godine potpisano 36 ugovora za podsticaje, od čega je 19 sa domaćim, a 17 sa stranim investitorima, a da je za domaće opredeljen ukupno 31 milion evra, odnosno 17 odsto, a za strane 148 miliona evra, odnosno 83 odsto.

Mihailović ističe da se NADA zalaže za to da se Zakonom odredi mora biti opredeljeno najmanje 50 odsto sredstava za podsticaje domaćim investitorima.

Lajčak: S Vučićem o nastavku dijaloga i povratku Srba u institucije

0

Specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak saopštio je da je u Beogradu sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem razgovarao o nastavku dijaloga i povratku Srba u privremene prištinske institucije.

Lajčak je na Tviteru naveo da je tokom sastanka sa predsednikom Srbije bilo reči i o Energetskoj mapi puta i nestalim osobama.

Vučić je posle sastanka u kratkoj objavi na Instagramu napisao da je Lajčaku preneo da je Srbija opredeljena za nastavak konstruktivnog dijaloga, u cilju održanja mira i stabilnosti i postizanja boljih uslova za život svih građana.

Srbija plaća milijardu evra za kazne

0

Srbija je u poslednjih deset godina je iz budžeta isplatila oko milijardu evra za kazne i penale. Država je plaćala investitorima, zaposlenima u javnim preduzećima, pa i građanima. Za novac koji Srbija daje u međunarodnim arbitražama ali i pred domaćim sudovima, mogao je, kažu naši sagovornici, da se sagradi jedan autoput i još nekoliko Kliničkih centara.

Umesto za puteve – novac se daje za izgubljene sporove. Tako se u najkraćem može opisati ova stavka u rashodima budžeta.

„Plaćajući kazne i penale mi smo mogli da izgradimo dobar autoput i nekoliko još kliničkih centara, to su razmere izgubljenog novca. Reč je o sporovima koji država gubi pred međunarodnim arbitražama ali i pred domaćim sudovima“, kaže Ivana Pavlović, novinarka Nove ekonomije.

Gledano prema računu sa kog se isplaćuju kazne i penali, najviše ih je isplaćeno sa računa Ministarstva finansija, zatim pravde, MUP-a i Ministarstva odbrane, u zavisnosti od vrste spora.

„Imali smo jednu firmu za preradu životinjskog otpada, koja je počela poslovanje u Srbiji poštujući zakon. Ta frma je izgradila pogone po propisima, da bi država odlučila – ipak ne treba licenca, i omogućila svima, kako se kome sviđa, da prerađuje taj otpad. Onda je ta firma presavila tabak, jer je dobila nelojalnu konkurenciju“, govori Pavlović.

„Velike stavke su sa računa MUP-a i Ministarstva odbrane, recimo neisplaćene dnevnice i prekovremeno. Tu su neki procesi pred Evropskim sudom pravde, koje država gubi i tu su ti sporovi sa investitorima“, kaže Miloš Obradović, novinar Danasa.

I sve to, u poslednjih deset godina, prema računici Fiskalnog saveta, košalo je skoro milijardu evra. Za ovu godinu, prema rečima naših sagovornika, planirano je oko 150 miliona evra u te svrhe.

„Taj iznos je luk i voda kakve bi mogle da budu tužbe. Postoje projekti koji su veći od 200 miliona. Recimo, imamo jedan spor na 300 miliona. Sporovi se vode na 50, 70, 100 miliona. Kada bi, ne daj Bože, neka velika kompanija podnela tužbu protiv Srbije na terenu rudarstva, to bi bile milijarde“, kaže advokat Milan Parivodić.

„Pretpostavite to što je dosta aktuelno – to iskopavanje litijuma. Mi ne znamo šta je Vlada potpisala sa multinacionlanom kompanijom 2018. godine i može da se desi da vi, recimo, nekome zabranite eksploataciju i on izvadi papir i vi se nađete na međunarodnoj arbitraži, koju redovno gubimo“, govori ekonomista Božo Drašković.

Šta bi bilo kad bi bilo? Stručnjake brine i mogućnost novih tužbi. Postavljaju pitanje – Šta ako, recimo, penzioneri tuže državu i dobiju za nezakonito smanjene penzije. Da li je lakše sporove spečiti nego lečiti?

„Ja bih sproveo jednu vrlo ozbiljnu kampanju obrazovanja svakog državnog službenika o ovoj opasnosti. Svako ko vrši bilo koji posao sa državnim ovlašćenjem mora biti jako svestan svoje odgovornosti i koje su krajnje odgovornosti do kojih njihova nezakotinost može dovesti. Nikakvi ćefovi me ne zanimaju, nikakvi lokal-patriotizmi“, kaže Parivodić.

Da je obrazovanje neophodno, smatra i ekonomista Drašković, koji je upotrebio reči „odgovornost“ i „nestručnost“ kako bi opisao razlog tolikih sporova.

„Na kraju krajeva, pogledajte kako vi dobijate od nivoa lokalnih samouprava, centralne državne vlasti i ministarstava, mešane karte, gde dovodite ljude koji o tome pojma nemaju, koji prethodno nisu prošli ništa da bi o tome nešto znali. Ne žele ljudi da se nauče na greškama. Dominantna je pozicija – moja lična moć i vlast. I ja odlučujem onako kako ja mislim, ne ulazeći u to da li ste stručni da to radite.

Pitanja o ovim troškovima postavili smo Ministarstvu finansija, Ministarstvu pravde, Ministarstvu odbrane i Ministarstvu unutrašnjih poslova, ali nismo dobili odgovor do emitovanja.

Naša atletičarka Adriana Vilagoš proglašena za svetsku Zvezdu u usponu

0

Srpska atletisčarka Adriana Vilagoš proglašena je večeras za Zvezdu u usponu, u izboru Svetske atletike.

Vilagoš je ove godine odbranila titulu svetske šampionke u bacanju koplja u konkurenciji do 20 godina, osvojila je srebro na seniorskom Evropskom prvenstvu i zauzela 11. mesto najboljih svetskih rezultata u uzrastu do 20 godina.

„Ovo mi je veliko priznanje. Jako sam srećna i velika mi je čast da sam izabrana za ‘Rising star’ Svetske atletike. Godina mi je bila baš uspešna, ova titula je krunisanje svega i daje mi krila da još više treniram i budem još bolja”, navela je Vilagoš, saopštio je Atletski savez.

Nominovane su bile i kenijske atletičarke u disciplini 3.000 metara stipl Fejt Čerotič i Žaklin Čepkoeč, Južnoafrikanka Min De Klerk u bacanju kugle i diska i Jamajčanka Kerika Hil na 100 metara s preponama.

Hoti: Srbija glavni trgovinski partner Prištine

0
assorted-color filed intermodal containers

Bivši premijer privremenih prištinskih institucija i poslanik DSK, Avdulah Hoti, izjavio je danas da je povećanje uvoza na tzv. Kosovo učinilo Srbiju glavnim trgovinskim partnerom Prištine u regionu.

„Ako analiziramo trgovinu sa zemljama Zapadnog Balkana, vidimo da je uvoz iz svih tih zemalja bez izuzetka smanjen, osim sa Srbijom”, napisao je Hoti na Fejsbuku.

Naveo je da je u periodu januar-oktobar ove godine u odnosu na isti period prošle godine uvezeno 850 miliona evra više robe, a da je izvoz u tom periodu povećan za samo 154 miliona evra, prenosi Tanjug.

Hoti je ukazao da je to produbilo ukupni trgovinski deficit i da je dostigao 3,9 milijardi evra.