16.2 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 734

Đoković sutra protiv Rubljova na Australijan openu

0

Najbolji srpski teniser Novak Đoković igraće sutra protiv Rusa Andreja Rubljova u četvrtfinalu Australijan opena, saopštili su organizatori u Melburnu. Ovaj meč će biti odigran u večernjem terminu po lokalnom vremenu, što znači da neće početi pre 0.30 po našem vremenu na Rod Lejver areni.

Organizatori Australijan opena su saopštili da će program na Rod Lejver areni otvoriti Čehinja Karolina Pliškova i Poljakinja Magda Linet u jedan sat po srednjoevropskom vremenu, a potom sledi duel Beloruskinje Arine Sabalenke i Hrvatice Done Vekić.

Kao treći meč dana planiran je duel četvrtfinala u muškoj konkurenciji između Amerikanaca Tomija Pola i Bena Šeltona.

Pobednik meča između Đokovića i Rubljova igraće u polufinalu prvog grend slem turnira sezone sa boljim iz duela između Šeltona i Pola.

Đoković i Rubljov odigrali su tri međusobna duela u karijeri, a Srbin vodi sa 2:1 u pobedama. Najbolji srpski teniser je odlučio da propusti današnji trening u Melburnu.

Duel Đokovića i Rubljova na Rod Lejver areni neće početi pre 9.30 po našem vremenu, a njegov tok možete pratiti na našem portalu.

Nasa će testirati nuklearne rakete koje bi mogle da odvezu astronaute na Mars u rekordnom roku

0

Projekat, u saradnji sa američkom vladinom agencijom Darpa, ima za cilj da razvije pionirski pogonski sistem za svemirska putovanja.

Nasa je objavila planove za testiranje raketa na nuklearni pogon koje bi dovele astronaute na Mars za „ultrabrzo” vreme. Agencija se udružila sa Agencijom za napredne odbrambene istraživačke projekte (Darpa) američke vlade kako bi demonstrirala nuklearni termalni raketni motor u svemiru već 2027. godine, prenosi Gardijan.

Smanjenje vremena prevoza je ključna komponenta za ljudske misije na Mars (ilustracija)
Projekat ima za cilj da razvije pionirski pogonski sistem za svemirska putovanja daleko drugačiji od sistema koji su preovladavali od početka moderne ere rakete – pre skoro jednog veka.

Upotreba nuklearne termalne rakete omogućava kraće vreme transporta, smanjujući rizik za astronaute”, navodi Nasa u saopštenju za štampu.

Smanjenje vremena prevoza je ključna komponenta za ljudske misije na Mars, jer duža putovanja zahtevaju više zaliha i robusnije sisteme.

Dodatna korist bi bila povećan kapacitet za prevoženje instrumenata i aparata potrebnih za naučna istraživanja kao i bolju komunikaciju, naveli su u Nasi.

Nasa, koja je prošle godine uspešno testirala svoju letelicu Artemis kao odskočnu dasku za povratak na Mesec i na Mars, nada se da će odvesti ljude na „crvenu planetu” negde tokom 2030-ih u okviru svog programa „Sa Meseca na Mars”.

Koristeći trenutnu tehnologiju, navode u Nasi, putovanje do Marsa trajalo bi oko sedam meseci. Inženjeri još ne znaju koliko bi vremena moglo da se skrati korišćenjem nuklearne tehnologije, ali Bil Nelson, administrator Nase, rekao je da će to omogućiti svemirskim letelicama i ljudima da putuju u duboki svemir rekordnom brzinom.

„Uz pomoć ove nove tehnologije, astronauti bi mogli da putuju u i iz dubokog svemira brže nego ikad – što je velika prednost u pripremama budućih misija i odlaska posada na Mars”, rekao je Nelson.
Nuklearni električni pogonski sistemi koriste pogonsko gorivo mnogo efikasnije od hemijskih raketa, ali obezbeđuju nisku količinu potiska, kaže agencija.

Reaktor generiše električnu energiju koja pozitivno puni gasne pogone kao što su ksenon ili kripton, gurajući jone kroz potisnik, koji pokreće svemirsku letelicu napred.

U saopštenju, direktor Darpe, dr Stefani Tompkins, rekla je da sporazum predstavlja proširenje postojeće saradnje između agencija.

„Darpa i Nasa imaju dugu istoriju plodne saradnje u unapređenju tehnologija za naše ciljeve, od rakete Saturn V koja je prvi put odvela ljude na Mesec do robotskog servisiranja i punjenja satelita gorivom”, rekla je Tompkinsova.

Nasina misija Artemis 2, zakazana je za 2024.
 

Spaseno 13 Kubanaca iz Save u Hrvatskoj

0
Ilustracija

Čak 13 državljana Kube spasili su danas pripadnici interventne policije Slavonskog Broda na ušću Orljave u Savu, kod Slavonskog Kobaša.

Kako je saopšteno iz Brodsko-posavskog javnog tužilaštva, policijski službenici su uočili nekoliko osoba koje plaču i dozivaju pomoć. „Oni su se nalazili na nepristupačnom terenu u poplavljenom rastinju uz reku Savu, a policijski službenici Stanice granične policije Slavonski Brod službenim plovilom nisu mogli da dođu do njih, već su čamcem Interventne jedinice policije krenuli u akciju spasavanja”, saopštila je hrvatska policija, preneo je Tanjug.

U akciji je spaseno dvoje dece, pet žena i šest muškaraca, za koje je utvrđeno da su državljani Kube, a koji su ilegalno ušli u Hrvatsku.

„Sva lica su spasena i bezbedno prevezena u policijsku stanicu. Jednoj odrasloj osobi je ukazana lekarska pomoć i ona je prevezena u bolnicu. Po dolasku u policijsku stanicu, promrzlima su obezbeđeni topli napici, hrana i topla odeća, u saradnji sa članovima hrvatskog Crvenog krsta”.

Havarija na kopu Kolubara, nije ugroženo snabdevanje strujom

0
Izvor: N1 Beograd

U kopu Kolubara došlo je do havarije neutvrđenog stepena, rečeno je Tanjugu u Ministarstvu rudarstva i energetike. Ta informacija potvrđena je i za N1, ali je rečeno i da snabdevanje strujom nije ugroženo.

Sve deponije su pune ugljem, kazali su izvori za N1.

„Danas je EPS skoro čitavog dana izvozio 450-550 mW struje. U TENT-u je danas radilo šest od osam blokova, a TENT B je na dva bloka proizvodio više od 1200 mW struje“, rekli su u tom preduzeću.

Kako pišu mediji, ministarka Dubravka Đedović je otišla ka Kolubari.

Piletina sa brusnicama i ruzmarinom

0

2 pakovanja pilećih bataka sa karabatakom
50-60 g putera
1 glavica belog luka
1 kesica suvih brusnica
Nekoliko kašika ekstra devičanskog maslinovog ulja
himalajska so, po ukusu
Biber, po ukusu
1 grančica svežeg ruzmarina
Sok od polovine limuna

Priprema:

Rernu zagrejte na 200 stepeni. Batake razdvojite od karabataka pa poređajte u posudu za pečenje. Puter isecite na listiće pa po jedan listić smestite ispod kože svakog komada mesa. Zatim, svaki komad posolite sa obe strane. Preko prelijte maslinovim uljem i maslinovim uljem, pospite biberom i seckanim ruzmarinom. Brusnicu rasporedite preko i stavite na pečenje. 40-50 minuta će biti dovoljno. Ali, pečenje svakako prilagodite vašoj rerni i vašim navikama.

Poverljivi dokumenti pronađeni u kući bivšeg potpredsednika SAD

0
Wikipedia

Dokumenti sa poverljivim oznakama otkriveni su u kući bivšeg potpredsednika SAD Majka Pensa u Indijani, rekao je njegov advokat Nacionalnom arhivu, što je poslednje u nizu otkrića poverljivih informacija u privatnim rezidencijama.

Advokat Pensa Greg Džejkob izjavio je da je „mali broj poverljivih dokumenata spakovanih u kutiju prevezen u kuću“ bivšeg potpredsednika SAD u vreme dok je Donald Tramp bio predsednik.

Džejkob je rekao da Pens „angažovao advokate koji imaju iskustva u rukovanju sa poverljivim dokumentima da pregledaju zapise pohranjene u njegovom domu nakon što je postalo javno da su dokumenti sa poverljivim oznakama pronađeni u rezidenciji sadašnjeg predsednika Džozefa Bajdena u Vilmingtonu.

Ministarstvo pravde već koristi specijalne advokate da istraži prisustvo dokumenata sa oznakama poverljivosti koji su uzeti iz Trampovog poseda na Floridi i iz Bajdenove kuće i bivše kancelarije u Vašingtonu.

Pensov advokat je u svom pismu naveo da bivši potpredsednik „nije bio svestan postojanja osetljivih ili poverljivih dokumenata u njegovoj ličnoj rezidenciji“ i da „je spreman i voljan da u potpunosti saradjuje u istrazi“.

Portparol Ministarstva pravde odbio je da komentariše danas da komentar, a Pensov advokat nije odgovorio na imejl u kojem je Asošiejted pres tražio pojašnjenje.

Slobodan Trkulja sa pesmom “Tamo daleko” oborio svetski rekord na kineskoj televiziji

0
Youtube Screenshot/BalkanopolisTV

Zabavan program na Kineskoj nacionalnoj televiziji (CCTV) prilikom dočeka Lunarne nove godine pregledan je čak 11 milijardi puta. Pred odbrojavanje, muzičar Slobodan Trkulja je preko projekcije u studiju izveo pesmu ”Tamo daleko”.

Uz pratnju kineskih muzičara na bini, među kojima je bio i svetski pijanista Lang Lang, pevač je izveo srpsku pesmu i došao do neverovatnih 11 milijardi pregleda ljudi koji su pratili program gale Prolećnog festivala. Na bini se nalazio prikaz Hrama Svetog Save.

Gala Prolećnog festivala je najpopularnija zabavna emisija na svetu a emitovanje 21. januara je oborilo Ginisov rekord gledanosti.

”Neizmerno sam zahvalan na direktnom pozivu CCTV-a, najveće TV stanice na svetu, da učestvujem u njihovom novogodišnjem programu. Njihov poziv je dokaz velike ljubavi i poštovanja prema mom radu i prema našoj kulturi i tradiciji. Od prvog koncerta u Kini sa Balkanopolisom, sanjao sam da jednog dana, na najgledanijem programu, predstavim Srbiju. San mi se i ostvario i to u noći kada je najgledanija televizija oborila svoj Ginisov rekord. Zahvalan sam Bogu što sam dobio priliku da budem deo ovog spektakla,” izjavio je Trkulja.

Pored Srbije, učestvovali su umetnici iz Argentine, Grčke, Novog Zelanda, Indonezije, Tanzanije, Kazahstana, Egipta i Pakistana.

Mogu li ljudi koji previše pričaju da nauče da slušaju

0
Freepik

Svet je pun pričalica, oni mogu biti vaša koleginica, komšija ili partner. Zašto su neki ljudi kompulsivni brbljivci? I kako mogu ovo da poprave?

Živimo u svetu koji ne samo da podržava previše priče, već je i zahteva. Svetu u kome je uspeh meren količinom pažnje koju privlačimo – dobiti milion pratilaca na Tviteru, postati Instagram influenser, napraviti viralni video, govoriti na TED koneferenciji. Savremeni čovek preplavljen je Jutjubom, socijalnim mrežama, aplikacijama za ćaskanje, striming servisima.

Statistike kažu da postoji preko 2 miliona podkasta koji su proizveli preko 48 miliona epizoda. A više od 3.000 događaja koji prate TED konferenciju se odigra svake godine i na svakoj od njih neko pokušava da svojim govorom pomeri granice.

Ipak, većina moćnih i uspešnih ljudi radi potpuno suprotno. Umesto da privlače pažnju, oni se uzdržavaju, a kada govore, pažljivo biraju šta će reći. Direktor komapnije “Epl” (Apple), Tim Kuk (Tim Cook) pravi čudne pauze tokom konverzacije. Albert Ajnštajn je bio introvert koji je cenio samoću. Većina neće dobiti Nobelovu nagradu ili postati milijarder, ali će u svakodnevnoj komunikaciji govorenjem dokazivati ili ubeđivati nekoga.

Logoreičan čovek se neće tek tako probuditi jedno jutro i samo odlučiti da manje pričaju. Njihova priča je kompulsivna. Oni ne pričaju samo malo više od drugih, oni pričaju mnogo više od drugih. I to rade sve vreme, gde god da su čak iako znaju da drugi ljudi misle da pričaju previše. Čak i onda kada znaju da će ih dalji razgovor povrediti.

“To je biologija, priroda, počinje već u prenatalnoj dobi”, kaže Beati Ričmond, doktor koji je proučavao komunikaciju i njen razvoj na spesifičan način. Proučavao je elektomagnetne talase i merio kako moždani talasi reaguju na pokazane slike. “Za mene, čudno bi bilo da komunikacije nije povezana sa mozgom, ali samo nismo znali kako”, rekao je Ričmond. Ovaj naučnik je sa svojim kolegama 2010. godine utvrdio da logoreični ljudi imaju neizbalansirane moždane talase. Idealno, obe strane mozga bi trebalo da imaju podjednaku količinu neuronskih aktivnosti kada osoba odmara. Ukoliko postoji asimetrija, ukoliko je leva strana aktivnija, osoba je stidljivija, a ako je desna strana aktivna, imamo osobu koja previše priča. Veća razlika izmeđuobe strane mozga označava i kolika će neko pričalica biti.

“Sve je u kontroli impulsa. Neravnoteža u mozgu korespondira sa agresijom i vašom sposobnošću da utvrdite kako će se neki plan razvijati i koje će posledice biti”, kaže Beati. Nedostatak kontrole impulsa u desnoj strani mozga isti je faktor koji može dovesti do toga da je teško zatvoriti usta, često i na poslu. I Beati Ričmond i drugi naučnici jednoglasno kažu da logoreičan čovek ne može jednostavno da ućuti. Jer, kako kaže, ne mogu se neuroni jednostavno staviti u balans.

Imajući u vidu naučna saznanja, jasno je da je potreban veliki napor i rad kako bi nekadašnja “pričalica” jednostavno zatvorila usta i pustila druge da pričaju. A koji su benefiti manje priče, a više slušanja:

1. Možda ćete nešto naučiti
Svako ima jedinstveno iskustvo, sposobnosti i talente iz kojih se može učiti. Kada se manje priča a više sluša, pomera se razgovor sa držanja predavanja na slušanje.

2. Manje priče stvara i više poverenja 
U knjizi “Kako pridobiti prijatelje i uticati na ljude” koju je napisao Dejl Karnegi kaže se – ako možete da postanete dobar slušalac i ohrabrite ljude da pričaju o sebi, dobićete njihovo poštovanje i divljenje.

3. Ne primati k srcu sve rečeno u žaru rasprave
Nije svaki razgvor opuštena priča sa prijateljima. Neki razgovori, posebno profesionalni, mogu biti izuzetno izazovni. Nekada se stavovi mogu mnogo razlikovati od mišljenja kolega, a u žaru konevrzacije i rasprave komentari mogu narušiti mir i poremetiti kancelarijsku atmosferu. Kada se nauči kako se sluša, a manje govori, pomaže da se drugi saslušaju i njihov stav razume, bez konflikta na radnom mestu.

4. Izbećiće se nepotrebni komentari ili nešto za šta se kasnije može zažaliti
Kada je osoba uključena u razgovor koji je se tiče, nekada se u žaru rasprave mogu reći i stvari za koje se kasnije ispostavi da nije trebalo. Neretko i neke skrivene informacije mogu da “izlete” a trebalo je da ostanu tajne. Slušanjem se daje sebi vremena da se razmisli i odgovori adekvatno. Ima se više vremena da se formuliše ideja, misao, a da se ne dođe u situaciju crvenjenja i sramote.

5. Možete da nastavite konverzaciju 
Razgovor zamre kada učesnici nemaju više šta da kažu. To se često dešava kada su svi rekli šta su imali. Kada se obrati pažnja na slušanje, dobijaju se bolje ideje i pitanja uz pomoć kojih se može nastaviti razgovor.

Banka Kanade će verovatno ponovo podići kamatnu stopu u sredu – da li je to neophodno?

0

Očekuje se da će Banka Kanade ove sedmice povećati svoju kamatnu stopu za četvrtinu procentnog poena, što će dovesti stopu ukupno na  4,5 %.

Ako se to dogodi, to će biti osmi put zaredom da je banka odlučila da poveća svoju referentnu stopu, što čini pozajmljivanje novca skupljim za potrošače i preduzeća.

Ali, po prvi put u skoro godinu dana, među onima koji prate centralnu banku, ne postoji čvrst konsenzus da je, još jedno povećanje u planu – pa čak ni da li bi ga trebalo biti.

Banka je uvučena u bitku da se suprotstavi inflaciji, i veruje da je povećanje kamatnih stopa najbolje oružje koje joj je na raspolaganju za pobedu u tom ratu.

To je rat koji je naneo veliku kolateralnu štetu, uključujući i tržište nekretnina, gde  su prosečne cene pale za 20 posto  od februara. Drugi oblici potrošačkog duga, kao što su kreditne kartice, takođe rastu rekordno, dok se Kanađani bore da se prilagode višim cenama za gotovo sve.

Uprkos tome, povećanje stope do sada je uspelo samo u smanjenju inflacije sa 40-godišnjeg maksimuma iznad osam posto, na 6,3 posto prošlog meseca.

To je još uvek dvostruko više od gornje granice koji banka voli da vidi, zbog čega većina ekonomista misli da je na pomolu još jedno povećanje. Ali Pablo Villanueva, ekonomista švajcarske banke UBS je među onima koji misle da bi najbolja stvar koju bi Banka Kanade mogla da uradi, možda da ne cini ništa.

“Podaci od decembra pokazuju privredu koja slabi”, rekao je on, napominjući da je kanadski BDP verovatno porastao samo za oko jedan posto u četvrtom kvartalu 2022. To je znatno manje od proseka od tri posto u ostatku godine. Porast plata i broj zaposlenosti daju sličnu sliku.

Par izveštaja banke tokom ovog meseca, pevaju iz iste pesmarice, pri čemu je većina potrošača i preduzeća rekla centralnoj banci da očekuju da će privreda ove godine otići u recesiju .

Villaneuva kaže da nedavni podaci o kanadskom BDP- u i nedavni porast otpuštanja, ukazuju da banka neko vreme ostane po strani.

“Smatramo da bi slabiji izgledi za ekonomiju i inflaciju trebali dati Banci Kanade poverenje, da pauzira povećanja barem u bliskoj budućnosti”, rekao je on.

Glavni razlog je taj, što je obično potrebno između šest meseci do godinu i po da se imalo oseti puni uticaj povećanja stopa.

“Svesni smo da smo brzo podigli kamatne stope i da njihovi efekti uticu na ekonomiju”, rekla je Sharon Kozicki, zamenica guvernera Banke Kanade, prošlog meseca poslovnoj publici u Montrealu.

“Drugim rečima, krećemo se od toga: koliko treba povećati kamatne stope do, da li da povećamo kamatne stope,” rekla je ona .

Karyne Charbonneau, ekonomista iz CIBC-a, smatra da će banka verovatno ponovo podici stopu u sredu, ali je među onima koji misle da nakon toga verovatno više neće doći do povećanja.

“Ako su centralne banke dovoljno mudre da prepoznaju zakasnele efekte onoga što su već uradile, neće imati još toliko povećanja kamatnih stopa”, rekla je ona.

Da li je vreme za pauzu?

Iako inflacije nastavlja da raste brzom brzinom, uopšte nije teško pronaći robu i usluge, koje su sada jeftinije, nego što su bile u bliskoj proslosti.

20 od oko 300 potkategorija koje statistički zavod Kanade prati, sada su u negativnoj zoni za ovu godinu, stvari kao knjige, kompjuterska i digitalna oprema, dečija odeća i obuća.

Nešto jeftiniji lekovi i naknade za parkiranje mogu biti neka uteha, za svakoga ko je u poslednje vreme pokušao napuniti rezervoar u autu – ili ako bi napunio kolica u supermarketu. Ali kako potražnja za robom i uslugama opada, sve više i više artikala će se kretati ka negativnoj zoni, povlačeći sa sobom i ukupnu stopu inflacije.

Dakle, ako banka traži izgovore da napravi pauzu, nije ih teško pronaći.

Stephen Gordon, profesor ekonomije na l’Université Laval u Ste-Foyu, Quebec, prati kratkoročne trendove inflacije već više od godinu dana na internetu. On napominje da je godišnja stopa inflacije u protekla tri meseca sada pala na ispod četiri posto. Pre godinu dana to je bilo više od tri puta.

Čini se da su i investitori manje sigurni, nego što su bili cele godine da je banka spremna da ponovo podigne stopu. Trgovanje investicijama poznatom kao swapovi u ponedeljak, implicira da tržište misli da postoji šansa 75 %  za povećanje u sredu – a 25 % da ga neće biti.

To je prvi put da su ovoga puta manje sigurni, otkako je banka počela da podize stopu prošlog februara, i znak da se investitori klade, da bi vetrovi monetarne politike uskoro mogli duvati u drugom smeru.

Bez obzira na to šta će se desiti ove sedmice, Gordon kaže da će pravi test za inflaciju biti u februaru, budući da će to biti godinu dana otkako je Rusija napala Ukrajinu, kada je inflacija ubacila u visoku brzinu.

“Vidim razlog za pauzu”, rekao je u intervjuu za CBC News u ponedeljak. “Ali još uvek čekamo i gledamo.”

SERBIANNEWS/CANADA

Zvezda sjajnim šutem dobila Olimpiju i najavila derbi u EL

0

Crvena zvezda je pobedila Cedevitu Olimpiju u 16. kolu ABA lige 100:95. Crveno beli su sjajno šutirali i bio je to meč u kom odbrane i nisu baš briljirale. Zvezda je ubacila 13 trojki iz 35 šuteva.

Fakundo Kampaco je bio najefikasniji sa 19 poena, dok ga je Ognjen Dobrić pratio sa 18. Petrušev je dodao 13 poena, a Vildosa 15. Kod Olimpije je Jogi Ferel imao 24 poena, a Marko Jeremić i Džoš Adams po 16.