14.9 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 664

Rok za ispunjavanje poreske prijave je istekao. Šta se dešava ako ste zakasnili?

0

1. maj 2023. je krajnji rok za ispunjavanje poreske prijave za 2022. godinu , jer je kraj aprila ove godine pao tokom vikenda. Iako radnici kanadske agencije za prihode (CRA) i dalje štrajkuju, obustava rada nije uticala na rok za prijavu poreza.

Ako ovo čitate u ponedeljak, a još niste prijavili porez na dohodak — još imate vremena!

Vlasnici malih preduzeća, samozaposleni i njihovi supružnici, na primer, imaju rok za prijavu poreza za prethodnu godinu do 15. juna. Ovde postoji jedno upozorenje da za one koji su samozaposleni, a duguju novac CRA, i dalje sve moraju platiti do 1. maja.

Pojedinci koji propuste poreski rok i duguju novac CRA biće kažnjeni za kasno podnošenje prijave.

Kazna je pet posto onoga što dugujete na poreze za 2022. godinu, plus dodatnih jedan posto mesečno jer kasnite nakon roka za prijavu.

Osim toga, iznos koji dugujete CRA počinje da raste sa složenom kamatom prvog dana nakon isteka roka. Čak i ako ne možete platiti ovaj iznos, agencija vam preporučuje da svejedno podnesete prijavu do roka, kako biste izbegli gore spomenutu kaznu za zakašnjenje.

Ako niste u mogućnosti da platite kazne ili kamate na svoj iznos zbog razloga koji nisu u vašoj kontroli, takođe možete zatražiti od CRA odustajanje ili poništiti ove naknade.

Kada propustite rok za prijavu poreza, ali vam CRA duguje novac – što znači da ćete dobiti povracaj poreza – onda ne trpite nikakve kazne.

Ali osim monetarnih uticaja, nepodnošenje poreza može uticati na vašu podobnost za traženje određenih beneficija u narednim godinama i može rezultirati krivičnim prijavama za utaju poreza.

Takođe mozda propuštate novac koji biste mogli dobiti od uobičajenih beneficija, kao što je GST kredit, koji će ove godine biti udvostručen za kvalifikovane Kanađane.

Kamata se neće akumulirati na novac koji dugujete od CRA — pa ako želite da iskoristite svoj novac, uvek postoji podsticaj da svoju poresku prijavu podnesete u roku.

SERBIANNEWS/CANADA

Proizvođač prosuo tonu i po mleka, za N1 kaže: Država da pomogne ili – kraj

0
Izvor: Freeimages/Zsuzsanna_Kilian

Stočari poslednjih dana prosipaju mleko u Srbiji. Mlekare otkazuju kupovinu uz obrazloženje da ima viška mleka. Jedan od njih Dragiljub Ćulibrk prosuo je oko tonu i po mleka u nepovrat i tako izgubio oko 80 hiljada dinara za samo tri dana. To je novac od kojeg žive tri porodoce on, njegov sin i unuk i zato razmišlja da proda sve krave jer više nema ni za njihovu prehranu.

„Prosečno bacim oko 250-280 litara, u dva dana bude oko 500 litara“, kaže poljoprivrednik Dragan Ćulibrk.

„Teče mleko, ali pravo u đubre“, priča Dragoljub Ćulibrk iz Nove Gajdobre u Vojvodini, koji se stočarstvom bavi već 40 godina. Ima više od 50 krava, ali od pre šest dana mleko ne može nigde da proda.

„Mlekare su nam otkazale. Ova sa kojom sam radio 20 godina zatvorila je zbog razlike cene sira i cene mleka, pa smo prešli u „Imlek2. Oni su nam u 12 sati javili da neće kupovati, jer ima neki mali procenat alfatoksina“, dodaje Ćulibrk.

Dragoljub ne zna kako tu informaciju da proveri, nema nikakav dokument, a niko mu nije rekao ni šta bi mogao da uradi da se takvi rezultati ne ponove. Jednostavno – prepušten je sam sebi.

„Nismo nikada imali ovu situaciju da mi moramo baciti svoje sve što mi proizvedemo. Ne može se prodati, a ako se proda, tu je cena nikakva. Država bi trebalo da pomogne. Žalosno je da očistimo sela, imam sina i unuka, ali mi ovo moramo prodati. Godinama smo na toj pozitivnoj nuli ili na gubitku. Sad ću doći u situaciju da će mi isključiti ono osnovno, telefon i ostalo. Moram platiti, a nemam odakle“, objašnjava sagovornik N1.

Dragoljub nije kako tvrdi jedini domaćin koji mleko prosipa, to rade i drugi ali su u strahu da javno pričaju. Kaže da ne može da veruje da mu se već sedam dana od kako ima problem, niko ne javlja ni iz opštine, niti se bilo ko oglašava da kaže kako će i da li problem biti rešen. Pre smo nekoliko meseci bila je nestašica mleka danas se sve mlekare žale, priča Ćulibrk, da ne znaju šta će sa viškom mleka.

N1: Koliko je tanka granica između nestašice i bacanja?

Dragoljub Ćulibrk:  To je po mom mišljenju bilo veštački. Ako mi u Srbiji imamo 170 hiljada krava puta 22 litra što je evropski prosek, znači mi svako jutro imamo šest deci po glavi stanovnika, gde je jogurt, gde je sir, čije mleko se prodaje“?

Od kako je javno progovorio Dragoljub objašnjava da uspe da proda nekoliko desetina litara pojedinačnim potrošačima koji dolaze direktno na njegova vrata i od tog novca živi.

„Ja ne tražim ni vile ni jahte, već samo da od svog rada mogu da živim“, naglašava Ćulibrk.

Uz problem koji ima nijedna premija nije stigla, a setva je pri kraju, kaže Ćulibrk, a ni premije za mleko koje su obećane da će biti redovne ne stižu.

Proizvođač prosuo tonu i po mleka, za N1 kaže: Država da pomogne ili – kraj

Rukometaši Srbije pobedom protiv Slovačke završili kvalifikacije za Evropsko prvenstvo

0

Muška rukometna reprezentacija Srbije pobedila je danas u Novom Sadu selekciju Slovačke rezultatom 37:26 u meču poslednjeg, šestog kola Druge grupe kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, koje će biti održano naredne godine u Nemačkoj.

Najefikasniji u selekciji Srbije bili su Bogdan Radivojević, Nemanja Ilić i Dragan Pešmalbek sa po šest golova. Kod gostiju, najbolji je Tomas Urban sa sedam golova, javlja Tanjug.

Prvo mesto na tabeli osvojila je Norveška sa 10 bodova, koliko ima i drugoplasirana Srbija. Slovačka i Finska su osvojile po dva boda. Norveška i Srbija su još ranije obezbedile plasman na EP 2024.

EP će biti održano od 10. do 28. januara naredne godine u Nemačkoj.

Kardiolog savetuje: najbolja ishrana da sprečite holesterol

0

Visok nivo holesterola povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, a bez obzira na genetiku i hormonske promene, naučnici smatraju da ishrana ima najveći uticaj.

Norman E. Lepor, kardiolog i profesor kaže:

„Prilagođavanje ishrane je jedna od prvih preporuka i volela bih da ljudi znaju šta je zdrava dijeta za holesterol, a šta nije. Neka vam lista namirnica bude pri ruci. Najbolja dijeta za holesterol prilično je jednostavan savet za većinu pacijenata, a to je sledite ishranu u mediteranskom stilu. Što manje ugljenih hidrata i nezdravih masnoća, a što više voća, povrća, integralnih žitarica, orašastih plodova, mahunarki i zdravih masti, poput maslinovog ulja. Riba i morski plodovi treba da budu na trpezi dva puta nedeljno, dok se drugi izvori proteina kao što su jaja, piletina i mlečni proizvodi jedu umereno”, preporučuje dr Lepor.

Dosta orašastih plodova, borovnice i kupine, su takođe poželjne namirnice. Iako je gubitak viška kilograma važan za poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja, dr Lepor kaže da to nije jedino rešenje za smanjenje nivoa holesterola i rizika od kardiovaskularnih bolesti.

„Ljudi će često smršati u skladu sa mojim preporukama, oni će izgubiti pet ili 10 kilograma, a onda im merimo nivo holesterola i njihov nivo holesterola se možda neće mnogo pomeriti. Ne radi se samo o gubitku kilograma, već o tome kako to postižete. Ne postoji stroga veza između izgubljenih kilograma i smanjenja holesterola”, navodi lekar, prenosi Helti.

Kako bi zaista vodili računa o nivou holesterola, dr Lepor preporučuje konzumiranje zdravijeg izvora masti i proteina. Iako gubitak težine može doći sa ovim promenama u ishrani, to nije prioritet.

„Imam mršave pacijente koji su veoma aktivni i znate nešto? Imaju i srčane i moždane udare. Treba da se fokusirate na ishranu sa izvorima mononezasićenih i polinezasićenih masti, kao i nemasnim proteinima kao što su piletina, morski plodovi i mahunarke”, preporučuje dr Lepor.

Sva struja u Portugalu biće do 2030. godine iz obnovljivih izvora

0
blue solar panel boards

Portugalija ne samo da je termoelektrane poslala u istoriju, jednu čak i u muzej, već bi zahvaljujući energetskoj tranziciji do kraja ove decenije trebalo da više ne koristi ni gas.

Energetska tranzicija Portugala počela je na prelazu iz 20. u 21. vek, kada je ugalj, uz hidroenergiju, bio najznačajniji resurs u proizvodnji struje. Tada je doneta odluka o ulaganju u postrojenja na gas i obnovljive izvore energije i 2021. Portugal je zatvorio poslednje dve termoelektrane – Pego i Sineš.

Za 20 godina sektor obnovljivih izvora energije u Portugalu registrovao je rast sa 9 odsto na 30 procenata, rekao je nedavno u Lisabonu grupi novinara iz Srbije koja je posetila Portugal u okviru projekta Puls Evrope – Medijske posete EU Artur Patuleija iz nezavisnog instituta E3G.

U 2021. Portugal je 36 odsto struje proizveo iz energije Sunca i vetra, 29 odsto iz ČGT gasa a 23 odsto iz hidroenergije, pokazuju statistike.

Ugalj je u 2021. imao udeo od samo jedan procenat prema 32 odsto u energetskom miksu 2003. godine.

Prema procenama nezavisnog instituta Ember, Portugal će do 2026. iz obnovljivih izvora energije dobijati 80 odsto struje a do 2030. svih 100 procenata.

Sve veća upotreba obnovljivih izvora energije donela je Portugalcima opipljive koristi.

„Portugalska domaćinstva bila su manje izložena posledicama rasta cena gasa zbog krize (rat u Ukrajini i energetska kriza)”, rekao je Patuleija.

Prema njegovim rečima, Portugalcima su zahvaljujući energetskoj tranziciji manje porasli računi nego u ostalim članicama EU. Naime, u Portugalu je cena KWh porasla za 5 odsto prema proseku u EU od 15 odsto.

Patuleija je rekao da se očekuje da portugalski potrošači u 2023. uštede 2,6 milijardi evra zbog nižih troškova energije iz obnovljivih izvora.

Kada je reč o gasu, on je podsetio da su jesenas u Portugalu postojale bojazni od problema u snabdevanju i nestašice u slučaju da Nigerija ne isporuči sav ugovoreni tečni prirodni gas (LNG).

Podaci pokazjuju da je u 2021. Portugal iz Nigerije uvezao 2,8 milijardi kubnih metara LNG ili gotovo 50 odsto ukupnog uvoza. Sledeći po veličini snabdevač bile su SAD sa 33 odsto a uvoz iz Rusije činio je samo dva odsto ukupnog.

Patuleija je istakao da su geopolitičke tenzije i skok cena energije dodatno podstakli Portugal da ubrza tranziciju na obnovljive izvore energije.

On je govoreći o značaju globalne saradnje u borbi protiv klimatskih promena istakao da je Portugal jedan od osnivača Alijanse za energiju posle uglja (PPCA) 2017. godine na klimatskom samitu UN COP23 u Bonu.

PPCA je pokrenulo 27 članica a danas ih je 168, uključujući 48 zemalja među kojima su Crna Gora, Albanija, Severna Makedonija, Hrvatska, Slovenija, ali ne i Srbija, prenosi Beta.

Linta: Vreme je da se reše problemi Srba u Hrvatskoj

0
beige and white concrete building
Zagreb Photo by Kristijan Arsov

Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta zatražio je nakon današnjeg razgovora predsednice Vlade Srbije Ane Brnabić i predsednika Vlade Hrvatske Andreja Plenkovića u Zagrebu, da se reše problemi Srba u Hrvatskoj.

Pre svega naveli su problem ;otetog i uzurpiranog poljoprivrednog zemljišta i druge imovine, nadoknadu novčane štete za oteta stanarska prava i uništene srpske kuće, vikendice i poslovne prostore, isplatu zaostalih i neispaćenih penzija, priznanje radnog staža, procesuiranje odgovornih za ratne zločine i pitanje nestalih.

Kako je saopšteno, Linta je istakao da je veoma važno da preostali Srbi u Hrvatskoj počnu da uživaju sva prava koja im garantuje Ustav, zakoni, međunarodni i međudržavni ugovori. „To, između ostalog, znači da Srbi slobodno mogu da uče i koriste srpski jezik i ćirilicu, da se zapošljavaju u državnom i javnom sektoru, da se slobodno koriste ćirilično-latinični nazivi mesta, institucija, ulica i trgova kao što je to slučaj u Srbiji, da se slobodno obeležavaju mesta stradanja Srba, da se vrati oteta i uzurpirana imovina, da se obnavlja infrastruktura” naveo je Linta. ;

Otvoren Moravski koridor od Pojata do Makrešana

0

Predsednik Aleksandar Vučić otvorio je Moravski koridor, koji će povezati Rasinski, Raški i Moravički okrug, u kojima živi oko pola miliona ljudi. Prva deonica velikog infrastrukturnog projekta od Pojata do Makrešana je završena, i saobraćaj će biti uspostavljen večeras. Za nas je važno da pokazujemo da možemo da gradimo i u teškim vremenima, rekao je predsednik na ceremoniji otvaranja.

 

FMP poražen od Cedevita Olimpije u prvom meču četvrtfinala ABA lige

0

Košarkaši FMP-a poraženi su večeras u gostima od Cedevita Olimpije sa 77:87 (24:23, 16:26, 16:15, 21:23), u prvom meču četvrtfinalla plej-ofa ABA lige.

Najefikasniji kod FMP-a bili su Čarls Mur sa 18 i Aleksa Stepanović i Ebuka Izundu sa po 12 poena.

Cedevita Olimpiju je do pobede predvodio Kevin Farel sa 20 poena, pet asistencija i četiri skoka, javlja Beta.

Plasman u polufinale obezbediće ekipa koja prva stigne do dve pobede, a Cedevita Olimpija će prvu meč loptu imati za sedam dana u Beogradu.

Da se ne zaboravi Dahau, fabrika smrti

0

Pre tačno 78 godina američki vojnici su ušli u najstariji nemački koncentracioni logor i otkrili užas nacističkog iživljavanja

Tog 29. aprila 1945. godine zatvorena je jedna od najcrnjih stranica nemačkog uništavanja ljudi u Drugom svetskom ratu.

Tačno pre 78 godina američke trupe su oslobodile najstariji nemački koncentracioni logor Dahau, Nacisti su ga osnovali 1933. godine i  za 12 godina kroz tu „fabriku smrti” prošlo je više od 200.000 ljudi. U njemu je ubijeno najmanje 70.000 ljudi, uključujući 6.000 Jugoslovena, od kojih je bilo najviše Srba. Logor se nalazio na mestu napuštene fabrike municije kod srednjovekovnog grada Dahaua, 16 kilometara severoistočno od Minhena u Bavarskoj.

Hajnrih Himler, šef policije u Minhenu i kasnija desna ruka Adolfa Hitlera, zvanično je opisao logor kao „prvi koncentracioni logor za političke zatvorenike”. Mnogi su umirali i od bolesti i neuhranjenosti, a bilo je i samoubistava. Početkom 1945. pojavila se epidemija tifusa, od kojeg je umro veliki broj zatvorenika. Broj nikad neće biti utvrđen jer su inače pedantni Nemci, pre ulaska američkih vojnika uspeli da spale deo dokumentacije.

Uz hiljade jugoslovenskih logoraša, u Dahau su bile zatočene mnoge ugledne ličnosti srpske nacionalnosti. Među njima su bili najpoznatiji velikodostojnici Srpske pravoslavne crkve, patrijarh srpski Gavrilo i episkop Nikolaj Velimirović.

Uz njih su bili i general Mihajlo Nedeljković, profesor Univerziteta u Beogradu Vladeta Popović, advokat Tripko Žugić, koji je bio i pomoćnik ministra unutrašnjih poslova u vladi generala Dušana Simovića, te diplomata i generalni konzul Radovan Šumenković… Od poznatijih Srba u Dahauu su bili zatočeni violinista Vlastimir Pavlović Carevac, novinar i prevodilac Nenad Jovanović, španski borac Simo Čučković… Poznati glumac, reditelj i književnik Stevo Žigon je dve godine proveo u ovom logoru.  Patrijarh Gavrilo i vladika Nikolaj Velimirović, koji su po dolasku nemačkih okupatora proglašeni za narodne neprijatelje i ratne zločince, internirani su u Dahau. Oni su preživeli spletom okolnosti – vladika Nikolaj se sa komandatom logora Johanom Adlerom upoznao još u internatu u Bernu 1908. godine, čak su i delili istu sobu.

Tada je Adler spremao doktorat iz istorije, a vladika Nikolaj iz teologije. U logoru je Adler vodio istragu i saslušavanje vladike Nikolaja i patrijarha Gavrila pred esesovcima i ispitivao ih je sedam uzastopnih dana, kako bi dobio na vremenu i spasio im živote. Na kraju je proglasio da nemaju krivice, jer je bio svestan da Hitler Nemce vodi u propast.

„Dugina divizija” (Rainbow Division) sedme američke armije ciljano se kretala od Vircburga prema jugu, i u jutarnjim satima 29. aprila 1945.  Amerikanci su stigli pred zatvoreni ulaz u zloglasni  koncentracioni logor kod Minhena. Nemački Vermaht već odavno je bio u povlačenju, a SS-jedinice koje su čuvale logor većim delom su bile u bekstvu.

Amerikanci su bez ispaljenog metka zaposeli potpuno prljav, zapušteni logor. Ono što su videli, šokiralo ih je: stotine leševa u barakama i otvorenim vagonima teretnih vozova, izgladneli zarobljenici, traumatizovani ljudi, tifusari. Samo retki su mogli da stoje na nogama.

U logoru su bile 32 barake, a u svakoj četiri prostorije sa po 200 logoraša.

„Iza žice i električne ograde skeleti su sedeli na suncu i međusobno jedni drugima trebili vaške. Svi su nekako jednako izgledali, kao da je neko izbrisao izraze na njihovim licima i njihovu starost”, napisala je američka novinarka Marta Gelhorn, koja je od oktobra 1944. kao ratna reporterka pratila napredovanje američkih trupa u okupiranoj Evropi.

Nakon prvog obilaska, bila je potresena onim što je tamo zatekla. „Prešli smo preko velikog, punog, prašnjavog logora, između baraka za zarobljenike, i ušli u vojnu bolnicu. U hodniku su sedeli drugi skeleti. Oko njih se širio miris bolesti i smrti. Gledali su nas, ali bez ikakvih pokreta. Na njihovim licima nije bilo nikakvog izraza, nikakve mimike. Njihova lica sastojala su se samo od žućkaste, čekinjave kože koja je bila nategnuta preko kostiju.„

Marta Gelhorn je bila supruga poznatog pisca Ernesta Hemingveja. Od početka Španskog građanskog rata izveštavala je za velike američke listove sa svih ratnih poprišta sveta. Kao zvanični vojni reporter pratila je napredovanje američkih jedinica u Evropi. Tako je sa američkim vojnicima stigla i u Dahau. Užasnuta, zapisala je:

„Većinu je ubila glad. Ljude su tu rutinski i hladnokrvno ostavljali da umiru od gladi.„

Prilikom oslobađanja logora američki vojnici su pronašli 39 vagona napunjenih ljudskim telima. Poređali su 50 nacističkih vojnika koje su u zatekli u logoru i streljali ih, a taj čin se smatra jedinom odmazdom za Dahau. „Nema uzimanja zarobljenika!”, vikali su vojnici kada su ugledali stravični prizor i izmučene logoraše.

Fabrika smrti, logor Dahau, ne sme da se zaboravi. Sećanje mora da se čuva, da opominje.

Dahau je na njihovoj savesti. Probuđeni nacizam opet preti.

Crvena zvezda deklasirala Zadar u prvom meču četvrtfinala plej-ofa ABA lige

0

Košarkaši Crvene zvezde deklasirali su Zadar (100:73) na startu četvrtfinalne serije ABA lige i tako nastavili seriju pobeda u svim takmičenjima koja sad iznosi 12 utakmica.

Domaćin je počeo meč malo sporije, mučio se u prvoj četvrtini, ali je već u drugoj deonici velikom serijom praktično prelomio meč jer je prednost otišla na preko 20 poena razlike, pa je na odmor otišao rezultatom 58:36. Zvezda je u prvom poluvremenu ubacila čak 10 trojki iz 14 pokušaja.

U nastavku meča izabranici Duška Ivanovića su nastavili da melju rivala, pa su stigli i do prednosti veće od 30 razlike, koju su praktično održavali do kraja utakmice, javlja Tanjug.

Filip Petrušev i Nemanja Nedović su postigli po 16 poena za Zvezdu, Luka Mitrović 13, Luka Vildoza i Fakundo Kampaco po osam, a Nikola Ivanović samo tri poena iako je u ponedeljak bio najefikasniji protiv Cedevita Olimpije, večeras je imao veoma malu minutažu.

Zadar je predvodio MVP ABA lige Luka Božić sa 18 poena, Marko Ramljak je dao 17, a Dario Drežnjak i Arijan Lakić po 11.

Utakmici u dvorani Aleksandar Nikolić je prema podacima sa sajta ABA lige prisustvovao 5.241 navijač Zvezde.

Drugi meč serije igra se 8. maja u Zadru od 18 časova. U polufinale će klub koji prvi stigne do dve pobede.