24.6 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 628

Košarkaši Kanade ubedljivo pobedili Francusku na Mundobasketu

0
Printscreen

Košarkaši Kanade ubedljivo su savladali Francusku rezultatom 95:65 u meču Grupe H Svetskog prvenstva u košarci.

Ono što je trebalo da bude „meč dana” pretvorilo se u potpuni kolaps reprezentacije Francuske i demonstraciju snage Kanađana predvođenih NBA zvezdom Šej Gildžis Aleksandrom koji je ubacio 27 poena, uz 13 skokova i šest asistencija.

Evan Furnije je u timu Francuske upisao 21 poen, od čega 19 poena u prvom poluvremenu. Lesor i De Kolo ubacili su po 12.

Nakon izjednačenog prvog poluvremena nakon kojeg je Kanada vodila 43:40, u trećoj deonici „petlovi” su ubacili svega osam poena, dok su primili 25 i dozvolili Kanadi da se odlepi na plus 20.

Francuska je odigrala nešto bolju poslednju deonicu, ali se prednost rivala povećavala do samog kraja.

Recept za hleb koji se ne mesi

0

Hleb koji ćete obožavati.

Sastojci:

– 420 g pšeničnog brašna

– 400 ml mlake vode

– 2 kašičice morske soli

– 2 kašičice instant-kvasca u prahu

Priprema:

Pomešajte suve sastojke u velikoj činiji: brašno, morsku so i instant kvasac.

Sipajte toplu vodu u brašno i mešajte sastojke dok se ne sjedine. Testo će biti vlažno.

Pokrijte testo pamučnom krpom i pustite ga da narasta oko dva sata.

Kada istekne ovo vreme, zagrejte rernu na 220 stepeni zajedno s poklopljenom posudom od livenog gvožđa stavljenom unutra.

Pobrašnite veliki komad papira za pečenje i na njega prebacite nadošlo testo. Oblikujte kuglu. Nožem zarežite gornji deo testa na par mesta.

Stavite testo s papirom u zagrejanu posudu i stavite u rernu poklopljeno 35 minuta.

Otklopite poklopac i pecite hleb još 10-ak minuta da korica dobije lepu zlatnosmeđu boju.

Pustite da se hleb ohladi do kraja, odnosno bar 30 minuta pre nego što ga isečete.

Prijatno!

Namirnice koje mogu da pomognu u smanjenju celulita

0

Ako imate rupice na mestima na kojima ih ne želite, razmislite o povećanju unosa ovih moćnih namirnica.

Današnje tržište je puno suplemenata, losiona i drugih preparata za kožu koji tvrde da smanjuju celulit, ali dolaze sa minimalnim dokazima o njihovoj efikasnosti.
Ovi proizvodi mogu privremeno zategnuti gornji sloj kože, ali malo pomažu u rešavanju osnovnog problema. Umesto toga, čini se da fokusiranje na zdravo ponašanje kao što je upravljanje težinom, zdrava ishrana, hidratacija i adekvatna fizička aktivnost pruža veću podršku u kontroli prisustva celulita na duge staze.

Dobitna strategija za minimiziranje celulita je da odredite na koje načine možete izgubiti telesnu masnoću i povećati mišićnu masu. Dodatna težina može učiniti celulit vidljivijim.
To verovatno znači da se fokusirate na stvaranje kalorijskog deficita tamo gde to ima smisla u vašem načinu života, kao što je kontrola porcija, manje dodavanja ulja ili smanjenog dodavanja šećera u vašoj ishrani. Takođe može značiti da povećate svoju rutinu vežbanja da biste uključili dodatni dan kardiovaskularne aktivnosti ili treninga otpora.
Borovnice
Ne postoji nedostatak podrške da je jedenje vašeg voća, uključujući borovnice i povrće, povezano sa nižom telesnom težinom. Ovaj kritički pregled iz „European Journal of Nutrition“ takođe povlači ubedljivu vezu između konzumiranja voća i povrća i smanjenog rizika od hroničnih bolesti kao što je visok krvni pritisak.
Sočivo
Sočivo i druge „mahunarke“ kao što su crni pasulj, leblebije pinto pasulj su odlični izvori vlakana. Takođe je utvrđeno da proizvode skroman gubitak težine za ljude koji ih redovno konzumiraju, kao što je istraženo u ovom sistematskom pregledu u „American Journal of Clinical Nutrition“.
Kruške
Kruške su jedno od najvlaknastijih vrsta voća, i verovatno ćete se osećati zadovoljnim sa manjom količinom ako ova hrana postane užina ili vreme za obrok, nadoknađujući veće porcije na drugim mestima.
Razmislite o tome da ga iseckate za salatu, umočite u puter od kikirikija ili umešate u ovsenu kašu.
Pečurke
Pečurke su meso biljnog carstva. Pružajući bogat i pikantan ukus gde god da se nađu, pečurke se nalaze u mesnim jelima gde se mešaju sa piletinom ili govedinom kako bi poboljšale ukus i ishranu.
Banane
Banane se obično prepoznaju kao izvor kalijuma, minerala koji je povezan sa kontrolom otoka jer ima inverznu vezu sa natrijumom. Zadržavanje tečnosti zbog visokog unosa soli u ishrani može dovesti do otoka koji može povećati pojavu celulita.

Metin novi model VI može da prevede govor i tekst sa skoro 100 jezika

0

Nazvan „SimlesM4T“, „Metin“ model veštačke inteligencije je u stanju da obrađuje više vrsta prevoda – uključujući tekst u govor, govor u tekst, govor u govor i tekst u tekst – na skoro 100 jezika.

Kompanija „Meta“ je predstavila novi model za prevođenje „sve u jednom“ – model veštačke inteligencije koji je uspeo da napravi veliki korak napred u „nastojanju da se stvori univerzalni prevodilac“.

Model, nazvan „SimlesiM4T“ (Seamless – besprekorno), može da obrađuje više vrsta prevoda – uključujući tekst u govor, govor u tekst, govor u govor i tekst u tekst – na skoro 100 jezika. Za razliku od drugih modela, „SimlesM4T“ je jedinstven sistem, za koji „Meta“ kaže da „smanjuje greške i kašnjenja“ i povećava „efikasnost i kvalitet procesa prevođenja“.

„SimlesM4T“ se nadovezuje na prethodni rad „Mete“. U julu 2022. godine, kompanija je pokrenula svoj projekat No Language Left Behind, koji koristi VI za prevod teksta u tekst za 200 jezika sa naglaskom na poboljšanju prevoda za ređe ili manje korišćene jezike.

Danas se u svetu govori preko sedam hiljada jezika. Prosečna osoba zna najmanje dva. Najverovatnije, jedan od njih je njihov maternji jezik, a drugi koji su učili u školi.

Jezik je jedna od najvećih prepreka za razumevanje drugih ljudi, kultura i zajednica. I mada bismo svi voleli da imamo veštine poliglota, ali pošto ne možemo da naučimo sve jezike koje svet nudi, okrećemo se tehnologiji.

„SimlesM4T“ može da izvrši prepoznavanje i prevođenje govora za skoro 100 ulaznih na 35 izlaznih jezika, što je ipak korak bliže spajanju različitih zajednica, a može biti od koristi za nekoga ko želi da nauči novi jezik ili je u novoj zemlji čiji jezik ne zna.

Model otvorenog koda
Ostajući verna svom pristupu otvorenog koda, „Meta“ je postavila svoj model na HuggingFace, platformu koja omogućava programerima i kompanijama da otpreme svoje modele za mašinsko učenje. Model dolazi u dve kontrolne tačke različitih veličina – „SimlesM4T“ – midium i „SimlesM4T“ – lardž, što omogućava programerima i istraživačima da nadograde ovaj rad.

„Meta“ je takođe objavila i skup metapodataka na kojima je „SimlesM4T“ obučen. Zove se SeamlessAlign, a prema navodima kompanije, to je „najveći otvoreni multimodalni skup podataka o prevođenju do sada, koji ukupno ima 270.000 sati unetog poravnanja govora i teksta“.

Sve bliže univerzalnom jezičkom prevodiocu
Kao i mnoge druge velike tehnološke kompanije, „Meta“ je ove godine stavila veći naglasak na razvoj i izradu alata i usluga koje pokreće veštačka inteligencija. „Majkrosoft“ je u februaru objavio svoju novu Bing pretragu sa veštačkom inteligencijom, koja koristi istu tehnologiju koja pokreće OpenAI ChatGPT. „Amazon“ je nedavno naveo da će koristiti generativnu veštačku inteligenciju za analizu i sumiranje recenzija kupaca.

Kao pionir u ovoj oblasti, Gugl prevodilac se uglavnom koristi za prevođenje članka ili za pretvaranje govora sa jednog jezika na drugi. Tehnološka firma sada gradi Univerzalni model govora ( Search Generative Experience) za podršku jezicima koje govori ograničen broj ljudi i koji će da „preoblikuje onlajn pretragu“.

Ovaj model VI bi trebalo da podrži hiljadu jezika do nivoa B2 koji će biti obučen na 12 miliona sati govora i 28 milijardi rečenica teksta. Ovo bi takođe poboljšalo i Jutjubov softver za automatsko prepoznavanje govora koji se koristi za titlovanje.

Pošto „SimlesM4T“ pokriva samo delić svih svetskih jezika, model se može smatrati odskočnom daskom ka univerzalnom prevodiocu. OpenAI ChatGPTmože da razgovara na 95 jezika. „Guglov“ Bard može da govori 40 jezika. Koliko god da je danas brz tempo napretka tehnologije, posebno u oblasti veštačke inteligencije i generativnog VI prostora, pred nama je dug put u stvaranju alata koji može bez napora da prevodi na sve jezike.

Odbojkašice Srbije pobedile Belgiju na Evropskom prvenstvu u Gentu

0

Ženska odbojkaška reprezentacija Srbije pobedila je večeras selekciju Belgije rezultatom 3:0, po setovima 25:13, 25:13, 25:19 u meču petog kola grupe A na Evropskom prvenstvu u Gentu.

Srbija je grupnu fazu na EP završila sa pet pobeda, a na kraju je osvojila prvo mesto sa 15 bodova, prenosi Tanjug.

Srbija će u nedelju u Briselu u osmini finala igrati protiv selekcije Švedske, koja je osvojila četvrto mesto u grupi C. Naknadno će biti saopšteno da li meč biti odigran od 17 ili 20 časova.

Debakl fudbalera Partizana u Danskoj

0

KOPENHAGEN – Fudbaleri Partizana poraženi su večeras u Farumu od ekipe Nordsjelanda rezultatom 5:0 (2:0) u prvom meču plej-ofa za plasman u Ligu konferencija.

Golove za Nordsjeland postigli su Martin Frese u 11, Markus Ingvartsen u 43. i 68. minutu iz penala, Oliver Viladsen u 73. i Mihajlo Ilić (autogol) u 87. minutu.

Revanš meč biće odigran 31. avgusta od 21 sat u Beogradu.

Savremene metode za ublažavanje i lečenje proširenih vena

0

Proširene vene su ne samo estetski problem, već i ozbiljno zdravstveno stanje koje može uzrokovati nelagodu i komplikacije. U odmaklim fazama bolesti, može doći do stvaranja krvnog ugruška, venskog ekcema na koži ili čak do formiranja otvorene rane na koži. Srećom, moderna medicina donosi naučno potvrđene strategije za suočavanje s ovim problemom.

– Ova bolest, srećom, nije smrtonosna. Ipak, treba je shvatiti ozbiljno, jer je u pitanju bolest koja će nastaviti da napreduje. To što se usporeno razvija ima svoju dobru i lošu stranu. Dobra je što daje vremena da se oboleli odluče da je leči. Loša, što se pacijent postepeno navikava na sve lošiji kvalitet života i izlaže patnji i mogućim komplikacijama, kaže dr Dario Jocić, vaskularni hirurg.

U nastavku, dr Jocić otkriva naučno zasnovane i proverene moderne metode koje su se pokazale uspešnim u ublažavanju i lečenju proširenih vena.

Skleroterapija – Jedna od najčešće primenjivanih procedura koja se pokazala kao efikasan tretman za manje proširene vene. Smatra se da je prvi pokušaj skleroterapije bio u Švajcarskoj još daleke 1682. godine. Inače, zvanično se koristi u lečenju kapilara i proširenih vena preko 150 godina. Kao i kod operacija proširenih vena, tehnike skleroterapije su napredovale u međuvremenu. Savremene tehnike uključuju ultrazvučno navođenje i korišćenje savremenih sklerozantnih sredstava, koja su poput pene. Ovaj postupak uzrokuje zatvaranje i postupno nestajanje obolele vene. Brojne naučne studije su potvrdile uspeh ovog tretmana.

Endovenska laserska ablacija – Inovativna tehnika koristi lasersku energiju za zatvaranje oštećenih vena. Lasersko lečenje vena je jedna od najmlađih i najsavremenijih metoda za lečenje proširenih vena. U svetskoj medicini se praktikuje oko petnaestak godina. Pokazala se kao izuzetno efikasna procedura, sa jako malim procentom komplikacija, zbog čega je postala izuzetno popularna širom sveta. Studije su pokazale da ovaj postupak ima visoku stopu uspeha, čak oko 98 odsto, i minimalno invazivno delovanje na okolno tkivo. Pacijenti se brzo oporavljaju nakon ovog tretmana i nastavljaju odmah sa svojim redovnim aktivnostima, za razliku od oporavka nakon lečenja klasičnom hirurgijom.

Kompresivna terapija – Uključuje nošenje posebnih kompresivnih čarapa ili zavoja, dokazano poboljšava cirkulaciju i smanjuje oticanje uzrokovano proširenim venama. Studije su potvrdile da redovno korišćenje kompresivnih čarapa može znatno smanjiti simptome kao što su bol, umor i otečene noge. Naravno, ova metoda se primenjuje u ranim fazama bolesti. Kad bolest uznapreduje, ove čarape je ne mogu ni zaustaviti ni izlečiti. Tada je vreme za hiruška rešenja.

Promene u načinu života – Naučnici su se složili da zdrav način života može igrati ključnu ulogu u prevenciji i upravljanju proširenim venama. Redovna fizička aktivnost, uravnotežena ishrana bogata vlaknima i antioksidantima, kao i izbegavanje produženog stajanja ili sedenja, mogu značajno doprineti smanjenju rizika od razvoja i napredovanja proširenih vena. Ipak, imajte na umu da su proširene vene bolest u kojoj genetika ima ključnu ulogu. Ako su vam oba roditelja imala proširene vene, imate 80 odsto šanse da će zadesiti i vas, bez obzira na sve mere predostrožnosti koje biste preduzeli.

Redovna fizička aktivnost može doprineti smanjenju rizika od razvoja i napredovanja proširenih vena 
Iako proširene vene mogu prerasti u ozbiljan zdravstveni problem, moderna medicina pruža mnoge dokazane metode za njihovo ublažavanje i lečenje. Skleroterapija, endovenska laserska ablacija i kompresiona terapija predstavljaju neke od najefikasnijih opcija, dok promene u načinu života igraju ključnu ulogu u dugoročnom upravljanju ovom bolešću. Pre nego što se odlučite za određeni tretman, uvek se konsultujte sa stručnjakom kako biste pronašli najbolje rešenje za svoj konkretan slučaj.

Besplatan audio vodič za pacijente
Srpski hirurg Dr Dario Jocić napisao je prvu besplatnu audio knjigu o proširenim venama koju čitala naša poznata glumica, Ljiljana Blagojević.

Vodič za pacijente: „Korak do rešenja – sve o proširenim venama i kako ih se rešiti” nastao je, po rečima doktora, na osnovu pitanja koja su mu pacijenti najčešće postavljali u proteklih dvadeset godina, koliko se bavim operacijama vena.

– Nastao je iz želje da se ljudima približi ova tema i pomogne oko nedoumica i zabluda. Takođe, kod nekih ljudi je strah od operacije i te kako prisutan, pa je svrha knjige da im pruži što više detalja o vrstama operacija, načinu izvođenja, periodu oporavka, rizicima i koristima od ovih intervencija, reči su dr Jocića.

Knjiga je besplatna i dostupna u dva formata, kao elektronska i kao audio materijal – čije preslušavanje traje oko pola sata.

Građani Srbije negoduju zbog većih računa za struju

0

Komentari na društvenim mrežama, ali i pozivi iznerviranih građana koji su za jun i jul dobili račune za struju veće za 20 do čak 50 odsto, pokrenuli su pitanja – da nije u međuvremenu ponovo poskupela struja, da li su čitači pogrešno očitavali i ko uopšte očitava potrošnju, ili je potrošnja stvarno veća.

Radmila koja je ostavila komentar još 24. juna navodi: „Šok na 35 stepeni! 50 odsto račun veći. Ne trošimo struju, jer renoviramo kuću. Sem kafe, jaje nisam ispekla. Tvrdim da popisivači po Bačkoj Palanci po svojoj volji pišu stanje na brojilu. Nemamo lustere, plafonjere, mali protočni bojler, ugradna rerna i ringla nisu uključeni… otkud ovoliki račun.”

Momir piše da dve nedelje nisu bili u stanu, da su sve isključili, a da im je stiglo da plate 2.000 dinara više.

M. S koji je podneo reklamaciju i dobio odgovor da je sa računom sve u redu kaže: „U junu nisam uključivao klimu, u julu tri dana po dva sata i na računu piše da je potrošnja u odnosu na prosečnu potrošnju u domaćinstvima u istom mesecu prethodne godine veća za – 64,47 odsto! Živim sam, ne kuvam nisam uključivao mašinu za pranje, samo klimu tri dana po dva sata i kompjuter…”

„EPS snabdevanje”, ogranak akcionarskog društva „Elektroprivreda Srbije”, prihvatilo je 748 prigovora kupaca na očitano stanje u julu i u odnosu na 3,3 miliona kupaca u kategoriji domaćinstva, što je uobičajen broj prigovora i pored brojnih netačnih napisa u medijima, navode iz ovog akcionarskog društva.

Ukupna potrošnja električne energije u julu uvećana je za oko 20 odsto, na šta je najviše uticalo veće korišćenje rashladnih uređaja usled visokih temperatura i to je zahtevalo dodatno angažovanje gotovo 1.000 megavata iz kapaciteta EPS AD. Ova uvećana potrošnja neminovno je za posledicu imala i veće račune, posebno jer je prema informacijama Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije, jul 2023. bio peti najtopliji jul u poslednjih 70 godina, naglašavaju iz EPS-a.

Povećano angažovanje rashladnih uređaja u režimu dnevne tarife, kada je i cena struje veća, a uz njihovo svakodnevno korišćenje, uvećava račun za minimum 30 odsto.

Podsećaju da je i u maju ove godine korigovana cena električne energije, a popusti za racionalnu potrošnju nisu bili aktuelni. To se do sada nije u većoj meri odrazilo na majski i junski račun, jer je potrošnja u ta dva meseca bila znatno manja, koliko je povećanje cene uticalo na uvećanje julskog računa kod određenog broja kupaca.

Iz EPS poručuju da svi kupci na garantovanom snabdevanju koji sumnjaju u ispravnost računa, mogu da se obrate mejlom sili besplatnim pozivom na telefon kol-centra kao i na svim raspoloživim lokacijama navedenim na sajtu. Kupci će u najkraćem mogućem roku dobiti odgovor na sva pitanja, povratnu informaciju o statusu rešavanja reklamacije ili instrukciju za dalje postupanje u vezi sa pitanjima koja nisu u nadležnosti EPS AD.

Podsećanja radi, u septembru prošle godine EPS je dobio preporuku vlade da se uvedu popusti na račun za struju za one koji je štede, odnosno troše manje u odnosu na isti period prethodne godine. Iznos popusta je od 15 do 30 odsto, u zavisnosti od toga koliko se manje struje potroši. Ipak, ono što je možda manje poznato jeste da je reč o preporuci za period grejne sezone, odnosno od oktobra do aprila.

Cena struje je, inače, uvećana u septembru prošle godine za 6,5 procenata. Novo poskupljenje je usledilo u januaru ove godine za osam odsto. Isto toliko struja je ponovo poskupela u maju. Očekuje se još jedno povećanje cena do kraja godine prema preporuci Međunarodnog monetarnog fonda.

Tako da od 1. maja kilovat u najjeftinijoj zelenoj zoni košta 2,084 dinara, dok je u skupljoj tarifi cena 8,336 dinara. U plavoj zoni koja predviđa potrošnju veću od 350 kilovata cena jeftinije struje je sada 3,126 dok je regularna cena 12,504 dinara.

U crvenoj, najskupljoj zoni koja podrazumeva potrošnju veću od 1.600 kilovata cena jeftinijeg kilovata od maja košta 6,252 dinara, a skuplji crveni kilovat je 25,008 dinara.

Vozači u Torontu provedu 199 sati godišnje čekajući u gužvi. Toronto se svrstava među najzakrčenije gradove na svetu

0

Nova studija je otkrila da stanovnici Toronta provode oko 199 sati godišnje čekajući u saobraćaju.

Studija,  koju je sprovela britanska kompanija za iznajmljivanje automobila Nationwide Vehicle Contracts , sugeriše da je najveća brzina koju vozači u Torontu dostižu tokom špica 25 km/h. Istraživači su rangirali podatke iz 15 različitih zemalja, a saobraćaj u Torontu je 13. najgori na svetu, odmah iza Rio de Janeira u Brazilu i Bangkoka na Tajlandu.

Nije iznenađujuće da se saobraćaj u Torontu svrstava među najgore na svetu – projekti javnog prevoza poput Ontario Line i Eglinton Crosstown LRT, kao i održavanje infrastrukture duž ključnih arterija u centru grada, kao što je Lake Shore Boulevard, često dovode grad do zastoja tokom špica.

S delimičnim zatvaranjem Queen Streeta u centru Toronta, grad Toronto je najavio plan za ublažavanje gužvi, uz povećanu radnu snagu i modifikovanu saobraćajnu signalizaciju u prioritetnim područjima.

Dok je prošlog mjeseca promovisao film “Nemoguća misija: ​​Dead Reckoning Park One”,  Tom Cruise je komentarisao saobraćajnu gužvu , pitajući “šta je sa saobraćajem u Torontu?”  tokom intervjua. Gradonačelnica Olivia Chow odgovorila je na njegov komentar, rekavši da ” Komentar odjekuje u izveštaju koji smo videli od trgovinskog odbora… da kažemo da bi naš sistem javnog prijevoza mogao biti mnogo bolji i pouzdaniji.”

„Nažalost, sa svakim većim gradom širom sveta postoji rizik od saobraćajnih gužvi, vozači stalno putuju u grad i izlaze iz njega, a uz dodatnu gužvu tramvaja, pešaka i građevina, vozači vode izgubljenu bitku kada je u pitanju u saobraćaj u Torontu”, rekao je predstavnik Nationwide Vehicle Contracts u saopštenju za javnost.

SERBIANNEWS/CANADA

SRBI IZ BiH POMAŽU SRBIJU

0

Najveći broj Srba u rasejanju potiče iz Bosne, Hercegovine i Republike
Srpske. Ima ih oko 1,5 miliona u dijaspori. I uglavnom su okrenuti svom
zavičaju i matici Srbiji

U srpskoj dijaspori danas živi i radi 2,5 miliona Srba u 159 država sveta. Oni
potiču iz otadžbinskih zemalja Srbije, BiH, Republike Srpske, Crne Gore i
Hrvatske. Kako su u prošlosti srpske zemlje na zapadu Balkana pripadale velikim
carstvima i vladarima, od Mletaka do Austro-Ugara, ti je i njihovo iseljavanje bilo
jače, nego li Srba iz Srbije. Srpski narod je u srednjem veku i potom živeo na
prostorima Rumunije i Mađarske, Slovačke i Austrije.
U Rumuniji, Mađarskoj i Slovačkoj je na primer, plemić, despot i
zemljoposednik Pavle Bakić (Banja oko 1500.) prešao je u decembru 1525. sa
svojom porodicom i sa dosta Srba u Ugarsku. Potom je na svoja imanja dovodio
seljake i radnike iz Bosne, čak njih 25.000. Tako je nastala srpska kolonija oko
Temišvara. U zemljama gde je dospot Pavle obitavao danas kao domorodci živi
250 članova porodice Bakić.
Porodica Đurić, poreklom iz Bosne, je u 17. veku preseljena u Mađarsku kao
radnička familija. Đukići su uglavnom bili nastaljeni u Santovu i Baji. Nastavnik,
slikar i grafičar Milan Đurić je tu rođen 1978. godine. Danas je Milan potomak
domorodaca iz srpske zemlje Bosne i nastavnik, slikar,  direktora Kulturnog i
dokumentacionog centra Srba u Mađarskoj.
Mleci i Austro-Ugari su imali brodove i sa njima „izvozili“ srpski narod kao
jeftinu radnu snagu po svim kontinentima. Početkom 20. veka bečki poslovni
agenti su, na primer, angažovali Srbe u Crnoj Gori i BiH da idu na rad u Južnu
Ameriku i u Severnu Ameriku. Tokom Drugoga svetskog rata, posle pada Italije,
Srbi iz Dalmacije su preko Egipta „osvajali“ Australiju.
U Srbiji u vreme knjaza Miloša i stvaranja Kneževine Srbije u 19. veku pasoše
je bilo teško dobiti, pa su Srbi „kupovali“ putne isprave za svet u Bugarskoj ili
Staroj Srbiji. Srbija nije imala ni more, ni brodove, pa su njeni gastarbajteri krenuli
masovno u svet na rad tek sredinom šezdesetih godina prošlog veka. Zato danas
Srbi iz BiH čine većinu u srpskom rasejanju od 1,5 miliona ljudi, dok Srbi iz Srbije
čine 1 milion ljudi.

To se konkretno vidi, na primer, u Švajcarskoj. gde po služebnom popisu ima
58.000 državljana Srbije, a 180.000 Srba iz Republike Srpske, BiH, Crne Gore i
Hrvatske.
Kako se selio srpski narod u rasejanju se razvijala i Srpska pravoslavna
crkva. U 40 eparhija SPC u svetu vladike su, uglavnom, poreklom iz BiH.
Episkop britansko-skandinavski Dositej (Despot Motika, Olovo 1949) je jedan od
najstarijih episkopa u dijaspori. Zamonašio se u manastiru Ostrog. Kao mlad
sveštenik organizovao je SPC u Argentini. Osveštao je crkvu Rođenja Presvete
Bogorodice u prestonici Argentine 1988.. Vršio je dužnost sekretara upravnog
odbora Eparhije kanadske u Torontu. Od 1990. godine stoluje u Londonu i u
manastiru Pokrova presvete Bogorodice u Erkeljungi, južna Švedska.
Najpoznatiji među episkopima u Severnoj Americi bio je vladika Georgije
(Đorđe Đokić, Bijeljina 1949). Njegov brat Konstantin bio je episkop u Nemačkoj.
Kao i vladika Dostiej i episkop Georgije potekao je iz manastira Tavna. Za
episkopa kanadskog izabran 16. maja 1984. godine. Pod njegovim rukovodstvom
osvećeno je 20 crkava i kapela, kao i prvi srpski manastir u Kanadi. Rat i raspad
SFRJ devedesetih godina potakli su mnoge sveštenike da napuste otadžbinske
zemlje i da bogosluže tamo gde je naš narod u rasejanju. Sinovi ubijenog Srbina u
Sarajevu su sveštenici, Milan Gardović u Danskoj, a Antonije Gardović u
Švedskoj.
Naravno svi Srbi poreklom iz BiH i iz Republike Srpske u rasejanju u okrenuti
svom zavičaju i svojoj matici Srbiji. Oni pomažu kad i koliko mogu. Masovno su to
učinili 2014. prilikom katastrofalnih poplava u otadžbini. Organiozatori
humanitarne pomoći tom prilikom, a i ranije, a i kasnije, bili su Srbi iz Bosne. Zašto?
Pa zato jer u 300 srpskih organizacija, društava, udruženja i klubova u dijaspori, u
većini ih vode Srbi iz BiH. U Austriju su to, na primer Luka Marković i Bora
Kapetanović.
U pomenutoj Švajcarskoj, gde ima ukupno 230.000 Srba postoje
orzanizacije udruženih Majevičana, Banjalučana, Modričana i Sarajlija.
Najpoznatiji u toj organizaciji, ali i u celoj srpskoj koloniji kao patriota i
humanitarac jeste Stojan Stevanović, hotelijer iz Brunena, rodom iz Lopara.
Stevanović je u vreme klizišta i poplana na Majevici 2016. godine hitno sakupio i
poslao sa svojim Majevičanima 150.000 franaka u gotovini. A potom je slat
građevinski materijal i oprema. Danas je Stevanović predsednik Udruženja srpskih
privrednika u Švajcarskoj i u Evropi. Predložen je za prvog čoveka srpske diajspore u Evropi.
Kao biznismen Stojan Stevanović ulaže svoj kapital u investicije u Republici
Srpskoj i u Srbiji. Zato ima pasoš BiH i pasoš i državljanstvo Srbije. Planira da
otvori planaže idustrijske konoplje u Srbiji, jer je uzgoj ove biljke zabranjen u BiH.

Prošlog meseca je Stojan Stevanović u Srbiji proglašen za akademika Srpske
kraljevske akademije inovacionih nauka iz Beograda.
Stevanović je samo jedan od uspešnih i bogatih ljudi u srpskom rasejanju,
gde među milijarderima dominiraju Srbi iz BiH. Na listi od deset milijardera
srpskog porekla u dijaspori, devetoro je iz Republike Srpske. Najistaknutiji je
Milan Janković (Filip Cepter), poreklom iz Kozarske Dubice, gde njegovu fabriku
vodi njegov brat Goran Janković. Filip Cepter je završio gimnaziju u Kozarskoj
Dubici, a studije ekonomije u Beogradu. Odlazi (1979) u Austriju na usavršavanje
nemačkoj jezika i ostaje da radi u fabrici posuđa u Beču. Godine 1986. osnovao je
vlastito preduzeće „Zepter internacional“ za proizvodnju i prodaju orginalnog
ekološkog posuđa. Delatnost širi na kozmetiku, modu, medicinsku opremu i
pomagala, ekološke aparate i preparate. danas je g. Milan „kralj šerpi i lonaca u
svetu“.
Cepter je vlasnik firme koja vredi oko 5,5 milijardi evra. Ima stotinu filijala u
40 zemalja sveta i zapošljava više od 230.000 ljudi. Jedno nebesko telo nosi
njegovo ime. Živi u Beogradu, Monte Karlu i Parizu, ali u centru Banjaluke gradi
hotel.
Pored Milana Jankovića svetski milijarderi su Slavica Eklstone, poreklom iz
okoline Banjaluke, a živi u Londonu, Ubavka Mitić ili Rebeka Mekdonald, kraljica
gasa i nafte iz Kanade, Branko Tupanjac, ktitior manastira Gračanica u Trebinju,
biznismen u Čikagu, Vaso Despotović iz Čađavice, bankar i humanitarac, britanski
vitez iz Sidneja. I svi oni rade za svoj zavičaj, ali i za maticu Srbiju, jer imaju svoje
firme u Beogradu.
Da Srbi iz BiH i iz Republike Srpske pomažui Srbiju pokazuju i pojedinci, ali
i čitav narod sa one strane Drine. Odbojkašica Tijana Bošković poreklom iz Bileće
donela je Srbiji titule svetskog prvaka u odbojci, a sama je bila dva puta najbolja
odbojkašica sveta. Sam narod iz rasejanja, a poreklom iz Republike Srpske, i
finansijski pomaže svoj narod, „tamo i amo“. Srbija je lane od dijaspore dobila
devizne doznake vredne 5 milijardi evra. Veliki udeo u tim doznakama je
ušteđevina Srba iz BiH širom sveta.
U Srbiji, naime, žive roditelji i deca Srba iz Bosne i Hercegovine. Neki od
njih se školuju u Beogradu, Nišu ili Novom Sadu. Neki su u Srbiji oženjeni ili
udati, imaju svoje potomke. Neki penzioneri, kao moj prijatelj Ilija J. iz Bazela ima
kuću-vikendicu u Novoj Gajdobri kod Bačke Palanke.
Život i srce ne poznaju granice. Srpski narod ma gde živeo je jedno
nacionalno biće. Mnoge države, njihove vlasti i tajne službe žele da nas Srbe
razdvoje i posvađaju, ali srpska ljubav i patriotizam su jači. Prema nekim
najnovijim podacima čak 300.000 žitelja Republike Srpske uzelo je državljanstvo i
pasoše Srbije.

SERBIANNEWS/CANADA