15.8 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 582

Od danas veće akcize na derivate nafte, duvan, alkohol i kafu

0

Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o akcizama koji je Vlada Srbije usvojila početkom septembra predviđeno je da od danas akcize na derivate nafte, duvanske prerađevine i alkoholna pića, kafu i tečnosti za punjenje elektronskih cigareta budu veće za osam odsto.

U obrazloženju za donošenje ovog zakona navedeno je da se predloženim povećanjem akciza očekuje povećanje prihoda od akciza, pre svega, od derivata nafte i cigareta od oko četiri milijarde dinara do kraja 2023. godine.

Dodaje se da se u cilju izbegavanja povećanja troškova ne menja iznos akcize za derivate nafte koji se koriste u transportne svrhe, grejanje, kao i u industrijske svrhe, a takođe, u cilju smanjenja troškova poljoprivrednih proizvođača, odnosno gazdinstava i fizičkih lica koji su upisani u registar poljoprivrednih gazdinstava, uvodi se refundacija plaćene akcize na derivate nafte – dizel gorivo i biogorivo, koje se kao motorno gorivo koristi u poljoprivredne svrhe za pogon poljoprivrednih mašina.

Akciza na biogorivo i biotečnosti se ne uvećava, jer je regulatorni okvir koji uređuje ovu materiju, kako je obrazloženo, još u razvoju, pa će poreska politika oporezivanja ovih proizvoda biti detaljnije uređena nakon donošenja svih relevantnih strateških dokumenata.

Naglašava se da su predložene zakonske izmene pažljivo odmerene, kako ne bi izazvale neželjene poremećaje na tržištu Srbije, uz uvećanje budžetskih prihoda.

Stručnjaci procenjuju da bi povećanjem akciza na evrodizel i benzin gorivo moglo da poskupi za nešto manje od šest dinara po litru, dok bi kod cigareta poskupljenje bilo i veće od dosadašnjih uobičajenih 10 dinara po kutiji.

Počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije (UPS) Nebojša Atanacković izjavio je ranije za Tanjug da je ovo povećanje akciza na evrodizel i benzin od oktobra redovno povećanje koje je trebalo da se desi još početkom godine, podsetivši da se akcize nisu povećavale prethodne dve godine.

„Mi smo imali period od bar dve, ali i više godina da akcize nisu primenjivane u punom iznosu, pa pretpostavljam da će i sada država odustati od ovolikog povećanja akciza, odnosno da će ih povećati, a onda novom uredbom smanjiti na neki period”, kazao je Atanacković, prenosi Tanjug.

Prema njegovim rečima, i po zakonu Vlada Srbije ima mogućnost da akcizu privremeno smanji do 20 odsto od njenog iznosa.

Atanacković je podsetio i da su akcize na gorivo do marta ove godine u Srbiji bile umanjene i tek od tog meseca su one u punom iznosu, kako je predviđeno.

Sahranjena trojica Srba ubijenih u Banjskoj

0

ZVEČAN – U prisustvu velikog broja građana danas su sahranjena trojica Srba ubijena 24. septembra u Banjskoj, na severu Kosova i Metohije, u sukobu s tzv. kosovskom policijom.

Bojan Mijailović je sahranjen na novom groblju u Leposaviću, a Igor Milenković u selu Graničane u opštini Leposavić, dok je Stefan Nedeljković, iz Zvečana, sahranjen u Vrnjačkoj Banji.

Povorku sa telom Nedeljkovića iz Zvečana je ispratilo više hiljada meštana, a tokom špalira koji se formirao kroz Kraljevo na putu ka Vrnjačkoj Banji, gde je prošla povorka sa telom, ljudi su stradalom Nedeljkoviću odali poštu držeći upaljene baklje.

Od kuće Milenkovića u Leposaviću do sela Graničane takođe se formirala velika kolona građana i vozila Hitne pomoći koji su bili u posmrtnoj povorci. Vozači saniteta uključili su rotaciona svetla kako bi odali počast svom stradalom kolegi Milenkoviću.

Veliki broj građana Leposavića oprostio se i od Mijailovića.

Tela trojice ubijenih Srba predata su juče porodicama na Institutu za sudsku medicinu u Prištini, gde je obavljena obdukcija.

Porodicama nisu uručeni obdukcioni nalazi, iako su nadležni prištinski organi saopštili da je obdukcija završena.

Nedeljković, Mijailović i Milenković su ubijeni u sukobu lokalnih Srba i takozvane kosovske policije, 24. septembra, u selu Banjska, na severu Kosova i Metohije.

U sukobu u Banjskoj stradao je i pripadnik tzv. kosovske policije Afrim Bunjaku, prenosi Tanjug.

Ljetna sezona na Јahorini oborila rekorde posjećenosti

0

Olimpijski centar “Јahorina” je, obezbjeđujući bezbroj atrakcija i uživanje u planini 365 dana godišnje, stao rame uz rame sa poznatim svjetskim ski-centrima, posjetioci su to prepoznali i prethodna ljetna sezona oborila je rekorde posjećenosti, rekla je stručni saradnik za odnose sa javnošću ovog centra Milena Čeremidžić.

OC Јahorina (Foto: FB/Olimpijski centar Jahorina) -

OC Јahorina (Foto: FB/Olimpijski centar Jahorina)

Čeremidžićeva je istakla da je prethodna ljetna sezona obezbijedila promet od gotovo 1.900.000 KM, što je za 61 odsto više u odnosu na prethodnu.

Ona je navela da je Olimpijski centar “Јahorina” ove ljetne sezone brojnim popustima učinio planinu dostupnom gotovo svim stanovnicima grada Istočno Sarajevo.

Čeremidžićeva je rekla da je OC “Јahorina” pripreme za predstojeću zimsku turističku sezonu ozvaničio pretprodajom ski-karata koja je počela 20. septembra i trajaće do 20. oktobra.

– Pretprodaja se odnosi na šestodnevne i višednevne karte koje su snižene za 10 odsto, a za korisnike Masterkard kartice obezbijeđen je popust za dodatnih 10 odsto na šestodnevne karte – navela je Čeremidžićeva i dodala da se karte mogu kupiti posredstvom veb-šopa dostupnog na zvaničnoj internet stranici Olimpijskog centra, gdje je dostupan i cjenovnik.

Ona je pozvala skijaše da iskoriste popuste i njihovu isplativost i tako izbjegnu sezonske gužve na ski-kasama.

Čeremidžićeva je rekla da zvanični datum početka zimske turističke sezone još nije određen i da će Olimpijski centar posredstvom društvenih mreža javnost blagovremeno obavijestiti o zvaničnom otvaranju i događajima koji posjetioce očekuju povodom toga.

Grizli ubio dvoje ljudi u nacionalnom parku Banff

0

Parks Canada kaže da su u napadu medveda u nacionalnom parku Banff u Alberti poginule dve osobe.

Menadžer terenske jedinice Banff za spoljne odnose Natalie Fay kaže da je agencija primila upozorenje od GPS uređaja iz doline reke Red Deer u petak oko 20 sati, što ukazuje na napad medveda.

U izjavi, Fay kaže da je tim za reagovanje obučen za napade na divlje životinje odmah mobilizovan, ali vremenski uslovi u to vreme nisu dozvoljavali upotrebu helikoptera, što je navelo tim da putuje do lokacije zemaljskim putem tokom noći.

Ona kaže da je tim za reagovanje stigao u 1 ujutro i pronašao dve mrtve osobe.

Fay kaže da je tim naišao na grizlija, koji je pokazao agresivno ponašanje u tom području, što je navelo osoblje Parks Canada da ga usmrti radi javne sigurnosti.

Ona kaže da je RCMP stigao u 5 ujutro da preveze žrtve u Sundre, AB, a zatvaranje podrucja ostaje na snazi ​ kao mjera opreza.

SERBIANNEWS/CANADA

Zvezda slavila uz monotoniju i povremene zvižduke: Oštrica je izgubljena (VIDEO)

0
FOTO: FK CRVENA ZVEZDA

Utisak maglovit, igra varljiva, jedino su bodovi na broju! Crvena zvezda je uspela da sačuva mir u klubu i svlačionici pred veliki okršaj sa Jang Bojsom, pošto je u desetom kolu Mozzart Bet Superlige savladala niški Radnički minimalnim rezultatom – 1:0 (pogodak glavom Mirka Ivanića). Zvižduci su se povremeno čuli tokom drugog poluvremena u Ljutice Bogdana, jer je tim Baraka Bahara odbijao da podigne ritam i pre finiša susreta overi tri boda. Na tapetu je bio i novi napadač Šerif Endijaj koji je dobijao aplauze od saradnika Baraka Bahara i klupe za prljavi deo posla, ali je sa dve promašene šanse počeo ozbiljno da krčmi poverenje kod Zvezdinih navijača.

Meč na Marakani bio je i monoton za standarde Mozztart Bet Superlige. Utakmica je imala dva pravca samo u prvom poluvremenu, kada je ekipa Nikole Trajkovića imala snage i umeća da povremeno preti najviše preko Sava Petrova i Vanje Ilića. Realu sa Nišave nedostajalo je u drugom poluvremenu ambicioznosti da iskoristi evidentan grč i manjak uigranosti šestostrukog šampiona Srbije.

Zvezda je preživela, uz nešto više defanzivne stabilnosti u odnosu na prethodne mečeve, sačuvala mrežu u šampioantu još od duela sa Spartakom, ali. Alarmantno je da crveno-belima nedostaje oštrica, kao letos kada su pobeđivali dobre evropske ekipe i sve šamarali u domaćem ataru.

Mnogobrojni centaršutevi na peterac bili su kratki ili dugački za Endijea i Olajinku, bilo je tu nezinhronizovanih kretanja, manjka timskog rada i poteza više…Otuda je Marakana morala da drhti do poslednjeg minuta.

Nije bila impresivna poseta u Ljutice Bogdana, navijači Crvene zvezde su ćutali do 31. minuta i odali počast ubijanim Srbima u selo Banjska na Kosovu i Metohiju, a bio je to možda i period najbolje igre Crvene zvezde. Čim je krenula lopta sa centra srpski šampion je prodao specijal niškom Radničkom i mogao da povede posle svega 30 sekundi, ali je Mirko Ivanić oklevao posle akcije Hvana i Bukarija. Malo promena je izvršio Bahar u odnosu na duel sa Mančester Sitijem, samo što je duel sa Radničkim imao drugačiji početak, razdradu, pa i zaključak poluvremena.

Pojavljivali su se već tradicionalni problemi u igri odnosno sistemu Baraka Bahara. Imale su Nišlije dovoljno prostora da ekspolatišu visoko podignute Zvezdine linije. Tako je u desetom minutu Jovanović u kontri proigrao Vanju Ilića, ali je vezista gostiju stao na loptu.

Pokušava očigledno Bahar da podigne Žana Filip Krasoa i vrati ga na letnji nivo. Ponovo je internacionalac iz Obale Slonovače povremeno delovao lenjo na terenu. Istini za volju, učestvovao je prilikom akcije kod prvog gola. Tada je njegov udarac izblokiran, međutim na pravom mestu bio je Mirko Ivanič i glavom sproveo loptu u mrežu. Sve je u toj akciji zamesio Hvan, pošto je uzeo loptu na protivničkoj polovini i poslao ključan pas ka Stefanu Mitroviću.

Bilo je dešavanja ispred Dragana Rosića. Šut Mijailovića bravurom je skinuo Zvezdin čuvar mreže, potom je još jednom pokušao Ivanić, zabeležen je ostala i prilika Šerifa Ndijajea. Nagovestio je trener Radničkog, bivši vezista Crvene zvezde, Nikola Trajković da neće gosti samo u niskom bloku čekati rivala i šansu za kontre. Znale su Nišlije da razmenjuju pasove, dugo drže loptu u posedu… Imao je i Sava Petrov karakterističan prodor, ali je njegovim zaustavljanjem u situaciji jedan na jedan ozbiljnu dozu samopouzdanja dobio Naser Điga.

Videlo se da igrači Crvene zvezde nisu u potpunosti uigrani, da će Bahar to morati da kompenzuje drugim kvalitetima protiv Jang Bojsa. Najviše se to primećivalo velikim prostorom između linija. Nišlije to nisu kaznile, neke kvalitetnije ekipe sigurno hoće.

Promenio je formaciju Bahar u poluvremenu. Dao šansu OlajinkiLučiću i Srđana Mijailovića premestio na desni bok. Bilo je šansi, prečke Ivanića i nesnalaželjnja Enedijajea… Malo da se publika na Marakani zadovolji.

EPS gra­di pr­vi ve­tro­park

0
Photo by RawFilm on Unsplash

Pla­ni­ra­na go­di­šnja pr­o­iz­vod­nja ve­tro­par­ka „Ko­sto­lac” je 184 mi­li­o­na ki­lo­vat-ča­so­va go­di­šnje

(Фото Ј. П. С.)

Kle­nov­nik – Ve­tro­park pi­lot-pr­o­je­kat „Elek­tro­pri­vre­de Sr­bi­je” sna­ge 66 me­ga­va­ti pr­vu ko­li­či­nu elek­trič­ne ener­gi­je mo­gao bi da is­po­ru­či po­čet­kom 2025. go­di­ne, na­ja­vio je ju­če to­kom obi­la­ska pr­o­sto­ra na ko­me će se obje­kat gra­di­ti Pre­drag Đor­đe­vić, glav­ni ru­ko­vo­di­lac ovog po­du­hva­ta u EPS-u.

– Pr­o­je­kat se sa­sto­ji od 20 ve­tro­tur­bi­na 3,3 me­ga­va­ta. Pla­ni­ra­na go­di­šnja pr­o­iz­vod­nja ve­tro­par­ka „Ko­sto­lac” je 184 mi­li­o­na ki­lo­vat-ča­so­va go­di­šnje što je do­volj­no za snab­de­va­nje ze­le­nom ener­gi­jom oko 30.000 do­ma­ćin­sta­va – ob­ja­snio je Đor­đe­vić.

Fi­nan­si­ra se iz kre­di­ta KfV ban­ke u vred­no­sti od 80 mi­li­o­na evra, a cilj je da se po­ve­ća uče­šće či­ste ener­gi­je u ukup­nom ener­get­skom mik­su Sr­bi­je.

Ve­tro­park će se pr­o­sti­ra­ti na lo­ka­ci­ja­ma Drm­no, Pet­ka, Ći­ri­ko­vac i Kle­nov­nik na me­stu is­cr­plje­nih po­vr­šin­skih ko­po­va i od­la­ga­li­šta ter­mo­e­lek­tra­ne i ko­po­va „Ko­sto­lac”.

Osim ve­tro­par­ka u pla­nu je grad­nja i so­lar­ne elek­tra­ne „Pet­ka”. Reč je o pr­vom fo­to­na­pon­skom po­stro­je­nju ko­je će se gra­di­ti na od­la­ga­li­štu po­vr­šin­skog ko­pa „Ći­ri­ko­vac” in­sta­li­sa­ne sna­ge od 9,75 me­ga­va­ti i go­di­šnjom pr­o­iz­vod­njom od 15,6 gi­ga­vat-ča­so­va. Pla­ni­ra­na vred­nost in­ve­sti­ci­ja je 1,3 mi­li­jar­de di­na­ra i fi­nan­si­ra se nov­cem EPS-a, ka­že Želj­ko Ilić, di­rek­tor za pr­o­iz­vod­nju elek­trič­ne ener­gi­je u Ko­stol­cu. Pred­vi­đe­ni rok za re­a­li­za­ci­ju je 15 me­se­ci i oče­ku­je se da „Pet­ka” bu­de na mre­ži kra­jem 2024. go­di­ne.

In­ve­sti­ci­ja u iz­grad­nju so­lar­ne elek­tra­ne je eko­nom­ski is­pla­ti­va. Ra­ču­ni­ca po­ka­zu­je da je pe­ri­od po­vra­ća­ja ulo­že­nih sred­sta­va 12 go­di­na, a eks­plo­a­ta­ci­ja elek­tra­ne tra­ja­će 25 go­di­na. Po­sle to­ga me­nja­ju se sa­mo pa­ne­li dok osta­ju kon­struk­ci­je, pu­te­vi i in­fra­struk­tu­ra, ko­ji či­ne zna­tan deo ukup­nog ula­ga­nja.

In­te­re­sant­no je da pa­ne­li­ma ne od­go­va­ra ja­ko sun­ce, već op­ti­mal­na tem­pe­ra­tu­ra od 24 do 25 ste­pe­ni, pa čak i ka­da je oblač­no stru­ja mo­že da se pr­o­iz­vo­di.

Ter­mo­e­lek­tra­na pr­o­iz­vo­di gips i pe­peo

Ter­mo­e­lek­tra­na „Ko­sto­lac B” već go­di­na­ma pr­o­iz­vo­di i iz­vo­zi pe­peo i gips. Kao nus­pro­i­zvod sa­go­re­va­nja uglja go­di­šnje se pr­o­iz­ve­de 350.000 to­na gip­sa, a pe­pe­la mi­li­on to­na. Gip­sa ne­ma ni na za­li­ha­ma i ce­na je sim­bo­lič­na oko 1,5 cen­ti, ali se tim po­kri­va deo tr­o­ško­va od­sum­po­ra­va­nja i što je naj­va­žni­je ne­ma ga na de­po­ni­ji. Pe­peo se ko­ri­sti u pr­o­iz­vod­nji ce­men­ta i put­noj in­fra­struk­tu­ri dok se gips uglav­nom iz­vo­zi.

La­na, šam­pi­on­ka laj­ko­vač­ke smo­tre si­men­ta­la­ca

0

Laj­ko­vac – Kra­va La­na, vla­sni­ka Mi­la­na Mi­la­ko­vi­ća iz mi­o­nič­kog se­la Mra­ti­šić, ap­so­lut­na je šam­pi­on­ka 41. Re­gi­o­nal­ne iz­lo­žbe go­ve­da si­men­tal­ske ra­se ko­ja se tra­di­ci­o­nal­no odr­ža­va na Kr­stov­dan u Laj­kov­cu. Mi­la­ko­vić je ostva­rio pra­vi tri­jumf u kon­ku­ren­ci­ji dva­de­se­tak ko­lu­bar­skih sto­ča­ra, jer je na ovoj smo­tri pri­ka­zao naj­ve­ći broj kva­li­tet­nih gr­la i osvo­jio naj­vi­še na­gra­da. Pre­ma sa­op­šte­nim po­da­ci­ma, gr­lo La­na je za 305 da­na u pro­se­ku da­la 7.079 li­ta­ra mle­ka, uz pro­ce­nat mleč­ne ma­sti od 4,01. Mi­la­ko­vić je na ovoj iz­lo­žbi imao i naj­bo­lju ko­lek­ci­ju pr­vo­tel­ki, nje­go­vo gr­lo Ja­go­da tri­jum­fo­va­lo je u kon­ku­ren­ci­ji pr­vo­tel­ki, dok je Ru­bi bi­la naj­bo­lja me­đu ju­ni­ca­ma.

Mi­lan Mi­la­ko­vić na uzor­noj far­mi ga­ji oko 80 gr­la, od ko­jih je tre­nut­no tri­de­se­tak na mu­ži. Za­do­vo­ljan je što je nje­go­vo do­ma­ćin­stvo u pro­šloj ve­o­ma te­škoj i su­šnoj go­di­ni us­pe­lo da odr­ži broj­nost i kon­di­ci­ju gr­la.

– Bez vi­so­ke pro­iz­vod­nje po gr­lu u sto­čar­stvu tre­nut­no ne­ma ni­ka­kve ra­ču­ni­ce i ja u ovom tre­nut­ku ne mo­gu da se po­ža­lim… Po­je­di­na gr­la da­ju i vi­še od 10.000 li­ta­ra mle­ka u lak­ta­ci­ji i tu ima ne­ke ma­te­ma­ti­ke. Za­hva­lju­ju­ći ko­li­či­ni ko­ju pre­da­jem, to je u za­vi­sno­sti od pe­ri­o­da lak­ta­ci­je iz­me­đu 25.000 i 30.000 li­ta­ra me­seč­no, imam i bo­lju ce­nu. Ma­li pro­iz­vo­đa­či, ko­ji pre­da­ju ma­le ko­li­či­ne, pri­nu­đe­ni su da pro­da­ju mle­ko po ni­skoj ce­ni i, po me­ni, oni su u bez­iz­la­znoj si­tu­a­ci­ji – is­ti­če Mi­lan Mi­la­ko­vić.

Ko­lu­bar­ski okrug je već de­ce­ni­ja­ma u vr­hu ka­da je u pi­ta­nju kva­li­tet si­men­tal­ske ra­se go­ve­da, uve­ren je dr Vla­da Pan­te­lić iz In­sti­tu­ta za sto­čar­stvo u Ze­mun po­lju, pred­sed­nik ži­ri­ja na ovoj iz­lo­žbi.

– Mi­slim da bi po­je­di­ni pro­iz­vo­đa­či iz ovog kra­ja, po­seb­no far­ma Mi­la­ko­vić, mo­gli da na­đu svo­je me­stu i na na­ci­o­nal­noj iz­lo­žbi go­ve­da u Ne­mač­koj, a ne na re­gi­o­nal­noj u Laj­kov­cu – re­kao je Pan­te­lić. On je is­ta­kao da far­me­ri Ko­lu­bar­skog okru­ga ko­ji se ba­ve in­ten­ziv­nom pro­iz­vod­njom go­ve­da ga­je gr­la vr­hun­ske ge­ne­ti­ke, od­ga­ja­ju ih u do­brim uslo­vi­ma i ade­kvat­nom is­hra­nom po­sti­žu kon­di­ci­ju ko­ja je pri­ka­za­na i na laj­ko­vač­koj iz­lo­žbi.

Na ovoj smo­tri do­de­lje­no je još pri­zna­nja, za naj­kva­li­tet­ni­ju kra­vu pro­gla­še­na je Ma­ra, od­ga­je­na u sta­ji Po­ljo­pri­vred­ne ško­le u Va­lje­vu, Vi­do­sav Či­ta­ko­vić iz Gor­njeg Mu­ši­ća kod Mi­o­ni­ce na­gra­đen je za naj­bo­lju ko­lek­ci­ju kra­va, Zo­ri­ca Mi­lić iz Ja­buč­ja pro­gla­še­na je za naj­bo­ljeg sto­ča­ra sa te­ri­to­ri­je op­šti­ne Laj­ko­vac, dok je pri­zna­nje za naj­ve­ćeg pro­iz­vo­đa­ča mle­ka pri­pa­lo far­mi Alek­san­dra Je­vri­ća iz Ja­buč­ja.

Or­ga­ni­za­to­ri iz­lo­žbe bi­li su Op­štin­ska upra­va Laj­ko­vac, In­sti­tut za sto­čar­stvo Ze­mun po­lje, Cen­tral­no udru­že­nje od­ga­ji­va­ča go­ve­da si­men­tal­ske ra­se, Udru­že­nje od­ga­ji­va­ča go­ve­da si­men­tal­ske ra­se „Ko­lu­ba­ra” Laj­ko­vac, Cen­tar za po­ljo­pri­vre­du Laj­ko­vac i Udru­že­nje od­ga­ji­va­ča go­ve­da si­men­tal­ske ra­se „Ko­lu­bar­ski si­men­ta­lac” Va­lje­vo.

Značajan napredak u izgradnji autoputa na dionici od Rače do Bijeljine

0

Predstavnici Autoputeva Republike Srpske i izvođača radova obišli su danas gradilište dionice auto-puta Beograd-Banjaluka, od Rače do Bijeljine, koji će značajno unaprijediti regionalnu povezanost i podržati ekonomski razvoj.

Autoput - Foto: RTRS

AutoputFoto: RTRS

– U društvu predstavnika izvođača radova “Integral inženjering”, “Srbijautoput” i “IG” svjedočili smo značajnom napretku koji smo postigli u posljednja dva mjeseca – objavljeno je na Instagram nalogu Autoputeva Srpske.

Iz ovog javnog preduzeća su napomenuli da nastavljaju sa intenzivnim radom i ostvarivanjem ciljeva.

– Zajedno, ka uspješnom završetku projekta! – poručili su iz Autoputeva Republike Srpske.

Vrijednost ove dionice je 258 miliona KM, izvođač radova je domaći “Integral inženjering” u konzorcijumu sa “Srbija autoputem” i Institutom za građevinarstvo, a od ukupne cijene dogovor je da će Srbija finansirati 80 odsto, dok će 20 odsto finansirati Republika Srpska.

Zlatna groznica: Costco prodaje zlatne poluge i, one se prodaju kao lude

0

Costco je poznat po svojim sjajnim ponudama velikih i kabastih proizvoda, ali jedan od njegovih najmanjih artikala s visokom cenom izaziva pravu buku.

Ovaj maloprodajni gigant sada nudi poluge zlata od jedne unce i u Kanadi i u SAD-u i, očigledno, prodaju se kao vruće krofne.

Costco Canada ima 24-karatne PAMP Suisse Lady Fortuna Veriscan poluge po ceni od 2679,99 dolara, ali one su dostupne samo članovima Costco-a i postoji ograničenje koliko ih se može kupiti — svaki član može kupiti samo dve odjednom, svakih sedam dana.

Kupci iz Manitobe, čini se, nemaju sreće, jer na listi piše da poluge nisu dostupne za kupovinu. I kupci u severnim teritorijama će morati da plate dodatne UPS naknade za isporuku.

Govoreći tokom razgovora o kvartalnoj zaradi kompanije u utorak, glavni finansijski direktor Costco-a Richard Galanti rekao je da su poluge veoma tražene i da se sada teško dolazi do njih.

“Dobio sam nekoliko poziva, ljudi su videli na internetu da prodajemo zlatne poluge od jedne unce,” rekao je. „Da, ali kada ih učitamo na stranicu, obično nestanu u roku od nekoliko sati, a ograničavamo dva po članu.”

Vredi napomenuti da je u Kanadi cena navedena na web stranici Costco Canada nešto viša od one koja se nudi klijentima TD Banke za isti predmet od 24 karata (2.670,21 USD). Takođe je viša od cene zlata na tržištu, koje je bilo na berzi oko 2.552,54 dolara od zatvaranja tržišta u sredu, prema NASDAQ-u.

Costco cena takođe ne uzima u obzir trošak godišnje članarine od $60 ili od $120, ali recenzenti ukazuju na vrednost povracaja novca od dva posto kompanije koji se nudi izvršnim članovima, plus svaki dodatni povracaj novca, kroz programe koje nude razne kreditne kartice.

Prema barem jednom stručnjaku, Costcov prodor na tržište zlata je pametan potez, jer određeni deo stanovništva postaje sve zabrinutiji za budućnost.

Jonathan Rose, suosnivač Genesis Gold Group, rekao je za CNBC da se ovaj proizvod uklapa u povećanu ponudu, hrane i robe za preživljavanje kao i sušene hrane, koju je video kako Costco prodaje u svojim trgovinama.

“Oni su uradili istraživanje tržišta. Mislim da je to vrlo pametan način da se njihovo ime nađe u vestima i da se dobije veliki publicitet”, rekao je. “Definitivno postoji odredjeno misljenje ljudi koji žive od zemlje, koji su sami sebi dovoljni, veruju u svoju valutu. To je apel na zlato kao sigurno utočište, dok ljudi gube veru u američki dolar.”

Zlato se dugo smatralo sigurnom kupovinom za zaštitu od inflacije, kao i stabilnijom investicijom u poređenju sa deonicama i obveznicama. U proteklih pet godina, cena zlata u Kanadi porasla je za otprilike 64%.

Kanađani hrle u Albertu u rekordnom broju, broj stanovnika porastao je za 184.400 ljudi

0

Populacija Alberte nastavlja da raste, prema najnovijem izveštaju kanadske statističke službe, beležeći ne samo najveći neto međuprovincijski rast ikada zabeleženu za pokrajinu, već i za bilo koju provinciju od kada su takvi podaci počeli da se beleže.

Alberta je od 1. jula bila dom za 4,7 miliona ljudi, prema godišnjim procenama stanovništva koje je objavio statistički zavod Kanade u sredu – nešto više od četiri posto više nego u isto vreme prošle godine. To je dodatnih 184.400 ljudi.

Druge provincije, uključujući Ontario, Manitobu i Saskatchewan, takođe su zabeležile rast stanovništva po stopama koje nikada nisu zabeležene otkako su podaci počeli da se beleže, uglavnom zbog porasta međunarodne migracije .

“U procentima, poslednji put kada je rast stanovništva [za Albertu] bio ovako visoko, to je bilo 1981., kada je populacija porasla za 4,6 posto”, napisao je istraživački tim ATB Financial-a u sredu.

“U smislu ljudi, međutim, nijedna druga godina nije ni blizu. Ovogodišnji rast ukupnog stanovništva nadmašuje prethodni rekord iz 2013. za 77.800.”


Međupokrajinska migracija – to jest razlika između broja ljudi koji su se preselili u Albertu i broja koji su otišli – zabeležila je neto dobit od 56.245, što je najveći godišnji neto dobitak ikada zabeležen za bilo koju provinciju ili teritoriju otkako su podaci počeli da se prate ranih 1970-ih. .

Sistem je prenapregnut

Projekcije pokrajinske vlade ranije ove godine  sugerisale su da se očekuje da će stanovništvo Alberte premašiti granicu od pet miliona ove decenije, verovatno već 2025.

To je izazvalo zabrinutost gradova Alberte o uticaju takvog porasta kada su u pitanju usluge kao što su policija, obrazovanje, zdravstvena zaštita i infrastruktura.

Peter Brown, gradonačelnik Airdriea, AB, koji se nalazi severno od Calgary-ja, rekao je da je njegova zajednica narasla negde u blizini 26% od 2016. On je rekao da je nedavni program provincije Alberta zove bio uspešan u privlačenju ljudi iz Kanade.

“Kada ovi ljudi dođu ovdje, očekuju da će imati sve pogodnosti”, rekao je Brown u intervjuu za The Calgary Eyeopener .

“Iskreno, ako ste opština u razvoju, vrlo je teško održati korak osim ako značajno ne povećavate poreze na imovinu, što svi ne želimo da radimo.”

Osoba prolazi pored zgrade gradske vijećnice.

Prema gradonačelniku, populacija grada Airdriea porasla je za više od četvrtine od 2016. godine. To dovodi do zabrinutosti oko finansiranja gradskih službi. (Helen Pike/CBC)

Rekordni brojevi nisu iznenađenje za Ann-Marie Lurie, glavnog ekonomistu uprave za nekretnine u Calgary-ju. Ona je rekla da je kada je reč o lokalnim stambenim tržištima, prodajna aktivnost bila izuzetno jaka, posebno u drugoj polovini dosadašnje godine.

“Nastavljamo da beležimo rast cena, posebno na tržištima poput Calgary-ja, gde smo videli cene kako [rastu] u poslednjih nekoliko meseci, već smo dostigli nove rekordne visine”, rekao je Lurie, pripisujući to i međunarodnoj i međuprovincijskoj migraciji.

Muškarac u odijelu s kravatom gleda u kameru.
Stéfane Marion, glavni ekonomista Centralne banke Kanade, rekao je da cene kuća u Alberti rastu brže od nacionalnog proseka (Colin Hall/CBC)

Stéfane Marion, glavni ekonomista u Nacionalnoj banci Kanade, kaže da se nedavni porast stanovništva u pokrajini može pripisati činjenici da Alberta “više nije najbolje čuvana tajna u Kanadi”.

„Ono što mislim pod tim je da su Edmonton i Kalgari jedina dva grada u kojima je pristupačnost kuće još uvek bolja nego što je bila 1980-ih – što nije slučaj drugde u zemlji“, rekla je Marion.

Dodao je da međuprovincijske migracije imaju mnogo veze sa razlogom zašto cene kuća u Alberti rastu brže od nacionalnog proseka.

SERBIANNEWS/CANADA