15.8 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 580

„Yugo Florida“ sa Andrijom Kuzmanovićem u glavnoj ulozi

0

Počelo je snimanje novog filma „Yugo Florida“ u režiji Vladimira Tagića sa Andrijom Kuzmanovićem u glavnoj ulozi.

Ova filmska drama, čiji scenario potpisuje reditelj zajedno sa kolegom Milanom Ramšakom Markovićem, je priča o putovanju oca i sina starim automobilom na kome se konačno „upoznaju“.

Emotivna priča prožeta lakoćom, duhovitošću i bez i malo patetike, govori o krhkosti ljudskog život, potrebi za bliskošću i smislom, a ujedno oslikava aktuelne društvene okolnosti i izazove sa kojima se svi susrećemo.

Ovo je debitantski dugometražni film, reditelja Vladimira Tagića, koji je publici poznat po čuvenoj seriji „Jutro će promeniti sve“ koja se upisala u red najgledanijih i najpopularnijih u regionu.

U glavnoj ulozi je Andrija Kuzmanović dok su ostalim ulogama Nikola Pejaković, Hana Selimović, Jovana Stojiljković, Snježana Sinovčić Šiškov i drugi.

Film „Yugo Florida“ se snima tokom novembra u Beogradu i Mladenovicu i realizuje se u ko-produkciji: Srbije (Sense Production), Crne Gore (Adriatic Western), Hrvatske (Eclectica) i Bugarske (Contrast Films). Film je pored pomenutih zemalja i njihovih fondova finansiran kroz pan evropske fondove, Kreativna Evropa MEDIA i Eurimages.

Kakva jaja su zdravija, pržena ili kuvana?

0
sunny side up egg on black ceramic plate

Jaja su jedna od najpopularnijih namirnica za doručak širom sveta. Što se ishrane tiče, jaja su kompletan paket jer sadrže sve hranljive materije.

Kada su u pitanju recepti za jaja, postoje dva jela u kojima ljudi najviše uživaju, kuvana jaja i kajgana. Ali da li znate koji način pripreme nudi potrebnu dozu hranljivih sastojaka?

Kuvano jaje
Kuvana jaja su jednostavna i hranljiva opcija. Veliko kuvano jaje sadrži približno 78 kalorija, pružajući dobar balans proteina, masti i esencijalnih vitamina i minerala.

Kuvanjem se čuva većina hranljivih materija u jajetu, što ga čini pogodnim izborom za brz i zdrav obrok. Jaja su bogata visokokvalitetnim proteinima, sadrže sve esencijalne aminokiseline koje su telu potrebne za optimalan rast i oporavak.

Takođe su odličan izvor vitamina, stimulišu proizvodnju energije i podržavaju zdravlje kostiju. Osim toga, kuvana jaja sadrže holin, hranljivi sastojak važan za zdravlje i razvoj mozga, piše Times of India.

Kajgana
Kajgana, iako je ukusna, često uključuju pripremu jaja sa dodatnim sastojcima. Hranljiva vrednost kajgane može uveliko varirati u zavisnosti od njegovih sastojaka.

Dok kajgane mogu ponuditi veći sadržaj proteina zbog dodatih sastojaka, oni takođe mogu imati više kalorija i nezdravih masti, posebno ako se prže sa previše ulja ili maslaca.

Međutim, kajgana pruža priliku za uključivanje različitih hranljivih sastojaka iz povrća i nemasnih proteina, povećavajući ukupnu nutritivnu vrednost obroka.

Poređenje ishrane
Ako govorimo o ishrani, kuvano jaje zadržava većinu svoje prirodne vrednosti jer se kuva bez dodatnih masti i sastojaka. Proces kuvanja čuva proteine i hranljive materije jaja, čineći ih zdravijom opcijom u smislu minimalnih aditiva i smanjenih kalorija.

S druge strane, kajgana, iako potencijalno ima više proteina i dodatnih hranljivih materija iz dodatih sastojaka, takođe može imati više kalorija i zasićenih masti zbog ulja za kuvanje i drugih visokokaloričnih punjenja.

Dok kuvana jaja nude jednostavnost i zadržavaju prirodne hranljive materije, kajgana, s druge strane, kada se pažljivo pripremi sa hranljivim sastojcima, može poboljšati ukupnu nutritivnu vrednost uz dodatak povrća i nemasnih proteina.

Bez obzira na njihov oblik, jaja nude niz zdravstvenih prednosti koje ih čine vrednim dodatkom svakoj uravnoteženoj ishrani.

Slika Paje Jovanovića vraća se u Srbiju, poznato ko je kupac

0

Sliku Paje Jovanovića “Odmor bašibozuka” na londonskoj aukciji kuće “Sotheby’s”, po ceni od skoro 350.000 evra, kupio je Muzej grada Beograda, potvrdila je za N1 kustoskinja galerije “Arte” Anđela Maletić.

Sliku Paje Jovanovića „Odmor bašibozuka“ koja je kako je navedeno na sajtu aukcijske kuće „Sotheby’s“ prodata po ceni od 304.800 britanskih funti, što je skoro 350.000 evra, kupio je Muzej grada Beograda, potvrdila je za N1 kustoskinja galerije „Arte“ Anđela Maletić.

To znači da se ova poznata slika, jednog od naših najvećih slikara, vraća u Srbiju.

Procenjena vrednost ovog dela srpskog slikara iznosila je između 70.000 i 100.000 britanskih funti, a ponuđeno je u okviru kolekcije orijentalne umetnosti i dekorativnih predmeta i nameštaja iz 18. veka iz rezidencije Belgravija.

Podsetimo, reč je o ulju na platnu,  dimenzija 68 sa 60,5 centimetara.

Najvišu cenu na aukcijama prestižnih svetskih kuća, kada je reč o delima Paje Jovanovića, dostigla je slika „Dva bašibozuka pred kapijom“ i to upravo u londonskom „Sotbiju“ 2018. godine, koja je prodata za impresivnih 465.000 funti (531.633 evra), trostruko veća suma od prvobitno procenjene vrednosti tog dela.

Partizan preokretom do trijumfa protiv Fenerbahčea u “Areni”

0
KK Partizan

Košarkaši Partizana savladali su nakon preokreta i neizvesne završnice ekipu Fenerbahčea 85:84 u utakmici sedmog kola Evrolige.

Košarkaši Partizana savladali su nakon preokreta i neizvesne završnice ekipu Fenerbahčea 85:84 u utakmici sedmog kola Evrolige.

Partizan je zaostajao tokom većeg dela meča, ali je boljom igrom pre svega u poslednjoj deonici uspeo da izbori bitnu pobedu pred nastavak takmičenja.

Obe ekipe dobro su otvorile meč. Igrala se dinamična košarka, a Partizan je na sredini uvodne deonice najavljivao dobru igru i nalet, ali je Dimitris Itudis napravio bitan tajm-aut koji je okrenuo momentum utakmice.

Od tog trenutka ekipa grčkog stručnjaka napravila je nekoliko serija. Prvo seriju 12:0, nakon čega je domaća ekipa odgovorila, a potom i 9:0 na početku druge deonice kojima je Fenerbahče izborio dvocifrenu prednost.

Gosti su utakmicu držali sigurnim šutem za tri poena, imali su dobrih devet od 19 iz igre.

Treća deonica je bila neefikasna sa obe strane, gosti nisu više pogađali za tri, a Partizan je u njenom finišu trojkom Danila Anđušića uspeo da se primakne na minus četiri (63:67).

U finišu meča prvi put posle pauze zbog povrede za “crno-bele” je zaigrao i Mateuš Ponitka. Šest minuta pre kraja bilo je 73:73.

Partizan je zakucavanjem Kaminskog poveo 79:78 četiri minuta pre kraja. Domaći košarkaši zatim više od dva minuta nisu poentirali, pa je na 79 sekundi pre kraja bilo 82:79 za goste.

Partizan je 57 sekundi pre kraja smanjio na 81:82 i to zakucavanjem Kaminskog. Usledilo je potom novo zakucavanje Smailagića za vođstvo “crno-belih” 83:82 na 38 sekundi pre kraja.

Usledila su pogođena po dva slobodna bacanja Anđušića i Skotija Vilbekina. Partizan je na sedam sekundi pre kraja imao vođstvo od 85:84.

Trener Partizana Željko Obradović uzeo je potom tajm-aut, a u nastavku meča posle velike greške Kaminskog Tajler Dorsi je promašio šut za pobedu gostiju.

Najefikasniji u ekipi Fenerbahčea bio je Najdžel Hejs-Dejvis sa 23 poena, od kojih je 21 postigao u prvom poluvremenu. Tajler Dorsi dodao je 18, a Džonatan Motli 11.

U pobedničkoj ekipi domaćina Frenk Kaminski postigao je 15 poena, Naneli i Smailagić ubacili su po 13.

6 poreskih olakšica koje bi vlasnici nekretnina u Kanadi trebali iskoristiti

0

Posedovanje kuće u Kanadi nije jeftino, ali srećom, postoje poreski krediti i pogodnosti koje vam mogu pomoći da dobijete nešto dodatnog novca za održavanje kuće iz snova.

Zemlja se suočava sa krizom troškova života , koju čine rastuće cene hrane i nepriuštivo stanovanje, da spomenemo samo neke.

Troškovi su trenutno u prvom planu većine Kanađana, posebno vlasnika kuća. Uz poslednjih nekoliko povećanja kamatnih stopa , vlasnici kuća bi se možda pitali kako mogu renovirati postojeće nekretnine za potrebe koje se razvijaju.

poreski krediti

U sklopu meseca finansijske pismenosti, kanadska agencija za prihode (CRA) podelila je neke velike poreske olakšice o kojima bi kanadski vlasnici kuća trebali znati.  „Znamo da ljudi traže stambene mogućnosti za starije roditelje ili za člana porodice sa invaliditetom.

Možda ste stariji ljudi, koji trebaju da izvrši neke modifikacije u svom domu, kako biste poboljšali svoju mobilnost”, stoji u saopštenju.

„Ili u vašem u domu, živi više od jedne generacije pod istim krovom? U svakom slučaju, cena modifikacije vašeg doma je verovatno bitan faktor.”

Evo šest poreskih kredita i pogodnosti koje biste trebali iskoristiti ako posedujete nekretninu, prema CRA i drugim finansijskim institucijama.

Višegeneracijski poreski kredit za renoviranje doma (MHRTC)

MHRTC bi mogao obezbediti vredan povratni kredit za prihvatljive troškove vezane za kvalifikovano renoviranje, kako bi se stvorila samostalna sekundarna jedinica za nekoga da živi sa svojom porodicom.

Na primer, ako želite da izgradite samostalnu podrumsku jedinicu za roditelje da žive u vašem domu, ovaj poreski kredit bi vam mogao pomoći.

Možete pozajmiti do 50.000 dolara za svaku kvalifikovanu renovaciju koja je završena. Poreski kredit je 15% vaših troškova, do maksimalno 7.500 dolara, za svaki prihvatljiv zahtev.

Porezni kredit za pristupačnost doma (HATC)

HATC nepovratni poreski kredit je za prihvatljive troškove renoviranja ili prepravke doma, sa godišnjim ograničenjem troškova od 20.000 dolara.

Poreski kredit za kupce nekretnine koji kupuju po prvi put (HBTC)

Ako ste svoju prvu kuću kupili prošle godine, mogli biste se kvalifikovati za poreski kredit za kupce koji kupuju kuću po prvi put (HBTC) do 10.000 dolara, što dodaje 1.500 dolara na vaš povraćaj poreza. Ovde možete proveriti  da li ispunjavate uslove za poreski podsticaj .

Poreski kredit za kupce kuća za osobe sa invaliditetom

Ako ste vi, vaš supružnik ili vanbračni partner osoba sa invaliditetom, možda ćete moći da iskoristite HBTC, čak i ako niste prvi put kupac kuće. Ovde možete proveriti da li ste kvalifikovani .

Poreske olakšice zbog preseljenja na posao

Ako ste prošle godine dobili novi posao i morali ste se preseliti najmanje 40 km bliže svom novom radnom mestu , možete odbiti sve svoje troškove selidbe.

Da, to znači da možete potraživati ​​troškove letova, selidbe, prodaje nekretnina, izlaska iz zakupa ili hipoteke i privremenog stanovanja — što može značiti mnogo.

Poreski krediti za samozapošljavanje ili rad od kuće

Ako imate vlastiti posao i radite od kuće, možete prikazivati ​​troškove poslovnog korištenja kuće . Takođe možete potraživati ​​putne troškove automobila – samo vodite računa da ove informacije čuvate u evidenciji.

Ako niste samozaposleni, ali radite od kuće svoj posao, još uvek možete potraživati ​​te troškove. Prošle godine, zaposleni koji ispunjavaju uslove dobili su povraćaj do 500 dolara, ako su radili od kuće najviše 250 dana.

SERBIANNEWS/CANADA

Lični stav:TEŠKOĆE GLASANJA U DIJASPORI

1

Da li onaj ko u Srbiji ne živi, treba da ima uticaj na život onih koji
žive u Srbiji. Ovo je velika dilema, koju u poslednje vreme
aktuelizuju posebno glasači iz BiH, koji dobijanjem srpskog pasoša
postaju birači iz daljine?
Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave Republike
Srbije saopštilo je nedavno da srpski državljani, vlasnici crvenog srpskog
pasoša, odnosno glasači i birači, koji imaju boravište u inostranstvu,
mogu preko diplomatsko-konzularnog predstavništva Srbije podneti
zahtev do 25. novembra u ponoć ukoliko žele da u zemljama gde borave
glasaju na predstojećim izborima u Srbiji, raspisanim za 17. decembar
2023. godine.
Ako birač glasa u inostranstvu, ne upisuje se u izvod iz jedinstvenog
biračkog spiska po mestu prebivališta u zemlji, odnosno upisuje se u
izvod iz jedinstvenog biračkog spiska prema mestu boravišta u
inostranstvu.
Na prvi pogled sve izgleda prosto, prijavite se ambasadi ili
konzulatu Republike Srbije, oni vas stave na spisak glasača i vi 17.
decembra odete i glasate. U životu, međutim, nije tako prosto i
jednostavno glasati i birati političke poslanike za vlast u otadžbini, jer na
planeti Zemlji u rasejanju ima milion Srba poreklom iz Srbije. Nisu svi
državljani svoje ottadžbone i nemaju svi pravo glasa. U Nemačkoj,
Austriji i Australiji, na primer, ima mnogo državljana Srbije sa
državljanstvom ovih zemalja, pa nemaju pravo i da glasaju.
Ono što se malo zna u srpskoj javnosti jeste činjenica da je sama
država, bilo Jugoslavija ili Srbija, za vreme vladavine komunizma,
izbrisala veliki broj naših državljana sa pravom glasa u dijaspori. Da se
podsetimo te istorijske nepravde:
Iseljenicima i njihovim potomcima nakon Drugog svetskog rata je
oduzeto državljanstvo na osnovu Zakona o oduzimanju državljanstva
oficirima i podoficirima bivše jugoslovenske vojske, koji neće da se

vrate u otadžbinu i pripadnicima vojnih formacija koji su odbegli u
inostranstvo (Službeni list DFJ, broj 66/45, 106/47 I 110/47). A njihovim
potomcima na osnovu Zakon o državljanstvu Federativne Narodne
Republike Jugoslavije (Službeni list FNRJ br. 45/46 i 105/48).
Licima koja su napuštala zemlju nakon Drugog svetskog rata i koja
su se priključila radu srpske nacionalne emigracije oduzeta su
državljanstva na osnovu Zakona o državljanstvu Demokratske
Federativne Jugoslavije (Službeni list DFJ br. 64/45), Zakona o
državljanstvu Federativne Narodne Republike Jugoslavije (Službeni list
FNRJ br. 45/46 i 105/48).
Tako se priča o odnosu Srbije i njene dijaspore, u nekom periodu
istorije, pretvorila u stvaranje velikog broja apatrida, koji su tokom
vremena preuzimali državljanstva drugih zemalja, a svojoj deci nisu
mogli da objasne zbog čega su prokaženi od matične zemlje i postali
ljudi bez zemlje. Na ovaj način su administrativnim odlukama državnih
organa oni otpisani – zaista postali zauvek otpisani.
Drugi problem je što država Srbija još nije uvela glasanje putem
elektornskih mreža, pa birači u srpskoj dijaspori, moraju da pređu više
stotina kilometara da bi došli do glasačkog mesta u srpskom konzulatu.
Takav je primer u SAD, gde postoji u toj ogromnoj zemlji, gotovo državi
kontinentu, samo dva glasačka mesta – jedno u Vašingtonu i drugo u
Čikagu.
Srbija je mala i siromašna zemlja i nije finansijski u stanju da plati
otvaranje birališta u 159 država sveta gde živer naši glasači, niti da
finasira izgranju sistema za elektornsko glasanja iz svakog kutka planete
Zemlje.
Treća teškoća za realizaciju građanskog prava glasa naših ljudi u
iseljeništvu jeste to da naša država ne uspeva da prebroji sve državljane
Srbije u rasejanju, odnosno državljane sa pravom glasa. I čelnici Zavoda
za statistiku su zimus priznale da su pogrešli kada su prilikom popisa
utvrđivali državljane u dijaspore pitanjem u familiji: „Imate li nekog na
radu u inostranstvu?“
Tako je dobijen broj od svega 299.000 srpskih državljana glasača,
umesto milion koliko ih po mojoj proceni živi u inostranstvu. Ovo je
namerni proces minimiziranja broja glasača u dijaspori, kojim se pravo

glasa naših iseljenih državljana svodi samo na dobro volju države Srbije
da dozvoli nekim građanima da glasaju.
Evo kako to izgleda u Beču, prestonici srpske dijaspore, u kome
živi 180.000 Srba, većinom državljana Srbije. Polovina ima austrijsko
državljanstvo, što ukida srpsko državljanstvo i pravo glasa. Dakle može
da glasa oko 90.000 Srba a na poslednjim izborima na biralište je izašlo
svega 3.600 glasača. U državi Makedoniji u kojoj po popisu iz 2021.
godine ima samo 23.485 Srba, većinom poreklom iz Srbije. na birališta
izlazi oko 8.000 srpskih glasača.
Moderna država Srbija već decenijama priča i obećava kako će
da napravi registar svih Srba sveta, kako će da stvori jedinstveni spisak
glasača u dijaspori, ali u tom ne uspeva. Srbija loše organizuje
ostvarivanje prava glasa u rasejanju, zbog potešćkoća d ainstalira
potrebnu infrastrukturu i sistem glasanja, ali i jer u Beogradu postoji
politički nedostatak volje, tačnije bojazan da glasači iz dijaspore ne gaje
simpatije prema vlasti. A i kako bi….?
Mnogo puta srpski iseljenici i gastarbajteri su prevareni i to od
državnih vlasti, pa i od lokalne vlasti tj. od predstavnika države, koja
organizuje izbore i glasanje u srpskom rasejanju. Prisetimo se da je
država Jugoslavija „pojela 23 milijarde dolara“ vrednu deviznu štednju
građana. Da je demokratska vlast zamrzla deviznu štednju građana i
iplsaćivala vrednim ljudima iz rasejanja po 100 evra mesečno. Ljudima
je bilo ukinuto pravo na raspolaganje svojihm ličnim kapitalo, deviznom
ušteđevinom i ulaganje u vlastitu i porodičnu budućnost.
Lokalne vlasti onemogućavaju investitore iz dijaspore da otvore
fabrike i pogonoe u zavičaju. Jedna investitor iz Rusije, kome je
predsednik Srbije lično otvorio fabriku peleta, nikada nije počeo sa
svojih 45 radnika da radi jer mu lokalna vlast nije dala struju i upotrebnu
dozvolu.
Takvo ponašanje porodilo je nepoverenje državljana Srbije iz
rasejanja prema svojim političkim predstavnicima u otadžbini- Neki to
svoje nepoverenje prema vlastima u Srbiji izkazuju tako što glasaju
protiv vodelje stranke, a neki, većina njih, tako što ne izlazi na glasanje u
ambasadama i konzulatima. Poslednji podaci kazuju da je od milion

srpskih glasača u dijaspori, samo njih od 29.000 do 36.000 izlazilo
poslednjih godina na birališta u inostranstvu.
Tu nedavno čuo sam dvoje srpskih državljana iz državljana Crne
Gore iz Švedske, starih preko 83 godine, kako govore da će da glasaju i u
Beogradu i u Podgorici. Jedna od njihovih prijatelja ih je tada pitao:
– Živite u Švedskoj, bogati ste ljudi, imate pet kuća i stanova, zašto
hoćete iz te tuđine da se mešate u politički izbor vlasti uSrbiji i
Crnoj Gori? Zašto to ne repustite ljudima koji žive u ovim dvema
otadžbinskim zemljama, zašto im vi iz inostranstva korjite
sudbinu?
Dobio je odgovor: – Imamo prvao glas ai hoćemo da ga ostvarimo,
obe zemlje su naše otadžbine.
Ovakav razgovor dotakao je tumu da onaj ko u Srbiji ne živi, ne
treba ni da ima uticaj na život onih koji žive u Srbiji. Ovo je velika
dilema, koju u poslednje vreme aktuelizuju posebno glasači iz BiH, koji
dobijanjem srpskog pasoša postaju birači iz daljine. Ova tema nije jasna,
nije svrsishodna, jer nije jasno definisana od uvođenja višepartijskog
sistema 1990. godine do danas. Od tada se i termin dijaspore promenio.
Dijaspora je podeljena i razdeljena po različitim geografskim i
socioekonomskim šavovima. Glavna podela među svima je na one koji
imaju državljanstvo Srbije i one koji nemaju.
A opet taj narod, koji možemo da zovemo “svi Srbi sveta”, u
kome mnogi nemaju srpski crveni pasoš i pravo glasa, Београд smatraju
za centar matice i dijaspore, odnosno države коју svi naši iseljenici
smatraju svojom. Srbi u rasejanju ili drugim otadžbinskim srpskim
zemljama koji nemaju pasoš Srbije i srpsko državljanstvo podjedanko je
vole kao Srbi iz same Srbije. Otuda i interesovanje Srba iz daljine i
tuđine, iz rasejanja i dijaspore da glasanjem odrede bolju sudbinu i
budućnost matici i narodu koji u njoj živi. A to treba poštovati i
podržavati. Glasajte svi Srbi sveta !

SERBIANNEWS/CANADA

Otvorena vatra na dve jevrejske škole u Montrealu, nema povređenih

0

Otvorena je vatra na dve verske jevrejske škole u Montrealu noćas, a u tom incidentu nije bilo povređenih saopštila je policija.

Kanadski premijer Džastin Trudo osudio je incident.

„Hoću da budem vrlo jasan. Osuđujemo to antisemitsko nasilje na najstroži način“, rekao je Trudo.

On je ovo rekao posle govora o „zastrašujućem“ porastu antisemitizma i islamofobije posle početka sukoba između Izraela i palestinskog Hamasa.

Kako mandarine pomažu vašem zdravlju

0
tangerine fruits

Mandarine su popularno citrusno voće zbog svog snažnog, slatkog ukusa. Imaju reputaciju da su slađe i od narandže. To ih čini ukusnim, zdravim desertom, pišu Vijesti.

Kao i svako citrusno voće, mandarine imaju obilje vitamina C. Imaju i umerenu količinu vitamina A. Sa 100 grama mandarina obezbedićete otprilike 14 odsto dnevnog preporučenog unosa vitamina A.

Zahvaljujući vitaminu A i C, mandarine pomažu telu da se bori protiv upala, jer sadrže veliku količinu antioksidanasa. Pomažu imunološkom sistemu da pronađe, a potom uništi štetne organizme i tako nam omogućavaju da se sačuvamo od gripa.

Vitamin C je dobar izvor antioksidanasa koji je dobar za cirkulaciju i štiti srce.

Kalijum, kog ima u mandarinama, je takođe dobar za cirkulaciju krvi jer širi krvne sudove. Zbog toga, ne treba ni preterivati sa kalijumom, pa su dve ili tri mandarine na dan sasvim dovoljne.

Prijavljene su i zdravstvene prednosti konzumiranja kore mandarina.

Kora mandarine sadrži super-flavonoid ili antioksidans, nazvan tangeretin. Super-flavonoidi su se pokazali obećavajućim u studijama kao efikasan način za snižavanje holesterola.

Imati zdrav nivo vitamina C u telu je veoma bitno za zdravu kožu. Pokazalo se da vitamin C igra vitalnu ulogu u tome kako vaše telo proizvodi kolagen. Kolagen je ono što čini da naša koža izgleda mladoliko. Takođe se pokazalo i da vitamin C može sprečiti i lečiti oštećenja kože izazvana izlaganjem suncu.

Zdravlje očiju

Još jedna prednost visokog sadržaja vitamina C u mandarinama je njegova podrška zdravlju očiju. Može pomoći odlaganju pojave katarakte i degeneracije makule povezane sa starenjem. Postoje dokazi da vitamin C i drugi nutritivni antioksidansi mogu pomoći da vaše oči duže budu zdrave.

Zdravlje srca

Petogodišnje istraživanje na više od 500.000 odraslih pokazalo je da konzumiranje najmanje pola šolje svježeg voća jednom dnevno može značajno da smanji rizik od kardiovaskularnih bolesti. Učesnici koji su svakodnevno jeli voće imali su otprilike 33 posto manje šanse da umru od srčanog ili moždanog udara. Mandarine su odlična opcija za svakodnevnu konzumaciju voća.

Mandarine su dobre za gubitak težine

Mandarine mogu da pomognu u gubitku težine povećanjem dnevnog unosa vlakana. Agrumi, uključujući mandarine, obezbeđuju nerastvorljiva vlakna, onu ​​vrstu koja se ne fermentiše u crijevima kao što su celuloza i lignin. Ova vrsta vlakana pojačava osećaj sitosti usporavajući prolazak hrane kroz digestivni trakt. Ovo zauzvrat pomaže u regulisanju apetita, što može podstaći gubitak težine.

Istraživanja pokazuju da su ljudi koji unose veću količinu vlakana, u poređenju sa onima koji konzumiraju manje vlakana, sposobniji da održe telesnu težinu ili da spreče ponovno dobijanje na težini.

Ono po čemu se mandarina razlikuje od pomorandže jeste veličina. S obzirom na to da su pomorandže veće, samim tim sadrže znatno više vitamina C i vlakana, ali nisu praktične za konzumaciju na bilo kom mjestu, jer se teže ljušte.

Mandarina se može koristiti i za pripremu kako slatkih tako i slanih jela. Sok od mandarine je odličan sastojak za marinadu mesa i ribe, pri čemu možete da upotrijebite i njenu koricu.

Robot ubio čoveka u fabrici u Južnoj Koreji – „mislio” da je kutija povrća

0
black and white industrial machine

Robot u fabrici za sortiranje povrća u Južnoj Koreji zgnječio je čoveka na smrt zbog toga što ga nije razlikovao od kutija sa hranom kojima je rukovao.

Incident se dogodio kada je radnik kompanije zadužen za robotiku obavljao inspekciju robota.

Robot ubio čoveka u fabrici u Južnoj Koreji, identifikovao ga kao kutiju (ilustracija)
Ruka robota, koja je čoveka zamenila za kutiju povrća, zgrabila ga je i gurnula ga ka pokretnoj traci, smrskavši mu lice i grudi, javio je Jonhap.

Robot je bio odgovoran za podizanje pakovanja paprika i njihovo prebacivanje na palete.

Ranije ove godine, muškarac iz Južne Koreje u pedesetim godinama, zadobio je ozbiljne povrede kada ga je zarobio robot dok je radio u fabrici za proizvodnju automobilskih delova.

Proizvođači mleka strahuju od prekomernog uvoza, uprkos obećanju ministarke da će biti ograničen

0
brown and white cow on green grass field during daytime
Photo by Piotr Musioł

Proizvođači mleka u Srbiji strahuju da će posle ukidanja prelevmana na uvoz mleka i sireva od 1. novembra uvoz tih proizvoda zatrpati tržište, uprkos obećanju ministarke poljoprivrede Jelene Tanasković da će se sada biti ograničen kvotama, izjavio je danas predsednik Udruženja proizvođača mleka Mačvanskog okruga Goran Vasić.

On je, posle trosatnog sastanka u Vladi Srbije, kome je na poziv resorne ministarke, prisustvovalo desetak uduženja iz tog sektora i oko dvadesetak mlekara, rekao da nisu svi proizvođači mleka zadovoljni ishodom razgovora sa Tanasković o aktuelnim problemima u tom sektoru.

“Tanasković je ispravila grešku, pozvala je proizvođače mleka i mlekare kao prerađivače, ali je to trebalo da učini pre ukidanja prelevmana koji su štitili od prekomernog uvoza mleka i sira”, rekao je Vasić.

Dodao je da na tržištu nema dovoljno mleka i da su to priznale i mlekare, a posledica je smanjenja stočnog fonda i “neodgovornog odnosa države i istih tih mlekara prema toj teškoj grani poljoprivrede koja zahteva rad 365 dana u godini, zbog čega mladi napuštaju taj posao”.

Vasić je rekao da su mlekare obećale da će uvoziti samo neophodne količine mleka, a na pitanje zašto ne stimulišu proizvodnju povećanjem otkupnih cena mleka, “odgovarale su da su maltene pred bankrotom”.

Dok su, kako je rekao, neka udruženja relativno zadovoljna subvencijama države, njegovo udruženje i Udruženje odgajivača goveda centralne Srbije, nezadovoljno je i čeka odgovor Ministartva poljoprivrede jer su na sastanku pre nedelju dana tražili da se subvencija po grlu poveća sa 40.000 na 55.000 dinara i dodeli takva vrsta pomoći u iznosu od 150.000 dinara za uzgoj domaćih junica, umesto što se sa 170.000 dinara stimuliše njihov uvoz.

“Subvenciju od 55.000 dinara po grlu u maju je obećao predsednik države Aleksandar Vučić. Danas Tanasković nije pominjala te zahteve, a ni mi, čekaćemo još desetak dana odgovor, pa ćemo doći sa nekoliko teladi pred Ministarstvo, a objašnjenje zašto se ne ispunjava njegovo obećanje zatražićemo od samog Vučića”, rekao je Vasić.

Dodao je da sve što su proizvođači mleka i stoke dobili da su izborili “na mišiće, pretanjama i blokadama puteva, umesto da država sama ponudi stimulativne mere”.

On je rekao i da u Ministarstvu rade nestručni ljudi i da nemaju kompetentnog sagovornika za probleme u mlekarstvu.

Vasić je rekao da od svih stranaka koje se kandiduju na izbore, od vlasti i opozicije, očekuje da ponudi mere za razvoj poljoprivrede, “pa ko da najbolje uslove, prema tome će poljoprivrednici i glasati”.

Istakao je da je potrebno da se za poljoprivredu definišu sistemske mere i da se svi proizvođači udruže, jer “dok su razjedinjeni u desetine udruženja dobijaće od države stimulaciju na kašičicu”.

“Potrebno je, na primer, utvrditi i zašto mlekare nekom proizvođaču plaćaju litar mleka 40 dinara, a drugom 70 kada nema velike razlike u tom proizvodu. Država bar u ovom trenutku mora da razgovara sa poslovodstvom mlekara i pozove ih na odgovorno i jednako ponašanje prema svim proizvođačima”, rekao je Vasić.