25.5 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 531

Nikada ne otvarajte svoju kompaniju u Delaveru: Mask seli “Teslu” u Teksas

0
red and white x sign

Sud u Delaveru poništio “Teslinu” isplatu 55 milijardi dolara Ilonu Masku

Nikada ne otvarajte svoju kompaniju u Delaveru: Mask seli "Teslu" u Teksas

Izvršni direktor kompanije “Tesla” Ilon Mask poručio je da će ta kompanija odmah pozvati akcionare da glasaju za premeštanje firme iz američke savezne države Delaver u Teksas, zbog odluke suda u Delaveru da poništi Teslinu isplatu Masku iznosa u vrednosti oko 55 milijardi dolara, preneo je Bi-Bi-Si.

“Nikada ne otvarajte svoju kompaniju u državi Delaver”, objavio Mask na društvenim mrežama nakon presude.

Kompanija “Tesla” je u 2018. godini nepravedno isplatila pomenutu sumu svom izvršnom direktoru, odlučio je sud u Delaveru, navodeći da je u pitanju “neshvatljiva suma” koja je nepravedna prema akcionarima, preneo je britanski servis.

Sudija Ketlin Makormik je u obrazloženju presude navela da je firma “snosila teret dokazivanja da je plan kompenzacije pravičan”, ali da nije uspela da ubedi sud da je pomenuta nadoknada adekvatna.

Direktori “Tesle” su tokom suđenja tvrdili da je firma isplatila Masku visoku svotu da bi osigurala da jedan od najdinamičnijih svetskih preduzetnika bude i nadalje posvećen kompaniji, prenosi Bi-Bi-Si.

Sudija Mekormik je, ipak, navela da “Tesla” i Maskovi advokati nisu mogli da dokažu da su akcionari imali sve dostupne informacije prilikom glasanja i da je sam Mask imao “snažne veze” sa osobama koje su bile zadužene da pregovaraju u ime “Tesle”.

Dinar, Kvinta i Kurti: Kakva se zamka sprema za Srbiju

0

Šta je cilj najnovije igre prištinskog režima, koji je prvo rešio da ukine dinar, a onda tu odluku odložio

Dinar, Kvinta i Kurti: Kakva se zamka sprema za Srbiju

Nećkao se neko vreme režim Aljbina Kurtija, ali je na kraju prihvatio ubeđivanja svojih zapadnih saveznika i pristao da suspenduje odluku o ukidanju dinara na Kosovu i Metohiji. Pitanje je samo, koliko će to odlaganje, ali ne i potpuna suspenzija odluke – koštati Srbiju.

Da nije reč o još jednom pritisku koji će otežati ionako gotovo neizdrživ život Srba na Kosmetu, moglo bi se o Kurtijevoj “neposlušnosti” Zapadu pričati i u formi vica. Jer, poznato je već da je svaka odluka koju Aljbin Kurti donese – aminovana u Briselu ili Americi, a da kod njih ništa nije džabe.

Sve se, dakle svodi na trgovinu. Odluka o odlaganju ukidanja dinara tek će stići na naplatu. Jer, kada režim Aljbina Kurtija Srbiji pruža prst, uvek zauzvrat traži čitavu šaku. Zaoštravanje situacije, samo da bi se zatim napravio mali ustupak na koji Srbija mora odgovoriti mnogo većim, za Kurtija je, čini se, oproban, a pritom i poprilično funkcionalan recept.

I sve vodi istom – ustupak za ustupkom se niže, pa se tako nepriznato “Kosovo” sada može pohvaliti i sopstvenim registarskim tablicama. Priština je ovog puta možda udovoljila EU i tvrdi da će obezbediti “dovoljno dug period tranzicije”, ali teško da će odustati od svoje zamisli da sa Kosmeta protera srpsku valutu.

Kuda, međutim, vodi najnovija Kurtijeva igra? Kakva se sad zamka sprema Srbiji? Zašto je Kurti stavio na čekanje svoj nelegalni, ali naizgled savršeni plan da pod kontrolu stavi platni promet – odnosno sve finansije koje se iz Beograda slivaju ka Srbima na Kosmetu?

Svi imaju isti cilj

“Svi Kurtijevi potezi vode samo ka jednom cilju – potpunom proterivanju srpskog naroda sa Kosova i Metohije. On u tom poduhvatu ima neskrivenu podršku EU, čiji zvaničnici nijednom rečju nisu osudili etničko čišćenje koje nad Srbima sprovodi režim u Prištini ukidanjem srpske valute na Kosmetu. To nam ukazuje na spregu interesa secesionističkih vlasti i Brisela, koji sabotiraju monetarni i finansijski suverenitet Srbije u pokrajini i zajednički rade na brisanju srpskog naroda sa njegovih vekovnih teritorija“, jasna je Milica Đurđević Stamenkovski, zamenica predsednika skupštinskog odbora za Kosovo i Metohiju.

Priča o “Velikoj petorci”, zemljama članicama Kvinte, koje napokon priskaču Srbima u pomoć, obuzdavaju Kurtija i dozvoljavaju srpskom narodu da još neko vreme primaju plate i penzije u dinarima – saglasni su upućeni – samo je varka.

Priština, Brisel i Amerika možda nose različite dresove, ali svi igraju za isti tim.

Diplomata Zoran Milivojević za RT Balkan kaže da on nema nikakvih iluzija da je mera o ukidanju dinara, uprkos tome što EU ima mehanizme da “spreči ilegalno korišćenje dinara od strane entiteta”, jasan pokazatelj usklađenosti Zapada i Prištine.

Cilj im je isti – nametanje “državnosti” takozvanog Kosova.

“Evropski posrednici na primeru odnosa prema Prištini pokazuju da je za njih jedna separatistička tvorevina poput tzv. Kosova više država nego što je to Srbija, punopravna članica Ujedinjenih nacija. Dok poziva Beograd da se pridržava vladavine prava i postignutih sporazuma Brisel ni na koji način ne insistira na obavezama Prištine, niti na njenoj odgovornosti za kršenje Rezolucije 1244. To pokazuje da su na ovom svetu samo dve stvari bezgranične – svemir i licemerje Evropske unije“, ističe Đurđević Stamenkovski.

Da je Kvinta zaista želela da zaustavi Kurtija u toj nameri, to je već mogla da uradi, a ne da se čeka poslednji trenutak, rekao je ranije predsednik skupštinskog Odbora za KiM Milovan Drecun koji je naveo da je to “jednostavno prihvatanje Kurtijeve politike da vrši pritisak na Beograd da pravi političke ustupke”.

Mlako negodovanje Stejt departmenta i evropskih zvaničnika zbog ukidanja dinara od početka je “mirisalo” na neiskrenost.

Takvi neubedljivi protesti više su ličili na mrmljanje sebi u bradu, pa tako i ne čudi što je ekonomista Branko Pavlović nedavno u razgovoru za RT Balkan ukazao da podrška Kurtiju nije bila direktna, samo iz razloga što Zapad od Vučića očekuje da prihvati francusko-nemački plan, pa “ne žele da mu u ovom trenutku ruše podršku”.

Neiskrenost je tu “namirisao” i nekadašnji predsednik Koordinacionog centra za KiM Nebojša Čović.

“Kvinta je zamolila Prištinu ili Kurtija da povuče odluku do daljeg. Nije mu rekla da je suspenduje potpuno i da ne razmišlja o takvoj odluci, što znači da je to negde u tim njihovim specijalnim operacijama dogovoreno. I sad je samo pitanje vremena. Možda oni i povuku odluku. Eto sad je on veliki poštovalac pa sad to prolongiraju kroz određeno vreme”, istakao je Čović za RTS.

Kompanija Ilona Maska ugradila čip u mozak čoveka

0
black and white magnetic card

Milijarder Ilon Mask kazao je da je njegova kompanija ,,Neuralink“ prvi put uspešno implantirala jedan od svojih bežičnih čipova u mozak čoveka.

,,Početni rezultati pokazuju obećavajuće nervne impulse, a pacijent se dobro oporavlja“, rekao je.

Cilj kompanije je da poveže ljudske mozgove sa računarima i da pomogne u rešavanju složenih neuroloških stanja. Brojne konkurentske kompanije su već ugradile slične uređaje.

BBC News se obratio i ,,Neuralinku“ i američkom medicinskom regulatoru, Upravi za hranu i lekove (FDA), za komentar. FDA je u maju dala dozvolu Maskovoj kompaniji da testira čip na ljudima, što je prekretnica nakon ranijih borbi da dobije odobrenje.

Ovo je dalo zeleno svetlo za početak šestogodišnje studije tokom koje se robot koristi da hirurški postavlja 64 fleksibilne niti, tanje od ljudske kose, na deo mozga koji kontroliše „nameru pokreta“, navodi se u saopštenju kompanije.

Čipovi

Čipovi (Pexels)

Telepatija

Na društvenoj mreži X koju poseduje, a koja je ranije bila poznata kao Twitter, Mask je rekao da će se Neuralink-ov prvi proizvod zvati Telepatija. Telepatija bi, kako je rekao, omogućila ,,kontrolu vašeg telefona ili računara, a preko njih i skoro bilo kojeg uređaja, samo razmišljanjem“.

„Prvi korisnici će biti oni koji više ne mogu da koriste svoje udove“, nastavio je on.

Pozivajući se na pokojnog britanskog naučnika koji je imao bolest motornih neurona, on je dodao: ,,Zamislite da bi Stiven Hoking mogao da komunicira brže od daktilografa. To je cilj.“

Stiven Hoking

Stiven Hoking (Screenshot YT)

Rivali

,,Neuralink“ se suočava sa rivalima, od kojih neki imaju iskustvo od dve decenije. ,,Blackrock Neurotech“ sa sedištem u Juti ugradio je svoj prvi od mnogih interfejsa između mozga i računara 2004. godine.

,,Precision Neuroscience“, koji je osnovao suosnivač Neuralinka, takođe ima za cilj da pomogne ljudima sa paralizom. A njegov implant podseća na veoma tanak komad trake koji se nalazi na površini mozga i može se ugraditi „mikro-prorezom“, što je, kako kaže, mnogo jednostavnija procedura.

Postojeći uređaji su takođe dali rezultate. U dve odvojene nedavne američke naučne studije, čipovi su korišćeni za praćenje moždane aktivnosti kada je osoba pokušala da govori, što je potom moglo da se dekodira kako bi im pomoglo u komunikaciji.

Granitnim blokovima na piramidu u Gizi: Egipćani besni, stručnjaci zgroženi zbog načina restauracije

0
landscape photography of pyramid

U toku je projekat restauracije Mikerinove piramide, treće po veličini na platou u Gizi. Za izgradnju “novog sloja” piramide se koriste granitni blokovi i navodno će predstavljati “projekat veka”, ali arheološki stručnjaci nisu zadovoljni ovom idejom te na društvenim mrežama oštro kritikuju ovu odluku.

Granitnim blokovima na piramidu u Gizi: Egipćani besni, stručnjaci zgroženi zbog načina restauracije

Mikerinova piramida, stara oko 5.000 godina i izgrađena pored Sfinge, Keopsove i Kefrenove piramide, sada menja izgled. U pitanju je saradnja između Egipta i Japana (iz kojeg se uvozi materijal) i restaruacija piramide kao vrednog istorijskog spomenika bi navodno trebalo da bude gotova za 3 godine. Cilj je da se fasada piramide visoke 213 metara “vrati u prvobitno stanje”.

“To će biti poklon Egipta svetu u 21. veku,” napisao je pored snimka restaruracije Mostafa Vaziri, šef egipatskog Vrhovnog saveta za antikvitete, koji ovu je ovu ideju nazvao “projektom veka”. Na fotografijama i video snimcima objavljenim na Instagramu vide se radnici koji postavljaju granitne blokove preko originalnih zidova piramide.

Na društvenim mrežama su se oglasili mnogi kritičari ovog poduhvata, uključujući generalnu publiku, ali i nekoliko stručnjaka, prenosi “Biznis insajder”.

“Kada ćemo prestati sa apsurdima u upravljanju egipatskom baštinom? Poznato je da svi međunarodni zakoni zabranjuju nepotrebne intervencije na zaštićenim istorijskim spomenicima”, rekla je Monika Hane, egiptolog i dekan Arapske akademije nauka, tehnologije i pomorskog saobraćaja za “Independent Arabija”.

Dodala je da, iako Japanci sigurno imaju tehnologiju za ovakav projekat, nemaju dovoljno arheološkog iskustva i obratila se svim arheolozima uz molbu “da se odmah uključe”.

“Projekat bi mogao da uspe dokle god se koriste blokovi koji su pronađeni u blizini platoa, a ne novi koji ne pripadaju piramidi,” oglasila se i egiptolog Salima Ikram, dok je direktor antikviteta u Aleksandrijskoj biblioteci u Aleksandriji, Husein Basir, rekao da projekat mora da se sprovodi uz ogroman oprez, nakon pažljivog analiziranja svih mogućih rizika.

Odlukom o restauraciji su nezadovoljni i mnogi korisnici društvenih mreža, koji su pisali da je “Možda bolje da samo stave tapete preko piramide” i “Kada kreće projekat ispravljanja tornja u Pizi?”

Burne reakcije su navele Ministarstvo antikviteta Egipta da zatraže pauziranje projekta, kako bi se ponovo utvrdila njegova izvodljivost.

Vilijam Berns u “Forin afersu”: Kako direktor CIA vidi svetske probleme

0
a typewriter on a table

Obračun sa Iranom od suštinske je važnosti za bezbednost Bliskog istoka, dok je ključ uspeha u Ukrajini slanje još zapadne pomoći, smatra direktor CIA

Vilijam Berns u "Forin afersu": Kako direktor CIA vidi svetske probleme

Direktor Centralne obaveštajne agencije (CIA) Vilijam Berns izneo je, u autorskom tekstu za “Forin afers”, svoje viđenje sveta danas.

Bliski istok

Dok rat na Bliskom istoku bukti i preti da preraste u širi sukob, Berns je podsetio da je decenijama radio na Bliskom istoku koji je retko kad bio ovoliko “zapetljan i eksplozivan” i procenio da je ključ za bezbednost Izraela i čitavog regiona obračun sa Iranom.

“Iranski režim je ohrabren krizom i izgleda spreman da se bori do svog poslednjeg regionalnog zastupnika istovremeno šireći svoj nuklearni program i omogućavajući rusku agresiju”, naveo je Berns.

“U mesecima posle 7. oktobra, Huti, jemenska pobunjenička grupa u savezu sa Iranom, počeli su da napadaju komercijalne brodove u Crvenom moru, a rizici od eskalacije na drugim frontovima i dalje postoje”, naveo je.

Berns je naglasio i da SAD nisu “ekskluzivno odgovorne za rešavanje bilo kog od mukotrpnih problema Bliskog istoka” ali da se nijedan ne može rešiti bez aktivnog učešća Vašingtona.

Rusija

Osvrnuvši se na sukob u Ukrajini, Berns je naveo da je proveo dve decenije pokušavajući da razume “zapaljivu kombinaciju pritužbi, ambicija i nesigurnosti” ruskog predsednika Vladimira Putina i da je došao do zaključka da je greška potcenjivati njegovu “fiksaciju da kontroliše Ukrajinu”.

MMF se preračunao: Sada prognoziraju još veći rast ruske ekonomije

Uprkos propaloj kontraofanzivi Kijeva, haosu unutar ukrajinskog rukovodstva, žrtvama i sve češćim pozivima da se sukob okonča, direktor CIA je uveren da će Rusija izgubiti jer, kako je sročio, njena ekonomija već trpi, Moskva postaje “vazal” Pekinga, a podrška Putinu opada.

Berns smatra da je “ključ uspeha u Ukrajini” dalje slanje milijardi dolara vredne pomoći Kijevu.

“Sa manje od pet odsto odbrambenog budžeta SAD, to je relativno skromna investicija sa značajnim geopolitičkim povratima za Sjedinjene Države i značajnim povratima za američku industriju. Održavanje protoka oružja staviće Ukrajinu u jači položaj ako se ukaže prilika za ozbiljne pregovore. Ona nudi šansu da se osigura dugoročna pobeda Ukrajine i strateški gubitak za Rusiju; Ukrajina bi mogla da zaštiti svoj suverenitet i obnovi, dok bi Rusija bila ostavljena da se nosi sa trajnim troškovima Putinove gluposti. Izlazak SAD iz sukoba u ovom ključnom trenutku i prekid podrške Ukrajini, bio bi autogol istorijskih razmera“, naveo je Berns.

Kina

Kina je jedini suparnik SAD kada je reč o preoblikovanju međunarodnog poretka i, navodi Berns, ima ekonomsku, diplomatsku, vojnu i tehničku moć to da učini.

Američki admiral: Vašingtonu potrebna veća mornarica kako bi mogao da se suprotstavi Kini

Berns priznaje da je ekonomska transformacija Kine u proteklih 50 godina bila fascinantna i naglašava da SAD nemaju problem sa tim uspehom, već sa Si Đinpingom koji ne pokušava da “ojača i revitalizuje međunarodni sistem koji je omogućio Kini tu transformaciju” već želi da ga promeni.

Direktor CIA je ukazao i da sve više jača alternativa međunarodnom sistemu na čijem su čelu SAD i da se sada pojavljuju zemlje – “demokratije i autokratije, razvijene ekonomije i ekonomije u razvoju koje diverzifikuju svoje odnose kako bi maksimalno iskoristile svoje mogućnosti”.

Prema njegovom mišljenju, Vašington bi trebalo da pažljivo prati “rivalstvo između sve većeg broja srednjih sila, koje su istorijski pomogle da se izazovu sukobi između velikih”.

Neko u GTA renta spavaću sobu za $ 500 koje podseća na zatvorsku ćeliju

0

Pokušaj da se nađe povoljno mesto za stanovanje na skupom tržištu nekretnina u Torontu, može biti poput pokušaja da se pronađe igla u plastu sena, o čemu svedoče sve alarmantniji ( luđi ) oglasi koji i dalje dominiraju web stranicama za iznajmljivanje i Facebook Marketplace-om.

U ovom trenutku, čini se da su potencijalni zakupci u GTA-u bukvalno videli sve, od pretrpanih skladišnih prostora koji se reklamiraju kao „spavaće sobe“ do kreveta usred kuhinja , pa čak i na vrhu stepenica , dok vlasnici stalno pokušavaju da se dodvore renterima koji nemaju novca.

Najnovije “horor rentanje” uključuje spavaću sobu za 500 dolara u Scarboroughu, koja je nedavno reklamirana na Facebook Marketplace-u sa nekim potresnim slikama.

Iako se prostor nalazi u neposrednoj blizini zanimljivih mesta, restorana i škola, dolazi sa mnogim značajnim nedostacima koji brzo ruše atraktivnu cenu.

iznajmljivanje u torontu

Soba u Scarboroughu se poredi sa zatvorskom ćelijom ili tamnicom (Facebook Marketplace)

“Gospodari sirotinjskih kvartova u Kanadi su prilično bez novca”, rekao je jedan kreator naglašavajući oglas . „Evo šta dobijate za 500 dolara u Scarboroughu, Ontario. Dobijate spavaću sobu u hladnom podrumu/zatvorskoj ćeliji, ali hej, barem dolazi kompletno nameštena sa krevetom, noćnim ormarićem i lampom. Dobijate i ovaj lepi prozor koji vam donosi puno prirodnog svetla.”

Fotografije su takođe obišle ​​Reddit, i usput je skupila na stotine komentara i reakcija. “Izgleda kao početak horor filma”, napisala je jedna osoba.

“Zamislite da plaćate da živite u toj tamnici”, stoji u drugom komentaru.

Dok su neki ispitanici pozivali buduće stanare da izbegavaju ove oglase sa sumnjivim cenama, drugi su s pravom istakli da oni koji traže jeftin smeštaj verovatno ne mogu da budu previše izbirljivi.

“Tužno je to, što će na kraju i ovo neko iznajmiti”, istakla je jedna osoba.

SERBIANNEWS/CANADA

Kanađani sve više žive na obalama, gde preti opasnost od porasta nivoa mora?

0

Sve veći broj ljudi živi na kanadskim obalama kako bi bili u blizini plaža, lepog pogleda i blagih temperatura, navodi se u novom izveštaju kanadske statistike.

2021. godine, više od 3,2 miliona ljudi na zapadnoj obali a 2,2 miliona ljudi na istočnoj obali živelo je do 10 kilometara od obale, navodi se u izveštaju objavljenom u petak.

Federalna agencija za statistiku kaže da život u blizini okeana i obalnih ekosistema “nudi mnoge prednosti”

Međutim, postoji sve veća zabrinutost jer skoro pola miliona Kanađana živi ispod pet metara nadmorske visine.

“Zajednice u mnogim obalnim područjima zemlje su u opasnosti od porasta nivoa mora, posebno one koje žive u nižim područjima”, navodi se u izveštaju.

Kanađani bliže nego ikada okeanima

Godine 2021. više od dva puta više ljudi živelo je na manje od pet metara nadmorske visine na obali Pacifika u odnosu na obalu Atlantika.

Stanovništvo kanadskih priobalnih zajednica poraslo je za 5,3 posto od 2016. do 2021., što je rast od 5,5 miliona ljudi. StatCan kaže da se tri četvrtine rasta dogodilo na obali Pacifika.

Oni koji žive u krugu od jednog kilometra od obale ravnomerno su podeljeni na zapad i istok, navodi se u izveštaju.

Južno obalno područje Britanske Kolumbije — između planina ostrva Vancouver i Olimpijskih planina— imala je najveći porast stanovništva u zemlji od 2016. do 2021. godine.

Delovi pomorskih provincija – iz severozapadnog okruga Cumberland do severoistočnog okruga Pictou u Novoj Škotskoj i južnog New Brunswicka— predstavlja ostatak preostalog povećanja.

Ali ne beleži priliv svaka obala. U izveštaju se navodi da su zajednice na ostrvu Newfoundland prijavile smanjenje broja stanovnika od skoro 11.000 od 2016. do 2021. godine.

Korištenje prirode za zaštitu obala

Podizanje nivoa mora zbog klimatskih promena naglašavaju potrebu za zaštitom okoline, posebno jer sve više ljudi hrli u obalne zajednice u Kanadi, kaže StatCan.

“Razumevanje gde su neke populacije ugrožene, može pomoći u identifikaciji rešenja zasnovanih na prirodi, gde bi se prirodni i modifikovani ekosistemi mogli očuvati ili obnoviti.”

SERBIANNEWS/CANADA

ASISTIRANO SAMOUBISTVO ZA PSIHIČKE BOLESNIKE? Federalna vlada saopštila odluku

0

Kanadska vlada saopštila je da će ljudi koji pate samo od psihičke bolesti do daljeg biti izuzeti od asistiranog samoubistva, nakon što je parlamentarni komitet procenio da zdravstveni sistem još nije spreman za tako nešto.

Ministar zdravlja Kanade Mark Holand je rekao da će liberalska vlada uskoro podneti zakon koji će sadržati detalje o ovoj temi.

– Slažemo se sa zaključkom komiteta da je više vremena potrebno i bićemo u poziciji da narednih dana pričamo o tome- rekao je Holand novinarima u Otavi, preneo je Rojters.

Kanada je legalizovana potpomognuto samoubistvo 2016. godine za osobe koje imaju terminalnu bolest, a zakon je proširen 2021. godine i na osobe koje imaju bolest koja se ne može izlečiti, ali nije terminalna. Vlada je, međutim, usvojila zakon kojim se privremeno ne dozvoljava asistirano samoubistvo osobama koje pate od psihičkih bolesti i to je važilo do 2023. godine. Novi usvojeni izuzetak će isteći 17. marta.

-Iako postoji plan i program, a smernice su postavljene, nije bilo dovoljno vremena da se ljudi obuče, dok pokrajine i teritorije u zemlji kažu da njihovi zdravstveni sistemi nisu spremni i da im treba više vremena-dodao je on. Zagovornici asistiranog samoubistva kažu da je to pitanje “ličnog izbora”. Neki psihijatri kažu da je nemoguće odrediti da li je neka mentalna bolest “neizlečiva”.

SERBIANNEWS/CANADA

Siner: Đoković je posebna liga, počinjem da shvatam da sam pobedio u Melburnu

0
RTS

Osvajač Australijan opena Janik Siner rekao je dan nakon finala u Melburnu da je Novak Đoković posebna liga u odnosu na njega, ali da je zadovoljan i jednim grend slem peharom. Istakao je da tek danas počinje da shvata da je pobedio.

Синер: Ђоковић је посебна лига, почињем да схватам да сам победио у МелбурнуSiner: Đoković je posebna liga, počinjem da shvatam da sam pobedio u Melburnu

Janik Siner je u nedelju prvi put u karijeri osvojio Australijan open, pošto je u finalu pobedio Rusa Danila Medvedeva. Italijan je prethodno u polufinalu nadigrao i Novaka Đokovića, koji je deset puta trijumfovao na Australijan openu.

“Juče možda još nisam mogao da verujem, ali sada počinjem da shvatam da sam pobedio u Melburnu. To je sjajan osećaj. To je veliko dostignuće za mene i moj tim, tako da sam zaista srećan što sam ovde”, rekao je Siner medijima u Kraljevskoj botaničkoj bašti u Melburnu.

Italijanski teniser je istakao da je osvajanje titule u Melburnu u njemu izazvalo neverovatna osećanja, ali da se već danas vraća režimu “dan po dan”.

Siner je odgovorio na pitanje da li je tokom finala pomislio na to da je Novak Đoković deset puta osvajao turnir u Melburnu.

“Đoković je posebna liga u odnosu na mene, a ja sam izuzetno srećan i sa ovim jednim”, naglasio je Siner.

Italijan je rekao da je prijatelj sa španskim teniserom Karlosom Alkarazom.

“Alkaraz i ja smo veliki rivali na terenu, a prijatelji van njega i taj odnos pomaže obojici da se dalje razvijamo. Pored nas ima puno mladih igrača koji su veoma konkurentni i biće veoma zanimljivo pratiti smer u kome će se tenis razvijati”, istakao je Siner.

Novak Đoković je jutros započeo 410. sedmicu na vrhu ATP liste, čime je za čak 100 nedelja nadmašio prethodnog rekordera Rodžera Federera.

U BC-u na novim fakultetima zabranjen upis međunarodnih studenata sledeće 2 godine

0
univerzitet u kanadi

Ministarka visokog obrazovanja Britanske Kolumbije kaže da nijednoj novoj instituciji neće biti dozvoljeno da upisuje međunarodne studente tokom sledeće dve godine, jer pokrajina nastoji eliminisati “praksu eksploatisanja ” na terenu.

Selina Robinson je takođe najavila da pokrajina postavlja minimalne jezične zahteve u privatnim institucijama, tako da će međunarodni studenti biti “bolje pripremljeni” pre dolaska u BC.

Ona je u saopštenju rekla da će biti češćih inspekcija fakulteta, kako bi se osiguralo da su standardi ispunjeni, dodajući da se mnogi učenici iskorištavaju.

„Zato uvodimo strože zahteve za institucije i robusne zaštitne mere kako bismo zaštitili međunarodne studente od loših aktera, omogućili im bolji put do uspeha i osigurali da BC nastavi da privlači talentovane studente koji su nam potrebni da popunimo značajne praznine u tržišta rada i da guramo našu ekonomiju napred”, rekla je ona.

Ovi potezi usledili su nakon što je savezna vlada prošle sedmice objavila da ograničava broj studijskih dozvola koje odobrava u naredne dve godine kako bi usporila rastući međunarodni studentski program.

Ministar imigracije Marc Miller rekao je da će ograničenje smanjiti broj novih studentskih viza za 35 posto za ovu godinu.

Studentski program je značajno porastao, uključujući skok od 31 % na više od 800.000 studenata u 2022. u odnosu na godinu pre, što je dodatno opteretilo kanadsko stambeno tržište.

Robinson je rekla da će pauza trajati do februara 2026.

Novi standardi bi uključivali “više kriterijume ocenjivanja kvaliteta diploma, odgovarajuće potrebe tržišta rada za diplomcima i odgovarajućim resursima, te podršku studentima”, navodi se u saopštenju.

Institucije bi takođe morale da knjiže troškove školarine za sve vreme dok neko studira.

“Ovo osigurava da strani studenti znaju sve troškove svog obrazovanja, pre nego što započnu svoj program”, navodi se u saopštenju.

U saopštenju se navodi da BC ima više od 545.000 međunarodnih studenata iz više od 150 zemalja u javnim i privatnim institucijama.

Prema saopštenju, oko 54 posto međunarodnih đaka je u privatnim ustanovama dok pohađaju srednju školu.

SERBIANNEWS/CANADA