16.9 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 457

Milomir se preselio u Kanadu pa nastavio da ceo život pomaže Srbima: Kraljevčanin podelio 10 miliona evra zemljacima, evo kako su mu se odužili (FOTO)

0

Dobrotvor iz Kanade Milomir Glavčić koji je institucijama i pojedincima u rodnom kraju poklonio oko 10 miliona evra, našao se na poštanskoj marki.

U godini kada proslavlja 100. rođendan Srbija mu odaje počast i zbog sveukupnog doprinosa razvoju bilateralnih odnosa između Srbije i Kanade.

Zapisano za večnost

Glavčić je, posle Novaka Đokovića, tek drugi živi Srbin koji se našao na poštanskoj marki.

Markica za dobrotvora iz Kraljeva
                   Markica za dobrotvora iz Kraljeva

– I to je jedna simbolika kojom mi želimo da pokažemo koliko država Srbija vrednuje sve ono što je gospodin Glavčić uradio za naše građane, za grad Kraljevo, za našu zemlju, za naš narod i da to ostaje putem poštanske marke zapisano za večnost, za istoriju filatelije – kaže Adam Sofronijević, direktor RJ „Srbijamarka” Pošte Srbije.

A biće zapisano da je pomogao mnogima. U rodnim Popama podno Kopaonika, Raški i Kraljevu sagradio je dva dečja vrtića, dve crkve, dom kulture, biblioteku, most preko Ibra. Kraljevačkoj bolnici kupio je skupocenu medicinsku opremu i sanitetska vozila.

– Velika čast, a i meni lično zadovoljstvo biti rođak takvog čoveka, takvog humaniste kao što je moj deda Milomir Glavčić. Neizmerno hvala na svemu, zato što je pomogao i Srbiju i sav narod i mnogim ljudima u Srbiji je dao osmeh na licu – kaže Goran Glavčić, unuk Milomira Glavčića.

Markica za dobrotvora iz Kraljeva

Markica za dobrotvora iz Kraljeva

On je most između Srbije i Kanade

Most između dve zemlje. Tako Milomira vide i u Srbiji i u Kanadi. Njegovom zaslugom, 2015. potpisana je povelja prijateljstva između Nijagarinih vodopada, gde danas Milomir živi, i Kraljeva. Za sada jedini dokument te vrste u savremenoj istoriji odnosa dve države.

– To je dobra priča za Kanadu kao zemlju imigranata da imamo nekog ko je svojim radom postigao toliko u našoj zemlji. Rekao bih da svi postignu ali gospodin Glavčić je izuzetan. Kao i vi, i mi smo ponosni jer je uspeh iskoristio da poboljša život ljudi u rodnom kraju. Ovde sam da mu, u ime Kanadske ambasade, odam počast – navodi Dejvid Morgan, zamenik šefa misije ambasade Kanade u Srbiji.

Marka sa brojem jedan poklonjena je Milomiru, broj dva ostaće u gradskoj kući. Ograničena serija prodaje se samo u Kraljevu i Raški, a simbolično, sa njom pismo može stići i u Kanadu.

Rune bezopasan po Đokovića, Novakovih dva sata kvalitetnog programa za četvrtfinale Vimbldona

0
Foto: ATP

Sedmostruki prvak Vimbldona Novak Đoković plasirao se u četvrtfinale pobedom nad Dancem Holgerom Runeom sa 3-0 u setovima – 6:3, 6:4, 6:2. Meč je trajao dva sata i tri minuta. Rival u narednoj fazi biće Aleks de Minor.

Руне безопасан по Ђоковића, Новакових два сата квалитетног програма за четвртфинале ВимблдонаRune bezopasan po Đokovića, Novakovih dva sata kvalitetnog programa za četvrtfinale Vimbldona

ZVEZDA PREŽIVELA POŽAR U PRVOM POLUVREMENU, PA POKAZALA DA JE NEUNIŠTIVA U RUSIJI (VIDEO)

0

Crvena zvezda je preživela ozbiljnu elementarnu nepogodu u prvom poluvremenu duela sa Zenitom, ali je u nastavku ozbiljno popravila utisak i i pokazala da je u Rusiji postala neuništiva. Zenit je delovao kao tim na steroidima u prvih 45 minuta, bio je brži, konkretniji, lakše dolazio u ozbiljne situacije u duelima nosio igrače Vladana Milojevića. Međutim, ulaskom Luke Ilića, te demonstracijom klase Aleksandra Kataija, crveno-beli su se uspravili, počeli da igraju fudbal. A onda je kao šlag na tortu došao nebeski skok Stefana Lekovića za treći trijumf u nizu crveno-belih nad neprikosnovenim ruskim timom – 2:1

Lepo je pobedizi Zenit i osvojiti pehar na Bratskom kupu (bolji skor od Zenita), ali sigurni smo da će imati šta da kaže Vladan Milojević izabranicima tokom večerašnje i sutrašnje analize. Zvezda je u prvom poluvremenu, blago rečeno, bila inferiorna, mada se možda takva slika i očekivala s obzirom na brojne izostanke. U tom intervalu niti je bilo trke, presinga, niti ofanzivnih akcija i defanzivne stabilnosti. Zvezda je posebno bila slaba iza lopte, kao da su se Dalsio i Hvan još hvatali i nisu imali konekciju sa Kataijem i Ivanićem

Vatreno kršetenje kada je u pitanju moderan fudbal imao je mladi desni bek Ognjen Mimović. Mladi Zvezdin produkt kao da je upao u vir u prvih 20 minuta, bilo mu je teško da se fokusira usled kvaliteta Mostovoja i Klaudinja. Kasnije se stabilizovao, dok su 90 minuta na viskom nivou bili štoper Naser Điga i golman Guteša. Njih dvojica su definitivno najveći benefit večerašnjeg susreta, kao i spoznaja da je ulaskom Luke Ilića Crvena zvezda dobila na stabilnosti u veznom redu. Drugu asistenciju zabeležio je Dalsio, mada se videlo da nije uigran sa Hvanom.

Kako je počelo prvo poluvreme za Crvenu zvezdu protiv Zenita – dobro se završilo. Pravu lekciju iz brzog i modernog fudbala dobila je kombinovana postava srpskog šampiona, bez Glazera, Olajinke, Mijailovića, Spajića i pristiglih Seola i Pume. Najblaže rečeno Crvena zvezda se nije na vreme adaptirala na suvi kvalitet neprikosnovenog ruskog tima.

Tokom proleća vrlo dobri Mimović bio je u baražnoj vatri Mostovoja i Klaudinja. Pamtiće ovaj meč desni bek rođen 2004. godine kao ozbiljnu školu. Posle njegove izgubljene lopte u opasnoj zoni, Klaudinjo je perfektno naciljao u šesto minutu i savladao mladog Gutešu. Međutim, nije to bila najveća nevolja za Vladana Milojevića. Njegov tim je izgledao suviše sporo, naspram rastrčanih legionara ruskog šampiona. Zenit je direknom igrom, posle par dodavanja dolazi u situacije da zapreti. A Ognjen Mimović je nastavio da pati. Svaka lopta iza njegovih leđa bila ja opasnost za Zvezdin gol.

Bilo je uočlmjivo još nešto. Kao centralni tandem štopera prvi put su igrali zajedno Naser Điga i Nemanja Stojić. Korektan utisak ostavio je ponovo reprezentativac Burkine Faso, presekao nekoliko opasnih napadač Zenita. Dok je nonšalentnim prijemom lopte Nemanja Stojić otvorio kontru ruskom timu, spasao ga je mladi Guteša.

Tražila se Crvena zvezda, ali nije ozbiljnije zapretila. Aktivan je bio mladi Lazar Jovanović po desnoj strani, istovremeno sebičan u nekoliko situacija. Nije bilo pravog doprinosa Ivanića i Kataija, kao ni Hvanga ni Dalsija. Crvena zvezda je u pasu bila nemirna, prljavim loptama praktično poklanjala šansu Zenitu da igra bez postavljene odbrane. A i kada je bila postavljena defanziva crveno-belih nije delovala dobro, niti je kompaktnoću otežavala posao igračima Zenita. Neće zbog toga biti zadovoljan Vladan Milojević.

Crvena zvezda je mnogo bolje počela drugo poluvreme. Videlo se da su učenici Vladana Milojevića počeli da izlaze visoko. Izjednačenje je brzo stiglo. Posle oduzete lopte Dalsio je finom loptom u prostor proigrao Kataija. Ostalo je bila stvar rutine i klase kapitena crveno-belih.

Bilo je šansi na obe strane do kraja utakmica. Mada i slabijeg tempa usled brojnih promana. Imao je šansu Šerif Endijaje, Guteša je odbranio udarac Vilsona Isidora. Na kraju je udario Stefan Leković.

Otvorena zajednička pogranična željeznička stanica Srbije i Crne Gore

0

Ministar saobraćaja i pomorstva Crne Gore Filip Radulović i ministar građevinarstva, saobraćaja i Srbije Goran Vesić otvorili su zajedničku pograničnu željezničku stanicu u Bijelom Polju.

Radulović je istakao da će se otvaranjem zajedničke stanice skratiti vrijeme zadržavanja i potrebne procedure na graničnom prelazu između Crne Gore i Srbije i omogućiti nesmetan protok ljudi i robe, kao i povećanje stepena korištenja transportnih sredstava, saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva Crne Gore.

– Istovremenim ulaganjem u željezničku infrastrukturu i boljom povezanošću juga i sjevera Crne Gore, realizacijom ovog projekta stvaraju se preduslovi za kvalitetan razvoj cjelokupne privrede, jer olakšane procedure na graničnim prelazima skraćuju vrijeme putovanja, a samim tim i privlače robne tokove i usmjeravaju ih ka Luci Bar. Radeći zajedno na ovakvim projektima, doprinosimo međusobnom razvoju i povezanosti ekonomija i boljoj povezanosti sa zemljama EU – rekao je Radulović.

Vesić je naglasio da su integrisani granični prelazi zajednički prioritet.

– Brza veza među ljudima će se pospješiti realizacijom više zajedničkih projekata u oblasti infrastrukture, a otvaranjem zajedničke željezničke stanice u Bijelom Polju smo nastavili sa saradnju sa Crnom Gorom koju ćemo dodatno unapređivati – rekao je Vesić.

Ovaj projekat spada u širi kontekst regionalne saradnje u okviru Berlinskog procesa, odnosno Transportne zajednice Јugoistočne Evrope i Akcionog plana.

Direktor Stalnog sekretarijata Transportne zajednice Matej Zakonjšek rekao je da neadekvatne transportne mreže i nedostatak koordinacije ozbiljno ograničavaju povezanost građana u regionu sa EU.

– Rješavanje ovih pitanja zahtijeva ulaganja u infrastrukturu, kao i bolju saradnju među susjedima. Stanica u Bijelom Polju je već postala odličan primjer za cijeli region. Pod jednim krovom sarađivaće nadležni organi i voz više neće morati da staje dva puta kao ranije – istakao je Zakonjšek.

Projekat zajedničke željezničke stanice finansirala je EU.

– Ovaj rekonstruisani objekat postaće savremena željeznička infrastruktura na jednom mjestu za jeftinije, brže i jednostavnije granične prelaze. Zajednički granični prelaz u Bijelom Polju ne samo da će poboljšati veze dvije zemlje i njihovih naroda, već će podstaći ekonomske aktivnosti i trgovinu preko granice – rekao je zamjenik šefa Delegacije EU u Crnoj Gori Rikardo Seri.

Nakon otvaranja zajedničke željezničke stanice Radulović i Vesić imali su bilateralni sastanak na kojem je razgovarano o infrastrukturnoj povezanosti Crne Gore i Srbije.

Prikazivanjem filma “Svjedok” počeli Petrovdanski dani u Srebrenici

0

Prikazivanjem istorijsko-dokumentarnog filma “Svjedok” o stradanju srpskog naroda tokom ratnih dešavanja devedestih godina, u Srebrenici su počeli Petrovdanski dani.

Svjedok, film Denisa Bojića - Foto: RTRS

Svjedok, film Denisa BojićaFoto: RTRS

Ova kulturno-memorijalna manifestacija organizuje se svake godine u znak sjećanja na 69 srpskih civila, koji su ubijeni na Petrovdan 1992. godine.

Nema srpskog sela u okolini Srebrenice koje nije zapaljeno i u kojem stanovništvo nije ubijeno ili protjerano. Kolektivno sjećanje na te događaje iz ratnih devedesetih moramo sačuvati – poručeno je na otvaranju manifestacije Petrovdanski dani, koja je počela prikazivanjem istorijsko-dokumenatrnog filma “Svjedok”, autora Denisa Bojića.

Bojić je rekao da film dijelom obuhvata i stradanje Srba u Podrinju i da će sigurno svako ko ga bude gledao saznati nešto što nije znao o dešavanjima i stradanjima na ovom prostoru.

– Cilj filma je da se proširi istina o srpskom stradanju, da naša djeca znaju istinu i da smo u tri posljednja rata stradali od istih neprijatelja – naglasio je Bojić.

Film “Svjedok” prvobitno je zamišljen i baziran na dokumentaciji i svjedočanstvima specijaliste sudske medicine iz Beograda Zorana Stankovića, koja se odnose na stradanja srpskog naroda tokom ratnih dešavanja devedesetih godina na prostoru zemalja bivše Јugoslavije.

Nažalost, Stanković je preminuo neposredno pred početak snimanja filma.

Prema autorovim riječima, ovaj film predstavlja svojevrsnu kolektivnu ispovijest srpskog naroda o njegovom stradanju.

Radeći na više od 50 masovnih grobnica širom bivše zemlje i obdukciju više od 7.500 žrtava, doktor Stanković jedina je osoba koja je na ovakav način svjedočila o razmjerama stradanja srpskog naroda.

Načelnik opštine Mladen Grujičić rekao je da se istina o srpskom stradanju mora prenositi, da to znaju i budući naraštaji. On je istakao da ovaj film daje veliki doprinos širenju istine.

– Žrtve se moraju pamtiti, ne smije se zaboraviti i omalovažiti njihov doprinos stvaranju Republike Srpske, koja je jedini garant slobodnog života Srbima sa lijeve strane Drine – naglasio je Grujičić.

Centralni dio manifestacije Petrovdanski dani biće održan u petak, 12. jula u selu Zalazje kod Srebrenice, gdje će za ubijene srpske civile biti služen parastos.

Mali potvrdio uspešnu treću reviziju aranžmana sa MMF: Srbija najbrže rastuća ekonomija u Evropi

0

Mali potvrdio uspešnu treću reviziju aranžmana sa MMF: Srbija najbrže rastuća ekonomija u Evropi

Izvršni odbor direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) je u Vašingtonu doneo odluku o uspešnom završetku treće revizije stend-baj aranžmana sa Srbijom.

Ministar finansija Siniša Mali ocenio je da je to još jedna potvrda da je srpska ekonomija jaka i stabilna, a reforme koje se sprovode ispravne.

Mali je naveo da je Srbija u prvom kvartalu ove godine sa rastom od 4,7 odsto BDP bila najbrže rastuća ekonomija u Evropi, saopštilo je Ministarstvo finansija.

„Svi naši makroekonomski pokazatelji su dobri. Osim što rastemo najbrže u Evropi, javni dug nam je u potpunosti pod kontrolom, daleko ispod nivoa Mastrihta, stopa nezaposlenosti nam je na rekordno niskom nivou od 9,4 odsto u prvom kvartalu ove godine, dok nam je zaposlenost rekordno visoka i iznosi 50,9 odsto. Takođe, strane direktne investicije su na rekordno visokom nivou“, naveo je Mali.

Siniša Mali, izjava dana

Dodao je da će se istovremeno, kroz program „Skok u budućnost – Srbija 2027“ realizovati 323 projekta širom Srbije, u koje će biti uloženo 17,8 milijardi evra. Podsetio je i da Srbije očekuje da dobije i investicioni rejting.

U saopštenju Ministarstva finansija se navodi da se, iako je Srbiji nakon uspešne treće revizije stend-baj aranžmana na raspolaganju povlačenje novih 400 miliona evra, ta sredstva neće koristiti, što je ocenjeno kao još jedan od pokazatelja stabilnosti srpskih finansija.

MMF: Srpska privreda dobro napreduje

Šef misije MMF Donal Mekgetigan je prethodno pohvalio makroekonomske rezultate u okviru programa i naglasio da ostaju jaki, uz oporavak rasta, solidnu fiskalnu poziciju, tekuću dezinflaciju, rekordno visoke rezerve i snažno tržište rada.

Kako su naveli zvaničnici MMF, srpska privreda dobro napreduje u okviru programa koji podržava Fond, uprkos izazovnom globalnom i regionalnom okruženju.

Makroekonomski rezultati u 2023. premašili su očekivanja i očekuje se da će ostati jaki u 2024. godini.

Izložba „Srbija u Frankofoniji” otvorena u Montrealu

0

MONTREAL – Izložba “Srbija u Frankofoniji”, otvorena u Montrealu, bila je priika da se predstavnicima diplomatskog kora u Kanadi, zvaničnicima Montreala i Kvebeka, učesnicima 49. zasedanja Parlamentarne skupštine Frankofonije i članovima srpske zajednice predstave neraskidive veze Srbije i frankofonog prostora u svetu. Domaćini izložbe i prijema u muzeju McCOrd Stewart, bili su šef stalne delegacije Narodne Skupštine Srbije pri Parlamentarnoj skupštini Frankofonije Jadranka Jovanović, počasni konzul Srbije u Kvebeku Marina Gavanski Zišis i ambasador Srbije u Kanadi Dejan Ralević.

Na otvaranju izložbe koja je obuhvatila niz panoa koji dokumentuju predivne veze Srbije i frankofonih zemalja, uspešne Srbe obrazovane na prestižnim francuskim unuverzitetima, kao i istorijske veze srednjovekovne Srbije i francuskog dvora, zvanicama se pored Jovanović, Gavanski Zišis i ambsadora Ralevića obratila i doajen diplomatskog kora – ambasador Maroka Souryia Otmani.

Prva velika izložba na temu Srbija u Frankofoniji organizovana je na marginama 49. zasedanja Parlamentarne skupštine Frankofonije, koje se u Montrealu održava od 5. do 9. jula a kao deo nastojanja Srbije da postane punopravna članica te uticajne i prestiižne međunarodne organizacije čiji predstavnici zastupaju oko milijardu stanovnika. Ambasador Ralević je podsetio da su francuski jezik i kultura oduvek bili ukorenjeni u srpsko društvo – naučno, obrazovno, medijsko zahvaljujući bliskim odnosima sa Francuskom i frankofonim zemljama.

“Izložba je samo mali deo širokog spektra veza i odnosa Srbije sa frankofonim prostorom, kao i napora i interesa da se nivo frankofonije podigne na viši nivo – pošto frankofilija nikad nije dovedena u pitanje”, rekao je Ralević, prenosi Tanjug.

Ambasador je naglasio da Srbija deli zajedničke vrednosti sa Frankofonijom, uključujući demokratiju, slobodu, ljudska prava, mir i properitet, kao i različitost i multikulturalnost kojom se Srbija ponosi.

“Ponosni smo što veliki broj frankofonih prijatelja iz sveta prepoznaje naš trud i pomaže nam u ostvarenju ambicioznih ciljeva u frankofoniji”, naveo je ambasador.

Izložba kroz 60 panoa i 126 stranica kataloga, na sveobuhvatan način govori o kulturno-istorijskim vezama Srbije sa frankofonim zemljama, a koje samo sa Francuskom sežu skoro osam vekova u prošlost. Organizovana je pod pokroviteljstvom Narodne skupštine i Ministarstva spoljnih poslova Srbije – Sektora za javnu i kulturnu diplomatiju.

“Izložba je portfolio i lična karta Srbije u Frankofoniji, ona prikazuje i vrlo razgranatu mrežu kontakata sa ogromnim brojem zemalja Frankofonije koji se svakim danom intenziviraju i jačaju”, kazala je za Tan‌jug u najavi za izložbu pomoćnik ministra spoljnih poslova Ljiljana Nikšić i dodala da je izložba mnogo više od izložbe jer govori o tome gde je mesto Srbiji među zemljama Frankfonije.

Podsetila je da se odluka o punopravnom članstvu u Frankofoniji očekuje u oktobru, kada će i u Narodnoj skupštini Srbije biti održana ista izložba.

“Ta specijalna izložba ‘Srbija u Frankofoniji’ predstavljena je i katalogom u kojem se ističu najsvetlija poglavlja kulturno istorijskih veza sa članicama Frankofonije među kojima su Francuska, Monako, Švajcarska, Tunis, Maroko, Egipat, SAD, Kanada, Kongo, Vanuatu, Sejšeli i Mali”, rekla je Nikšić.

U katalogu se naglašene i neke od ličnosti koje su posebno obeležile pojedine epohe odnosa zemalja članica sa Srbijom od Viktora Igoa i Proglasa za Srbiju, putopisca Lamartina, Milorada Miškovića – “Princa Igre”, prvaka nacionalnog baleta Francuske i predsednika Saveta za igru Uneska za koga je kostimografiju radilla čuvena modna kuća Pijer Karden.

 Takođe, tu je, i impresivna lista srpske intelektualne elite koja je studirala na Sorboni predvođena Nikolim Teslom kome je titula počasnog doktora nauka tog prestižnog univerziteta dodeljena 1937.

 U katalogu su pomenute i specijalne veze s belgijskim kraljem Boduenom, princem Albertom od Monaka, kao i portreti ličnosti poput Arčibalda Rajsa, Mileve Marić Ajnštajn, Milunke Savić i Patrisa Lumumbe.

Pored izloženih detalja, počasni konzul Srbije, koja je i akademska slikarka, izložila je umetničke portrete značajnih Srpkinja i Srba iz svoje kolekcije “Zlatni Srbi”.

Prijemu su prisustvovali predsednica parlamenta Kvebeka, poslanici i senatori iz frankofonih država, direktorka službe za francuski jezik gradske uprave Montreala, ambasadori Jermenije, Malija, Maroka, Severne Makedonije, generalni konzul Kine, počasni konzuli nekih od frankofonih zemalja, predstavnici MIP Kanade. Muzikom na violini umetnica Ana Drobac iz Montreala obogatila je događaj.Mladi predstavnici srpske zajednice iz Montreala, u narodnim nošnjama, učinili su događaj još lepšim.

SERBIANNEWS/CANADA

Provincija pokreće interaktivnu mapu maloprodajnih lokacija koje prodaju alkohol tokom štrajka LCBO

0

Vlada Ontarija kaže da će pomoći stanovnicima Ontarija da se snađu, tokom tekućeg štrajka LCBO-a lansiranjem nove, interaktivne mape otvorenih maloprodajnih objekata za piće širom provincije, dok lokacije LCBO ostaju zatvorene.

Mapa tačno pokazuje gde stanovnici i dalje mogu kupiti pivo, vino ili žestoka pića širom Ontarija tokom ovog štrajka.

„Ova nova mapa je odličan način da povežete ljude širom pokrajine s lokalnim proizvodima proizvedenim u Ontariju i podržite stotine kompanija iz Ontarija i hiljade radnika Ontarija koji proizvode ove proizvode i svakodnevno služe kupcima“, rekao je premijer Doug Ford.

“Takođe ovo podržava naš plan da potrošačima ponudimo više izbora i pogodnosti dostupnih drugim Kanađanima, prilikom kupovine alkoholnih pića, počevši već krajem ovog leta.”

Više od 9.000 zaposlenih u LCBO-u koje predstavlja sindikat zaposlenih u javnim službama Ontarija (OPSEU) napustilo je posao prošlog petka, zatvorivši 669 LBCO lokacija širom provincije.

19. jula, ako dve strane ne postignu dogovor, samo 32 LCBO radnje otvoriće se širom provincije za kupovinu u prodavnicama, ali će raditi samo petkom, subotom i nedeljom s “ograničenim radnim vremenom”.

Narudžbine putem web stranice i aplikacije LCBO-a se nastavljaju, omogućavajući besplatnu dostavu na kućnu adresu bilo gde u Ontariju za vreme trajanja štrajka.

Korporacija Crown je napomenula da će alkohol ostati dostupan na 2.300 privatnih maloprodajnih mesta širom pokrajine, uključujući LCBO Convenience Outlets, licencirane prodavnice prehrambenih proizvoda, The Beer Store i vinarije, pivare i destilerije.

“Nova praktična i jednostavna za korištenje mapa može pomoći korisnicima da pronađu lokaciju na kojoj se prodaju pivo, vino i žestoka pića”, navodi se u saopštenju pokrajine.

„Mapa će se redovno ažurirati kako se prodaja alkohola širi na više licenciranih prodavnica prehrambenih proizvoda i specijaliteta. Kako se LCBO maloprodajne radnje ponovo otvaraju, one će takođe biti dodane na mapu.”

Sindikat koji predstavlja štrajkajuće radnike rekao je da je glavna tačka spora za pregovaračkim stolom širenje prodaje alkohola od strane vlade Forda u provinciji, zbog čega će pivo, vino i druga pića biti dostupna i u nekim trgovinama.

Sledećeg meseca će postojećim maloprodajnim trgovinama koji već prodaju vino i pivo biti dozvoljeno da prodaju i druga pića zajedno s većim pakovanjima piva.

SERBIANNEWS/CANADA

Kako je čokolada pre više od 120 godina stigla u Srbiju

0

Mnogi od nas kada se ne osećaju dobro, utehu potraže u čokoladi. Iako se ne zna ko je tvorac ovog praznika za sve sladokusce, 7. jul se od 2009. godine obeležava kao Svetski dan čokolade. Ovaj datum odabran je kao dan obeležavanja jer se veruje da je na taj dan 1550. godine prvi put stigla u Evropu. Zbog toga se prisećamo kako je prva čokolada zamirisala Beogradom.

Svi znamo da je za sreću neophodno nekoliko faktora. Zdravlje, ljubav, inteligencija, lep izgled, energija, vitalnost, ali malo ko zna da se sve to može naći u jednoj tabli – tabli čokolade.

Naša čokoladna priča vraća nas na kraj 19. veka kada su iz Grčke u Srbiju stigla braća trgovci Konstantin i Nikola Šonda koji su se odmah istakli svojom preduzimljivošću.

„Oni su se bavili proizvodnjom svega. Oni su prodavali, recimo led, i sa ponosom isticali na kamionima da je voda iz vodovoda“, navodi Nenad Radulović, osnivač Muzeja čokolade u Beogradu.

Prelomni trenutak u poslovnoj karijeri Koste Šonde je bio kada je od države dobio povlastice za pokretanje fabričke proizvodnje kakaoa, čokolade i bombona. Uslov je bio ulaganje 50.000 dinara, podizanje fabrike u narednih godinu dana, korišćenje domaće sirovine i obavezno osiguranje budućih radnika.

Tako je 1902. godine, na porodičnom imanju na donjem Dorćolu nikla prizemna fabrika „Šonda“ iz koje će nešto kasnije izaći prva mlečna čokolada u Srbiji Olga za koju se tvrdilo da je najbolja od svih.

„Malo treba da se razmisli da bi se shvatilo šta je čovek hteo reći za jedinu čokoladu da je najbolja. Ako je jedina, onda je i najbolja, ali je porodica Šonda stvarno pravila vrhunske čokolade. Oni su, recimo, za dizajn svojih pakovanja dobijali svetske nagrade. Svi misle da je čokolada tada bila nepristupačna običnim ljudima, a to zapravo nije istina. Čokolada je uvek bila luksuz, ali je u to vreme bila pristupačna svim ljudima. Svako je mogao da kupi bar tu ‘Olgu‘, koja je dobila ime po najmlađoj ćerki Koste Šonde koja je prerano preminula i on joj je posvetio tu prvu našu čokoladu koja je napravljena 1907. godine“, objašnjava Radulović.

Posle smrti Koste Šonde 1910. godine, posao preuzimaju njegovi sinovi, od kojih je najstariji, Mihailo, bio pravi marketinški mag.

Odmah je proširio fabriku i zaposlio još radnika, a reklamni panoi širom grada i oglasi u tadašnjoj štampi doprineli su uvećanju prihoda porodice. Uvidevši koliko ljudi vole fudbal, Mihailo je došao do još jedne originalne ideje.

„Može se reći da smo zapravo prvi na svetu imali sličice u čokoladicama. Skupljali su se albumi, dobijale su se neke nagrade”, dodaje Radulović.

Posao je cvetao, a prodaja čokolade uvećala se nekoliko puta. Ipak, beogradski kralj čokolade svoje veliko bogatstvo nije zadržao samo za sebe.

Redovno je pomagao siromašnima, izgradio je prvi bioskop „Koloseum” na mestu kasnijeg bioskopa „Zvezda”, a početkom tridesetih, napravio je i prvi pehar i to od čistog srebra koji je predat tadašnjem fudbalskom savezu u svrhu dodele pobedniku prvenstva.

Slatku priču prekida Drugi svetski rat. Fabrika je oštećena tokom bombardovanja, a Mihailo je poginuo u svojoj kući u Kosovskoj ulici na koju je pala bomba. Danas nema potomaka porodice koja je donela čokoladnu radost.

I tako se porodica Šonda preselila u večnost, a večnost nema kraja. To su znali i odbornici Skupštine grada Beograda koji su 2018. godine doneli odluku da se raskrsnica ulica cara Uroša i Solunske zove Skver Koste Šonde.

Angelina treća na mitingu Dijamantske lige – izjednačila svoj državni rekord

0

Zanimljivo je da je prvo mesto u disciplini skok uvis osvojila Jaroslava Mahučik oborivši svetski rekord visinom od 2,10 metara

Angelina treća na mitingu Dijamantske lige - izjednačila svoj državni rekordGetty © David Ramos / Staff

Srpska atletičarka Angelina Topić osvojila je u nedelju treće mesto u skoku uvis na mitingu Dijamantske lige u Parizu.

On je skočila 1,98 metara, čime je izjednačila svoj državni rekord, postavljen nedavno na Evropskom prvenstvu, gde je osvojila srebrnu medalju.

Topićeva je propustila prve dve visine, 1,74 i 1,79 metara. U nastavku takmičenja iz prvog pokušaja je uspela da preskoči letvicu na 1,84; 1,88 i 1,92 metra.

Potom je dva puta rušila letvicu na visini 1,95 metara, ali je u trećem pokušaju uspela da preskoči. Na sledećoj visini od 1,98 metara, ponovo je iz trećeg pokušaja bila uspešna. Ona je tako izjednačila lični i državni rekord u skoku uvis.

Topić je pokušala da preskoči 2,01 metar, ali je sva tri puta rušila letvicu.

Prvo mesto na mitingu u Parizu je osvojila Ukrajinka Jaroslava Mahučik koja je skokom od 2,10 metara oborila svetski rekord star 37 godina. Prethodno je Bugarka Stefka Kostadinova bila vlasnica rekorda sa 2,09 metara.

Drugo mesto je osvojila atletičarka iz Australije Nikola Olislagers.