19.5 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 365

Tri SRPSKE kompanije među najbrže rastućim tehnološkim kompanijama u Centralnoj Evropi

0
person in black long sleeve shirt holding persons hand

kompanije

Srpska tehnološka kompanija Softech Solutions koja razvija inovativna softverskih rešenja za automatizaciju prodajnih procesa zauzela je visoko 18. mesto na ovogodišnjoj rang listi najbrže rastućih tehnoloških kompanija u Centralnoj Evropi (CE Technology Fast 50), sa četvorogodišnjim rastom prihoda od 1340% (2020-2023), objavila je konsultantsko-revizorska kompanija Deloitte.

U kategoriji „Kompanije u usponu“, kompanija Abstract, tehnološka kompanija koja se bavi unapređenjem cyber bezbednosti, zauzela je 13. mesto ostvarivši trogodišnji rast prihoda od 389% (2021-2023) dok je kompanija Bridgewater Labs, savremena softverska kompanija, specijalizovana za razvoj kompleksnih ERP rešenja uz primenu veštačke inteligencije, kao i specijalizovanih web i mobilnih aplikacija, na 23. mestu uz trogodišnji rast od 136%.

Takođe, u kategoriji „Zvezde pozitivnog uticaja“ (Impact Stars), koja prepoznaje kompanije sa pozitivnim uticajem u oblastima kao što su društvo, poslovna zajednica, inovativnost, okolina i raznolikost, izdvojene su kompanije Bridgewater Labs, Pierre Enterprises i Bakson, koje etičke vrednosti postavljaju u srce svojih poslovnih modela.

„Biti prepoznati kao jedna od najbrže rastućih kompanija u Centralnoj Evropi kroz program Deloitte Fast 50 CE za nas je veliki uspeh i potvrda stabilnog poslovnog modela koji nas motiviše da ostanemo u vrhu evropskog inovacionog ekosistema.

Ovo priznanje znači da smo dokazali da možemo da se takmičimo sa najboljima na međunarodnom nivou.Razvijamo inovativno softversko rešenje koje automatizuje prodajne procese, donoseći kompanijama značajan rast prodaje. Poslovni model B2B omogućio je kontinuirani rast prihoda i stabilno poslovanje, što nas je dovelo na visoko 18. mesto 50 najbrže rastućih kompanija u Centralnoj Evropi.

Kada je reč o našem proizvodu, ovo je jasan pokazatelj da smo stvorili tehnologiju koja je relevantna i koja donosi pravu vrednost našim korisnicima širom Evrope.

Što se tiče budućeg rasta kompanije, uveren sam da će nam ovo priznanje omogućiti lakši pristup novim investicijama i proširenje saradnje sa ključnim partnerima. Sa kancelarijama u Beogradu i Madridu i prisustvom u 12 evropskih zemalja, verujem da imamo solidnu osnovu da nastavimo naš brzi rast i dodatno ojačamo našu poziciju na tržištu.

Hvala našem timu, klijentima i partnerima što su verovali u nas i što su deo naše priče,“ ističe Ognjen Lukić, osnivač Softech Solutions doo.

Zoran Dobrosavljević, osnivač i direktor Abstract doo i Seif.ai, naglašava: „Mi u Abstractu radimo na unapređenju cyber bezbednosti kako bismo omogućili pojedincima i kompanijama da budu sigurni u digitalnom svetu. Osvešćujemo važnost zaštite, pomažemo u očuvanju podataka i poslovanja, i svakodnevno prenosimo svoje znanje drugima. Naša platforma Seif.ai podiže nivo zaštite i čini cyber bezbednost dostupnom svima. Pomogli smo mnogim firmama da se oporave nakon cyber napada i danas smo često prvi kontakt kada je potrebna pomoć. Naš cilj je da nastavimo sa pružanjem sigurnosti i znanja koji su osnov za dugoročni uspeh u digitalnom okruženju.”

Nikola Obradović, direktor kompanije Bridgewater Labs, ističe: „Izuzetna nam je čast što nas je Deloitte prepoznao kao kompaniju sa visokim potencijalom za rast i pozitivan uticaj na širu zajednicu. Naša misija od samog početka jeste unapređenje poslovnih procesa kroz tehnologiju, a ovo priznanje u kategorijama ‘Companies to Watch’ i ‘Impact Stars’ samo potvrđuje našu viziju. Verujemo da je ovo samo početak i da ćemo nastaviti da pravimo razliku u svetu tehnologije i šire.”

Slobodan Ćirić, lider CE Technology Fast 50 programa u Srbiji ponosan je na prisustvo domaćih kompanija na ovogodišnjoj rang-listi. „Izuzetno mi je drago što ove godine imamo jednu kompaniju među 50 najbrže rastućih tehnoloških kompanija u Centralnoj Evropi i dve u kategoriji Kompanije u usponu. To su mlade kompanije sa vizijom, koje svojim inovacijama doprinose stvaranju bolje budućnosti. U vremenu punom izazova, ohrabrujuće je videti ovakvu posvećenost i rast. Nadam se da ćemo sledeće godine na ovoj prestižnoj listi imati još više kompanija iz Srbije, koje su predvodnici u inovacijama i transformaciji tržišta.“

Činjenice i podaci

Ove godine, Poljska i Češka su imale najveći broj kompanija koje su ostvarile plasman u glavnoj kategoriji Najbržih 50, sa po 17 kompanija. Hrvatska i Slovačka su zauzele poziciju sa po 4 kompanije, Rumunija i Bugarska sa po 3, dok su Srbija i Letonija imale po jednu kompaniju među plasiranim.

Softverske kompanije i dalje dominiraju rang listom, sa 28 učesnika, a slede ih fintech kompanije, kompanije iz oblasti medija i zabave, kao i one iz sektora zdravstva i nauka o životu. Softverske kompanije iz Češke, Oddin.gg i MAGU, zauzele su prvo, odnosno drugo mesto, dok je treće mesto pripalo fintech kompaniji SIA JEFF iz Letonije.

Oddin.gg je kompanija koja nudi inovativna rešenja za klađenje na esports mečeve, pružajući usluge operaterima kladionica širom sveta. Koristeći mašinsko učenje, unapređuju kvote za klađenje na esports događaje i sisteme za upravljanje rizikom. Kompanija kombinuje sopstvene statističke modele, mašinsko učenje i naprednu data nauku, uz stručnost trejdera, od kojih su mnogi bivši esports igrači.

Na čelu liste „Kompanije u usponu,“ za kompanije koje su premlada za plasman među Najbržih 50, nalazi se češka fintech kompanija Patron GO, koja je razvila aplikaciju za lične finansije. Aplikacija pomaže korisnicima da bolje upravljaju troškovima i ostvaruju uštede, koristeći algoritme za učenje kako bi pružila personalizovane savete i analize, podržavajući ih u postizanju finansijskih ciljeva. Patron GO se fokusira na finansijsko obrazovanje, čineći upravljanje budžetom jednostavnijim i mudrijim.

Ovo je treća godina kako Deloitte Central Europe i Google Cloud dodeljuju posebnu nagradu CE Tech Rocketship kompaniji koja je najviše doprinela razvoju visokokvalitetnih, skalabilnih rešenja koja zadovoljavaju i najzahtevnije klijente.

Ovogodišnji pobednik je rumunska softverska kompanija DRUID, osnovana sa ciljem da premosti jaz između poslovnih sistema i ljudi, omogućavajući organizacijama prirodnu komunikaciju sa tehnologijom. DRUID omogućava povezivanje sa različitim sistemima, automatizaciju i upravljanje procesima, osnažujući timove i revolucionizujući interakciju sa klijentima.

Kompanija koristi veštačku inteligenciju i obradu prirodnog jezika, što omogućava fluidne i prirodne razgovore sa korisnicima.

Počelo rušenje hotela Jugoslavija

0
low-angle photo of Hotel lighted signage on top of brown building during nighttime

Hotel Jugoslavija

Građevinske mašine počele su da u Novom Beogradu ruše Hotel Jugoslavija na čijem mestu će kompanija „Milenijum tim“ izgraditi stambeno-poslovni kompleks sa luksuznim hotelom, prenela je danas TV N1.

Skupština Grada Beograda je 16. septembra donela Plan detaljne regulacije (PDR) Bloka 11 i dela Bloka 10 opština Zemun i Novi Beograd kojim je dozvoljeno rušenje hotela i predviđena izgradnja novog na njegovom mestu s jednom stambenom i jednom poslovnom „kulom“.

Investitor projekta je „Milenijum tim“, kompanija bliska vlasti, koja je 22. marta na javnom nadmetanju, po početnoj ceni nešto većoj od 27 miliona evra kupila stečajnog dužnika „Denjub riversajd“ čime je postala vlasnik celog Hotela „Jugoslavija“.

Ćerka-firma „Milenijum tima“ – MV Investment od ranije je bila vlasnik dela hotela, finansirala je i Plan detaljne regulacije za Blok 11 i deo Bloka 10 kojim se uz zgradu hotela predviđa izgradnja „kula“ ;visokih do 155 metara.

Idejni projekat tog novog kompleksa na obali Dunava izradio je holandski UNStudio, a po nezvaničnim saznanjima N1, novi hotel biće deo prestižnog lanca „Ric-Karlton“.

Hotel „Jugoslavija“ je 1999. godine dvaput pogođen NATO projektilima, nakon čega je bio zatvoren.

Prodat je 2006. godine kompaniji „Alpe Adria Hoteli“ koja je najavljivala da će hotel biti temeljno rekonstruisan i postati deo međunarodnog ugostiteljskog lanca „Kempinski“.

To, međutim, nije realizovano, a privatni zakupac je 2013. godine renovirao deo objekta koji je do avgusta ove godine funkcionisao kao „garni hotel“. U hotelu je bilo nekoliko maloprodajnih i ugostiteljskih objekata, kao i „Grand kazino“. Veći deo „Jugoslavije“ je potpuno propao i opljačkan je.

Hotel „Jugoslavija“ je 1969. godine otvoren kao jedan pet najvećih i najlepših hotela u Evropi.

Arhitektonski konkurs bio je raspisan još 1947, a prvu nagradu je dobio ;Projektni zavod Hrvatske, odnosno arhitekti Zagrebačke škole moderne Mladen Kauzlarić, Lavoslav Horvat i Kazimir Ostrogović. Lokacija za hotel na Dunavskom keju, pored železničke stanice Zemun, određena je u Idejnom planu Novog Beograda arhitekte Nikole Dobrovića 1948.

Izgradnja hotela je počela 1948, uz učešće građevinskih preduzeća i omladinskih radnih brigada, ali je ubrzo obustavljena zbog ekonomske krize zbog razlaza sa Sovjetskim Savezom. Radovi su nastavljeni tek 1960 i trajali do 1967. Tek 1969 su završeni enterijeri po projektima vodećih beogradskih arhitekata Ivana Antića, Mirka Jovanovića, Vladete Maksimovića i Milorada Pantovića.

Hotel „Jugoslavija“ je bio najveći i najmoderniji hotel u Jugoslaviji, sa sedam spratova i pratećim zgradama, 1.500 prostorija, 1.100 ležaja u 200 jednokrevetnih, 400 dvokrevetnih soba i 23 apartmana, restoranima sa 600 i 200 mesta.

Hotel je posle prekida rada bio ponovo otvoren 2013. sa 104 sobe na tri uređena sprata u kategoriji sa tri zvezdice.

Bogdan Bogdanović prosleđen u Razvojnu ligu

0
a hand holding a magnifying glass

Bogdan Bogdanović (©AFP)

Razlog verovatno vezan za oporavak od povrede

Stigla je vest iz Sjedinjenih Američkih Država – Bogdan Bogdanović je prosleđen u Razvojnu ligu, u filijalu Atlante Hoksa!

Pretpostavka je da je razlog tome jednostavniji proces oporavka od povrede. Naime, pošto su saigrači iz prvog tima u obavezama oko utakmica, s manjkom treninga kapitenu srpske košarkaške reprezentacije biće lakše da uđe u timski rad sa momcima iz Koledž Park Skajhoksa i tako uhvatio takmičarski ritam za nastavak sezone.

Podsetimo, srpski as je poslednjih sedmica van terena zbog povrede zadnje lože i prve procene bile su da bi status njegove povrede trebalo da se proceni krajem novembra. Iako nije dostavljeno nikakvo zvanično objašnjenje, najlogičnije je da je razlog tome upravo momenat njegovog lakšeg ulaska u timski trening, odnosno da se iza ove odluke ne krije ništa drugo.

Hoksi su takođe objavili da su uz Bogdanovića u razvojni tim poslati još Vit Krejči i Kobi Bafkin, koji su takođe imali svojih zdravstvenih problema.

Kapiten Srbije odigrao je samo jednu zvaničnu NBA utakmicu ove sezone, pre nego što se povredio. Na susretu sa Bruklin Netsima zabeležio je osam poena, uz po dva skoka i asistencije, ali je onda doživeo peh koji ga je udaljio sa terena.

Nekadašnji košarkaš Sakramenta, Fenerbahčea i Partizan Mozzart Beta se poslednjih dana takođe dovodio u vezu sa velikim trejdom u Denver Nagetse, međutim brzo je ta informacija utihnula jer bi šampion iz 2023. godine praktično morao da se odrekne jednog velikog imena i to verovatno Majkla Portera Džuniora.

On za ovu sezonu treba da inkasira 17.260.000 dolara, plus još 16.020.000 za sledeću, dok je takmičarska 2026/27 opciona za tim, što će reći da bi Atlanta tada mogla da izađe iz ugovora sa Srbinom.

NBA (petak na subotu)

01.00: (2,25) Toronto (12,5) Detroit (1,80)

01.00: (1,75) Orlando (12,5) Filadelfija (2,30)

01.00: (1,60) Indijana (13,0) Majami (2,60)

01.30: (1,27) Njujork (15,0) Bruklin (4,30)

01.30: (1,27) Atlanta (15,0) Vašington (4,30)

01.30: (1,22) Klivlend (16,0) Čikago (5,00)

01.30: (2,50) San Antonio (13,0) LA Lejkers (1,65)

02.00: (1,35) Oklahoma (14,0) Finiks (3,70)

02.00: (2,60) Nju Orleans (13,0) Denver (1,60)

02.00: (1,60) Hjuston (13,0) LA Klipers (2,60)

04.00: (1,35) Golden Stejt (14,0) Memfis (3,70)

04.00: (2,25) Sakramento (12,5) Minesota (1,80)

*** Kvote su podložne promenama

Stiže pojačanje u FSS: Stojić direktor od sledeće nedelje

0

(Star sport)

Generalni sekretar bi trebalo u petak da obavesti Izvršni odbor o imenovanju

(Od izveštača Mozzart Sporta iz Cirha)

Talas promena koji je zahvatio Fudbalski savez Srbije nastaviće se krajem sledeće nedelje.

Tada bi trebalo da zaseda Izvršni odbor, verovatno u petak, na kojem se očekuje da zvanično bude usvojen predlog da Ranko Stojić postane novi direktor u FSS-u. Ono što se najavljivalo i o čemu se šuškalo u fudbalskoj čaršiji prethodnih meseci, dobiće vrlo brzo zvaničnu formu. Po Statutu: generalni sekretar Branko Radujko je odgovoran za imenovanje sportskog direktora, tako da će tog dana samo formalno obavestiti IO o svojoj odluci.

Neće ta odluka izazvati nikakva pomeranja, već će Stojić uskočiti na funkciju koju je do skoro imao Miroslav Tanjga, koji je otišao zajedno sa prethodnim generalnim sekretarom Jovanom Šurbatovićem. Opet, ostaje otvoreno pitanje kakva će biti raspodela karata unutar FSS-a kada Stojić krene sa poslom, ali je procenjeno da njegovo veliko znanje i iskustvo mogu da donesu dobre stvari u srpskoj Kući fudbala.

Nekadašnji golman Partizana je godinama bio prvi čovek Rada, izgradio je uspešnu karijeru fudbalskog menadžera, a poslednjih godina je stekao ugled i vrsnog analitičara, čije reči imaju težinu.

Prijatan ski-out BC hotel proglašen među najboljima na svetu

0

Proglašeni su najbolji finalisti ovogodišnjih najboljih mesta za gostoprimstvo na planinskim obroncima, a lokacija U BC-u na samo nekoliko koraka od padina, ponovo je izabrana medju najbolje na svetu.

Ovo je 12. godina zaredom da je Pan Pacific Whistler Mountainside prepoznat kao najbolji u Kanadi zbog svoje udobne, ali prostrane ponude, pogleda svetske klase i opuštajućih wellness centara. Da ne spominjemo da skijaši i snowboarderi mogu ući u gondolu i skijati Whistler ili Blackcomb za nekoliko minuta i samo nekoliko koraka od svojih soba.

Nakon skijanja, mogu se opustiti u svojim sobama s kaminom i vlastitom kuhinjom, kako bi se u zimskoj noći sklupčali uz vreo kolač uz vatru.

“Oduševljeni smo i zaista smo zahvalni što smo 12. godinu zaredom proglašeni ‘Najboljim skijaškim hotelom u Kanadi’,” rekla je Julie Lanteigne, generalna menadžerka hotela Pan Pacific Whistler Mountainside i Pan Pacific Whistler Village Center.

“Želimo da se zahvalimo našem posvećenom timu što dosledno pruža nezaboravno iskustvo za naše goste svaki dan, a takođe se zahvaljujemo svima koji su odvojili vreme da glasaju za nas. Radujemo se što smo zaslužili ovu nagradu i nastaviti našu posvećenost kvalitetnoj usluzi tokom ove zime i dalje.”

Da biste pročitali kompletnu listu pobednika, idite ovde.

SERBIANNEWS/CANADA

Trudoova pomoć od 9 miliona dolara za proizvodnju jestivih cvrčaka naišla je na probleme

0

Samo dve godine nakon što je Trudoova vlada uložila skoro 9 miliona dolara za pomoć u izgradnji najveće svetske fabrike jestivih cvrčaka, objekat dramatično smanjuje osoblje i proizvodnju.

Aspire Food Group, koja je prošle godine presekla vrpcu u fabrici jestivih cvrčaka od 30.000 kvadratnih metara u Londonu, Ont., upravo je otpustila dve trećine svoje radne snage i značajno smanjila smene, rekavši da moraju napraviti „neka poboljšanja u proizvodni sistem.”

U razgovoru za trgovačku publikaciju AgFunderNews, izvršni direktor Aspirea David Rosenberg rekao je da će kompanija „pokrenuti proizvodnu liniju četiri puta sedmično umesto u dve smene dnevno svaki dan. Umesto 150 imamo 50 ljudi i planiramo da ponovo zapošljavamo u julu.”

Ovo se dešava uprkos veoma velikodušnim grantovima Trudeauove vlade. U junu 2022. godine, Agriculture and Agri-Food Canada objavili su grant  od “do 8,5 miliona dolara” za izgradnju “komercijalnog objekta za proizvodnju proteina od cvrčaka”.

Ono što je rezultiralo bila je fabrika koju Aspire najavljuje kao „najveći pogon za proizvodnju cvrčaka na svetu“. Prema CBC profilu objavljenom na svom svečanom otvaranju, fabrika je trebala u svakom trenutku uzgajati četiri milijarde cvrčaka i proizvoditi 13 miliona kilograma jestivih cvrčaka svake godine.

Aspire Group
Slika iz 2021. pokazuje ono šta će postati najveći svetski pogon za preradu cvrčaka. Fotografija: Mike Hensen/The London Free Press

Aspireov potpis je jedan od glavnih razloga zašto su privukli pažnju savezne vlade, kao i to da cvrčci imaju manji uticaj na životnu sredinu od mesa ili mlečnih proizvoda.

U izjavi Vlade Kanade iz 2022. godine u kojoj se najavljuje grant od 8,5 miliona dolara to je spomenuto nekoliko puta. Subvencija bi pomogla Aspireu da proizvodi “velike količine hranljive hrane sa malim uticajem na životnu sredinu” i “zadovolji globalnu potražnju za hranom koristeći manje vode, energije i prostora i emitujući znatno manje emisije gasova staklene bašte”.

“Aspire će ovde biti kao kod kuće jer kompanija redefiniše ono što je moguće u sektoru proteina insekata, stvarajući nova rešenja za održivu proizvodnju hrane”, rekla je zastupnica liberala Arielle Kayabaga u izjavi.

U septembru 2022. godine, Aspire je najavio sporazum  s korejskim distributerom hrane Lotte Confectionary Co. Ltd. – predstavljajući to kao njihov prvi ugovor  o prodaji cvrčaka za ljudsku ishranu. Međutim, dogovor je bio samo memorandum o razumevanju kako bi se “formalizovala njihova saradnja u distribuciji i promociji cvrčaka kao hrane”.

Prema AgFunderNews priči u kojoj se najavljuju masovna otpuštanja i usporavanje proizvodnje, postrojenje je još uvek uglavnom prodavalo svoje cvrčke proizvođačima hrane za kućne ljubimce od marta 2023.

AgFunderNews je takođe primetio da je – samo godinu dana ranije – Aspire govorio da će raditi sa 100 % kapaciteta do početka 2024. i da će verovatno imati dovoljno narudžbi za punu proizvodnju. „Imamo značajne ugovorne obaveze za većinu naše proizvodnje i očekujemo da će 100% cvrčaka biti prodato u toku godine“, rekao je tadašnji izvršni direktor Mohammed Ashour za AgFunderNews u martu 2023.

Osnovan od strane pet studenata Univerziteta McGill, Aspire je izrastao iz predloga, tako što je 2013. godine osvojio Hult Prize od milion dolara, nagradu za studentsko preduzetništvo koju vodi Clinton Global Initiative.

Tim, predvođen čovekom iz Ontarija Ashourom, predstavio je Hultu plan za rešavanje gladi u svetu kroz fabrike koje proizvode jeftine proteine ​​napravljene od insekata . Prvobitna ideja je bila da se minijaturne farme kriketa nalaze u transportnim kontejnerima koji bi se mogli premestiti u zemlje u razvoju radi proizvodnje brašna bogatog proteinima.

SERBIANNEWS/CANADA

Predsednik Vučić: Najkasnije do marta 2026. godine vozom do Budimpešte

0
red and white train on rail way during daytime

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će najkasnije do marta 2026. godine moći da se ide vozom brzom prugom od Beograda do Budimpešte.

“Bilo bi to mnogo ranije, ali zbog ova tri kilometra kroz centar Budimpešte će da traje nešto duže, ali dakle, mart 2026. je najkasnije uspostavljena brza pruga između Beograda i Budimpešte. Dva sata i četrdeset minuta, dva sata četrdeset pet, Beograd – Budimpešta, a onda izračunajte koliko je Subotica – Budimpešta i koliko je Novi Sad – Budimpešta”, rekao je Vučić novinarima u Budimpešti posle razgvora sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

Vučić je rekao da je u Mađarskoj razgovarao i o izgradnji naftovoda.

“Urađen je jedini projekat, sada se završava fizibiliti studija do 10. decembra. Mi smo izdvojili pare. Negde oko 150 miliona će izaći naš deo”, rekao je Vučić i dodao da je ta diversifikacija veoma lekovita.

Radi se, kako je rekao, na svim drugim projektima oko daljeg zakupa gasnih skladišta, dodajući da i sa povećanjem ona neće biti dovoljna.

“Idemo da u Mađarskoj zakupimo za duži niz godina prostor za naš gas jer mi očekujemo, kao što sam rekao, velike probleme sa snabdevanjem električnom energije u celoj Evropi i zato hoćemo što više gasnih stanica da napravimo. I zato smo razgovarali sa Alijevim. Moguće da će i Mađari zajedno ući sa nama da bismo zajednički mogli da finansiramo, ali i da bismo zajedno mogli da koristimo električnu energiju”, rekao je Vučić.

 Kako je rekao, mađarskog premijera Viktora Orbana zamolio je da razmotri mogućnost da Srbija otkupi pet ili 10 odsto vlasništva u mađarskoj nuklearnoj elektrani Pakšu.

Vučić je rekao da bi to bilo izvanredno rešenje za Srbiju i da smo spremni da platimo tu cenu, ali da mađarska strana još nije mogla da odgovori na taj zahtev.

 “Rekli su da će uzeti u obzir i razmatrati  tu našu molbu”, rekao je Vučić.

 Dodao je da su razgovarali i o drugim pitanjima vezanim za energetiku kao što je Panonski koridor.

“U pitanju su dalekovodi koji bi trebalo da povežu Srbiju i Mađarsku.

 “To su dalekovodi Beograd-Sremska Mitrovica,  Sremska Mitrovica-Novi Sad,  Novi Sad-Subotica, Subotica- Mađarska. Onda ćemo u svemu biti uvezani sa Mađarskom da možemo  da prenosimo energiju. Mi ćemo uskoro biti deo jedinstvene berze električne energije Slovenije, Srbije i Mađarske. Dakle, te tri zemlje imaće jedinstvenu berzu”, najavio je Vučić.

Naglasio je da za te potrebe napraviti izdvojenu firmu Mađarima, koja bi mogla da trguje električnom energijom, ali i obavlja  druge poslove i da ulazi u nove projekte,  baš kao što su gasne stanice i druge stvari na teritoriji obe zemlje.

“Da pokušamo da što bliže radimo i sarađujemo u budućnosti, da bismo garantovali sigurnost svim našim građanima”, rekao je Vučić.

Dodao je su razgovarali i o vojnotehničkoj saradnji.

“Očekujem da, posle izvesnih promena u Mađarskoj oko unutrašnjih propisa,  budemo još otvoreniji za saradnju, za zajedničke vežbe, za zajedničko nastupanje.  I bliskost naših armija mora da bude značajno i izuzetno izražena, prosto veoma smo zabrenuti svi za situaciju u Evropi i svetu i zato moramo, i po dubini da radimo na toj bliskosti. Ne samo da rukovodstva osećaju tu bliskost, već da to osećaju i naši vojnici i naši generali i svi ostali”, naglasio je Vučić.

On je rekao i da Mađarska uložila 30 odsto sredstava u srpski investicioni projekat koji se odnosi na fabriku hartija u Solnoku.

 Vučić je rekao i da je sve više domaćih privrednika zainteresovano da ulaže u zemlje Evropske unije.

 “Najlakše im je da to urade u Mađarskoj. Nastavićemo da podržavamo jedni druge”, rekao je Vučić, komentarišući izjavu premijera Mađarske o srpskom investicionom projektu u toj zemlji.

 Predsednik je ocenio da će domaći biznisi nastaviti da rastu.

Mađarsko-srpski odnosi na najvišem nivou, značajni dogovori sa Orbanom

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas na sednici Strateškog saveta za saradnju Srbije i Mađarske da su mađarsko-srpski odnosi na najvišem nivou u istoriji i da je sa premijerom Viktorom Orbanom postigao značajne dogovore.

 Vučić je u uvodnom obraćanju na sednici Saveta upoznao članove delegacije Srbije i Mađarske da je sa premijerom Viktorom Orbanom razgovarao o svim važnim temama.

 “Želim da upoznam sve članove delegacije i Srbije i Mađarske da smo razgovarali o svim važnim temama, da smo uspeli da postignemo značajne dogovore, da razjasnimo određene stvari po pitanjima nekih projekata i mislim da smo na dobrom putu da i dalje unapređujemo naše izuzetno dobre odnose. Mađarsko-srpski odnosi nalaze se na najvišem nivou u našoj istoriji,  a uvek možemo bolje i uvek možemo više”, rekao je Vučić.

On je dodao da će učiniti sve da odnosi dve zemlje budu još bolji.

 Vučić je zahvalio Balintu Pastoru i Savezu vojvođanskih Mađara jer, kako je istakao, predstavljaju most između dve zemlje, političkih elita i političkih partija.

“Za nas su svi projekti od ovih u energetici, transportu, međusobnom podržavanju, političkoj areni, ekonomiji, policijskoj i vojnoj saradnji od velikog značaja”, rekao je Vučić, prenosi Tanjug.

Vučić: I dalje samo ja imam pozitivan skor, za opoziciju samo šest odsto

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da i prema najnovijim istraživanjima i to onim koje rade opozicione agencije i dalje samo on ima pozitivan skor i preneo da prema istraživanju Demostata on ima podršku građana 47 ili 49 odsto, dok opoziciju podržava svega šest odsto građana.

Vučić je to rekao u Budimpešti odgovarajući na pitanje kako komentariše to što govore da mu pada rejting posle tragedije u Novom Sadu i zbog litijuma i da je poverenje u njega, prema istraživanju Demostata, oko 47 odsto te da mu većina građana više ne veruje.

 “Video sam 47 ili 49 odsto, a 36 je negativno. Potpuno svejedno, ali 68 je protiv opozicije, dok je svega šest odsto za i to po njihovom istraživanju, opozicione agencije. Nažalost sam i dalje jedini koji ima pozitivan skor po tim pozitivnim i negativnim ocenama u Srbiji, ali njihov je minus beskonačno tako da nije to problem, nisam video nikakve promene”, rekao je Vučić.

Kako dodaje, kao što je znao šta će se desiti u Novom Sadu i šta će se dogoditi u Beogradu, očekuje značajniju prednost za stranku čiji je član nego što je bila do skora a, kako dodaje, do skoro je bila ogromna.

“Bila je negde na 47, 48 odsto, a drugoplasirani SPS na 6,8, trećeplasirana Đilasova partija na 5,4 ili tako nešto. U pravu su ako je to loše, ali neka mi kažu u kojoj zemlji je tolika razlika između prvoplasirane, drugoplasirane i trećeplasirane partije pa da onda prihvatim taj argument”, istakao je Vučić.

Prema njegovim rečima, takve stvari sluša već godinama te da svake godine čuje da mu pada rejting, kao i da nikada više neće imati četiri kao prvu cifru, a da posle toga SNS dobije skoro broj pet kao prvu cifru.

 “Ne preko 30 odsto, već preko 45, 50 odsto, ali šta da im radite. Najbolje je kada ljudi žive u zamci sopstvenih laži i želja”, naglasio je Vučić.

Dodao je da su za opoziciju prema tom Demostatovom istraživanju “užasni brojevi, poražavajući” te da predsednik ima poverenje 47 ili 49 odsto, Vlada 14, a oni šest ili sedam.

Ne vidim u čemu se ogleda ponos Veslija Klarka

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da ne vidi u čemu se ogleda ponos penzionisanog američkog generala Veslija Klarka na NATO bombardovanje Srbije 1999. godine.

 Vučić je u Budimpešti, odgovarajući na pitanje novinara da prokomentariše izjavu Klarka da je ponosan na operaciju protiv Srbije i da Srbija mora da ide u budućnost bez Kosova, rekao da su ljudi u Srbiji ogorčeni na to što je Klark učinio i da ne vidi u čemu se ogleda taj veliki ponos kada je 19 zemalja, mimo pravila UN, mimo Povelje UN, mimo odluke Saveta bezbednosti UN napalo jednu malu zemlju.

“Ako mu to služi na čast i ponos, onda to mnogo više govori o njemu nego o nama”,  naveo je Vučić i dodao da ne zna zašto novinar koji je razgovarao sa Klarkom nije pitao hoće li to da kaže i Ukrajini ili u tom slučaju važe različita pravila.

“Mi mislimo da treba da važe ista pravila, zato podržavamo integritet Srbije kao i integritet Ukrajine, u skladu sa poveljom Ujedinjenih nacija”, istakao je Vučić.

Klark, koji je 1999. godine bio na čelu snaga NATO-a koje su bombardovale SRJ, izjavio je da je ponosan na tu operaciju i da Srbija treba da nastavi budućnost sa prihvatanjem te činjenice.

Počela zimska sezona na zatvorenim bazenima

0
triangle-shaped black banners

Cena ulaznice od 400 do 600 dinara. – Popusti za decu, učenike, studente i penzionere. – U SRC „Milan Gale Muškatirović” seniori mogu besplatno da plivaju ponedeljkom, sredom i petkom

Hladniji dani su stigli, ali za ljubitelje plivanja nema brige jer su zatvoreni bazeni odredili termine. Sugrađani koji uživaju u ovoj aktivnosti mogu da odu u Sportske centre „Tašmajdan”,  „Voždovac”, „Milan Gale Muškatirović”, „11. April” i u Sportsko-kulturni centar  „Obrenovac”.

U bazenu „Taš” temperatura vode iznosi oko 27 stepeni Celzijusa, a za posetioce je otvoren radnim danima u dva termina – od 6 do 9 sati i od 13 do 18 časova, dok vikendom radi od 13 do 17 sati. Cena pojedinačne karte je 600 dinara, a mesečne od 3.500 do 6.000, u zavisnosti od broja termina. U ponudi su i polugodišnja članarina za 28.000 i godišnja koja iznosi 50.000 dinara. Povlašćene mesečne karte mogu da kupe učenici i studenti za 4.000, kao i seniori za 2.500 dinara.

Na bazenima na Voždovcu termini su podeljeni na jutarnji i popodnevni u toku radne nedelje – od 6 do 9 i od 13 do 16 časova, tada je karta 300 dinara, a vikendom  je otvoren od 13 do 16 sati i ulaz košta 600 dinara. Mesečna članarina za rekreativno plivanje je 7.000 dinara.

U SRC „Milan Gale Muškatirović” realizuju se tri termina od ponedeljka do petka, dok se subotom može plivati – od 6.15 do 8, od 13 do 15 i od 21 do 23 sata, a nedeljom od 13 do 15 i od 21 do 23 sati. Prilikom korišćenja zatvorenog bazena obavezno je nošenje zaštitne kape za plivanje. Cena karte za odrasle iznosi 400 dinara, za decu 250, a za osobe sa invaliditetom 200. Mesečna članarina je 4.500 dinara, a 12 termina 3.500. Učenici i studenti ostvaruju popust, pa njihova mesečna košta 3.000, a 12 ulazaka 2.500. Penzioneri uz karticu „Stari grad misli na tebe“ mogu besplatno da koriste bazene ponedeljkom, sredom i petkom od 12 do 13.30 časova.

Na Novom Beogradu sportski kompleks „11. April” sadrži tri zatvorena bazena – mali, srednji i veliki. Rekreativno plivanje u jutarnjem terminu radnim danima se realizuje po dužini bazena, a u ostalim terminima po širini. Veliki bazen otvoren je u više termina. Subotom je bazen posetiocima na raspolaganju – od 11 do 14 i od 21 do 23 časova, dok je nedeljom otvoren 10 do 14 i od 21 do 23 sati. Cena karte je 600 dinara, za decu 300, a uz đačku knjižicu ili indeks u terminima od 13 do 15 časova radnim danima su 400 dinara. Osam termina koštaju 3.600 dinara, a mesečna karta 8.600. Godišnja članarina, koja važi i za otvorene bazene u toku letnje sezone je 66.000, a za đake i studente 33.000.

Obrenovački bazeni dnevno imaju više termina i njihova cena se razlikuje zbog sadržaja. Biznis termini – 450 dinara, rekreacija sa saunom – 650 , plivanje – 550 , rekreacija za žene – 320 , škola plivanja – 450 i noćno kupanje sa saunom – 600 dinara. Cena karata za decu od tri do sedam godina je 250 dinara.

Rajni Remović priznanje „Svetislav Milić”

0
grayscale photography of woman doing ballet

Čast je biti prepoznata kao mlada umetnica koja je doprinela vidljivosti i kvalitetu kulturne scene svoje države, kaže talentovana balerina

Nagrada „Svetislav Milić – mladima od srca” u oblasti kulture i umetnosti biće uručena Rajni Remović, balerini iz Beograda, na svečanosti sutra u Narodnom pozorištu u Nišu, koju će upriličiti humanitarna organizacija „Nađi Raula”. Njen osnivač Jovan Milić je inspiraciju pronašao u liku i delu Raula Valenberga, čoveka koji je pomogao mnogim ljudima tokom Drugog svetskog rata i evo već šestu godinu priznanje dobijaju talentovani i humani ljudi u našoj zemlji. Rajna Remović je nagrađena, kako je obrazloženo „za izvanredne rezultate u oblasti klasičnog baleta, gde je svojom umetničkom interpretacijom i tehnikama osvojila brojna priznanja i za promovisanje kulture i umetnosti u društvu”.

– Dobiti nagradu ovako rano u karijeri je za mene veliki podstrek da nastavim sa istraživanjem i stvaranjem u okviru svoje delatnosti. Čast je biti prepoznata kao mlada umetnica koja je doprinela vidljivosti i kvalitetu kulturne scene svoje države – kaže za „Politiku” Rajna Remović.

Rođena je u Beogradu, a posle završene baletske škole „Lujo Davičo” obrazovanje je nastavila na Plesnom univerzitetu u Budimpešti, na odseku za klasičan balet. Tamo je učila od bivše primabalerine Boljšog teatra i Njujork siti baleta Valentine Kozlove, stručnog pedagoga, koja je predložila Rajni jednogodišnju stipendiju na svom Konzervatorijumu za klasičan balet u Njujorku. Od Šarla Žuda, francuskog prvaka i pedagoga, sticala je znanje i zahvaljujući njegovom mentorstvu osvojila je prvu nagradu za interpretaciju Serž Lifarove varijacije „La Cigarette” u Njujorku. Na međunarodnom takmičenju u Sočiju „Jurij Grigorovič – Mlade nade svetskog baleta” takođe je nagrađena u oblasti klasičnog baleta. U Nacionalnoj baletskoj kompaniji u Ljubljani provela je godinu dana, a sada je već četvrtu sezonu gleda publika Srpskog narodnog pozorišta u solističkim ulogama u „Labudovom jezeru” i „Ohridskoj legendi” i rolama prvog faha, u baletima „Kopelija”, (za glavnu ulogu na premijeri dobila je godišnju nagradu SNP), „Vragolanka”, „Krcko Oraščić” i „Don Kihot”.

Na pitanje koje momente smatra najvažnijim u svom umetničkom sazrevanju, Rajna Remović odgovara:

– Od svega postignutog kroz svoju mladu igračku karijeru, volela bih posebno da izdvojim neprocenjivo znanje koje sam dobila radeći sa najboljim svetskim pedagozima uključujući Anu Pavlović, Katalin Volf, Valentinu Kozlovu, Šarla Žuda, Gabora Kevehazija i mnoge druge. Svakodnevno radim na tome da njihov trud pretvorim u lični kvalitet.

Spoj našeg prestoničkog baletskog obrazovanja i usavršavanja u Njujorku nameće i poređenja, a naša sagovornica u tom smislu ističe da joj je beogradska škola služila kao temelj, dok je na fakultetu u Budimpešti otkrila koliko je umetnički rad slojevit i kompleksan.

– Iz dana u dan unapređivala sam svoju igru i naučila kako se metodološki gradi uloga. Imala sam priliku i da učim različite stilove plesa, od neoklasike do savremenog i latino plesa, što je izgradilo moju versatilnost, karakteristiku koja je važna svakom baletskom igraču – dodaje.

Rajna Remović je dobila priliku da sarađuje i na Unicefovoj platformi za mlade Voices of Youth i veoma je zahvalna što je dobila šansu da podeli, kako kaže, svoje misli i iskustva o važnim društvenim pitanjima sa svetom i pokaže svoj talenat u pisanoj reči.

Veoma je zanimljivo da je ova mlada balerina i osnivač programa pod nazivom „Nove forme umetničke igre”, koji se sastoji od seta projekata u kojima se igra povezuje uz muziku, književnost i ostale grane umetnosti, kako bi se kreiralo jedinstveno umetničko iskustvo.

– Poštovanje tradicionalne forme umetničke igre dolazi sa odgovornošću da se ona unapređuje, da se istražuje i eksperimentiše. Privilegija mi je što uz igračku karijeru imam priliku da stvaram drugačiji umetnički svet. U tom kontekstu je nastala i izvedena je novembra prošle sezone kratka predstava, kao vrsta stilskog eksperimenta „Roman o Londonu”, u čast Miloša Crnjanskog u SNP-u, na Kamernoj sceni. Tu su se prepleli igra, muzika i književnost (snimak Crnjanskog kako čita odlomke iz svog dela), a reditelj je bio Grigorije Jakišić, dok sam ja postavila koreografiju i igrala sa Aleksandrom Bečvardijem. Iako smo imali samo jedno izvođenje, dobili smo ponudu za gostovanja po Srbiji.

O planovima mlada i uspešna Rajna Remović navodi:

– Nova sezona u pozorištu nam je donela novog umetničkog direktora. Uskoro nas očekuju izvođenja tradicionalnog prazničnog baleta „Krcko Oraščić”. Umetnički rad u Srpskom narodnom pozorištu pruža velike izazove i radujem se svom napretku kao član te značajne institucije.

Nauka zna: Evo što nas čini privlačnim suprotnom polu

0
grayscale photo of woman on seashore

Privlačnost između suprotnih polova često se smatra misterijom, ali nauka otkriva da iza privlačnosti stoje brojni faktori. Od fizičkih karakteristika poput simetrije lica i mirisa, do psiholoških osobina, kao što su samopouzdanje i smisao za humor, istraživanja pokazuju da su naši izbori partnera vođeni složenom kombinacijom biologije, evolucije i društvenih normi. Razumevanje ovih faktora može da nam pomogne da bolje razumemo šta nas privlači, a i kako da privučemo pažnju onih koji nas interesuju.

OSMEH – Studija Univerziteta Britiš Kolumbija pokazala je da je osmeh kod žena privlačniji od drugih izraza, međutim, da isto ne važi i za muškarce.

„Ljudi tipično povezuju izraze sreće sa ženstvenošću”, kaže dr Alek Bil, psiholog i jedan od autora studije.

„Ova rodna normativna nedoslednost mogla bi da bude odgovorna za relativnu neprivlačnost muškarca koji izgleda srećan”. Osmeh čini da žene izgledaju prijateljski raspoložene i „više zainteresovane za seks”.

„Evolucijski gledano, muškarci su programirani da traže žene koje će prihvatiti njihovo udvaranje”, kaže dr Bil.

CRVENA BOJA – Koje asocijacije imamo na crvenu boju? Strast, ruže, toplota i… seks. Upravo iz tog razloga, nauka je pokazala da je nošenje crvene boje jedan od načina da izgledamo privlačnije. „Ova veza između crvene i privlačnosti delimično se objašnjava percepcijom muškaraca o seksualnoj privlačnosti žena koje nose crvenu odeću”, kaže dr Bil, i dodaje:

„Ako tražite ljubav, crvena bi trebalo da bude vaša omiljena boja. A možda to čak i radite podsvesno”.

Studije su pokazale da žene nose crvenu i ružičastu odeću kada su biološki seksualno osetljivije, na primer tokom ovulacije.

GOVOR TELA – Žene možda misle da izgledaju privlačnije ako teraju svog partnera da nagađa kako se one stvarno osećaju – a neka istraživanja to i potvrđuju.

Novija studija iz Nemačke, međutim, sugeriše da je verovatnije da će ljudi druge oceniti kao privlačne ako lako razumeju njihove emocije. Razlog za to je u mozgu: koliko dobro neko može da dekodira „govor tela” drugih.

„Partneri moraju da razumeju i kontinuirano ažuriraju informacije o trenutnim namerama i motivaciji svojih partnera, da predvide ponašanje drugoga i prilagode vlastito ponašanje u skladu sa tim”, rekla je za Tajm autorka studije Silke Anders, neuronaučnica sa Univerziteta u Libeku.

DUBINA I VISINA GLASA – Istraživanje Sprovedeno u Velikoj Britaniji je pokazalo da je viši glas kod žena privlačniji muškarcima – i obrnuto, da je niži glas kod muškaraca privlačniji ženama.

„Dosadašnja ispitivanja sugerišu da se viši glas percipira kao da dolazi od nekoga ko je fizički sitniji. Pokazalo se da tipično ženski kvalitet poput ovog povećava seksualnu privlačnost žena”, kaže dr Bil. Suprotno bi važilo za žene, koje evolucijski traže muške partnere koji su krupniji, što im signalizira dubok glas. Disanje se kod muškaraca, kao i kod žena, smatra privlačnim, za šta autori studije kažu da bi moglo da bude zbog toga što ublažava agresivnost povezanu sa velikom telesnom veličinom.

SMISAO ZA HUMOR – „On me zasmejava”, jedan je od razloga zašto žene često kažu da im je njihov partner privlačan. Naučno je dokazano da smisao za humor kod muškaraca privlači pažnju žena. „Studije su otkrile da i žene i muškarci navode smisao za humor kao vrlo poželjnu osobinu potencijalnog romantičnog partnera, ali druga istraživanja su otkrila da samo žene zapravo ocenjuju smešnijeg muškarca poželjnijim – na poželjnost žena manje je uticalo koliko su zapravo bile smešne”, ističe dr Bil. To znači da žene žele muškarce koji ih zasmejavaju, a da muškarci žele da se žene smeju njihovim šalama.

„Humor zahteva nasledne kognitivne veštine kao što su inteligencija i kreativnost, tako da parenje sa smešnijom osobom može da pruži direktne genetske koristi potencijalnom potomstvu”, kaže autor studije. Budući da žene evolucijski primarno neguju mlade, one bi mogle da budu posebno zainteresovane za prenošenje dobrih gena na decu.

VLASNICI PASA PRIVLAČE PAŽNjU – Istraživači iz Francuske su otkrili da su žene tri puta češće dale svoj broj muškarcu sa psom, nego onom bez ljubimca. Evolucijski gledano, žene su osetljivije od muškaraca na to kako se njihovi partneri ponašaju prema svojim psima i mačkama.

Prema istraživanju Univerziteta u Nevadi, polovina žena je prosuđivala o potencijalnim partnerima na osnovu toga kako se ponašaju prema svom ljubimcu, a 35 odsto njih je reklo da ih više privlači muškarac koji ima kućnog ljubimca. Dvadeset i dva odsto muškaraca je reklo da su svesno koristili svog ljubimca kako bi privukli partnerku.

PRISTOJNOST – Kada je reč o privlačnosti, definitivno nije sve u izgledu. Oni koji se percipiraju kao fizički privlačni, takođe, osobe su koje imaju društveno-povoljne osobine ličnosti kao što je ljubaznost”, kaže dr Bil, i dodaje:

„Sve je više dokaza da bi stereotip ‘ono što je dobro, to je i lepo’ takođe, mogao da bude istinit”.

MANjE STRESA – Pokazivanje znakova stresa, poput podočnjaka ili kože bez sjaja, čini nas manje privlačnima. Drugi kao da mogu da osete da je to deo oslabljenog imunog sistema. U studiji sprovedenoj u Europi i Južnoj Africi, žene su muškarce ocenile privlačnijima kada su oni imali niže nivoe hormona stresa kortizola i jači imunološki sistem.

Istraživači sa Univerziteta Abertej u Škotskoj sumnjaju da testosteron, koji je povezan s jakim imunim sistemom i niskim kortizolom, takođe, igra ulogu u privlačenju žena.

UREDNOST – Istraživanje pokazuje i da se veliki deo fizičke privlačnosti odnosi na brigu o sebi – stvari poput dobre nege, čiste kose, lepe i kvalitetne odeće, dobrog držanja i zdrave težine.

Veća je verovatnoća da ćemo tražiti partnera koji je zdrav i jak (što znači dobrih gena), sposoban da se brine o budućem potomstvu, što dokazuje brigom o sebi.

PUNIJA FIGURA – Žene su sklone da misle da muškarci više vole mršave figure – ali, zapravo, moglo bi biti suprotno. Prema istraživanjima, muškarci preferiraju omjer struka i bokova 7:10, što znači da žene treba da imaju prilične obline i „dobre bokove za rađanje”. Biološki, pokazalo se da žene s ovakvim odnosom struka i bokova imaju optimalne nivoe estrogena i manje su sklone kardiovaskularnim bolestima i dijabetesu.

Visoke potpetice, takođe, mogu da naglase ženske karakteristike potencijalne partnerke.

MANjE ŠMINKE – Istraživanje je pokazalo da količina šminke koju žene nose može da utiče na utisak koji ostavljaju na druge. „Lica sa prirodnom šminkom ocenjena su povoljno, ali lica s dramatičnijom šminkom smatrana su manje pouzdanima”, kaže autorka studije dr Nensi Etkof, psiholog u Opštoj bolnici Masačusets. Ona, takođe, kaže da se žene ne šminkaju samo da bi zadovoljile muškarce – šminkaju se, jer se tako osećaju samopouzdanije—što bi mogao da bude još jedan način da budu privlačnije.

PROSEČAN IZGLED – Ljudi izgledaju privlačnije kada su u grupi. Istraživanje Univerziteta u Kaliforniji je pokazalo da su učesnici istraživanja ljude na grupnoj fotografiji ocenili privlačnijim od ljudi na pojedinačnim fotografijama.Pokazalo se da su tipične ili prosečne crte lica u početku privlačne potencijalnim partnerima. Studija iz Španije je pokazala da muškarci, zapravo, više vole žene sa „prosečnim” licem – kojima su veličina, boja i oblici lica slični drugim licima u populaciji. Smatra se da je prosečnost privlačnija, jer ukazuje na raznolik genski fond, što bi potencijalno dovelo do zdravog potomstva.