13.9 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 212

Objavljen novi prevod “Gorskog vijenca” na engleski jezik

0
bible page on gray concrete surface

Јedno od najznačajnijih djela srpske književnosti “Gorski vijenac” Petra II Petrovića Njegoša dobilo je novo izdanje na engleskom jeziku “The Highland Wreath”, u prevodu pisca i esejiste Momčila Selića, saopštilo je danas Vulkan izdavaštvo.

"Gorski vijenac" - prevod na engleski jezik (Foto: vulkani.rs) -

“Gorski vijenac” – prevod na engleski jezik (Foto: vulkani.rs)

– Ovaj, dosad neobjavljen prevod čitaocima širom svijeta približava snagu Njegoševog stiha, ritam narodnog deseterca i slojevitost jednog od najsloženijih tekstova srpske i crnogorske književnosti – naveo je Vulkan.

Kako je naglašeno, “Gorski vijenac” nije samo istorijski zapis u stihu, već i epska drama, filozofski traktat i politička parabola, koja oslikava Crnu Goru krajem 17. vijeka, odnosno društvo suočeno sa spoljnim pritiscima i unutrašnjim podjelama.

– Selićev prevod, oslonjen na poznavanje srpske tradicije i jezika, vjerno prenosi dileme i etičku dramatiku Njegoševog djela, ne ublažavajući njegove kontroverze, već ih iznosi u punoj snazi – ocijenjeno je u saopštenju.

Koncerti Pavline Radovanović 24. i 25. avgusta u Istočnom Sarajevu

0
people taking videos during concert

Koncerti Pavline Radovanović sa Kosova i Metohije biće održani u nedjelju, 24. avgusta, u Istočnoj Ilidži i u ponedjeljak, 25. avgusta, na Palama.

Pavlina Radovanović - Foto: RTRS

Pavlina RadovanovićFoto: RTRS

Pavlina će nastupiti na Šetalištu doktora Miodraga Lazića u Istočnoj Ilidži u 20.30 časova u nedjelju, 24. avgusta, dok će sutradan nastupiti na Studentskom trgu na Palama od 20.30 časova, a ulaz na oba koncerta je besplatan.

Zainteresovani će moći da ostave prilog po želji, koji će mlada pjevačica iskoristiti za snimanje svog albuma, saopšteno je iz Opštinske uprave Istočna Ilidža.

Organizatori koncerata su opštine Istočna Ilidža i Pale, te paljansko Pravoslavno humanitarno udruženje “Sveti Sava”, a medijski pokrovitelj je Centar za kulturu i informisanje Istočna Ilidža.

Osim Pavline, na koncertu će nastupiti i lokalni izvođači etno-muzike.

Pavlina Radovanović je mlada umjetnica, izvođač etno i duhovne muzike iz Orahovca, srpske enklave na Kosovu i Metohiji. Od djetinjstva je pokazala veliki talenat za muziku. Svojim stvaralaštvom promoviše muzičku baštinu Kosova i Metohije, kao i duhovne i nacionalne vrijednosti srpskog naroda.

Vrućine uništile kukuruz u Banatu, očekuje se mnogo manji prinos

0

Kukuruz, kao najzastupljenija kultura u kikindskom i novokneževačkom ataru, proljetos je zasijan na površini nešto većoj od 26.500 hektara i poslije dobrog nicanja i početnog idealnog razvoja biljke, velikim dijelom je uništen tropskim vrućinama i nedostatkom vlage.

Kukuruz - Foto: RTRS

KukuruzFoto: RTRS

Ovo je rečeno na tradicionalnom skupu “Dani polja kukuruza i suncokreta” koji je organizovala poljoprivredna stručna služba “Kikinda”, objavila je Regionalna privredna komora Sjevernobanatskog upravnog okruga.

Stručnjaci predviđaju da će prinos biti i do 50 odsto manji u poređenju sa višegodišnjim prosjekom, jer je od prošlog septembra do danas bilo svega 488 litara padavina i one su bile neravnomjerno raspoređene.

U jeku najvećih vrućina u junu je bilo svega osam, a u julu 39 litara po kvadratu i to u osam kišnih dana, pa je vlaga iz zemljišta brzo nestala.

Kada je trebalo da dođe do oplodnje i nalivanja kukuruznog zrna toplota je bila previše jaka.

Srednja dnevna temperatura vazduha u junu bila je 24,1 stepena Celzijusa, što je za 5,5 stepeni više od višegodišnjeg prosjeka, a slično je bilo i u julu.

Rečeno je da je suncokret ipak nešto bolje prošao, započeta je njegova žetva, a ostvareni prinosi kreću se od 1.000 do 1.800 kilograma po hektaru, što je ispod višegodišnjeg prosjeka.

Agronomi procjenjuju da kasniji dio žetve može da donese nešto bolje rezultate, pa će prinosi biti i do 2,5 tone po hektaru kod poznijih sorti.

Očekivanja su da će na kraju proizvodne sezone rod suncokreta biti niži za oko 20 odsto u poređenju sa višegodišnjim prosjekom.

Dodik otkrio u kom slučaju pristaje na izbore za predsjednika Srpske

0

Ako opozicija prihvati da se usvoji da Republička izborna komisija bude formirana i da samo ona može da raspiše izbore za predsjednika Republike Srpske, odmah idemo na izbore, povlačim se sa funkcije predsjednika Republike Srpske i neću ni biti kandidat, istakao je predsjednik Srpske Milorad Dodik.

Milorad Dodik - Foto: ZIPAPHOTO/Borislav Zdrinja

Milorad DodikFoto: ZIPAPHOTO/Borislav Zdrinja

– Predlažem da se donese zakon, da izbore provodi RIK i ja se neću kandidovati deset godina. Neću učestovati ni kao predsjednik partije SNSD. I opet nećete pobijediti. Eto neću ja izaći, kandidujte koga hoćete. Ali da CIK BiH raspisuje i provodi izbore kako oni hoće, to ne može. Odlazim iz ove sale istog trenutka kada izglasamo, SDS i PDP i svi ostali, da idemo jedinstveno i biramo, kažemo nema izbora Centralne izborne komisije. NSRS se sastaje za sedam dana i donosi odluke kada će biti izbori za predsjednika koje će provesti Republička izborna komisija i ja napuštam politiku – rekao je Dodik.

Predložio je i da predsjednik RIK-a bude iz opozicije.

Naveo je da Milorad Dodik nije Republika Srpska, ali da on jeste predsjednik Republike Srpske.

– Dejtonski mirovni sporazum je uništen i moraju se tražiti drugi načini da se ide u pregovore. Prihvatiti da jedan stranac može da nameće zakone nema nigdje, a to je prihvatila bošnjačka strana i dio opozicije. Pa ta strana sudi drugoj strani, a to vama ništa ne znači, pa meni znači. Sud hoće da nas eliminiše kao stranu u BiH. Cilj je prihvatiti da Dodik ode. A onda bi dosad imali zakon o imovini i slično. Pa pošto su vidjeli da od tog nema ništa, onda su krenuli na to da ja odem, prvo da se uzme četvrti delegat SNSD, pa onda dalje – rekao je Dodik.

Košarkaši Srbije ubjedljivo pobijedili Sloveniju

0
FIBA

Košarkaška reprezentacija Srbije pobijedila je večeras Sloveniju rezultatom 106:72 u generalnoj probi za Evropsko prvenstvo.

Utakmica, Srbija - Slovenija (foto: TANJUG/ VLADIMIR ŠPORČIĆ/ bg) -

Utakmica, Srbija – Slovenija (foto: TANJUG/ VLADIMIR ŠPORČIĆ/ bg)

U krcatoj Beogradskoj areni, najefikasniji u pobjedi Srbije, koja je slavila u svim pripremnim utakmicama, bio je Nikola Јović sa 18 poena, kapiten Bogdan Bogdanović je dao 14, Nikola Milutinov 11, a Tristan Vukčević i Nikola Јokić po 10.

Luka Dončić je predvodio Sloveniju sa 17 poena, 13 je dao Rok Radović, a 10 Klemen Prepelič.

Srbija je pred više od 20.000 navijača, povela 10:0 na startu meča, Slovenija nije poentirala u prva tri i po minuta. Poslije prve dionice bilo je 33:23 za “orlove”.

Na poluvremenu je bilo 64:36 i već tad je bilo jasno da će izabranici Svetislava Pešića stići do ubjedljive pobjede.

U jednom trenutku bilo je i 40 razlike – 91:51.

Utakmici je prisustvovao i trener NBA kluba Majami Hita Erik Spolstra.

Meč je pratio i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Evropsko prvenstvo počinje 27. avgusta. Srbija je u grupi A u Rigi sa domaćinom Letonijom, Češkom, Estonijom, Portugalijom i Turskom. Četiri prvoplasirane selekcije će u osminu finala.

Počinje Svjetsko prvenstvo za odbojkašice, Terzićeva Srbija brani dvostruku titulu

0

Danas počinje Svjetsko prvenstvo za odbojkašice na kojem će reprezentacija Srbije, ponovo sa klupe predvođena Zoranom Terzićem, braniti dvostruku titulu planetarnog šampiona. Prvi meč na Tajlandu srpske odbojkašice će odigrati u subotu od 15.30 protiv selekcije Ukrajine.

Odbojkašice Srbije (Foto: EPA/OLIVIER MATTHYS) -

Odbojkašice Srbije (Foto: EPA/OLIVIER MATTHYS)

Tajland će, posle Kine i Јapana, postati tek treća azijska zemlja koja će ugostiti najbolje odbojkašice svijeta. Igraće se u četiri grada – Bankgoku, Čijang Maiju, Puketu i Nakonračasimi.

Na jubilarnom 20. Svjetskom prvenstvu prvi put će učestvovati 32 reprezentacije, a među njima je i Srbija, branilac dvostruke uzastopne titule planetarnog šampiona.

Učesnici su žrijebom podeljeni u u osam grupa sa po četiri nacionalna tima. Srpkinje će se, ponovo sa klupe predvođene Zoranom Terzićem, nadmetati u grupi H u Bangkoku sa Јapanom, Ukrajinom i Kamerunom.

Lepu uvertiru pred izlazak na veliku scenu reprezentativke Srbije napravile su na turniru u kineskom Šenženu, gdje su zabilježile tri pobjede i osvojile prvo mjesto. Savladale su Bugarsku, Kanadu i Holandiju.

Srpske odbojkašice su u srijedu iz Kine doputovale na Tajlanda, a prvu utakmicu u grupi H odigraće u subotu od 15.30 protiv selekcije Ukrajine.

Naredni protivnik, u ponedjeljak od 15.30, biće Kamerun, dok je duel sa Јapanom zakazan za srijedu i počeće tačno u podne po srednjoevropskom vremenu.

Srpska kajakašica Milica Novaković u finalu Svjetskog prvenstva

0
a person in a kayak in the middle of a body of water

Srpska kajakašica Milica Novaković plasirala se u finale Svjetskog prvenstva u Milanu u disciplini K1 500 metara.

Milica Novaković (Foto: EPA/ALI HAIDER) -

Milica Novaković (Foto: EPA/ALI HAIDER)

Novaković je u drugoj polufinalnoj grupi olimpijske discipline K1 500 m bila drugoplasirana, čime je obezbijedila A finale i borbu za medalju.

Pobjednica polufinalne trke bila je aktuelna prvakinja Evrope, Mađarica Žoka Čikoš (1:50,89). Novaković je izveslala 1:51,08, stigavši na cilj ispred Kineskinje Vang Nan (1:51,33).

A finale discipline K1 500 m na programu je sutra u 14.41.

Simfonijski orkestar i muški hor RTS-a zatvaraju ovogodišnji BEMUS

0
choir in room with turned on lights

Simfonijski orkestar i muški hor Radio-televizije Srbije, uz tenora Kvonsu Džona i dirigenta Srboljuba Dinića, svečano će zatvoriti 57. Beogradske muzičke svečanosti.

Симфонијски оркестар и мушки хор РТС-а затварају овогодишњи БЕМУСSimfonijski orkestar i muški hor RTS-a zatvaraju ovogodišnji BEMUS

Na koncertu Simfonijskog orkestra Radio-televizije Srbije, koji će biti održan 25. oktobra, u Velikoj sali Kolarčeve zadužbine, sa početkom u 20 časova, publika će biti u prilici da čuje jedno od najmonumentalnijih dela simfonijske literature – Faust simfoniju Franca Lista.

Uz Simfonijski orkestar RTS-a, na svečanom zatvaranju 57. Beogradskih muzičkih svečanosti, nastupiće i muški deo Hora RTS-a i tenor Kvonsu Džon, a dririgovaće Srboljub Dinić.

Inspirisan glavnim ličnostima Geteove drame, List kroz svoje delo pokazuje pravu magičnu moć muzike. Za njega je Faust simfonija bila transcendentni susret njegove umetnosti sa književnošću i slikarstvom.

Симфонијски оркестар РТС-а

Simfonijski orkestar RTS-a

Bio je to i lični način da prevaziđe sopstvenu izjavu, koju je izrekao samo deceniju pre nego što je Faust simfonija nastala, da „sve što ima veze sa Geteom je opasno“ za njega da se time bavi.

Posle premijere neki su hvalili dramsku snagu kompozicije i inovativnu strukturu, a drugi su kritikovali njenu dužinu. Dirigent Hans fon Bilov, koji je te večeri predvodio orkestar, iskustvo je opisao kao „neopisivo bolno“.

Rihard Vagner, te večeri u publici u Vajmaru, za Bilova je rekao: „Dirigent mi je delovao kao najluđi od svih. Njegova aktivnost je bila izvanredna. Naučio je celu partituru napamet i pružio nam je neobično precizan, inteligentan i energičan nastup sa orkestrom sastavljenim od svega osim od odabranih nemačkih svirača“.

Ulaznice za koncert su u prodaji, a mogu se kupiti i onlajn.

Kupio najstariji putnički brod na svetu – i potrošio 18 miliona dolara pretvarajući ga u hotel

0
black and white sailboat in body of water during sunset

Godine 1914, dve godine nakon što je „Titanik“ krenuo na svoje zlosrećno prvo putovanje, brod na parni pogon SS „Medina“ porinut je u brodogradilištu u Njuport Njuzu, Virdžinija. Brod je imao mnogo života – i mnogo imena – od tada, u karijeri koja ga je na kraju učinila najstarijim aktivnim putničkim brodom na okeanima. Ali najnoviji zadatak ovog 111 godina starog broda je, možda, najneverovatniji od svih.

Купио најстарији путнички брод на свету – и потрошио 18 милиона долара претварајући га у хотелKupio najstariji putnički brod na svetu – i potrošio 18 miliona dolara pretvarajući ga u hotel.

Prvobitno korišćen za prevoz luka i druge robe, brod „Medina“ je regrutovan da pomogne američkim naporima u Drugom svetskom ratu. Zatim je pretvorena u putnički brod, SS „Roma“, i opremljen dizel motorom pre nego što je služio kao krstarica pod imenom MS “Franca C.” Godine 1977, kupila ga je hrišćanska organizacija i preimenovana u MV „Dulos“ (što na starogrčkom znači ‘rob’), misionarski brod i ploveća biblioteka.

Tokom naredne tri decenije, brod je preplovio preko 360.000 nautičkih milja i pristao u preko 100 zemalja. Jednom su ga čak napali granatama muslimanski separatisti na Filipinima u terorističkom incidentu 1991. godine u kojem su poginula dva misionara.

Sada, nakon više od jednog veka na moru, brod se zaustavio – na suvom – u Bintanu, tropskom indonežanskom ostrvu poznatom po odmaralištima i lepim plažama.

Singapurski biznismen Erik Sou, najnoviji vlasnik (ili trenutni „stjuard“, kako više voli da ga zovu), proveo je poslednjih 15 godina i uložio oko 23 miliona singapurskih dolara (18 miliona dolara) sopstvenog novca pretvarajući ga u luksuzni hotel.

Brod, koji se sada zove „Dulos fos“, ili „Sluga svetlosti“ na grčkom, stoji na veštačkom poluostrvu u obliku sidra, otetog od Južnog kineskog mora posebno za Souov poduhvat. Njegov ogromni propeler, dugo skriven ispod vode, danas je potpuno vidljiv. Takođe je vidljiva i donja strana trupa broda, dugog 128 metara, koji je, poput „Titanikovog“, napravljen od čeličnih ploča spojenih zakovicama. (Zavarivanje nije bilo korišćeno u brodogradnji do 1930-ih.)

Узбудљива поморска историја

Uzbudljiva pomorska istorija

Unutra, prolazi sa niskim plafonima vode do oko 100 soba i apartmana. Neki još uvek imaju kružne prozore. Na drugima su teška metalna vrata sa ručkama koje se spuštaju nadole, i otvaraju se na bočne palube koje su nekada koristili mornari za kretanje po brodu, ali su sada podeljene na privatne balkone sa pogledom na more.

Prvobitno otvaranje hotela 2019. godine pokazalo se kao pogrešan početak. Stroga ograničenja putovanja zbog kovida 19 koja su uveli Indonezija i obližnji Singapur, čiji bogati turisti podržavaju turističku ekonomiju Bintana, efikasno su obustavila rad. Singapur nije u potpunosti ukinuo granične mere do 2023. godine. Ali sada, ponovo otvoren za poslovanje, Sou se nada da će privući sve, od mladih porodica do ljubitelja pomorske istorije.

Za Soua zaposleni na brodu-hotelu nisu osoblje, oni su „posada“. Gosti ne spavaju u sobama, već u „kabinama“. Nema spratova, već „paluba“.

„Посада

„Posada” hotela

Brod je sada, pravno gledano, zgrada, ali Sou tvrdi da je život ovde toliko autentičan kao na brodu da neki gosti čak „imaju morsku bolest, posebno kada pogledaju kroz prozore i vide talase. Ali posle nekoliko sati se naviknu“.

Spasen sa otpada

Pre nego što je Sou preuzeo vlasništvo nad brodom 2010. godine, njegova budućnost je izgledala krajnje sumorno. MV „Dulos“ više se nije smatrao sposobnim za plovidbu – a usklađivanje sa novim pomorskim propisima o bezbednosti putnika i sprečavanju požara verovatno bi zahtevalo milione dolara dodatnih ulaganja.

Bivši vlasnik broda poslao ga je u singapurski suvi dok da čeka ponude potencijalnih kupaca. Među zainteresovanim stranama bili su i oni koji su planirali da ga rastave u staro gvožđe.

Erik Sou koji je u to vreme vodio restoran u trospratnom parobrodu u stilu „Misisipija“ na ostrvu Sentosa, sanjao je da brod pretvori u poduhvat koji bi mogao da koristi hrišćanskim dobrotvornim ciljevima. Uprkos tome što nije imao jasan plan, podneo je pobedničku ponudu od 1,1 milion dolara.

Ispostavilo se da je ovo samo delić ukupnih troškova projekta. Više od tri godine, Sou je trošio novac na troškove pristaništa i održavanje dok je lobirao kod vlasti u svom rodnom Singapuru da obezbede stalnu lokaciju. Pregovori su propali, pa je tražio dalje.

Pronašao je prijemčivije ponuđače u Bintanu, turističkoj enklavi – zajedničkom poduhvatu indonežanske i singapurske vlade – osnovanom devedesetih. Nakon što je u početku razmišljao da svoj čamac pretvori u plutajući hotel, So je shvatio da bi „održavanje bila velika glavobolja“. Zato je umesto toga predložio da bude na kopnu.

Želja mu je ispunjena i izgradnja veštačkog poluostrva je počela 2014. godine. Brod u kvaru je, u međuvremenu, odvučen – njegovi motori su već bili van upotrebe – na susedno ostrvo Batam radi renoviranja. Ali najveći tehnički izazov je tek trebalo da usledi: izvlačenje broda od 6.800 tona na kopno.

U oktobru 2015. godine, tada 101 godinu star brod MV „Dulos fos“ krenuo je na svoje poslednje okeansko putovanje od Batama do Bintana. Morsko dno pored njegovog poslednjeg počivališta je iskopano kako bi se stvorio bazen iz kojeg bi brod bio izvučen na obalu.

Da bi se vraćena uzemlja ponovno slegla potrebne su godine, čak i decenije, i zato su inženjeri projektovali betonsku platformu dimenzija 127 x 15 metara – poduprtu šipovima zabijenim u temeljnu stenu, neki dublji od 40 metara – na kojoj bi se brod oslanjao.

Pomoću ogromnih vazdušnih jastuka koji su delovali kao valjci, niz mehaničkih vitlova vuklo je brod više od 177 metara uz privremeni nasip. Izvlačenje je trajalo sedam „napornih“ nedelja – tri puta duže nego što je planirano.

Očuvanje nasleđa

Rekonstrukcija broda i njegovo pretvaranje u hotel sa pet zvezdica predstavljalo je još jedan skup poteškoća. Rekonfiguracija enterijera zahtevala je ne samo konvencionalne arhitekte već i pomorske arhitekte kako bi se osiguralo da brod ostane konstrukciono čvrst.

Veliki strukturni radovi uključivali su uklanjanje rezervoara za gorivo i pregrada kako bi se proširili skučeni smeštajni prostori. Mnoge od 93 hotelske kabine sada imaju velike prozore i raspoređene su u nekoliko odeljaka, u kojima danas prenoćište košta od 105 do 235 dolara. Nove vodovodne i električne instalacije, liftovi, stepenice za slučaj požara i druge bezbednosne mere u skladu sa vladinim građevinskim propisima su sprovedene.

Međutim, mnogi ostaci pomorske prošlosti broda ostali su netaknuti, od vratila propelera koje izaziva klaustrofobiju do šest originalnih čamaca za spasavanje koji vise sa obe strane broda. Stara mašinska soba, iako nefunkcionalna, ostala je uglavnom netaknuta i otvorena je za posetioce. Nekoliko originalnih smeštajnih prostorija je takođe zadržano kao „kabine za iskustvo“, dok su gornje palube broda takođe otvorene za posetioce.

Sou ističe da njegovi gosti naročito vole da izvode čuvenu pozu Leonarda Dikaprija i Kejt Vinslet iz filma Titanik na pramcu broda.

Nautički enterijer broda takođe podseća na istoriju. Originalni zakovici spaseni tokom renoviranja su stalna karakteristika nameštaja i opreme. „Osećali smo da možemo da sačuvamo nasleđe broda“, kaže Sou, koji svoj brod s ljubavlju naziva „velikom starom damom mora“.

Takođe, tvrdi da je svaka promena napravljena na brodu reverzibilna, ukoliko budući vlasnik bude želeo da ga vrati u okean. Ova mogućnost, iako malo verovatna, svedoči o radu originalnih brodograditelja, ističe Erik Sou. „Verovatno može da opstane još 111 godina“, kaže, „ali nisam siguran za sebe!“.

Dodik: Očekujem da na referendumu narod kaže jedno veliko “ne”

0

Milorad Dodik potvrdio je da će se 18. ili 25. oktobra održati referendum povodom presude Suda BiH i odluke CIK-a da mu oduzme mandat, kao i da očekuje da na njemu narod kaže “ne”. Kaže da će u novoj vladi ostati znatan broj odlučujućih ljudi, kao i da je moguće da ime kandidata za novog premijera bude poznato sutra ili prekosutra.

Milorad Dodik rekao je da je sinoć održan sastanak vladajuće koalicije na kojem je dogovoreno da referendum bude održan 18. ili 25. oktobra, zbog svih procedura koje moraju biti ispoštovane.

Додик: Очекујем да на референдуму народ каже једно велико

Dodik: Očekujem da na referendumu narod kaže jedno veliko “ne”

Podsetio je da je ranije izjavio da je moguće da referendum bude krajem septembra.

“Sada smo videli da je nakon donošenja odluka potrebno stvoriti uslove kako bi se odredio datum, referendumsko pitanje, obezbedila sredstva i formirala komisija. Sve to zahteva određeno vreme. Odlučili smo da to bude skupštinska komisija, koja će se, kao i za svaki budući referendum, birati posebno za tu priliku. Taj proces će trajati 10 do 15 dana, i tek nakon toga možemo doneti odluku. Po zakonu, ne može se referendum održati u roku kraćem od 30 dana od dana raspisivanja. I to je jasno”,  naveo je Dodik, prenosi RTRS.

Dodik je rekao da će referendum imati pitanje: “Da li narod prihvata da Kristijan Šmit ruši ustavni poredak Republike Srpske i da neustavni sud ruši Ustav i smjenjuje narodom izabrane funkcionere?”

Ime kandidata za novog premijera u naredna dva dana

Milorad Dodik rekao je da će u novoj vladi ostati znatan broj odlučujućih ljudi, kao i da je moguće da ime kandidata za novog premijera bude poznato sutra ili prekosutra.

“Ovo je uobičajena tranzicija bez ikakvih institucionalnih lomova. Sutra imamo posebnu sednicu Narodne skupštine, ona će odlučivati i verovatno prihvatiti ostavku predsednika Vlade. Nakon toga se stvaraju uslovi da se predloži mandatar i fomira nova vlada, sve će to biti ekspresno urađeno. Idemo dalje, ta tema neće postojati za 10 dana”, rekao je Dodik.

“Naravno, konačna formulacija će biti jasna, ali to je suština. Mi očekujemo da narod kaže jedno veliko “ne”, da odbije te priče, i zato pozivamo ljude da izađu na glasanje”, poručio je Dodik.

Kaže da je jasno da predstoji politička borba.

“Ne želimo sukobe niti kreiramo atmosferu sukoba, ali smatramo da, kao politički konstitutivan narod, imamo pravo na svoje mišljenje, a to mišljenje pribavljamo na način koji ceo svet razume – putem referenduma”, rekao je je Dodik.

Naveo je će nakon toga tražiti da se poštuje volja naroda.

“Ako se ne bude poštovala, organizovaćemo nove referendume, jer smatramo da narod mora biti pitan. Ako se volja naroda ignoriše, u čemu je onda smisao”, naveo je Dodik.