17.2 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1496

Najveća turistička atrakcija Jahorine: Gondola “Javor Partizan” predstavljena u Beogradu

0

Beograd — Olimpijski centar “Jahorina” bogatiji je od ove godine za još jednu turističku atrakciju – Gondolu “Javor Partizan”.

Gondola je predstavljena na konferenciji za medije u Beogradu. Brojne zvanice imale su priliku da u centru Beograda vide kabinsku gondolu čije svečano otvaranje je zakazano za 30. novembar na olimpijskoj lepotici.

Tim povodom, generalni direktor OC Jahorina Dejan Ljevnaić, istakao je: “U prethodnim danima ste bili u prilici da u centru Beograda vidite izgled jedne od ukupno 36 kabina koliko ćemo ih imati na Jahorini. Gondola je dužine 1.100 metara ima i jednu VIP kabinu prilagođenu za posebne prilike, a ukupnog je kapaciteta 2.700 skijaša po satu. Ova investicija vredna je osam miliona evra i povezaće deo skijališta Prača sa delom skijališta Poljice, a trasa će raditi i kada ostale instalacije zbog vremenskih prilika to nisu u mogućnosti. Uz gondolu smo izgradili i tri skijaške staze, uređene po FIS standardima, dužine pet kilometara, zaštićene vetroustavima i prekrivene sistemom osnežavanja”.

Ljevnaić je poručio da je cilj promocije ujedno i najava zimske sezone, a da lokacija nije izabrana slučajno.

“Naše statistike govore da više od 50 odsto gostiju na Jahorini dolaze iz Srbije, što nam je posebno drago. S obzirom da smo ovo leto radili više nego ikada i uspešno realizujemo 10 velikih infrastrukturnih projekata koji će zimu na Jahorini učiniti još komfornijom za turiste i skijaše, čast nam je da to sve promovišemo u Beogradu. Jahorina definitnivno postaje prepoznatljiv brend u zemljama regiona i šire, što je svakao u našem interesu”, dodao je generalni direktor OC Jahorina.Šef Predstavništva Republike Srpske u Srbiji Mlađen Cicović zahvalio je svim prisutnima što daju doprinos da turistički proizvod sa Jahorine i Jahorina kao turistička destinacija RS bude dostupna svima onima koji žele svoj odmor da provedu na Jahorini.

“Nama u Predstavništvu predstavlja posebno zadovoljstvo da radimo na promociji Jahorine u Srbiji, pre svega, zbog činjenice da je Vlada Republike Srpske svojim odnosom i izdvajanjem sredstava za sve ono što se radi na Jahorini jasno pokazala šta je Jahorina kao turistički proizvod. Takođe, jako je važno kada imate menažment koji je posvećen poslu i prati svetske trendove”, dodao je Cicović.

​Nakon Beograda, gde promocija gondole traje do ponedeljka 14. oktobra, od 17. do 21. oktobra promocija se nastavlja i u Novom Sadu na Trgu slobode.

IZVOR:B92.RS

https://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2019&mm=10&dd=12&nav_id=1603012

Banane i kivi rastu u Čačku: Sve više uzgajivača tropskog voća u Srbijij

0

Čačak — Godinama unazad jedan broj voćara iz Srbije muku muči sa sušom, gradom, manjim prinosom, ali i niskim otkupnim cenama.

Zbog toga, u čačanskom kraju tragaju za alternativnim vrstama, pa su se neki od njih odlučili za banane i kivi.

Pre nekoliko godina porodica Genović iz čačanskog naselja Ljubić, na poklon je dobila sadnicu banane. Jedno vreme, biljka je rasla u saksiji, a potom su je zasadili u dvoriše i to na mestu koje je preko celog dana na suncu, prenosi Ozon Press.Banane brzo rastu, sadnice su gotovo sve od ove godine, tri su prošlogodišnje. Jedan cvet je ove godine bio, imalo je i plodova, ali da li će porasti, verovatno da neće”, rekao je Dejan Genović.

Na drugom kraju grada, u Trbušanima, porodica Pavlović, ima nekoliko stabala banane. Poslove oko održavanja banane Milenko je prepustio sinu. Posle konsultacija sa stručnjacima u vezi zaštite, ove godine su se prvi put pojavili plodovi.“Prethodnih godina je imala veliki list, ali ne i plodove. Uzrok je bio taj što nije bila zaštićena u jesen dovoljno pa je izmrzla. Koliko se sećam, prošle jesen drvo smo zavili sa folijom, možda i sa slamom, ali evo, ove godine smo imali dva cveta i plodove”, izjavio je Milenko Pavlović.

Gajenje egzotičnog voća nije novost u čačanskom kraju. Već dve decenije ispred kuće Dragiše Petrovića u centru grada uspeva kivi. Počeo je iz hobija, a sada godišnje ubere više od stotinu kilograma.“To su bile vrlo male sadnice koje sam nabavio od jednog čoveka iz Čačka. Opstalo je svih pet, četiri ženska i jedan muški, koji služi kao oprašivač. To je jedna vrlo otporna biljka i rađa svake godine između 100 i 150 kilograma plodova, koje nama čisto služe za ličnu upotrebu”, kaže Petrović.

“Izdržava niske temperature, mraz praktično ništa ne može da uradi, jedino u rano proleće krajnji mladari ako krenu mogu da budu oštećeni, ali biljka kao biljka izdržava ove naše kontinentalne uslove”, naglasio je on.

Hobistima u Čačku na ruku idu i klimatske promene.

Banane su na više mesta donele rod u čačanskom kraju, ali i nadu uzgajivačima da pored kontinentalnog voća postanu uobičajene gajene kulture.

IZVOR:B92.RS

https://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2019&mm=10&dd=12&nav_id=1602959

Žuta torta sa jagodama

0

Velika torta za puno gostiju, sa vanila filom i svežim jagodama. Umesto jagoda može i drugo voće ili kombinacije raznog voća.

Sastojci i priprema:

Kora:

– 5 jaja

– 150 gr. šećera u prahu

– 100 ml. ulja

– 50 ml. mleka

– 1 kašika arome od vanile

– 250 gr. brašna

– pola kesice praška za pecivo

Peku se dve ovakve kore.

Fil:

– 1,5 l mleka

– 4 pudinga od vanile (160 gr.)

– 8 kašika šećera

– 150 ml. slatke pavlake

– 200 gr. margarina

– 1 kg. jagoda

– 200 gr. petit keksa

Još 20 kašika mleka za natapanje kora i za natapanje keksa.

Kad propisi EU zatvore pradedinu fabriku maslina

0

Dok je u Evropi besneo Prvi svetski rat, na ostrvu Tasos cvetao je posao jednom Grku. Nikolas Sotirelis otvorio je fabriku maslinovog ulja. Danas jedno od najstarijih grčkih preduzeća koje prerađuje masline vodi njegov praunuk Sotiros. U modernoj fabrici za sat se obradi čak sedam i po tona maslina. Staru radionicu zatvorili su propisi EU, a na njenom mestu nikao je Muzej masline.

Nikolas Sotirelis nije bio običan Grk. U planinskom selu Panagija na ostrvu Tasos znali su ga kao izumitelja. Otvorio je fabriku maslina i prvi konstruisao presu za dobijanje maslinovog ulja kakvu do tada Grci nisu videli. Porodičnu istoriju prepričava nam Sotiros Sotirelis, četvrta generacija neobičnih ljubitelja masline.

Muzej masline

Moja porodica proizvodi maslinovo ulje od 1915. godine. Posao je prvi pokrenuo pradeda Nikolas. U tom periodu su ljudi na Tasosu proizvodili maslinovo ulje u svojoj kući. Unosili su vreće sa maslinama i gazili ih sve dok ulje ne bi počelo da curi iz njih. Pradeda se, ipak, dosetio mlinskog kamena i ručno pravljene prese za odvajanje čvrstog dela masline od njenog ulja. Presu je pokretala vodenica. Pradeda je konstruisao prvu vodenicu na Tasosu koju pokreću tri planinska potoka. Bilo je to pitanje kreativnosti i napornog ličnog rada“, objašnjava Sotiros i dodaje da tada nije bilo sve u novcu već u idejama.

Pradedine mašine napravljene pre više od veka rade i danas. Glavna su atrakcija u jedinstvenom Muzeju maslina koji je Sotiros osnovao na Tasosu. Međutim, porodica Sotirelis ima još patenata.

Stare mašine u Muzeju masline
Muzej maslina

Na Tasos je 1966. stigla struja. Dve godine kasnije moj otac Nikolas i moj deda Sotiris kreirali su patent, vrstu hidraulične prese koja je povećala prinos i kvalitet maslinovog ulja. Bila je to prava revolucija na polju proizvodnje maslinovog ulja i mnoge fabrike u Grčkoj su svoje prese zamenile ovom vrstom koja je za sat vremena davala i do 450 litara maslinovog ulja“, sa ponosom priča Sotiros.Recept kako napraviti dobro maslinovo ulje u ovoj porodici se nasleđuje i ne otkriva. Dok obilazimo neobične mašine i razgledamo fotografije maslinjaka, Sotiros nam objašnjava kako se odlučio da radionicu predaka pretvori u Muzej masline.

„Nova regulativa EU nije dozvolila da fabrike maslinovog ulja funkcionišu u stambenim naseljima, a nove obaveze i uslovi dobre proizvodne prakse nisu dopustili nastavak proizvodnje u tradicionalnoj fabrici ovde u Panagiji“, kaže mladi vlasnik i dodaje da je tako porodica 2007. godine otvorila fabriku u glavnom gradu Tasosa koja se prostire na 20 hektara.U tu fabriku pristižu masline sa čitavog ostrva, otkuplju se na tone, a obrađuju kombinujući tradicionalne i moderne tehnike.

„Proizvođači maslinovog ulja donose masline na presu gde se najkasnije u roku od 48 sati pretvaraju u ulje. Kontrola kvaliteta započinje nakon prijema maslina. Sveže i zdrave masline su jedine koje se biraju za proizvodnju ulja. Tokom prve faze masline se odvajaju od lišća. Listovi se sakupljaju na mestu gde će se pod odgovarajućim uslovima temperature i vlage pretvoriti u organsko đubrivo. Masline se drobe i pasta koja se stvara odlazi ka specijalnim mašinama koji je mešaju oko pola sata“, objašnjava proces proizvodnje ovaj iskusni maslinar.

Dodaje da se iz te kaše sitne kapi masline sjedinjuju i formiraju krupne kapi koje olakšavaju sledeće odvajanje. Ujedno se otpuštaju i prve arome.Sotiros pojašnjava i da prave takozvano hladno ceđeno maslinovo ulje, kao i da se kiselost meri posebno za svaku proizvedenu količinu.

„Maslinovo ulje koje proizvodimo je hladno ceđeno, što znači da tokom njegove ekstrakcije temperatura nije prelazila 27 stepeni. Kroz ovaj postupak osiguravamo da njegovi vitamini, polifenoli i antioksidanti nisu uništeni. Sveže maslinovo ulje nije prozirno. Zbog toga se čuva u rezervoarima od nerđajućeg čelika tokom tri meseca“, kaže Sotiros.Ova fabrika proizvodi 1,5 tona maslinovog ulja na sat što znači da preradi 7,5 tona maslina. Ulje kupuju turisti, a što pretekne izvozi se u Rumuniju, Nemačku i Belgiju i Švajcarsku. Našeg domaćina pitamo koliko je ovo isplativ posao.

„Dobit nije jedino što je važno. Ako neko želi da radi taj posao samo zbog zarade, onda je bolje da ga uopšte ne započinje. To je naporan rad, zahteva puno sati, ljubavi, energije i znanja u više sektora. Proizvodnja maslinovog ulja direktno zavisi od stabala maslina. Ako godinu dana klimatski uslovi nisu idealni za masline, onda će i nama biti teška godina“, napominje Sotiros u čijoj fabrici svakoga dana radi 11 radnika kojima glavna sezona proizvodnje počinje ovih dana i završava se u januaru.

Konkurencija je nemilosrdna ali, kako kaže ovaj Grk, neophodna. Mnogo je proizvođača, ali na tržištu opstaju samo najbolji. Uprkos novim evropskim propisima, deklaracijama i novinama u ovoj oblasti o svom poslu govori sa entuzijazmom. Zato ga pitamo veruje li da posao koji je nasledio od pradede danas ima perspektivu.

„Drvo masline je višegodišnje, a vađenje maslinovog ulja datira još od 5.000 godina pre nove ere. Dakle, sve dok postoje masline, postojaće i maslinovo ulje. Nadam se da će moje ćerke nastaviti istoriju, ali to zavisi od njih. Još je rano govoriti jer su samo deca. Vole maslinovo ulje, prepoznaju kvalitet i raduju se svake godine kada krene proizvodni period. Kao što kažu svakog oktobra ‘proslava maslina počinje sada’“, kroz osmeh završava priču naš domaćin Sotiros Sotirelis, maslinar sa porodičnom tradicijom dužom od veka.

IZVOR:RTS.RS

http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/zanimljivosti/3693570/kad-propisi-eu-zatvore-pradedinu-fabriku-maslina.html

Nova pravila ICBC-a oko vozačkih dozvola

0

Vozači sa vozačkim dozvolama van naše  provincije suočavaju se sa velikim povećanjima stopa osiguranja jer im se  istorija vožnje iz drugih delova Kanade više ne računa za popust.


Promene cene, koje su stupile na snagu 1. septembra, znače da  osoba koja osigurava vozilo u B.C. i ima vozačku dozvolu iz druge provincije ne može dobiti pupust kao do sada.
Ranije je osiguravajuća kompanija ICBC dodeljivala popust  za čistu vozačku evidenciju prikupljenu van BC-a.
„Podaci ICBC-a pokazuju da su ljudi koji su novi vozači u B.C. imaju više sudara, rekao je glavni tužitelj David E. „Dakle,  vozači koji  voze sa vozačkom dozvolom druge provincije,po statistici  imaju više sudara. Kao rezultat, njihove stope su veće. ”
Vozači i dalje mogu dobiti popust na osiguranje za svoju vozačku dozvolu iz druge provincije, ali za to će morati predati svoju vozačku dozvolu i podneti zahtev za B.C. licencu.
Takođe uvodi se neka vrsta “kazne” za za novodošle vozače, u prve tri godine,  dodatak osiguranju  od 15% u prvoj godini,  zatim 10 % u drugoj i spuštanjem na pet posto u trećoj godini, četvrte tek vozač plaća regularnu cenu osiguranja.

„Podaci o nesrećama pokazuju da novi stanovnici predstavljaju veći rizik za prve tri godine vožnje u B.C.“, rekao je ICBC u izjavi. „Da bi to uzeo u obzir, model primenjuje premiju na rizik u prve tri godine vožnje u B.C.“

Srpski Poslovni imenik

Najpristupačniji ski centri u Severnoj Americi-lista

0

Svi sa nestrpljenjem ocekujemo zimu, najviše zbog snega i skijanja kao i ostalih zimskih zanimacija, pogotovu populacija koja živi u Metro Vankuver regiji kako bi naše zimsko sivilo zamila sa zimskom belinom.

Zahvaljujući istraživanjem pretraživača HomeToGo, napravljenja je rang lista zimskih centara u Severnoj Americi, koji su svojim cenama i uslugom pristupačni turistima. Cene koje su računate obuhvataju usluge ski centara kao što su smeštaj, ski pas, hrana i ostale usluge koje se očekuju od strane skijaša. Kanada je na toj listi među prvih 10 ski centara zastupljena  sa čak sedam zimskih centara.Većina njih je u našoj okolini, pa ko voli zimske sportove i ima vreme i novac, eto ideje za nezaboravne trenutke.

  1. Marmot Basin, AB (CAN)

  2. Bolton Valley, VT (USA)

  3. Lake Louise Ski Resort, AB (CAN)

  4. Silver Star Mountain, BC (CAN)

  5. Mont-Tremblant, QC (CAN)

  6. Mission Ridge Ski Area, WA (USA)

  7. Schweitzer Mountain, ID (USA)

  8. Revelstoke Mountain, BC (CAN)

  9. Fernie Alpine Resort, BC (CAN)

  10. Sun Peaks, BC (CAN)

Srpski poslovni Imenik

Kod Kovina otvoren najveci vetropark

0

Najveći vetropark na Zapadnom Balkanu “Čibuk 1” svečano je otvoren u Mramorku kod Kovina. Investicija je vredna 300 miliona evra, snabdevaće električnom energijom 113.000 domaćinstava i može da spreči više od 370.000 tona emisije ugljen-dioksida godišnje. Otvaranje vetroparka je simbol uspeha, poručuje predsednik Srbije.Vetropark “Čibuk 1” sa 57 vetroturbina i instaliranom snagom od 158 megavata snabdevaće električnom energijom 113.000 domaćinstava, i može da spreči više od 370.000 tona emisije ugljen-dioksida godišnje.

Otvaranje vetroparka je ključni trenutak za proširenje obnovljivih izvora energije u istočnoj Evropi i pozicioniranja Srbije u sam vrh alternativne energetike u Evropi.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je na ceremoniji otvaranja da je vetropark “Čibuk 1” simbol uspeha, progresa i prosperiteta koje jedna zemlja može da napravi.

Za ljude u Srbiji je važno da znaju da znaju da će ovih divnih 57 vetrogeneratora, koji su toliko lepi da predstavljaju posebnu razglednicu ovde Južnog Banata, da ćemo imati struje za 113.000 domaćinstava, znači negde oko 250.000 ljudi, veličina grada Niša”, rekao je Vučić.  Prema njegovim rečima, vetropark pokazuje koliko Srbija ide napred, šta je u stanju da uradi, a što nije mogla uraditi pre četiri, pet, šest godina.

“Za mene je od posebnog značaja i to što će dva odsto profita ‘Mazdar’ da daje za lokanu samoupravu, za Kovin. A to će u Kovinu, Dolovu, svim mestima oko Kovina, do Pločice pa Smedereva, svakom mestu biti više mesta, za puteve, za vodovode, za kanalizaciju da ljudi mogu da žive neuporedivo pristojnije”, naglašava Vučić. Ističe i da će Srbija morati sve više da se orijentiše na zelenu energiju i da će to u budućnosti i raditi. 

“Doprinos energetskoj stabilnosti” 

Ministar energetike i rudarstva Aleksandar Antić poručio je da će otvaranje ovog vetroparka doprineti energetskoj bezbednosti i sigurnosti snabdevanja strujom u Srbiji.

“Sa svojih 430 gigavat-časova energije proizvodnje godišnje, predstavljaće gotovo 1,5 procenata naše godišnje proizvodnje energije i time će značajno uticati na ukupnu energetsku bezbednost Srbije i sigurnost snabdevanja”, navodi Antić.

Vetropark, objašnjava, nije samo krupan doprinos cilju Srbije da 27 posto ukupne potrošnje energije dobija iz obnovljivih izvora, već predstavlja, kaže, značajan dodatni izvor proizvodnje energije u Srbiji.Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović rekla je da joj je drago što vidi da je projekat koji je započet u vreme kad je bila ministarka energetike završen i da se povećava učešće obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije u Srbiji.

“Ovaj vetropark proizvodiće energiju dovoljnu za snabdevanje grada veličine Novog Sada. Projekat je važan i zbog očuvanja životne sredine, naših obaveza kao člana Energetske zajednice, ali i kao primer drugim investitorima da je Srbija dobro mesto za ulaganje, posebno kad su u pitanju savremene tehnologije”, rekla je Mihajlovićeva.Direktor kompanije “Masdar” Muhamed el Ramahi kaže da “Čibuk 1” nije samo hrabar pokušaj kako bi se dugoročno rešio problem korišćenja obnovljivih izvora energije u Srbiji, već i investicija u modernizaciju energetskog sektora i ulaganje u energetsku bezbednost Srbije.

Dr Tan Ahmed el Zeidi, ministar za klimatske promene i životnu sredinu UAE, napominje da “Čibuk 1” jača partnerstvo i saradnju Ujedinjenih Arapskih Emirata i Srbije.“Prelazak na čistu energiju postao je imperativ i ne treba gubiti vreme, jer je to važno zbog otvaranja novih radnih mesta, poboljšanja zdravlja stanovništva i očuvanja životne sredine”, dodao je El Zeidi.

Smanjuje se potreba za ugljem u proizvodnji struje 

Vetropark doprinosi stabilnosti snadbevanja strujom i omogućio je Srbiji da proizvodi 27 odsto svojih potreba energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine, a time pomaže i smanjenju korišćenja uglja u proizvodnji električne energije.

Ovo je sedmi vetropark u Srbiji i najveći je na Zapadnom Balkanu. 

Izgradnja vetroparka završena je u aprilu ove godine.

Iza projekta stoje kompanija “Vetroelektrane Balkana” i kompanija “Masdar” iz Abu Dabija, a investiciju vrednu oko 300 miliona evra podržale su Međnarodna finansijska korporacija (IFC), članica grupacije Svetske banke, i Evropska banka za obnovu i razvoj. 

“Čibuk 1” je četvrti vetropark u Evropi kompanije “Masdar”, koja je globalni lider obnovljivih izvora energije i održivog urbanog razvoja.

Kompanija “Vetroelektrane Balkana” je u stoprocentnom vlasništvu firme “Tesla vind” koja je zajedničko preduzeće kompanije “Masdar”, finske kompanije “Tâleri energija” i nemačke investicione-razvojne kompanije DEG.

Sporazum o otkupu električne energije za Čibuk 1 potpisan krajem 2016. godine.

Vetropark kod Kovina je na spisku povlašćenih proizvođača eletkrične energije kojima je odobreno finansiranje u sistemu “fid-in” tarife.

Ceremoniji otvaranja prisustvovali su predsednik Srbije Aleksandar Vučić, predstavnici Vlade i veliki broj zvaničnika iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. 

IZVOR:RTS.RS

http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/13/ekonomija/3693774/kod-kovina-se-otvara-najveci-vetropark-na-zapadnom-balkanu.html

Ruski novinari oduševljeni potencijalima Višegrada

0

Načelnik opštine Višegrad Mladen Đurević primio je danas novinare iz Rusije sa kojima je razgovarao o potencijalima ove lokalne zajednice i mogućoj saradnji.

Vjerujem da će u narednoj turističkoj sezoni biti povećan broj turista koji dolaze iz Rusije. Novinari su pozitivno iznenađeni onim što Višegrad i Andrićgrad nude, tako da će našu opštinu prikazati u najboljem svijetlu – istakao je Đurević.

Ruski novinar Vjeroslav Čarski rekao je da je prvi put u Višegradu i da je oduševljen, jer je roman “Na Drini ćuprija” Ive Andrića njegovo omiljeno djelo.

– Cilj naše posjete je da upoznamo rusku javnost o turističkim potencijalima Republike Srpske i Višegrada – naglasio je Čarski.

Direktor višegradske Turističke organizacije Olivera Todorović rekla je da će ova posjeta doprinijeti još boljoj promociji Višegrada kao turističke destinacije.

– U narednoj godini imamo još više mogućnosti da dočekamo ruske turiste, jer smo ove godine izdali turističku brošuru na ruskom jeziku i obogatili sadržaje u opštini Višegrad – navela je Todorovićeva.

Ruski novinari borave u Republici Srpskoj u organizaciji Predstavništva Republike Srpske u Moskvi.

IZVOR:RTRS.TV

 

https://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=354048

Ozvaničen početak radova na mostu preko Save (FOTO)

0
Ilustracija

Gradnja mosta na Savi kod Gradiške danas je zvanično počela.

Svečanosti povodom početka radova prisustvovali su zvaničnici Republike Srpske, BiH i Hrvatske, predstavnici Evropske unije i Delegacije Evropske unije u BiH.

Foto: RTRS

Foto: RTRS

Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da su građani Srpske konačno dočekali gradnju mosta na Savi.– Kada smo izgradili auto-put, neki su pitali kuda on vodi. Sada, s ovim mostom, mogu da kažem da nas vodi u Evropsku uniju – poručila je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, uz svu nepravdu i dugo čekanje na početak izgradnje mosta, pojavila se i pravda da realizacija projekta počne u mandatu komesara EU za saobraćaj Violete Bulc, koja zna kako funkcioniše ovaj region i koliko je važno da se zapadni Balkan poveže sa EU.

Ona je poručila da je za Srpsku važno regionalno povezivanje, ali i simbolika uz doprinos koji svaki infrastrukturni projekat, najsitniji i pogotovo strateški važan poput ovog, daje opštem boljitku i razvoju.Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da će most na Savi, na čiju se gradnju čekalo deset godina, povezati građane i omogućiti dalji razvoj.

– Izgradnja ovog mosta je dio nastojanja da Republika Srpska i BiH budu povezane sa EU – rekao je Dodik.

Evropska komesarka za saobraćaj Violeta Bulc istakla je da je most na Savi važan projekat u okviru bolje infrastrukturne povezanosti.Ona je istakla da su jasno vidljive prednosti koje ovaj projekat donosi građanima i preduzećima u BiH i Hrvatskoj.

Šef Delegacije EU u BiH Јohan Zatler rekao je da je Evropska unija tu da pomogne u pronalsku kompromisa i povezivanju svih na dobrobit građana. Sa mostom u Gradiški otvoriće se nova radna mjesta i skratiti čekanje u automobilskim dugim kolonama sa dva časa na pet minuta. To je ujedno i glavna poruka da je EU ovdje da pomogne da budu pronađena kompromisna rješenja za povozivanje ljudi kroz praktična rješenja – dodao je on.

On je dodao da će igradnja mosta na Savi olakšati putnu komunikaciju građana Hrvatske i BiH i doprinijeti jačanju trgovinskih veza.Premijer Srpske Radovan Višković poručio je da je danas veliki dan za Republiku Srpsku koja je deceniju čekala početak izgradnje ovog mosta.

– Sa ovim mostom Republika Srpska i BiH otvaraju svoja vrata ka EU i sa njim izgrđenih 120 kilometara auto-puta dobijaju pravi smisao i značenje. Zahvalio bih svima koji su dali doprinos da konačno otpočnemo radove na mostu koji će povezivati dvije zemlje, ali i više od toga – puno brži razvoj Srpske i BiH, a samo sa jačanjem infrastrukture jedna regija i republika može da računa na ekonomski razvoj – istakao je Višković.

On je naveo da će gradnjom mosta Gradiška najviše dobiti najviše, ali i čitava Srpska i BiH.

– Ovaj most se, slučajno ili namjerno, poklopio sa gradnjom mosta na Rači kod Bijeljina koji će biti poveznica auto-puta Beograd-Sarajevo. Susjedi se moraju povezivati kako bi građanima dali brži prosperitet i razvoj – istakao je premijer Srpske  i dodao da očekuje da će most biti izgrađen u predviđenom roku.

Riječ je o mostu koji će uskoro povezati već izgrađeni auto-put Gradiška-Banjaluka sa mrežom evropskih auto-puteva.Ukupna ugovorena cijena za izgradnju mosta je 19.540.997 evra i obuhvata troškove izgradnje mosta, troškove veze mosta sa postojećim auto-putem Gradiška-Banjaluka, a sredstva će po pola izdvojiti Hrvatska i BiH.

Projekat finansira i EU sa 6,8 miliona evra bespovratnih sredstava u okviru Agende za povezivanje putem Investicionog okvira za zapadni Balkan.Rok za završetak radova na mostu je 30 mjeseci.Most će biti dug 430 metara i imaće četiri saobraćajne trake – po dvije iz svakog smjera, široke 3,75 metara.Prilikom projektovanja mosta vođeno je računa da zadovoljava zahtjeve plovnog saobraćaja Savom, te će srednji raspon preko korita rijeke biti dug 170 metara.

IZVOR:RTRS.TV

https://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=353992

TREBINjE SPAJA TURIZAM I SPORT: Na Balkansko prvenstvo u biciklizmu stiže 200 takmičara iz regiona

0

Sve spremno za Balkansko prvenstvo u biciklizmu koje će tokom vikenda biti održano u Trebinju

Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić rekao je danas da je sve spremno za Balkansko prvenstvo u biciklizmu koje će tokom vikenda biti održano u ovom gradu i okupiti oko 200 učesnika.Ćurić je na konferenciji za novinare istakao da se nada da će grad Trebinje opravdati poverenje da u njemu bude održan ovako veliki sportski događaj, navodeći da je cilj da ova manifestacija postane tradicionalna.
On je naveo da su se u susret ovom događaju odlučili da izgrade biciklističko-šetačku stazu dugu 15 kilometara – od Trebinja do Jazine, koja će postati nova atrakcija na ponos svih Trebinjaca.

– Ovom manifestacijom, u kojoj će učestvovati oko 200 takmičara iz regiona, predstavićemo Trebinje kao sportski grad, a brojni gosti imaće priliku da se upoznaju sa našim turističkim potencijalima, naveo je Ćurić.

Predsednik Balkanske biciklističke unije Saša Dimitrovski uveren je da će trka proći u najboljem organizacijskom redu i da će takmičari imati želju da se vrate u Trebinje.
Prema njegovim rečima, Trebinje pruža idealne uslove za ovu vrstu sporta, zbog čega će Balkansko biciklističko prvenstvo biti samo polazna osnova za njegov razvoj.
Direktor Balkanske biciklističke unije Vladimir Kuvalja istakao je da se ovom manifestacijom spajaju sport i turizam, kao dve zasebne oblasti koje su u Trebinju prepoznate kao veoma važne za razvoj grada. – Imamo trku za decu, kadete, juniore, seniore. Biće ovo zanimljivi dani u Trebinju. Samo za dečije trke do sada je prijavljeno više od 150 učesnika, naveo je Kuvalja.

Kuvalja je istakao da će ovim događajem Trebinje biti stavljeno na biciklističku mapu Balkana.
Balkansko biciklističko prvenstvo počeće sutra u 13.00 časova, kada će biti predstavljeni nacionalni timovi i svi učesnici, nakon čega će uslediti svečano otvaranje, dečije trke, te trka hronometar.
U nedelju, 13. oktobra, u 10.00 časova počeće kadetska trka, dok glavna trka prvenstva počinje u 11.30 časova iz “Grada sunca” kod Trebinja.

Manifestaciju su pomogli Vlada Republike Srpske i grad Trebinje, a organizator su Biciklistički savez Republike Srpske i Balkanska biciklistička unija.

IZVOR:NOVOSTI.RS

http://www.novosti.rs/vesti/planeta.300.html:823630-TREBINjE-SPAJA-TURIZAM-I-SPORT-Na-Balkansko-prvenstvo-u-biciklizmu-stize-200-takmicara-iz-regi