16.4 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1234

Za ulazak u Srbiju potreban PCR test

0
ILUSTRACIJA

Strani državljani neće moći da uđu u Srbiju bez negativnog PCR testa, ne starijeg od 48 sati, dok će građani Srbije moći da uđu bez testa u zemlju, ali će onda morati u karantin, saopštila je ministarka i članica štaba Darija Kisić-Tepavčević.

Ta mera važiće od 20. decembra, najverovatnije do 10. januara, u zavisnosti od epidemiološke situacije, rekla je Kisić Tepavčević nakon sednice Kriznog štaba.

Test će biti potreban za sve strane državljane, bez obzira iz koje zemlje ulaze u Srbiju.

Ministarka i članica Kriznog štaba Darija Kisić Tepavčević saopštila je da je danas na sednici Štaba odlučeno da sve restriktivne mere, koje su važile do sada, budu na snazi do petka 18. decembra, nakon čega će se ponovo sagledati da li će se uvoditi dodatne mere ili promeniti postojeće.

Kisić Tepavčević je navela da su aktuelne mere dale efekte, iako su brojevi još uvek veoma visoki.

Ona je apelovala na građane da predstojeće praznike i slave ove godine proslave u najužem krugu porodice, ali i da se tada pridržavaju svih preventivnih mera.

Istakla je da se održavanje slava po kućama neće kontrolisati, jer to nije moguće.

Da li se mora nositi maska i posle vakcinisanja od COVID-19? Pronađite ovde odgovore na neka vaša pitanja

0

Sada kad je u Kanadi odobrena vakcina protiv COVID-19 i dostavljene prve injekcije, mnogi od vas imaju brojna pitanja o vakcini. Neka od pitanja su: Šta ako sam prethodno bio pozitivan na COVID-19,i preležao sam virus, da li bih trebao biti vakcinisan? Da li je vakcina sigurna za trudnice, decu i ljude koji su imunološki slabi? Gde mogu pronaći listu sastojaka? Mogu li odabrati koju vakcinu ću dobiti? Itd.Evo odgovora od strane stručnjaka.
Šta kad se neko vakciniše, da li on mora nastaviti da nosi masku i da drži fizičku udaljenost?
Doktor Zain Chagla, vanredni profesor medicine na Univerzitetu McMalister, odgovorio je sa da, kratkoročno, iz dva razloga.
Prva je da za vreme tako velike imunizacije neće svi biti vakcinisani u isto vreme. Neki će se vakcinisati dok drugi još čekaju i treba ih zaštititi nošenjem maski, fizičkim udaljavanjem, čestim pranjem ruku i drugim sigurnosnim merama.
“Osim toga, potrebno je vreme da se imuni odgovor ustvari i pokrene”, rekao je Chagla.
Sa obzirom na to da će vakcine biti uvođene korak po korak, počevši od najugroženijih populacija, počevši od zdravstvenih radnika, a zatim će se proširiti na širu javnost, dr. Tasleem Nimjee, lekar hitne pomoći u Torontu, sumnja da ćemo videti naglo ulanjanje mere poput nošenja maski i držanja distance.
“To neće tipa, sada svi možemo skinuti maske “, rekao je Nimjee.
Umesto toga, uklanjanje maski verovatno će biti postepenije.

Možete li i dalje nositi i širiti virus ako ste vakcinisani?

U nedavno objavljenoj studiji o rezultatima kliničkog ispitivanja vakcine AstraZeneca, efikasnost protiv asimptomatske infekcije iznosila je samo 27%,  što sugeriše da oni koji su vakcinisani mogu još uvek preneti bolest, ali broj slučajeva bio je prilično mali da bi se moglo preciznije zaključiti.
Moderna kaže da planira proveriti sprečava li njena vakcina više od simptomatske infekcije.
Gardam je rekao, jer je to nešto što još treba pruočavati, “za sada vakcinacija ne znači automatski da COVID-19 ne možete preneti nekome drugom.”
To je još jedan razlog zbog kojeg se očekuje da ćemo još neko vreme nositi maske, rekao je.
Hoće li oni koji su pozitivno testirali ranije na COVID dobiti vakcinu ili će se smatrati da imaju imunitet? 
Još nema dovoljno informacija za odgovor na ovo pitanje, rekao je dr. Isaac Bogoch, lekar zaraznih bolesti u Torontu i član radne grupe za distribuciju vakcine COVID-19 u Ontariju.
“Ali moj predosećaj je, da te ljude ipak treba vakcinisati.”
Bogoch je rekao da postoje izveštaji o ljudima koji su se opet zarazili COVID-19, četiri meseca nakon oporavka od prethodne infekcije, a to je verovatno vrh ledenog brega. Rekao je da očekuje da će većina ljudi koji su se oporavili od COVID-19 biti podobni za vakcinaciju.

Šta ako je vakcinisano samo polovina populacije? Koliko stanovništva mora biti vakcinisano da bi postigao imunitet stada?
Imunitet stada je tačka u kojoj virus ne može pronaći dovoljno ljudi da zarazi kako bi nastavio lanac zaraze.
Vakcinacija polovine populacije verovatno neće biti dovoljna.
Procenat potreban za postizanje stadnog imuniteta zavisi o tome koliko ljudi zarazi u proseku jedna inficirana osoba. Za COVID-19 se smatra da je to između dva i tri, pa će oko 60 do 70% populacije trebati biti imuno, kako bi postigao imunitet stada.
Drugim rečima, ako je vakcina delotvorna 100%, tada bi trebalo vakcinisati 60 do 70% populacije.
Međutim, vakcina COVID-19 bila su manje od 100% efikasna u kliničkim ispitivanjima, a možda i manje u stvarnom svetu, rekao je dr. Zain Chagla sa Univerziteta McMaster. To je zato što ispitivanja nisu obuhvatila ljude sa određenim zdravstvenim stanjima, poput raka ili primaoca transplantacije, itd.
Pa, koliko su efikasne vakcine kada se daju takvim tipovima ljudi?
“To će zaista odrediti koliko će vremena trebati da se dođe do pravog imuniteta krda”, rekao je Chagla.
Da li će vakcina Pfizer-BioNTech i Moderna delovati na ljude koji su na hemoterapiji ili koji pate od autoimunih bolesti ? Hoće li moći uzimati ove vakcine?

Bogoch je rekao da su ta stanja različita i važno je da svako ko ih ima razgovara sa svojim lekarom o njihovoj situaciji.
“Ali, generalno, vrlo je verovatno da će oni i sa takvim imunološkim stanjem biti podobni za ovu vakcinu,” rekao je.
Moguće je da neće stvoriti isti nivo imuniteta kao zdrava osoba, “rekao je,” ali bilo kakva zaštita je bolja od nikakve. ”
Gardam je rekao da možda postoji zabrinutost zbog davanja vakcina koje sadrže žive viruse imunološkom pacijentu, ali vakcina Pfizer-BioNTech i Moderna sadrže samo sintetički materijal.
“U tome nema ničega živog. Dakle, tipično ljudi koji imaju imunološki oslabljenje mogu dobiti takve vakcine.”

Može li osoba dobiti injekciju vakcine Pfizer-BioNTech za prvu dozu i Moderne vakcine za drugu?
Trenutno ne možete dobiti dve različite vakcine, rekao je Bogoch.
“Ako započnete sa Modernom, završite s Modernom”, rekao je. “Sumnjam da bi se išta dogodilo da ih pomešate, ali to se neće dogoditi. Ne biste to trebali raditi.”
To je zato što različite vakcine još nisu testirane zajedno. Međutim, testovi kombinacija različitih vrsta COVID-19 vakcina predloženi su za sledeću godinu, pa bi se to moglo promeniti u budućnosti.

Mogu li odabrati jednu vakcinu umesto druge?
“Pretpostavljam da to nećemo imati luksuz učiniti, barem u ranim fazama”, rekla je dr. Susy Hota, docent medicine na Univerzitetu u Torontu.
Količine vakcine za sada će biti ograničene.
“Verovatno ćemo morati dobiti ono što je na raspolaganju u to vreme”, rekla je.
Gde mogu pronaći listu sastojaka za vakcinu Pfizer-BioNTech?
Sastojci su navedeni na stranici 23 monografije o vakcini.
Uopšteno, popis sastojaka za vakcinu možete pronaći u kanadskom vodiču za imunizaciju ili monografiji proizvoda o vakcini dostupnoj u bazi podataka o lekovima Health Canada.

Moram li primiti i vakcinu protiv gripa ako primim COVID-19 vakcinu?
Apsolutno, kaže Chagla.
Razlog je taj što grip i COVID-19 uzrokuju različiti virusi i trebaju različite vakcine.
“Vreme je sada za lečenje gripa”, rekao je Chagla.

Hoćemo li ovu vakcinu trebati uzimati svake godine poput vakcine protiv gripa?
Doktorica Lynora Saxinger, lekar zaraznih bolesti sa Univerziteta u Alberti, rekla je da još nemamo odgovor jer imunološki odgovori na vakcinu nisu proučavani dovoljno dugo da bi se znalo.
Gardam je rekao da se puno raspravljalo o tome hoće li vakcina za zaštitu od COVID-19 biti potrebna svake godine.
“Jedini način na koji ćemo to znati je praćenje ljudi tokom sledećih devet meseci do godinu dana da vidimo imaju li još uvek dobar imunitet ili ne,” rekao je Gardam.
Patim od teške tripanofobije. Da li je moguća oralna ili nazalna COVID-19 vakcina?
Tripanofobija je strah od medicinskih postupaka koji uključuju injekcije ili igle. Oni koji pate od toga biće srećni kada saznaju da su u razvoju brojne oralne i nazalne COVID-19 vakcine. U stvari, u Kanadi postoje istraživačke grupe koje rade na razvoju te vrste vakcina, a oralna vakcina iz Symviva započela je klinička ispitivanja. Tu je i sprej za nos iz Peking Wantai Biological Pharmacy i Univerziteta Xiamen koji je u fazi 2 kliničkog ispitivanja, prema istraživanju Svetske zdravstvene organizacije.

Koliko vakcina naša tela mogu tolerisati?

Dr. Noni MacDonald, profesorka pedijatrije sa Univerziteta Dalhousie, koja se specijalizovala za bezbednost vakcinacije i komunikacije, rekla je da se ovo pitanje dobija ogovor za najmanje 25 godina. Vakcine sadrže antigene, uglavnom viruse, bakterije ili njihove delove, koji pokreću imunološki odgovor sličan onome koji pokreću sami mikrobi. “Mislim da ono što ljudi ne znaju je koliko smo bombardovani antigenima … svaki dan,” MacDonald je rekla. To uključuje mikrobe u vašim crevima, u vašoj hrani, u vazduhu koji udišete. “Količina antigena u ovim vakcinama je izvanredno ograničena.”
A tako male količine neće svladati vaš imunološki sistem, rekla je.
I kao što Chagla ističe, naša tela su programirana da se istovremeno nose sa više patogena i imunoloških okidača.
“U svakodnevnom životu nije baš kao da se svaka bakterija i virus odmara, jer odvojeno i bakterija ili virus može uticata na vas. Možete se najpre prehladiti, a zatim pojesti nešto,  što će uzrokovati trovanje hranom.”
U stvari, novorođenčad primaju veči broj vakcina u jednom proizvodu.
“Tako da smo u mogućnosti smo primiti više vakcina”, rekao je Chagla.

SERBIANNEWS.CA

Uprkos pandemiji, tržište nekretnina u Vankuveru je dinamično, a očekuje se i rast cena u 2021

0

VANKUVER – Vankuversko tržište nekretnina i dalje pokazuje veliku otpornost, ali to baš i nije dobra vest za one koji planiraju kupovinu.
Prognozu za ovo tržište uradila je kompanija Royal LePage, ukazujući, da ponuda nekretnina dostupnih za prodaju, nije išla u korak sa cenama, jer su cene nekretnina povećane i poguraće ovu, ne izbalansiranu ponudu-potražnju nekretnina i u novoj 2021 godini.
Očekuje se da će Vancouver, za koji ova kompanija za promet nekretnina, navodi da je najskuplji grad u Kanadi, zabeležiti rast ukupne cene kuće od 9% u odnosu na prošlu godinu, kako raste potražnja.
Izvršni direktor Phil Soper kaže da je tokom pandemije COVID-19, u celoj zemlji došlo do jasnog pomaka želje kupaca, prema većim objektima i porodičnim nekretninama.
“Vodeći pokazatelji koje analiziramo, ukazuju da će tržište favorizovati prodavce nekretnina u proleću 2021. godine”, rekao je Soper. „Širom zemlje, veliki broj kupaca koji žele da poboljšaju stambenu situaciju, nisu uspeli pronaći nekretninu koji su tražili ove godine, jer nekretnine koje se prodaju, nisu mogle da zadovolje sve veću potražnju. Sa obzirom da će kreatori ekonomske politike, koji obećavaju rekordno niske kamatne stope,  takvu politiku nastaviti, ne vidimo da će se ova neravnoteža popraviti u 2021 godini. Pritisak na rast cena kuća će se nastaviti. ”
Na širem području Vancouvera, očekuje se da će prosečna cena standardne kuće sa dva nivoa, porasti 10% na 1,67 miliona dolara u 2021 godini.
I dok tržište stanova nije toliko napeto, kao što je potražnja za porodičnim objektima, potražnja ostaje jaka i ne primećuju se znaci umora.
„Uveren sam da ćemo gledati rast cena sledeće godine. Vancouver se pokazao prilično elastično tržište, s velikom potražnjom i prilično niskom ponudom “, rekao je Randy Ryalls, broker iz Royal LePage Sterling Realty. „U martu ove godine nismo mogli ni zamisliti da ćemo biti ovde gde smo danas, ali uprkos zabrinutosti za javno zdravlje, poverenje potrošača se nije smanjilo. Sa vrlo atraktivnim stopama kredita i obećanjom vakcinom na pomolu, potražnja će verovatno ostati velika. ”
Ryalls je primetio da trenutni tržišni uslovi stvaraju tešku situaciju za kupce koji se često takmiče za nekretnine, nešto što očekuje verovatno će se nastaviti tokom 2021. godine.
Za celu Kanadu, Royal LePage kaže da će se očekuje da će ukupna cena kuća u Kanadi porasti 5,5% u odnosu na prošlu godinu, na 746 100 dolara 2021. godine.
Očekuje se da će srednja cena kuće sa dva nivoa porasti za 6,0%,  na 890.100 dolara, dok se predviđa da će srednja cena etažnog stana porasti za 2,25% na 522.700 dolara u proseku.

SERBIANNEWS.CA

Prve doze COVID-19 vakcine stigle u Kanadu

0

Prve pošiljke vakcine COVID-19 su stigle u Kanadu, pobednički je objavio kanadski premijer Džastin Trudo.
Trudo je naglasio da, iako su ovo dobre vesti, i dalje je vrlo bitno biti na oprezu i slediti smernice javnih zdravstvenih službenika.
“Naša borba protiv COVID-19 nije gotova. Sada više nego ikad, nastavimo budno i budimo oprezni. Nosite maske, perite ruke, izbegavajte okupljanja ”, napisao je on.
Vakcine Pfizer-BioNTech predviđene su za 14 distributivnih lokacija širom zemlje. Postoje distribucijska mesta u svih 10 provincija, ali nijedna na teritorijama, jer zdravstveni službenici kažu da temperatura skladištenja od -70 C Pfizerove vakcine otežava skladištenje tamo.
Danas je stigla prva pošiljka vakcina u Kvebek, a od sutra se očekuju vakcine širom Kanade.Od tih prvih količina, tokom ove nedelju, u BC će stići  4.000 doza vakcine i,  distribuiraće se na jednoj lokaciji u regiji Fraser Health, a drugoj u regiji Coastal Health i Vancouveru.
Pokrajina očekuje imunizaciju blizu 400.000 stanovnika Britanske Kolumbije do marta, ali kaže da se mora usresrediti na donošenje prve ture doza, onima kojima je najpotrebnija zaštita. To uključuje radnike u prvoj liniji u centrima za dugotrajnu negu i jedinice COVID-19 u bolnicama, kao i one koji žive u domovima za dugotrajnu negu.
Sledeći na redu će biti stariji u zajednicama, stariji od 80 godina i ranjive populacije kao na primer, stariji ljudi.

SERBIANNEWS.CA

Na proleće počinje izgradnja aerodroma u Trebinju

0

Gradnja aerodroma u Trebinju, projekat koji zajedno realizuju Srbija i Republika Srpska, počeće na proleće, izjavio je danas ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović.

Momirović je istakao da će se Vlada Srbije potruditi da realizuje taj projekat i druge investicije koji se zajedno realizuju sa Srpskom, uprkos situaciji sa koronom.

Inače, planirano je, kako je ranije najavljeno, da prvi avioni sa aerodroma u Trebinju polete krajem 2021. godine, kada bi od Beograda do Trebinja moglo da se stigne za oko 40 minuta.

U regionu Paraćina zemljotres jačine 3,6 stepeni po Rihteru

0

U regionu Paraćina danas u 13.48 sati registrovan je zemljotres magnitude 3,6 jedinica Rihterove skale, objavio je Republički seizmološki zavod, preneo je Tanjug.

Intenzitet u epicentru procenjen je na V-VI stepeni Merkalijeve skale.

Zemljotresi tog intenziteta mogu izazvati vrlo mala oštećenja na objektima u epicentralnoj oblasti, naveo je Republički seizmološki zavod.

„Gazela” prešla pola veka, nove mostove Beograd i dalje čeka

0
WIKIPEDIA

Godinama se najavljuju veći savski na mestu zelenog lučnog i most na Adi Huji, ali i dalje bez pomaka, pomeraju se samo rokovi za početak gradnje ovih rečnih kolosa. – Stari savski čeka sečenje i selidbu, Stari železnički novu namenu, a „Pančevac” detaljnu obnovu

Spisak prestoničkih mostova starijih od pola veka nedavno je postao bogatiji za jedno ime. Starom železničkom, Brankovom, Starom savskom i Pančevačkom mostu, po ovom kriterijumu pridružila se i „Gazela”. Ona je jedan od najopterećenijih i najvažnijih gradskih mostova, ali njena sudbina svakako nije upitna. Za razliku od nje, Stari železnički čeka definitivnu odluku o tome šta će biti sa njim, dok je za Stari savski presuda već doneta – nadležni će iseći njegovu konstrukciju i preseliti je na suvo. Za to vreme konstrukcija „Pančevca” vapi za obnovom. A nije da se ne najavljuju veliki radovi na novim i postojećim beogradskim mostovima, ali nikako da oni konačno i krenu.PO STARINI

Stari železnički (više verzija od 1884)

Most kralja Aleksandra/Brankov (prvobitni 1934, današnji 1979)

Most kralja Petra Drugog/Pančevački (prvobitni 1935, današnji 1946)

Stari savski (1942)

„Gazela” (1970)

Novi železnički (1980)

Most na Adi (2012)

Pupinov most (2014)

Nećemo oduzimati decu roditeljima koji se protive vakcinaciji

0
ILUSTRACIJA

Centri za socijalni rad neće oduzimati decu onim roditeljima koji budu sprečavali vakcinaciju protiv virusa korona. Reč je o apsolutno netačnim navodima i lažnim vestima koje izazivaju uznemirenje javnosti, a posebno roditelja, budući da sadrže potpuno netačne informacije. Vakcinacija protiv kovida 19 biće dobrovoljna, kaže u razgovoru za „Politiku” dr Darija Kisić Tepavčević, nova ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i članica Kriznog štaba Vlade Srbije za borbu protiv virusa korona.

Naša sagovornica, koja je u Nemanjinu 11 došla sa mesta zamenice direktora Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut” uhvatila se u koštac sa nagomilanim socijalnim problemima i podatkom da se svaki četvrti građanin Srbije nalazi na pragu siromaštva, pola miliona njih živi u apsolutnoj nemaštini, a svako treće dete u opštoj populaciji prima dečji dodatak.

Procenjuje se da između 600.000 i milion radnika radi na „crno”, a zbog visoke stope nezaposlenosti neretko se dešava da preko privatnih agencija za zapošljavanje završe kao jeftina i mobingovana radna snaga u inostranstvu.

Niska stopa infekcije COVID-om u pilot projektu Alberte za međunarodne putnike

0

KALGARI – Broj pozitivnih testova na COVID-19, u pilot projektu za međunarodne putnike na aerodromu Calgary i kanadsko-američkom graničnom prelazu u južnoj Alberti je relativno nizak nakon prvih šest sedmica.
Program je ponudio Kanađanima mogućnost testiranja po dolasku u zemlju. Zatim bi usledio period samoizolovanosti u dužini od  24 do 48 sati dok sačekaju rezultate.
Ako su rezultati negativni, mogu napustiti karantin, ali moraju svakodnevno pratiti simptome kod sebe i, uzeti opet drugi bris u roku od šest do sedam dana od datuma dolaska.
Od četvrtka je pokrajina rekla da je 14.382 putnika prošlo ove testove.
Samo je  1,4 % bilo pozitivno na početnom testu. Nakon drugog testa, stopa zaraze bila je 0,7%.
“Granični pilot projekat uspešno funkcioniše”, rekao je predstavnik Alberte Health Tom McMillan.
Planirano je da projekat traje šest meseci ili dok 52.000 putnika ne prođe kroz proces, dodao je. U planu je i njegovo proširenje sledeće godine.
„Ovaj projekat je prvi takve vrste u Kanadi. Nastavljamo raditi na usavršavanju procesa u saradnji sa našim partnerima, a svi putnici koji sudjeluju su u strogom nadzoru ”, rekao je McMillan.
“Namera je dodati ovom pilot-projektu i  međunarodni aerodrom Edmonton u 2021 godini.”
Program je potpuno dobrovoljan. Putnici se mogu prijaviti do pet dana pre dolaska. Oni koji ne učestvuju moraju se izolovati 14 dana.
Inicijativa je partnerstvo između Alberte i savezne Vlade, a trenutno se nudi samo onima koji u Kanadu ulaze vazdušnim putem preko međunarodnog aerodroma Calgary i kopnom na graničnom prelazu Coutts, Alberta.
Kanadski državljani, stalni stanovnici i strani državljani kojima je dozvoljen ulazak u zemlju mogu učestvovati.
Predstavnik aerodroma Calgary, rekao je da je krajem oktobra aerodrom zabeležio pad broja putnika za 77 % u odnosu na prošlu godinu.
Reid Fiest rekao je da je program testiranja COVID-19 pozitivno prihvaćen.
“Dobro funkcioniše iz perspektive uprave aerodroma Calgary. Razumemo da postoji puno pozitivnog interesa za pilot-projekat među kvalifikovanim međunarodnim gostima koji dolaze, rekao je Fiest.
“Vlast se nada da će rezultati pilot-projekta dovesti do postepenom smanjenja i jednog dana uklanjanja trenutnih 14-dnevnih zahteva za samoizolacijom po dolasku u Kanadu.”

SERBIANNEWS.CA

Dečani među 12 najugroženijih lokaliteta u Evropi

0

Evropa nostra, glas civilnog društva Evrope posvećen kulturnom i prirodnom nasleđu, i Institut Evropske investicione banke objavili su juče listu 12 najugroženijih lokaliteta kulturnog nasleđa, koji su u najužem krugu za program „Sedam najugroženijih spomenika kulture Evrope” za 2021. i među njima se nalazi i Manastir Dečani na Kosovu i Metohiji. Pored jedne od naših najlepših i najznačajnijih bogomolja, na listi su Zupčasta parna železnica na Ahenskom jezeru uTirolu (Austrija),

Zgrada bioskopa „Canko Cerkovski” (Moderno pozorište) u Sofiji (Bugarska), Groblje Mirogoj u Zagrebu (Hrvatska), Crkva Sen-Deni u O de Fransu (Francuska),Tvrđava Narikala u Tbilisiju (Gruzija), Zeleni pojas šuma i parkova u Kelnu (Nemačka), Pet južnih egejskih ostrva (Grčka), Vrt Đusti u Veroni (Italija), Palata Zenobio u Veneciji (Italija), Zgrada Glavne pošte u Skoplju (Severna Makedonija) i Kapela i isposnica San Huana de Sokueve u Kantabriji (Španija).

Izbor je napravljen na osnovu istorijskog značaja i kulturnih vrednosti, kao i urgentnosti njihove ugroženosti. Panel je uzeo u obzir i dosadašnje angažovanje zajednica na lokalnom i nacionalnom nivou, posvećenost institucija, vlasti i nevladinih aktera, kao i dugoročnu održivost i društveno-ekonomski potencijal lokaliteta.

Listu 12 ugroženih lokaliteta koji su u užem izboru za program „Sedam najugroženijih” sastavio je međunarodni Savetodavni odbor koji čine stručnjaci iz domena istorije, arheologije, arhitekture, konzervacije, projektnog planiranja i finansija. Konačna lista „Sedam najugroženijih spomenika kulture Evrope“ 2021. biće objavljena u martu.

Program „Sedam najugroženijih” sprovodi „Evropa nostra” u partnerstvu sa Institutom Evropske investicione banke, a uz podršku programa Kreativna Evropa Evropske komisije. Ovaj program, pokrenut 2013. godine, deo je kampanje civilnog društva da sačuva ugroženo nasleđe Evrope. Program ne obezbeđuje direktno finansiranje, ali obezbeđuje stručnu i zagovaračku podršku, i doprinosi mobilizaciji lokalne i međunarodne javnosti u očuvanju kulturnog nasleđa.