Košarkaši zvezde demonstrirali su silu protiv Radničkog iz Kragujevca u četvrtfinalu Kupa Radivoja Koraća, pobedivši rezultatom 108:47, 61 razlike. Na taj način su izabranici Dejana Radonjića zakazali polufinale sa Partizanom (subota 21 čas), koji je dva sata ranije eliminisao Borac iz Čačka.
Uveren sam da će Srbija učiniti sve što je neophodno kako bi u Institutu „Torlak“ počela proizvodnja ruske vakcine „Sputnjik Ve“ (Sputnik V) i njena distribucija u našoj zemlji, regionu, pa i Evropi, rekao je ministar za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović posle sastanka delegacija dve zemlje tim povodom.
Srbija bi u tom slučaju bila prva u Evropi koja proizvodi vakcinu na svojoj teritoriji i mogla bi da distribuira vakcinu i u regionu i Evropi.
Изјаве после састанка српске и руске делегације
Kako je dodao, u razgovorima su učestvovali predstavnici ruskog Ministarstva industrije, Ruskog fonda za direktne investicije i ruske agencije za lekove.
„Eksperti sutra počinju razgovore u Institutu ‘Torlak’. U prvoj fazi bi se radilo punjenje vakcine, pakovanje i distribuiranje, a za pun ciklus proizvodnje, u drugoj fazi, bi bilo potrebno oko devet meseci. Predsednik Vučić je rekao da bi Srbija kupila potpuno novu opremu kako bi bili ispunjeni svi standardi. Srbija bi bila prva u Evropi koja bi proizvodila vakcinu“, rekao je ministar. Borba za vakcinu je kao borba za zlato, rekao je on i dodao da je sedam evropskih zemalja izrazilo interesovanje da u Srbiji hitno počne proizvodnja.
„Korak smo ispred drugih i verujem da ćemo uspeti da uradimo sve što je neophodno“, zaključio je on.
„Sedam evropskih zemalja iskazalo interesovanje da u Srbiji počne proizvodnja ruske vakcine“.
Ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko je ocenio da počinje nova faza u saradnji dve zemlje u borbi protiv virusa korona koja je od početka bila uspešna.
Ruski „Sputnjik Ve“ (Sputnik V) je toliko popularan u Srbiji, rekao je on, zbog podataka o efikasnosti, ali i osećaja prijateljstva i poverenja između dve zemlje.
„Ovo je prvi sastanak dve delegacije, upoznavanje, sutra će biti još jedan sastanak, počinje nova faza u saradnji“, kazao je ruski ambasador.
Naša otvorenost, spremnost Rusije i institucija da pružimo tehnologije i pomoć, jasan je pokazatelj da Rusija ne gleda na vakcinu kao na sredstvo za globalno nadmetanje nego da imamo prijatelje s kojima možemo da ostvarimo cilj, da se izborimo sa virusom, istakao je Bocan-Harčenko.
„Verujemo da će i proces (registracije vakcine) u EU ići svojim tokom, bez politizacije“, rekao je ambasador.
„Počinje nova faza u saradnji dve zemlje u borbi protiv virusa korona koja je od početka bila uspešna“.
Direktorka „Torlaka“ Vera Stoiljković je rekla da Institut ima tehnologije i znanjaneophodna da, uz transfer ruske tehnologije, počne proizvodnja „Sputnjika Ve“ (Sputnik V).
Podsetila je da su predstavnici Instituta pre dve nedelje bili u fabrici u Vladimirskoj oblasti u Rusiji i videli pogone za proizvodnju vakcine i tehnologiju koja je njima poznata.
„Torlak ima tehnologije i znanja neophodna da, uz transfer ruske tehnologije, počne proizvodnja ‘Sputnjika Ve’ (Sputnik V)“.
„Torlak ima stručnjake koji mogu da odgovore na ovaj zadatak“, rekla je ona.
Na rukovodećoj poziciji pravosudnih institucija BiH nema nijednog predstavnika srpskog naroda, niti predstavnika iz Republike Srpske, javlja RTRS.
Do toga je došlo nakon što je, bez normativnog uporišta, za novog predsednika Visokog sudskog i tužilačkog saveta BiH izabran Halil Lagumdžija
Takva nezapamćena neproporcionalnost, za Lagumdžiju, očekivano, nije sporna, piše javni servis RS i dodaje da je, međutim, sporna za Srbe iz Republike Srpske.
Srpski član i predsedavajući Predsedništva BiH Milorad Dodik najavljuje mogućnost apelacije pred Ustavnim sudom, ali, kako je rekao, i u “obraćanju Ustavnom sudu ničemu se ne treba nadati, niti očekivati”.
“VSTS je imenovan mimo Ustava, to je nasilje koje guraju stranci u BiH. Ovakav način izbora sudija ne postoji nigde na svetu. Ovo je samo priprema za to da se postave sudije koje odgovaraju, recimo, žalbenom veću BiH da bi nam na izborima 2022. godine oni donosili odluke kakve hoće”, rekao je Dodik.
I bivši predsednik VSTS Milan Tegeltija izjavio je da je “političko Sarajevo potpuno ovladalo pravosuđem na nivou BiH isterivanjem Srba i predstavnika Republike Srpske sa čelnih pozicija u Visokom sudskom i tužilačkom savetu”, prenosi RTRS.
Tegeltija je ocenio i da je sve ovo direktna posledica prenošenja političkih bitaka iz Republike Srpske na nivo BiH u nameri da se putem pravosudnog aparata BiH proizvede promena vlasti u Republici Srpskoj.
Bombardier Inc. kaže da će ukinuti još 1.600 radnih mesta i prestati proizvoditi Learjets, poslovni mlaznjak koji postoji gotovo 60 godina.
Avio-kompanija sa sedištem u Quebec-u najavila je ove poteze prilikom objavljivanja svojih kvartalnih finansijskih rezultata, koji su pokazali da je kompanija izgubila 337 miliona dolara u poslednja tri meseca 2020. godine.
Smanjenjem radnih mesta ukupna radna snaga kompanije smanjiće se na oko 13 000 ljudi širom sveta.
“Smanjivanje radne snage uvek je vrlo teško i žao nam je što talentovani i predani radnici napuštaju kompaniju,” rekao je Éric Martel, predsednik kompanije.
“Ali ova smanjenja su nam preko potrebna da bismo obnovili svoju kompaniju dok nastavljamo plovidbu kroz pandemiju.”
Unifor, koji predstavlja 2.500 radnika u pogonu Bombardier u Montrealu, poziva saveznu vladu da učini više kako bi pomogla avio-svemirskoj industriji da preživi pandemiju.
Ali mnogi problemi kompanije prethodili su pre COVID-19.
Sporo opadanje
Kompanija je trenutno bleda senka nekadašnje kompanije, prešavši od integrisanog transportnog konglomerata koji je pravio avione i vozove svih oblika i veličina, do proizvođača poslovnih aviona.
Njihovo CSerija, koje se reklamirala kao budućnost kompanije, kada je prvi put poletela 2013. godine, prodana je Airbusu na komade 2017. godine, gotovo za ništa.
Kompanija je zaposlila novog izvršnog direktora u martu 2020. godine i tada se suočila s kritikama zbog otpremnine od 17 miliona dolara na odlasku.
Nedavno je svoj posao proizvodnje vozova prodao evropskom konglomeratu Alstom za 3,6 milijardi dolara, mnogo manje nego što se u početku mislilo.
Danas se celokupno poslovanje kompanije uglavnom sastoji od izrade dve vrste poslovnih aviona, serije Challenger i serije Global. Kompanija je tokom tromesečja prodala 44 takva aviona, što je manje u odnosu na 52 u istom periodu prethodne godine.
Za godinu u celini, kompanija je prodala 114 aviona: 59 Globala, 44 Challengera i 11 Learjeta.
Očekuje se još rezova
Predavač John Gradek na programu upravljanja avijacijom na Univerzitetu McGill rekao je da sumnja da bi avion Challenger mogao biti sledeći koji će biti stopiran, jer kompanija usmerava svoje poslovanje kako bi bila što efikasnija, u pokušaju da uštedi do 400 miliona dolara godišnje.
“Jedini način na koji mogu postići to značajno smanjenje troškova je gašenje proizvoda.”
U svojim planovima, kompanija je rekla da očekuje da će ova godina biti “tranzicijska”, ali očekuje da će se prihod od prodaje aviona poboljšati kako se globalna ekonomija oporavlja od COVID-19.
Analitičari su naglasili koliko trenutno napreduje rast kompanije.
“Iako je Bombardier izneo niz napora na restrukturiranju radi poboljšanja zarade i stvaranja novca, trenutna finansijska pozicija kompanije ističe značajne teške probleme koje još treba preduzeti unutar organizacije, čak i nakon svih ovih prodaja imovine”, kažu analitičari TD banke, Kevin Chiang i Krista Frisen.
Akcije Bombardiera skliznule su u četvrtak na berzi u Torontu za oko 5%, što celoj kompaniji daje vrednost na oko 1,6 milijard.
Velika konkurencija na svetskom nivou
Gradek je rekao da prodaja deonica ima smisla, sa obzirom na izglede kompanije.
“Postaju sve više elitni proizvođač poslovnih aviona, a to nije baš ugodno mesto, uzimajuću u obzir da poslovna putovanja opadaju i da ljudi sve više paze gde troše novac.”
Najjeftiniji avion kompanije, početnog nivoa, sada kreće od 30 miliona dolara, dok su drugi proizvođači aviona, na tržište izašli sa znatno manjim poslovnim avionima čija se cena kreće između 1 i 2 miliona dolara.
“Tržište poručuje: ” Nisam siguran da je to put kojim se treba ići. “
Kanađanin koji je voli jako začinjenu hranu oborio je Ginisov rekord i svetski rekord, pojevši za par sekundi tri čili papričice odnosno najljuće čili papričice na svetu!
Majk Džak iz Londona, Ontario, je oborio Ginisov rekord tako što je za za manje od 10 sekundi pojeo tri ljude čili papričice.
Ginisova knjiga rekorda je podelila video snimak preko društvenih mreža kako je Majk Džak oborio rekord, jedući tri paprike za cele 9,72 sekunde tokom njegovog pokušaja u gradu Londonu, u Kanadi
Ginosva knjiga za vođenje evidencije rekla je da pravila zahtevaju da svaka paprika teži najmanje 5 grama.
Džek je takođe morao da obezbedi potvrdu kojom se potvrđuje da su čili papričice koje je jeo tokom pokušaja u stvari bile jesu najljuće papričice na svetu Karolina reapers.
VANKUVER – Kako se vakcinisanje protiv COVID-19 nastavlja u celoj zemlji, i kako se u svetu rasplamsava rat za vakcine, uporedo se formira i rang lista država, kako to koja čini. Novi poredak pokazuje da Kanada zaostaje za mnogim drugim državama kada je u pitanju koliko brzo vakciniše svoju populaciju.
Prema Bloomberg-u koji prati vakcinaciju širom sveta, Kanada je pala na 38. mesto u svetu kada je u pitanju stopa vakcinacije na 100 ljudi.
Ako se uvrstimo Evropska unija, Kanada se povlači za još jedno mesto.
Zemlje koje su rangirane ispred Kanade, pokazuju se kao neke od najbližih saveznika Kanade, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD, koje su u prvih 10, kao i zemlje poput Izraela, koji je na vrhu liste, i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Iako stručnjak za zarazne bolesti dr. Isaac Bogoch kaže da se Kanada mogla puno bolje organizovati, veruje da će se situacija poboljšati.
„Mišljenja sam da se išlo sporo, to je pitanje pristupa vakcinaciji. Ali čini se da ćemo, na osnovu onoga što čujem, ispuniti svoje srednjoročne i dugoročne ciljeve, a dugoročni cilj je da se svaki Kanađanin vakciniše do kraja leta ili početkom jeseni 2021. “ objašnjava on . “I dalje mislim da je to prilično razumno.”
Federalni zvaničnici su više puta rekli da se očekuje da će zemlja imati dovoljno vakcina za svakog Kanađana koji to želi do kraja septembra.
I to je usprkos nedavnim kašnjenjima u isporukama iz Pfizer-BioNTech-a i Moderne – dve trenutno odobrene COVID-19 vakcine u Kanadi.
Bogoch napominje da smo vakcine koja smo dobili uglavnom koristili za vakcinisanje ljudi kojima je najpotrebnija.
“Sa vakcinacijom smo započeli sredinom decembra 2020. Da, sporo je to bilo, ali usmerili smo vakcine na svoju visoko ranjivu populaciju i čini se da će sve bolje biti u aprilu”, kaže on.
Još uvek bez mogućnosti proizvodnje vakcina u zemlji, Kanada zavisi od kompanijama sa sedištem u inostranstvu.
Bogoch ukazuje na potrebu poboljšanja proizvodnih kapaciteta ovdje, dodajući da jednostavno nemamo moć da kupujemo od SAD-a, EU-a ili Ujedinjenog Kraljevstva.
Premijer Džastin Trudo objavio je početkom februara da je Kanada potpisala memorandum o razumevanju sa kompanijom Novavax za proizvodnju vakcine COVID-19 u Montrealu. Međutim, novo postrojenje za bioproizvodnju u kojem bi se to dogoditi, još uvek je u izgradnji, a Novavaxova vakcina još uvek čeka odobrenje od Health Canada.
Premijer nije dao vremenski rok kada Kanađani mogu očekivati da domaća proizvodnja započne, već da će započeti nakon što objekt bude završen.
Iako je Trudo rekao da su nedavna finansijska sredstva ubrzala izgradnju, očekuje se da će radovi biti završeni do kraja 2021.godine.
„Oslonili smo se na strane kompanije u stranim zemljama da nam proizvode i isporučuju vakcine. Naš komšija, naš prijateljski komšija, koji ih može proizvesti lokalno, ne isporučuje nam vakcine. Dakle, kad sve ovo stavite u perspektivu, mislim da moramo samo realan razgovor o tome što smo zapravo radili u ovakvoj situaciji i kako ćemo to učiniti “, kaže Bogoch.” I kada ako uzmete u obzir te aspekte, mislim da smo upravo tamo gde bismo i očekivali da budemo. “
Srpska teniserka Olga Danilović nije uspela da se plasira u treće kolo Australijan opena, pošto je u meču drugog kola izgubila od Amerikanke Šelbi Rodžers sa 0:2 u setovima (2:6, 3:6).
Meč je iz lože gledao i Novak Đoković, javlja Tanjug.
Danilovićeva je u prvom kolu Otvorenog prvenstva Australije ostvarila prvu grend slem pobedu u karijeri savladavši 19. teniserku sveta Hrvaticu Petru Martić.
Rodžers će se u trećem kolu sastati sa boljom iz duela Anet Kontaveit i Heder Votson.
Srpski teniser Filip Krajinović plasirao se u treće kolo Australijan opena pošto je jutros savladao Španca Pabla Anduhara sa 3:1 u setovima (6:2, 5:7, 6:1 i 6:4), preneo je Tanjug.
Krajinović će se u narednom kolu sastati sa boljim iz duela Kabaljes Baena – Medvedev koji se igra kasnije danas
Ministar odbrane Nebojša Stefanović razgovarao je danas sa ministrom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislavom Momirovićem o zajedničkim projektima dva ministarstva, saopšteno je iz Ministarstva odbrane.
Dvojica ministara su razmatrali predlog izmena Zakona o posebnim uslovima za realizaciju projekta izgradnje stanova za pripadnike snaga bezbednosti koji, između ostalog, predviđa i izmenu uslova pri kupovini stanova, a koji je izradilo Ministarstvo građevinarstva.
Pomenute izmene Zakona odnose se na promenu dosadašnjeg načina konkurisanja pripadnika vojske, policije i ostalih snaga bezbednosti za kupovinu stanova po povoljnim uslovima.
Osim o državnoj stanogradnji, ministar Stefanović razgovarao je i sa direktorom JP „Skijališta Srbije“ Dejanom Ćikom, koji je takođe prisustvovao sastanku, o završetku planirane izgradnje objekata u okviru vojnog kompleksa na Kopaoniku.
U njemu je do sada završena izgradnja garaže, dok je tema današnjeg razgovora bio početak izgradnje helidroma sa pratećim sadržajima za helikopter Mi-17. Njegova izgradnja počeće krajem proleća, a završetak radova očekuje se do kraja oktobra.
Ministri Stefanović i Momirović na današnjem sastanku razmotrili su i mogućnosti proširenja 51. skijaškog poligona Vojne akademije na Kopaoniku, na kojem se izvode brojne obuke u zimskim uslovima kadeta Vojne akademije, ali i svih pripadnika Vojske Srbije i Ministarstva odbrane.
Oni su razgovarali i o razmeni nepokretnosti između „Koridora Srbije“ i Vojnograđevinske ustanove u vezi izgradnje obilaznice oko Beograda, navodi se u saopštenju.
Američka Akademija filmskih umetnosti i nauka napravila je uži izbor kandidata za Oskara u devet kategorija, a srpski kandidat “Dara iz Jasenovca” ispao je iz trke za najbolji film na stranom jeziku.
Od 93 nominovana kandidata za kategoriju najbolji film na stranom jeziku, među kojima je bila istorijska drama o devojčici Dari u zloglasnom ustaškom logoru Jasenovac, Akademija filmskih umetnosti i nauka suzila je izbor na 15 ostvarenja.
Srpski kandidat, koji je izazvao brojne polemike, nije se našao u užoj konkurenciji za prestižnu filmsku nagradu.
Među 15 filmova koji su ostali u trci našlo se ostvarenje Kvo vadis, Aida iz Bosne i Hercegovine, a ostalih 14 filmova čine The Mole Agent (Čile), Charlatan (Češka), Another Round (Danska), Two of Us (Francuska), La Llorina (Gvatemala), Better Days (Hongkong), Sun Children (Iran), Night of the Kings (Obala Slonovače), I’m No Longer Here (Meksiko), Hope (Norveška), Collective (Rumunija), Dear Comrades! (Rusija), A Sun (Tajvan) i The Man Who Sold His Skin (Tunis).