13.6 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1166

Više od 100 putnika koji su sleteli u Vankuver odbili su ” obavezni ” hotelski karantin

0

Više od 100 putnika koji su sleteli na međunarodni aerodrom u Vankuver, odbili su karantin u vladinom hotelu otkako je 22. februara uveden “obavezni” trodnevni karantin.

Ovo vest dolazi posle objave iz BC centra za kontrolu bolesti, koji je izvestio o 23 leta koji su od početka aprila sleteli ili uzletali sa međunarodnog aerodroma  u Vankuveru sa putnicima koji su bolestni od COVID-a.
Predstavnik kanadske agencije za javno zdravstvo, Tammy Jarbeau rekla je da je agencija registrovala 106 putnika koji su stigli u BC,  a da od 22. februara nisu rezervisali hotel  ili bili u smeštaju koji je odobrila vlada i, koji su naknadno odbili otići u te objekte.
Tim ljudima preti kazna do 3000 dolara dnevno, rekao je Jarbeau, dok su tri noći koje se provedu u hotelu koštaju oko 2.500 dolara.
Nije poznato koliko će od tih 106 kazni biti naplaćeno ili koliko se od njih može osporiti na sudu.
Putnici bolesni od COVID-a i dalje sleću u BC i u Kanadu.
Jarbeau je rekao da je u proteklih šest sedmica najmanje 50 ljudi dnevno stizalo na kanadsku granicu a da su imali pozitivan test na koronavirus.
Između 22. februara i 6. aprila, gotovo 176.000 putnika koji su došli u Kanadu bili avionom ili kopnom, testirano je na COVID po dolasku. Od toga njih 2.282 testirano pozitivno na COVID-19, uz stopu pozitivnosti od 1,3%, rekla je Jarbeau.
“To je u proseku ekvivalentno postojanju jedne osobe sa COVID-19 na svakom letu od 100 putnika koji dolazi u Kanadu”, rekla je.
To sve ulazi u prosečan broj od oko 50 COVID-pozitivnih putnika na dnevnom nivou koji su došli u Kanadu između 22. februara i 6. aprila.
Tokom ove godine pandemije, između marta 2020. i 6. aprila ove godine, ukupno je 2,7 miliona ljudi doletelo je u Kanadu i kopnom je ušlo još devet miliona vozila, ali obavezno testiranje započelo je tek početkom ove godine i nije poznato koliko je putnika pre toga bilo pozitivno na COVID .

SERBIANNEWS/CANADA

NAGRADA ZA TEODOSIĆA: Srpski plejmejker MVP nedelje u Evrokupu

0

KOŠARKAŠ Virtusa iz Bolonje i srpski reprezentativac Miloš Teodosić proglašen je za najkorisnijeg igrača Evrokupa u prethodnoj nedelji.

Sjajni plejmejker je prvi meč polufinala protiv Uniksa, koji je njegov tim dobio sa 80:76, završio sa indeksom korisnosti 34.

On je na tom meču postigao 27 poena, uz šest skokova, pet asistencija, jednom ukradenom loptom i deset iznuđenih faulova.Inače, o putniku u finale Evrokupa i duel sa Monakom odlučuje majstoricu koja je na programu u sredu 14. aprila u Bolonji, pošto je juče Uniks uspeo da izjednači u seriji.

Timu Aleksandra Đorđevića nije dovoljan da izbegne poraz ni odlični Marko Belineli koji je postigao 33 poena i ostvario indeks korisnosti 36.

Šta Srbi u Sarajevu očekuju od nove gradonačelnice

0

Banjaluka – Kao lep gest prema narodu koji je nekad činio trećinu stanovništva Sarajeva, koliko je Srba pre rata naseljavalo grad na Miljacki, novoizabrana gradonačelnica mogla bi da od 152 ulice koje su do devedesetih nosile imena po ličnostima iz srpske istorije, inicira i založi se za vraćanje imena makar njih pedeset, kaže Đorđe Radanović, predsednik Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH.

„Takođe, vreme je da se počne sa zapošljavanjem ljudi, onako kako su to propisali Ustav Federacije BiH i kantonalne odredbe. U četiri opštine koje čine grad Sarajevo, u kojem je pre rata živelo 30 odsto Srba, u tom procentu bi u gradskoj administraciji trebalo da bude zaposlenih pripadnika srpskog naroda. No, danas je to zanemariv broj. Očekujemo, pre svega, da neko napokon na konkretnom planu pokaže da su pripadnici srpskog naroda dobrodošli u Sarajevu, što dosad nismo imali”, objašnjava Radanović za „Politiku”.

Gradsko veće izabralo je u četvrtak tridesetogodišnju Benjaminu Karić, potpredsednicu SDP-a, za novu gradonačelnicu Sarajeva. Srpski predstavnici stalno opominju da je u tom gradu od nešto više od 150.000 Srba, koliko ih je bilo u celom gradu na Miljacki uoči početka rata (oko 100.000 ih je 1991. živelo na teritoriji koju danas obuhvata taj grad), danas tu tek deo nekadašnjih žitelja. Prema podacima poslednjeg popisa, u Sarajevu je tek desetak hiljada pripadnika srpskog naroda. A više od polovine preostalih Srba čine penzioneri i stari ljudi, dok je broj zaposlenih na nivou statističke greške.

Srpski povratnici neretko se žale kako su u nepovoljnijem položaju od migranata. Nova gradonačelnica, koja dosad nije bila značajno istaknuta u političkom životu, etnički se izjašnjava kao pripadnica „ostalih”. Dobila je jednoglasnu podršku prisutnih članova gradskog veća s obzirom na to da se u Sarajevu, kao i Mostaru, izbor gradonačelnika ne odvija direktno na izborima, već posredno. Predložena je na to mesto nakon što je funkciju odbio Bogić Bogićević, nekadašnji član Predsedništva bivše SFRJ, koji se razočarao jer nije imao očekivanu podršku vladajuće koalicije u Sarajevu. Karićeva je uporedo diplomirala na dva fakulteta, na Pravnom fakultetu i na Odseku za istoriju Filozofskog fakulteta. Zaposlena je na Pravnom fakultetu u Travniku, a doktorirala je rimsko pravo u Zenici. Nakon izbora na mesto gradonačelnice najavila je kako će se zalagati za „očuvanje njegovog kosmopolitskog karaktera”.

Izabrana je kao zajednički kandidat SDP-a, Naše stranke (NS) i stranke Narod i pravda (NiP). Te partije, koje se predstavljaju kao stranke levičarske orijentacije, udružile su se kako bi sa vlasti u Sarajevu skinule Izetbegovićev SDA.

Za zamenike gradonačelnika izabrani su Haris Bašić (NiP), kao Bošnjak, i Anja Margetić (NS), iz reda hrvatskog naroda.

„Ja ne priznajem, niti podržavam podele, naša i moja misija je da ujedinimo i da stvaramo nove vrednosti”, istakla je Karićeva.

Aleksa Ćebić, predsednik Srpskog humanitarnog udruženja „Dobrotvor” u Sarajevu, u sklopu kojeg deluje javna kuhinja, ispričao je za naš list da je interesantno da je Benjamina Karić druga gradonačelnica u istoriji Sarajeva, ali ističe da nema isuviše velika očekivanja od novog gradskog rukovodstva. Kaže kako gradonačelnik i gradsko veće nemaju značajne ingerencije, jer su to titularne funkcije, s obzirom na to da je Kanton Sarajevo (jedan od deset kantona u entitetu Federacija BiH) preuzeo više od 85 odsto ovlašćenja gradske uprave.

„Želim da verujem da gradonačelnica ima dobre namere, ali Grad Sarajevo nema gotovo nikakve nadležnosti kojima bi mogao doprineti da se pospeši položaj srpskog naroda. Odnos kantonalnih i federalnih vlasti prema našem udruženju i narodnoj kuhinji je uglavnom dobar, ali odnos institucija prema srpskim povratnicima je potpuno druga priča. Svaka sudbina je drugačija. Mnogi naši članovi žale se na odnos institucija u FBiH kad je reč o povratku”, rekao je Ćebić.

Ni Nenad Stevandić, predsednik Srpskog kluba u Predstavničkom domu parlamentarne skupštine BiH, ne očekuje iskorak u odnosu prema pravima Srba u Sarajevu od nove gradonačelnice Sarajeva ili, kako kaže, bilo kog pojedinca. Za to je, kaže Stevandić, nužna promena cele paradigme i odnosa prema srpskom narodu i Republici Srpskoj, „koji je trenutno u Sarajevu istovetan ili još gori u odnosu na prve godine devedesetih”.

„Srpski narod u Sarajevu živi u senci otvorene mržnje prema RS, koju ispoljava većina tamošnjih partija, uključujući i one koje se predstavljaju kao levica, i prikrivene mržnje koja se odašilje iz SDP-a, iz kojeg dolazi nova gradonačelnica. Percepcija RS iz Sarajeva direktno se odražava na položaj srpskog naroda u tom gradu, to su spojene posude”, kaže Stevandić za „Politiku”.

Uveren je kako izbor bilo kog gradonačelnika ili funkcionera neće promeniti ništa ukoliko se iz temelja ne promeni način na koji se konstituiše politika prema RS u Sarajevu. „Zato sam uveren da će Sarajevo i dalje ostati mesto gde je najveći broj nerazjašnjenih ratnih ubistva i otmica, kao i veliki broj nestalih iz ratnog perioda. Atmosfera u tom gradu je takva da se od Srba za bilo kakav angažman ili uspeh zahteva izražavanje negativnog odnosa prema RS, u protivnom ste na margini”, kaže Stevandić.

Učesnici Ekološkog ustanka poručuju: Propašće svaki evro uložen u trovanje Srbije

0

Organizatori protesta pod nazivom „Ekološki ustanak”, na kojem se danas u Beogradu okupilo nekoliko hiljada ljudi, zatražili su uvođenje moratorijuma na izgradnju malih hidroelektrana, obustavu seče šuma po Srbiji, kao i intenzivnije pošumljavanje.

Pozvali su da se prestane sa „nenamenskim trošenjem novca za ekologiju”, da nadležni „prestanu da ignorišu” studije uticaja projekata poput izgradnje MHE na životnu sredinu, kao i da građani budu bolje informisani o pitanjima ekologije, prenela je Beta.

Zatražili su i poštovanje Ustava i zakona, uključujući pravo na zdravu životnu sredinu, kao i smenu nadležnih u toj oblasti zbog „štetnog činjenja i nečinjenja”.

Aktivista pokreta „Odbranimo reke Stare planine” Aleksandar Jovanović Ćuta poručio je na današnjem protestu predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću da je ekologija „ante portas” (pred vratima) i da je u toku „sveopšti napad na zdravu Srbiju”.

Jovanović je kazao da su danas okupili na protestu kako bi kazali „ne” svima koji svakog dana „skrnave prirodu Srbije”.

On se obratio kompaniji Rio Tinto, koja vrši istraživanja i najavljuje izgradnju rudnika litijuma u okolini Loznici, da će im „propasti svaki evro koji su uložili da truju Srbiju”.

Ispred zgrade Radio-televizije Srbije zatražio je dvosatnu emisiju o ekološkoj situaciji u Srbiji.

Jovanović je kazao da u toj emisiji na RTS treba da učestvuju resorni ministri i direktori javnih preduzeća i ustanova zaduženih za brigu o prirodi i životnoj sredini.

Dekan Šumarskog fakulteta Ratko Ristić zatražio je da vlasti „preispitaju koncept razvoja grada”, koju je okarakterisao kao „masovnu izgradnju koja vodi u urbanu kataklizmu”.

On je ocenio i da vremena „više nema za dileme ili premišljanja”: „Sada je na nama da odlučimo šta hoćemo da budemo, slobodni ljudi koji dišu punim plućima, ili da se pretvorimo u neokolonijalne idiote koji pognuto žive svoj život”.

On se osvrnuo na projekat „Jadar” kompanije Rio Tinto i upitao da li Ministarstvo rudarstva i energetike radi u interesu građana ili je „servis multinacionalnih kompanija i opskurnih investitora” koji žele da dođu do prirodnih resursa.

„Reći će da rade po zakonu, ali su to onda loši zakoni, koje treba menjati. Treba podržati javni interes, odnosno interes većine”, rekao je Ristić.

Frontmen grupe Partibrejkers Zoran Kostić Cane je izjavio da današnji protest nema veze s politikom, već sa „opstankom čoveka na ovim prostorima”.

„Bez vode nema slobode, a ona se truje non-stop. Bez zemlje nema hrane, a bez vazduha nema života. Nisam otkrio toplu vodu, ali sve to odlazi zbog nas”, kazao je Kostić.

Između govornika, na glavnoj bini s ozvučenjem, na protestu „Ekološki ustanak” nastupali su muzičari.

Protestna kolona „Ekološki ustanak”, koja je oko 15 časova krenula sa platoa Skupštine Srbije ka Vladi Srbije, prošla je i pored predstavništva kompanije Rio Tinto u Resavskoj ulici.

Skup u kojem je učestvovalo više hiljada građana završen je ispred zgrade Radio-televizije Srbije (RTS).

Želite da ručate u restoranu? Može, ali prvo morate kupiti avio kartu, jer su aerodromi izuzeti od provincijske zabrane

0

Svako ko se sprema u Ontariju da ode na večeru u restoran, to i može učiniti sada, i to ne mora putovati daleko, već samo do aerodroma.
Uprkos pandemijskom zatvoranju restorana na području Toronta, ugostiteljski objekti u međunarodnom aerodromu Pearson u Torontu i dalje su otvoreni, jer su  posebno izuzeti prema zakonu o ponovnom otvaranju Ontarija.
Predstavnica javnog zdravstva regije Peel Ashleigh Hawkins kaže da su aerodromi posebno spomenuti u prilogu 2, odjeljak. 6. zakona, koji dozvoljava lični obrok u bolnicama, aerodromima i određenim kafeterijama na radnom mestu, gde je zabranjen pristup javnosti.
Uprkos svom imenu, aerodrom Toronto Pearson nalazi se gotovo u potpunosti u gradu Mississauga.
Fotografije koje je osoba dostavila redakciji Toronto Sun prikazuje grupu nemaskiranih gostiju koji ručaju u restoranu Twist Roger Mooking, restorana smeštenog u blizini domaćih odlaznih kapija na Terminalu 1.
Iako su ograničenja za ručavanje u zatvorenom prostoru nakratko ukinuta tokom leta, restorani u Peel-u i Torontu bili su prisiljeni držati svoje sale praznim od početka pandemije prošlog marta.
Predstavnica uprave aerodroma Toronta, Tori Gass rekla je da preko 70% YYZ-ovih ponuda hrane i pića je nedostupno od početka pandemije, a one koje su ostale otvorene dužne su slediti smernice o socijalnom udaljavanju i ograničavanju broja mesta.

Aerodrom takođe nudi naručivanje i dostavu hrane bez kontakta, rekla je, dodajući da su svi slučajevi COVID-19 među zaposlenicima aerodroma dostupni na web stranici GTAA.

SERBIANNEWS/CANADA

Solberg mora da plati 2.350 dolara zbog kršenja mera

0

Norveška policija saopštila je u petak da je kaznila premijerku Ernu Solberg zbog kršenja pravila fizičkog distanciranja zbog kovid-19 prilikom organizovanja porodičnog okupljanja u čast svog rođendana.

Rojters prenosi da je šef policije Ole Sajevarud na konferenciji za novinare saopštio da je kazna za premijerku izrečena u iznosu od 2.352 dolara, navodi Tanjug.

Solbergova se izvinila prošlog meseca zbog organizovanja proslave svog 60. rođendana sa 13 članova porodice u planinskom odmaralištu krajem februara, uprkos vladinoj zabrani okupljanja sa prisustvom više od 10 ljudi.

Rojters prenosi da policija u većini takvih slučajeva ne bi izrekla novčanu kaznu, ali da je objasnila da je premijerka Solberg bila na čelu vladinog tima koji je uveo ograničenja, pa je tako njena odgovornost veća.

„Iako je zakon jednak za sve, svi pred zakonom nisu jednaki”, rekao je šef policije, opravdavajući kaznu, navodi agencija.

Srbija navija protiv Dinama i Slavije

0

Neuspeh zagrebačkog Dinama i praške Slavije u četvrtfinalu Lige Evrope obradovao bi srpske klubove.

Razlog je što su hrvatski, odnosno češki timovi glavni konkurenti na tabeli nacionalnih koeficijenata UEFA.

Srbija trenutno drži 16. poziciju, dok su odmah iza Češka i Hrvatska.

Naša zemlja je ostala bez predstavnika u evropskim takmičenjima ove sezone, te ne može nikako da preskoči Kipar. To bi garantovalo dva kluba u kvalifikacijama za Ligu šampiona.

Od toga nema ništa, međutim, jako je važna da se ne padne ispod 17. pozicije, koja, takođe, donosi privilegije.

To je preskakanje prvog kola kvalifikacija za Ligu šampiona u sezoni 2022/23. Stoga Zvezda i Partizan, kao glavni konkurenti za titulu i naredne sezone, prate i završnicu tekuće u Ligi Evrope.

Srbija će ostati među 17. najboljih, isključivo ako bar jedan od spomenutih klubova, Slavija ili Dinamo, izgube u revanšu.

Slavija je odigrala 1:1 u Londonu protiv Arsenala, dok je Dinamo na svom terenu poražen od Viljareala rezultatom 1:0.

Treba reći da bi eventualna senzacija Dinama, npr. plasman u finale Lige Evrope, lansirao Hrvatsku na 14. mesto, iznad Kipra i Danske, što bi našim komšijama doneo čak dva predstavnika u eliti, jednog u Ligi Evrope, te dva u novoformiranoj Konferencijskoj ligi.

“PONOSNE KARTICE” ZA VIŠEČLANE PORODICE: Akcija na području Bijeljine kao deo politike povećanja nataliteta

0

GRADONAČELNIK Bijeljine Ljubiša Petrović uručio je višečlanim porodicama prve „ponosne kartice“, pomoću kojih mogu da ostvare popuste pri kupovini robe široke potrošnje i za korišćenje usluga.

Na području Bijeljine oko 700 porodica biće vlasnici ponosnih kartica.

– Na ovaj način želimo da olakšamo život višečlanim porodicama , a samim tim i da unaprijedimo pronatalitetnu politiku. Na ovaj način roba široke potrošnje i usluge biće im dostupniji što do sada nije bio slučaj – istakao je Petrović.

Petrović je dodao da je ovaj projekat samo jedan u nizu onih kojima će porodica kao stub društva biti osnažena.

– Iz u budžetu za ovu godinu planirali smo niz sličnih aktivnosti, s ciljem poboljšanja sveukupnog ambijenta i želje da nas bude što više na ovim prostorima – poručio je gradonačelnik.

Predsednik Fondacije za porodicu Dragan Dakić pozvao je privrednike sa područja Bijeljine da se  u što većem broju odazovu na poziv za učešće u ovom projektu, pokažu društvenu odgovornost i višečlanim porodicama odobre određeni popust, jer one zaslužuju podršku.

– U Bijeljini već imamo deset  registrovanih firm sa sjedištem u Banjaluci koji će uvažiti kartice iz Bijeljine. Te firme su iz raznih sektora – obrazovanja, sporta, ugostiteljstva i turizma, farmaceutskih usluga, auto-industrije, prodaje odeće i obuće, školskog  pribora – rekao je Dakić i dodao da će bijeljinsko preduzeće „Semberija-transport“ postati prvi odgovorni privrednik u ovoj branši koji će omogućiti popust prilikom autobuskog prevoza.

Majka šestoro dece, Branka Gavrić, zahvalila se Gradskoj upravi na ponosnoj kartici, ističući da će im ona i tekako pomoći.

– Gradonačelnik je realizacijom ovog projekta pokazao da vodi računa o pronatalitetnoj politici i da brine o višečlanim porodicama.  Kartica nam veoma znači, jer ćemo pri kupovini ostvarivati popuste – kaže Gavrićeva.

Preostali korisnici ponosne kartice mogu preuzeti svakim radnim danom na Info-pultu  u glavnoj zgradi Gradske uprave, od 8 do 14 časova.

Kanadska ekonomija dodala 303.000 radnih mesta u martu, stopa nezaposlenosti pada

0
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OTTAWA – Statistička agencija Kanade je izvestila, da je kanadska ekonomija u martu pridodala 303.000 radnih mesta, kako se povećavalo zapošljavanje, uz porast u sektorima koji su najviše pogođeni ograničenjima zbog javnog zdravlja.

U martu je bilo po agenciji, oko 95.000 novih poslova u maloprodaji, u potpunosti nadoknadivši gubitke nastale u januaru i zaključak o zapošljavanju od 21.000 u sektoru smeštaja i prehrambenih usluga.
Brojka objavljena jutros nadmašila je 259.000 novih radnih mesta zabeleženih u februaru koji su u to vreme premašili očekivanja.
Porast u martu ipak je niži za 296.000 radnika, ispod nivooa pre COVID-a u februaru 2020., ili otprilike 1,5% od nivoa pre krize.
Takođe je pala stopa nezaposlenosti na 7,5%, sa 8,2% u februaru, dovodeći do najniže stope iz perioda tokom pandemije.
Brojevi sa novim radnim mestima, dolaze nešto više od sedam dana pre nego što će savezna vlada objaviti budžet, u kojem se očekuje da će se nivo zaposlenosti koristiti kao mera za planirane mere podsticaja.
Evo kratkog pregleda zaposlenosti Kanade u martu po provincijama (brojevi iz prethodnog meseca su u zagradama):

Stopa nezaposlenosti u Kanadi: 7,5 posto (8,2)
Stopa zaposlenosti u Kanadi: 60,3 posto (59,4)

Broj nezaposlenih u Kanadi: 1.516.700 (1.665.100)
Broj zaposlenih u Kanadi: 18,834,300 (18,531,200)
Stopa nezaposlenosti mladih (15-24 godine): 14,0 posto (17,1)
Stopa nezaposlenosti kod muškaraca (25 + godina): 6,6 posto (6,9)
Stopa nezaposlenosti žena (25 + godina): 6,2 posto (6,7)
Evo stopa nezaposlenosti prošlog mjeseca po provincijama (brojevi iz prethodnog meseca u zagradama):

Newfoundland i Labrador 12,4 posto (15,3)
Princa Edward Ostrvo 8,1 posto (9,2)
Nova Škotska 8,6 posto (8,1)
New Brunswick 9,2 posto (8,9)
Quebec 6,4 posto (6,4)
Ontario 7,5 posto (9,2)
Manitoba 6,8 posto (6,8)
Saskatchewan 7,3 posto (7,3)
Alberta 9,1 posto (9,9)
Britanska Kolumbija 6,9 posto (6,9)

SERBIANNEWS/CANADA

Ontario je prijavio više od 4.000 novih slučajeva COVID-19, a broj ljudi na intenzivnoj nezi raste

0
Korona i crnacka zajednica
STAMFORD, CONNECTICUT - APRIL 02: (EDITORIAL USE ONLY) A daughter touches her father's head while saying goodbye as medics prepare to transport him to Stamford Hospital on April 02, 2020 in Stamford, Connecticut. He had multiple COVID-19 symptoms. Stamford, located close to New York City, now has more than 1,000 confirmed coronavirus cases, the most of any city in Connecticut. The majority of Stamford EMS calls are now for coronavirus patients. (Photo by John Moore/Getty Images)

Ontario je danas prijavio novih 4.227 slučajeva COVID-19 i 18 smrtnih slučajeva.

To je najveći dnevni porast od početka pandemije i prvi put da je pokrajina prijavila preko 4.000 novih slučajeva bez greške u podacima. Bio je jedan dan u drugom talasu kad je pokrajina prijavila 4.249 novih slučajeva, ali greška u izveštavanju dovela je do precenjivanja slučajeva za oko 450.
U poslednja 24 sata bilo je obavljeno preko 61.410 testova.
Pokrajina izveštava o testnoj pozitivnosti od 6,3 %, što je malo više u odnosu na 6% juče. Pokrajina je prošle sedmice izvestila o stopi pozitivnosti od 4,6%.
Lokalno je 1.218 novih slučajeva u Torontu, 762 u Peelu, 532 u regiji York, 247 u Durhamu i 246 u Otavi.
Pokrajina je jučr prijavila 3.295 novih slučajeva i 19 smrtnih slučajeva.
Tekući prosek slučajeva od sedam dana iznosi do 3.256, a prošle sedmice broj je bio  2.473 .
U provinciji je sada 1.492 hospitalizirano zbog COVID-19, a 552 je na intenzivnoj nezi. To je najveći broj hospitalizacija od 23. januara i još jedan rekordan broj za pacijente na intenzivnoj nezi.
Bolnicama u Ontariju naloženo je da ukinu sve operacije i aktivnosti na snazi od ​​12. aprila, po rečima predsedniku udruženja bolnica Ontario.
Anthony Dale kaže da je situacija “vanredno ozbiljna” i zatražio je strpljenje i podršku dok se bolnice nose sa ” istorijskom krizom”.
Prema najnovijim provincijskim brojevima, prijavljeno je 1.860 dodatnih slučajeva varijante B.1.1.7.
U poslednja 24 sata dato je 105.382 doze vakcine. To su tri dana zaredom u kojima je provincija ubrizgavala više od 100.000 doza.
Do juče je dato 2.940.166 doza vakcina protiv COVID-19.
Pokrajina je objavila listu poštanskih brojeva za žarišta COVID-19 na kojima su vakcine sada dostupne, svima starijim od 50 godina, a mnogi se nalaze u GTA regiji.
Ford je u sredu najavio da će mobilni timovi dostavljati vakcine stanovnicima žarišnih tačaka, starosti 18+ u zajednicama, stambenim zgradama, verskim centrima i na većim radnim mestima. Regije će biti odabrane na osnovu obrazaca prenosa, teških bolesti i smrtnosti od COVID-19.
Pokrajinska radna grupa za imunizaciju kaže, da će za pokretanje plana trebati neko vreme.
Ljudi  60+ godina sada mogu rezervisati vreme za vakcinu protiv COVID-19 u svakoj regiji širom Ontarija.
Premijer Doug Ford primio je prvu dozu vakcine AstraZeneca COVID-19 u petak ujutro u apoteci u Etobicoke-u.
Vakcina AstraZeneca trenutno je dostupna u stotinama apoteka širom pokrajine, a stanovnici mogu rezervisati putem interneta, iako postoje izveštaji da neke apoteke prihvataju vakcinaciju i bez rezervacije.

SERBIANNEWS/CANADA