Kanadska ekonomija pridodala je 230.700 radnih mesta u junu
OTTAWA – Kanadska ekonomija gotovo je povratila radna mesta izgubljena tokom zaključavanja zbog trećeg talasa jer su se ograničenja povukla, a preduzeća proširila svoje platne spiskove brže nego što se očekivalo u junu.
Stopa nezaposlenosti pala je na 7,8% u junu u odnosu na 8,2 % u maju, što je dobar rezultat, jer je pre pandemije bila 7,5% u martu 2020.
Šta je bilo omiljeno na jelovniku Nikole Tesle
Na današnji dan pre 165 godina rođen je Nikola Tesla. Za više od veka i po, gotovo sve priče o njemu su ispričane. Zato ovog 10. jula, na jednog od najvećih naučnika svih vremena, gledamo iz drugog ugla, kulinarskog.
Duže od dve decenije Milijan Stojanić, inspirisan Tesla priznanjima za gastronomiju, bavio se istraživanjem jelovnika najumnijeg naučnika srpskog porekla, kroz njegov put u Evropi i Americi.
Mleko, mlečne prerađevine, sirevi, to nikada nije izostajalo i to je najviše konzumirao Nikola Tesla, i sve ostalo i biljnog i životnjiskog porekla. Jeo je on jagnjetinu, pogotovo tu jagnjetinu, za koju je voleo da mu kuvari u Americi spremaju”, rekao je Stojanić.
Međutim, meso je izbacio potpuno iz ishrane u 65. godini, zbog problema sa prostatom, kada se bazirao na vegetarijanski jelovnik, uz razne kombinacije sa celerom.
„Ono što je njega nosilo kroz život jesu ti mlečni proizvodi, mlečne prerađevine, med, poneki konjak, odnosno viski, malo vina, ali sve sa merom. Znači Nikola Tesla je jeo dva puta dnevno, bilo da je bio u Smiljanu, u Evropi, u Americi. I ono što je Tesla govorio svima – Nemojte se prejedati i nemojte žuriti na onaj svet”, dodaje Stojanić.
Tesla nikada nije jeo iz okruglih tanjira.
„Nikola Tesla, kada je bio mali nije umeo da piše i crta desnom rukom, nego je sve to radio levom rukom i vrlo teško je pravio krugove, onda kada je učiteljica ili nastavnik tražili od njega i on je to bukvalno omrzao”, kaže Stojanić.
Odrastajući kao dete pravoslavnog sveštenika, čuveni naučnik pridržavao se i navika koje je stekao u detinjstvu.
Uz sve specifičnosti oko ishrane, Nikola Tesla je celog života i postio. Tako da je do kraja života nosio isti konfekcijski broj.
Drina ponovo mesto okupljanja, jubilarna regata oborila sve rekorde posećenosti
Posle godinu dana pauze Drina je ponovo bila mesto okupljanja ljudi iz svih krajeva zemlje i regiona. Jubilarna 20. Drinska regata od Rogačice do Ljubovije oborila je sve rekorde posećenosti, a smeštajni kapaciteti za ovaj vikend rasprodati su nekoliko nedelja ranije.
Lepote Azbukovice najbolje se vide sa najlepše reke na Balkanu i zato je Drina dvadesetu godinu zaredom mesto susreta hiljada ljudi koji uz muziku i pesmu slave život.
“Trenutno nas je na čamcu trinaest, dolazimo iz Ljubovije, Kragujevca, Novog Sada, ima nas sa raznih mesta. Već dugi niz godina dolazimo ovde jer ovo nema cenu”, ističe Bojan Milovanović iz Ljubovije.
Dragomir Savić iz Beograda kaže da je na Drini “super provod” i da je došla “cela ekipa”.
Za najznačajniji turistički događaj u Ljuboviji i okolini domaćini su se mesecima pripremali jer kad je Drinska regata – za jedan vikend, kažu, zaradi se koliko za mesec dana.
“Zaista veliki broj učesnika se prijavio za plovidbu, što iz naše zemlje, što iz regiona, tako da je bilo preko hiljadu plovila na reci. Pored spusta posetioci su imali priliku da uživaju i u veoma bogatom kulturno-zabavnom programu, tako da su svi sadržaji bili bogati, a ljudi koji su došli imali su priliku da se lepo provedu i ponesu nezaboravne utiske iz Ljubovije”, kaže direktorka Turističke organizacije Opštine Ljubovija Jelena Tešić.
Najlepšim tokom reke Drine splavarilo je više od 15.000 ljudi, a spust od Rogačice do Ljubovije trajao je čak osam sati.
“Orlići” ispustili finale, Francuska slavila nakon preokreta
Mlada košarkaška reprezentacija Srbije poražena je od selekcije Francuske sa 75:69 u polufinalu Svetskog prvenstva do 19 godina. Srbija nije uspela da izbori finale, pa će se za medalju boriti u duelu za treće mesto protiv Kanade.Srbija je veći deo meča u Rigi vodila, ali je odigrala veoma loše u poslednjoj četvrtini, što su Francuzi iskoristili za preokret i pobedu.
Orlići” su sjajno ušli u meč, napravili seriju 9:2, potom 11:3 i jasno stavili Francuzima da poseduju ogroman kvalitet.
Nakon prvih deset minuta košarke, Srbija je imala dvocifrenu prednost u iznosu od 23:13.
Najveća razlika iznosila je +14 za našu selekciju na startu druge deonice, ali su Francuzi, kako je vreme odmicalo, dolazili do bolje igre i samim tim do rezultatskog priključka.
Do poluvremena, prednost Srbije je smanjena na šest poena.
Treća četvrtina protekla je u egal košarci i rezultatskoj klackalici.
Francuska je tu četvrtinu dobila sa 20:18, pa se ušlo u neivesnu završnicu.
Početkom poslednje četvrtine, Francuzi prave seriju 7:0 i tako 33. minutu dolaze do prvog vođstva na utakmici – 60:57.
Nalet Francuske nastavio se sredinom četvrte četvrtine, u kojoj su seriju produžili na 11:2 i stekli nešto osetniju razliku.
Srbija je dugo stajala na jednocifrenom broju ubačenih poena u odlučujućoj četvrtini, što je pomoglo Francuskoj da odbrani prednost i upiše bitnu pobedu.
Najefikasniji u redovima “Orlića” bili su Jović i Stefanović sa po 15 poena.
Francuze su do pobede vodili Čikambud sa 19 i Friš sa 14 poena.
Reprezentacija Francuske se pobedom plasirala u finale Svetskog prvenstva gde će se sastati sa selekcijom SAD.
Amerikanci su u prvom polufinalu bili bolji od Kanade sa 92:86.
Srbija nije uspela da izbori finale, pa će se za medalju boriti u duelu za treće mesto protiv Kanade.
13 IZNENAĐUJUĆIH činjenica o KAFI
Uglavnom je sipamo bez mnogo razmišljanja, zapravo najčešće da bismo ujutru uopšte počeli da razmišljamo, ali iza naše jutarnje šoljice kafe stoji fascinantna prošlost.
Ako ste se nekada zapitali šta se krije u svakom zrnu, svakoj šolji kafe, mi vam donosimo 13 zanimljivih činjenica o kafi koje će vas sigurno iznenaditi.
1.Kafa datira iz 800 godine
Legenda kaže da su stočari u 9. veku uočili efekat koji kofein ima na njihove koze, koje kao da su „plesale“ nakon što su pojele plod biljke Coffea. Lokalni monah je potom napravio napitak od ove biljke i otkrio da ga noću drži budnim i tako je „rođena“ originalna šolja kafe.
2. Postoje dva glavna tipa: Arabika i Robusta
Uzgajivači pretežno gaje vrstu Arabika, s obzirom na njen veoma raznoliki ukus, od cvetnih, citrusnih i jagodičastih, do orahovitih, karamelnih i čokoladnih nota. Iako manje popularan, tip Robusta sadrži više kofeina i ima poseban, oštar ukus. Opšte mišljenje obožavalaca kafe je da su obe vrste – Arabika i Robusta dobre po pitanje ukusa, samo je pitanje kako se kafa priprema i šta očekujemo od nje.
3. Žuti burbon nije vrsta viskija, već sorta zrna Arabike
Ukoliko ste negde naišli na “Žuti burbon”, verovatno ste pomislili da se radi o viskiju. Zapravo u pitanju je sorta zrna Arabike, koju neretko nazivaju “pinot noir” u svetu kafe.
Karakteristika sorte, za razliku od klasičnog zrna arabike, upravo je u toj intenzivnoj, žutoj boji ploda koja ovu sortu čini jednom od najkvalitetnijih i najpopularnijih širom sveta. Obiluje toplim, orašastim, čokoladnim i karamel notama. Srednje jačine, uravnoteženog ukusa i pune arome daje balans svakom napitku.
4. Brazil uzgaja najviše kafe na svetu
Prema podacima Međunarodne organizacije za kafu, Brazil proizvodi otprilike trećinu svetskih zaliha, gotovo dvostruko više od drugoplasiranog Vijetnama. Na trećem mestu je Indonezija, a slede je Kolumbija i Etiopija.

5. Espresso na italijanskom znači „istisnuto“
Espresso je vrsta italijanske kafe i ako ste se pitali šta zapravo znači evo odgovora. Reč „espresso“ odnosi se na način pripreme kafe koji se odvija istiskivanjem ključale vode kroz presovani talog kafe. Na šta je vas asocirala?
6. Najskuplja kafa na svetu može koštati više od 600 dolara po kilogramu
Jedna od najluksuznijih sorti kafe, takozvana „kopi luwak“, potiče iz izmeta azijske cibetke palmašice, manjeg sisara koji podseća na mačku. Ovaj sisar jede zrna kafe, ali nije u stanju da ih svari, već se ona „obrađuju“ u njihovom digestivnom sistemu, nakon čega se prirodno izbacuju. To izlučeno seme zapravo predstavlja kafu nazvanu „kopi luwak“. Dobijanje ove kafe, kao što možete da zaključite, nije lak posao, pa samim tim ni jeftin. Kilogram pržene „kopi luwak“ kafe se kreće od 500 do 700 dolara, dok je sirovo zrno povoljnije, od 200 do 600 dolara.
7. Postoji pravilo za pripremu savršenog ESPRESSA – 5M
Espresso je najbolji vid ispijanja kafe zato što se za pripremu koriste najkvalitetnije sorte kafa i zato što se doprema u zrnu i melje na licu mesta, što mu daje posebnu aromu. A da biste dobili onu savršenu šoljicu esspreso kafe, postoji pet koraka, takozvanih 5M.

Po pravilu, sipa se u male šolje i ispija u roku od dva minuta.
8. Više ljudi je pokušalo da zabrani kafu
Davne 1511. godine vođe u Meki verovali su da je kafa podstakla radikalno razmišljanje i zabranili su njenu konzumaciju. Neki italijanski sveštenici iz 16. veka takođe su pokušali da zabrane kafu, jer su verovali da je ona „satanska“. Međutim, papa Klement VII toliko je voleo kafu da je ukinuo zabranu i kafa je ponovo bila u upotrebi od 1600. godine.
Čak je i u 18. veku švedska vlada proglasila kafu, kao i pribor za kafu (uključujući šolje i posuđe), ilegalnom zbog navodnih veza sa buntovnim osećanjima.
9. Finska je dom najvećih obožavalaca kafe
Poređenja radi, prosečni Amerikanac unese svega 11 kilograma u istom periodu.
10. Espresso ima svoj Svetski dan
Da li ste znali da se Svetski dan espressa obeležava 23. novembra? Zapravo, Svetski dan espressa stvoren je u čast Italijana Angela Morionda, koji je krajem 19. veka, tačnije 1884. godine, izumeo prvi espresso aparat koji posebno kontroliše protok pare i vode kroz kafu. Ova inovacija je omogućila iskorišćavanje najvećeg mogućeg potencijala iz zrna kafe.
11. Osobe koje piju kafu žive duže
Istraživanje je povezalo umerenu konzumaciju kafe (oko tri do četiri šolje dnevno) sa dužim životnim vekom, kao i sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i Parkinsonove bolesti.

12. Reč „kafa“ potiče od arapske reči „vino“
Reč „kafa“ koju danas koristimo potiče od arapske reči „qahwah“. Ono što je zanimljivo jeste da se ta reč prvobitno nije koristila za kafu, nego za vrstu vina čija se konzumacija povezivala sa gubitkom apetita. Qahwah je kasnije postao kahveh na turskom, a zatim koffie na holandskom, odakle i dobijamo englesku reč coffee.
13. Kafa je odličan piling za kožu
Maska za lice od kafe čini čuda u borbi sa velikim brojem problema kože lica. U velikom broju kozmetičkih proizvoda ona je neizostavni sastojak, a razlog tome je to što je bogata kofeinom i antioksidansima. Antioksidansi daju odlične reziltate u anti age kozmetici jer mogu da redukuju pojavu bora i finih linija. Kofein ima i anti- zapaljenska svojstva i kao takav veoma je koristan u borbi protiv bubuljica i zapaljenskih procesa na koži i ublažavanju crvenila.












