15.7 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1089

Alberta opet vraća obavezno nošenje maski i motiviše ljude sa $ 100 da se vakcinišu

0

Alberta opet uspostavlja obavezno nošenje maski u zatvorenim javnim prostorima, uspostavlja policijski čas za prodaju pića i nudi $ 100 nevakcinisanim osobama da prime vakcinu protiv COVID-19, sve u nastojanju da zaustavi širenje  četvrtog talasa.
Premijer Jason Kenney, ministar zdravlja Tyler Shandro, glavna zdravstvena direktorka dr. Deena Hinshaw i izvršna direktorka zdravstvene službe Alberte, dr Verna Yiu najavili su mere u petak, rekavši da širenje virusa, posebno među nevakcinisanim Albertancima, vrši pritisak na zdravstveni sistem nege.
Kapacitet odeljenja intenzivne nege trenutno je popunjen 95 % u celoj provinciji i 97 % u Edmontonu.
“Jasno je da smo u opasnosti da premašimo kapacitete intenzivnih odeljenja naše provincije ako sada ne promenimo pristup”, rekla je Hinshaw.
Od subote u 8 sati, maske će biti obavezne u svim zatvorenim javnim prostorima i na radnim mestima, međutim škole će se i dalje pridržavati ranijih pravila.
Takođe od subote, restorani, kafići, barovi, pubovi, noćni klubovi i drugi licencirani objekti moraće prekinuti alkoholnu posluživanje u 22.00.
Zvaničnici su rekli da će mere biti privremene, ali nisu naveli datum kada očekuju da ih ukinu.
Jednokratna podsticajna uplata u iznosu od $ 100 biće dostupna svim stanovnicima Alberte starijim od 18 godina koji dobiju prvu ili drugu dozu vakcine protiv COVID-19 između 3. septembra i 14. oktobra.
Na pitanje o poruci koju podsticaj šalje onima koji su već potpuno imunizovani, Kenney je rekao da vlada ne ostavlja ” stvari nedovršene “.
“Voleo bih da ovo ne moramo činiti, ali ovo nije vreme za moralne sudove, ovo je vreme za vakcinaciju ljudi. Učinili smo sve što možemo ”, rekao je Kenney, ukazujući na prethodne napore u vakcinisanju.
“Ako se jednostavno niste vakcinisali, molimo vas da se zbog ljubavi prema Bogu sada to učinite, a ako to učinite, platićemo vam 100 dolara.”
Premijer je procenio da će poklon kartice Albertu koštati 20 miliona dolara.
Kenney je branio odluku svoje vlade da primeni manje agresivna ograničenja nego tokom prethodnih talasa rekavši da se pokrajina bavi manjom populacijom nevakcinisanih ljudi.
No, priznao je da su stope vakcinisanja u Alberti oko 5 % ispod kanadskog proseka.
“Zato smo sve jače pogođeni. Ako je izbor između trajne krize u našim bolnicama ili, ne daj Bože, široko rasprostranjenih ograničenja, koja želim izbeći po svaku cenu, ili pronalaženja nekog načina da privučemo pažnju onih koji su zakasnili s vakcinom, mi ćemo izabrati ovo drugo, ” rekao je Kenney.
Nešto više od 70% stanovnika Alberte 12 + godina primilo je obe doze vakcine, a 78,3 % je primilo barem jednu dozu.
Zvaničnici takođe preporučuju da nevakcinisanim stanovnicima Alberte ograniče društvena okupljanja u zatvorenim prostorijama na bliske kontakte samo dve porodice, do najviše 10 osoba.

Objavljeno modeliranje
U petak su se Kenney, Hinshaw i Shandro prvi put obratili medijima nakon nekoliko sedmica, tokom kojih su slučajevi COVID-19 i hospitalizacije u pokrajini porasli. Alberta sada prednjači u zemlji u odnosu na broj stanovnika.
9. avgusta, kada se Kenney poslednji put pojavio, pokrajina je prijavila 244 nova slučaja, 129 hospitalizacija i 26 pacijenata na intenzivnoj nezi.
Alberta je u petak prijavila 1.401 novi slučaj, što je najveći dnevni broj od 13. maja, 515 hospitalizacija i 118 na intenzivnoj nezi.
Modeli objavljeni u petak pokazuju da bi Alberta mogla dostići ili premašiti brojeve  uočene tokom prethodnih talasa. Kao rezultat toga, AHS otkazuje nebitne operacije u svih pet zdravstvenih zona u pokrajini.
Rutinsko testiranje na COVID-19 i obavezni uslovi izolacije trebali su završiti 27. septembra, ali nije jasno je li to još uvek plan.

Podrška za vakcinalne pasoše 
Ontario, Quebec, Britanska Kolumbija i Manitoba pokrenuli su ili najavili vakcinalne pasoše, koji zahtevaju dokaz o imunizaciji kako bi se pristupilo nebitnim poslovima-potez koji je Kenney žestoko odbacio.
Liderka opozicionog NDP -a Rachel Notley rekla je da će premijerova odluka da uvede ograničenja umesto pasoša usporiti ekonomski oporavak pokrajine.
“Premijer kaže da neće ostaviti stvari nedovršene. To je laž ”, rekao je Notley na popodnevnoj konferenciji za novinare.
Doktor Noel Gibney, kopredsedavajući odbora za pandemiju udruženja medicinskog osoblja zone Edmonton, smatra da mere nisu dovoljne i razočarao se što nisu uključili program vakcinalnih pasoša.
“Mesecima su molili ljude da se vakcinišu. To ne funkcioniše. … Ako ne možete naterati ljude da to učine na zahtev, morate im otežati ako to ne učine “, rekao je.
Predsednik i izvršni direktor privredne komore Edmontona Jeffrey Sundquist rekao je da preduzeća sada plaćaju cenu onima koji su odlučili ostati nevakcinisani.
“Ograničavanje onoga što mogu prodati u određeno doba dana ima uticaj na njihov krajnji rezultat”, rekao je.
Katy Ingraham, predstavnica kanadske koalicije ugostiteljskih radnika, rekla je da će policijski čas takođe biti poražavajući za radnike, koji će imati skraćeno radno vreme.
“Ispod njih je istrgnut tepih u smislu prihoda, koji su mogli očekivati ​​ovog vikenda”, rekla je Ingraham.
“Ovo je samo veliki šamar za mnoge prezaposlene ugostiteljske radnike koji se trude i rade u sve opasnijem okruženju.”

Ingraham je rekla da traži vladino izuzeće od policijskog časa za njen restoran Fleisch Delikatessen, jer već zahteva dokaz o vakcinaciji od strane klijenata ako hoće da obeduju u zatvorenom prostoru.
Bez vakcinalnih pasoša, Gibney predviđa dodatna ograničenja, poput smanjenja ograničenja kapaciteta u trgovinama ili okončanja obedovanja u zatvorenom prostoru.
“Budući da se ovim nisu bavili na pravi način, to je neizbežna stvar koja će se dogoditi”, rekao je.
77 % stanovnika Alberte koji su se odazvali anketi Leger-a objavljenoj ove sedmice reklo je da donekle ili snažno podržava vakcinalne pasoše, iako se 20 % njih snažno protivi, što je najveća stopa među provincijama u Kanadi.

SERBIANNEWS/CANADA

Mogu li glasati na izborima ako nisam vakcinisan? Evo odgovora na vaše pitanje

0

Nekoliko pokrajina uspostavlja sistem vakcinalnih pasoša, gde se od stanovnika traži da pokažu dokaz o vakcinisanju protiv COVID-19 kako bi mogli učestvovati u nekim nebitnim aktivnostima. Ova nova pravila pokreću pitanje hoće li nevakcinisanim ljudima u tim pokrajinama biti onemogućeno da lično glasaju na saveznim izborima 2021.
Mnogi glasači su se obratili CBC News-u sa ovim pitanjima. Evo šta agencija za izbore u Kanadi kaže o tome.

Koje pokrajine imaju vakcinalne pasoše ?
Četiri pokrajine objavile su planove za uvođenje nekog oblika vakcinalnih pasoša, a to su BC, Manitoba, Ontario i Quebec.
Iako se detalji o svakom planu razlikuju, svi oni zahtevaju od ljudi da dostave digitalnu ili papirnatu dokumentaciju koja pokazuje da su bili vakcinisani pre nego što im je dozvoljeno da uđu u veliki broj ustanova ili učestvuju u određenim aktivnostima.
Zavisno gde se nalazite, dokaz o vakcinisanju mogao bi postati uslov za ulazak u restorane, bioskope, sportske dvorane, sportske događaje, zatvorene bazene i druga javna mesta.
Sistemi vakcinalnih pasoša za već su na snazi ​​u Quebec-u i Manitobi, a BC-u će primeniti svoju “vakcinalnu karticu” od 13. septembra, dok Ontariov “sertifikat o vakcini” neće biti potreban do 22. septembra, dva dana nakon izbornog dana.

Mogu li glasati ako nisam potpuno vakcinisan?
Uputstvo kaže da neće biti potrebno da glasači budu vakcinisani ili da pokažu dokaz o vakcinaciji kako bi glasali na saveznim izborima 2021.
Na BC web stranici vlade izričito je navedeno da njena kartica za vakcinu neće biti potrebna za glasanje.
Predstavnik ministarstva zdravstva Quebec-a rekao je u e-poruci da je njegov vakcinalni pasoš, ograničen na aktivnosti koje se smatraju nebitnima i s visokim rizikom za prenos.
“Biračka mesta nisu deo toga”, rekao je direktor komunikacija Robert Maranda.
U Manitobi, predstavnik pokrajinske radne grupe za vakcine rekao je da je upozorio agenciju za izbore u Kanadi,  da vakcinalni pasoši neće biti potrebni za pristup biračkim mestima.
Ontarijev sistem neće biti na snazi ​​do dana glasanja.
Ukratko, možete biti nevakcinisani i ipak glasati lično na ovim lokacijama:
-Na preliminarnom glasanju između 10. i 13. septembra.
-U kancelarijama Elections Canada pre 14. septembra.
-Na dan izbora 20. septembra.

Hoće li se od radnika na glasačkim mestima tražiti vakcinacija?
Izborna agencija kaže da ne uspostavlja obavezna vakcinacija ni za radnike na biralištima.
Međutim, agencija veruje da će većina izbornih radnika biti vakcinisana s obzirom na stope vakcinacije širom Kanade i uobičajeni demografski profil izbornih radnika.
“Vlasti javnog zdravstva svesne su činjenice da ne postoji potreba za vakcinacijom izbornih radnika i znaju da očekujemo da će većina biti vakcinisana s obzirom na trenutne nivoe vakcinacije”, rekao je predstavnik agencije za izbore u Kanadi Matthew McKenna.
Kada je u pitanju dopiranje do birača u ustanovama za negu i drugim ugroženim zajednicama, McKenna je rekao da će lokalni službenik za povratak, kad god je to moguće, rasporediti potpuno vakcinisane izborne radnike da pomognu zajednici na licu mesta.

Koji protokoli postoje kako bi se osiguralo da su biračka mesta sigurna?
Umesto da od birača i biračkih tela zahteva vakcinacija, Elections Canada kaže da je razvila paket zdravstvenih i sigurnosnih mera na biračkim mestima.
To uključuje postavljanje stanica za dezinfekciju na ulazima i izlazima, isticanje oznaka fizičkog distanciranja, obavezno stavljanje maski za glasače i izborne delegate i obezbeđivanje olovaka za jednokratnu upotrebu, kako bi se kontaktne tačke svele na minimum.
Površine na biračkim mestima čistiće se svakih 30 do 60 minuta, a za svakim će stolom biti samo jedan radnik za glasanje, koji sedi iza barijere od pleksiglasa. Izborna agencija u Kanadi osiguraće besplatne maske na biračkim mjestima, a birači će morati nositi maske osim ako nemaju medicinsko izuzeće.
“Zdravstvene vlasti su potvrdile da je sa našim dosadašnjim pristupom moguće održati sigurne izbore”, rekao je McKenna.
“Nastavićemo raditi s telima za javno zdravstvo, sledićemo njihove savete i po potrebi prilagoditi naše planove.”

SERBIANNEWS/CANADA

Svaki četvrti stanovnik ima neki vid alergije – ambrozija je tu, vazduh je pun polena

0

Vazduh je pun polena ambrozije i prognoze nisu nimalo optimistične: koncentracija alergena biće povećana sve do polovine septembra. Kako živeti s tim, umanjiti ili eliminisati tegobe, objasnio je alergolog Saša Milićević.

Za alergične na ambroziju počeo je najgori period u godini. Do kada će simptomi potrajati i kolika je koncentracija ambrozije u vazduhu?

„Koncentracija ambrozije se već duže vreme drži na visokom nivou, pogotovu ujutro. Sa kišom, koncentracija ambrozije malo opadne, ali ako dune vetar, ona se opet pojača. Ko god ima problema sa ambrozijom, on to najbolje zna – i deca i odrasli“, istakao je alergolog Saša Milićević.

Dodaje da se svake godine povećava broj pacijenata osetljivih na ambroziju. U budućnosti će alergije postati toliko raširene da će se smatrati nekom vrstom poremećaja. Svaki četvrti čovek ima neki vid alergije.

Ambrozija i polen korova postali su agresivniji u poređenju sa polenom trave i drveća. Više ljudi ima agresivnije simptome i pred pojavu ambrozije, organizam je pod tenzijom.

Koji su najblaži, a koji najozbiljniji simptomi?
„Kad neko ima kijanje, kada ga svrbi nos, oči cure, ako neko kašlje i počinje da svira u plućima, to mogu da budu simptomi alergije na polen i ambroziju. Postoji veliki dijapazon različitih simptoma koji mogu da budu različiti, dosadni i teški i nekada mogu da ometaju funkcionisanje. Ti simptomi podsećaju na simptome infekcije”, istakao je alergolog Saša Milićević.
„Sve više se spušta granica i sve mlađi i mlađi pacijenti imaju alergiju. Još nije dovoljno jasno zbog čega reagujemo na to zrno, na taj polen ambrozije. Sama reč alergija znači izmenjena reakcija imuniteta, kada organizam prihvati zrno polena kao neku štetnu materiju i zbog toga se javlja čitav set simptoma. Zbog čega se sve to događa još nije jasno, ima mnogo različitih teorija, ali nijedna ne objašnjava to do kraja“, napominje alergolog.

Preporuka lekara za lečenje alergija
“Najvažnije je da se krene sa terapijom u predsezoni, jer ako se zakasni, simptomi mogu da budu jaki. Lekovi su antihistaminici i oni zauzmu mesto na receptorima gde bi se vezala zrnca polena ambrozije. Ako to preduhitrimo, alergijski simptomi će biti manji”, ističe alergolog.

Napominje da osobe koje nisu ispitale alergiju treba da se jave lekaru. Testovi se mogu uraditi bilo kada u toku godine.

“Što se tiče vakcine za alergije, ona se daje kod pacijenata koji imaju teže oblike, ima dosta dobrih efekata, ne pomaže baš u svim slučajevima, ali to je jedno od dostignuća medicine koje može mnogo da pomogne”, zaključio je alergolog Saša Milićević.

iPhone 13 će moći da se koristi i bez signala?

0

iPhone 12 bio je veliki prodajni hit za Apple zahvaljujući lansiranju 5G mreže. Čini se da Apple želi da nastavi za pozitivnim trendom, dodajući nove tehnologije svom najnovijem uređaju ove godine. Navodno, iPhone 13 će funkcionisati i bez signala.

Analitičar rada kompanije, Ming-Chi Kuo izjavio je kako očekuje da će modeli iPhone 13 imati mogućnost satelitske komunikacije.

Uređaj bi mogao da komunicira sa niskom Zemljinom orbitom (LEO) putem satelitske komunikacije. Ovo bi omogućilo korisniku da šalje poruke i upućuje telefonske pozive, čak i ako nisu unutar standardne pokrivenosti 4G/5G mreže. Ovo će biti moguće jer će novi model koristiti prilagođenu verziju Qualcomm X60 baznog modemskog čipa. Ovaj čip će podržati komunikaciju preko satelita.

Ono što je ostalo nerazjašnjeno je – da li bi slanje poruka i upućivanje poziva preko satelita funkcionisalo samo sa Apple uslugama poput iMessage-a i FaceTime-a ili, da li bi ova usluga bila ograničena na poseban režim za razmenu poruka u hitnim slučajevima koji se koristi retko. Takođe je nejasno da li bi satelitske funkcije bile besplatne, poput GPS-a, ili bi došle sa povezanim troškovima korišćenja.

Inače, popularni jutjuber Filip Koroj otkrio je u jednom videu da je procureo dizajn iPhone 13 i iPhone 13 Pro. Koroj je u videu rekao da kamera na iPhone 13 Pro ima objektiv 3,41 mm, a 4,81 mm je širi od prethodnih modela.

Jutjuber potvrđuje i da postoji novi dijagonalni raspored kamera. Promene označavaju početak novog trenda pametnih telefona.

SIM kartica će od sada biti integrisana sa logičkom pločom, kako bi uštedela prostor, dok su dugmad za jačinu zvuka i prekidač za isključivanje „migrirali na sever za 3 milimetra“.

Novi modeli iPhone 13 će biti gotovo identične veličine kao prethodnici, ali stara kućišta neće odgovarati zbog promene veličine kamere.

 

Namirnice koje ne bi trebalo prati pre kuvanja

0

Pranje namirnica pre kuvanja čini se kao dobra ideja, no stručnjaci savetuju da to nije uvek dobro. Naime, određene namirnice ne bi trebalo prati pre kuvanja, upozorili su iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Kada kupite ove namirnice u prodavnici, verovatno vam se čini da je dobra ideja da ih operete pre nego što počnete da ih pripremate. No, CDC upozorava da to ne bi trebalo da činite.

“Pranje i ispiranje sirovog mesa, piletine, ćuretine i jaja može uzrokovati da se bakterije i klice rašire po vašoj sudoperi, radnim i drugim površinama u vašoj kuhinji. Te klice potom mogu da dođu na drugu hranu, poput salate ili voća, zbog čega se možete razboleti”, objasnili su iz CDC-a.

Istraživanja takođe ukazuju na to da pranje mesa povećava šanse za unakrsnu kontaminaciju.

“Izbegavajte da perete sirovo meso i meso peradi, jer se potencijalno opasne i štetne bakterije koje se mogu nalaziti na poroizvodu mogu u visokim količinama raspršiti po sudoperi i drugim površinama, te može doći do unakrsne kontaminacije”, savetuju iz američkog ministarstva poljoprivrede.

“Pranje jaja može aktivno da pomogne u prenosu štetnih bakterija poput salmonele sa spoljne strane jaja na unutrašnju”, objašnjava Konor O’Flin, operativni menadžer O’Flin Medikala.

Bakterije tako mogu da uđu u unutrašnjost jaja, što je idealno okruženje za rast i razvoj bakterija, prenosi Best life. Iz ministarstva poljoprivrede SAD navode da jaja inače imaju prirodni zaštitni sloj koji ih štiti od bakterija, a koji se uništava pranjem.

Punjena jaja

0

Potrebno je:

10 jaja
konzerva tunjevine
oveća glavica luka
tri-četiri kisela krastavčića
kašika putera
kašika senfa
prstohvat sušenog origana
mleveni crni biber
so
list celera
Jaja se skuvaju tvrdo, pa ostave na stranu da se prohlade. Luk se sitno isecka, malo posoli i dobro izgnječi, koliko da popusti. Kiseli krastavčići se iseckaju što sitnije, dobro se ocede i dodaju luku. Konzerva tunjevine se ocedi od ulja, a sadržaj pospe po onoj masi. Odozgo se nabace kašika senfa, mleveni biber i origano, zatim kašika omekšalog putera i, konačno, žumanca iz kuvanih jaja. Umeša se i dosoli ako je potrebno, pa se ovom smesom pune polutke kuvanih belanaca.

Okršaj demonstranata i policije na Cetinju

0

Napeta atmosfera na Cetinju dostigla je usijanje. Grupa građana blokirala je kružni tok na ulazu u Cetinje, gde su prosuli šut i kamenje, prenose Vijesti.me. Došlo je i do sukoba građana i policije.

Na društvenim mrežama kruže snimci demonstracija, ali i sukoba sa policijom.

Na Tviteru je osvanuo snimak sukoba policije i demonstranata. Masa juriša ka policiji i probija kordon, a pripadnike policije gađaju i guraju.

Demonstranti su nosili crnogorske zastave.

 

Odbojkašice Srbije danas sa Italijom za zlato na EP

0

Finale je na programu danas od 20 sati, dok će od 17 sati Turska i Holandija igrati za bronzu

Ženska odbojkaška reprezentacija Italije igraće danas protiv Srbije u finalu Evropskog prvenstva u Beogradu.

Finale je na programu danas od 20 sati, dok će od 17 sati Turska i Holandija igrati za bronzu.

Završava se berba malina i kupina, rod oko 50 odsto manji u odnosu na prosečan

0

Predsednik Asocijacije proizvođača malina i kupina u Srbiji Dobrivoje Radović rekao je da je rod malina ove godine zbog vremenskih nepogoda, mraza i suše za najmanje 50 odsto manji u odnosu na prosečan od oko 82.000 tona, a i proizvodnja kupina je prepolovljena.

„U najvećem malinarskom kraju u Arilju i Ivanjici završava se berba jesenjih malina i rod će biti na najmanje 50 odsto manji od prosečnog od oko 82.000 tona. Kada se svede bilans teško da će prinos biti oko 40.000 tona“, rekao je Radović.

Dodao je da je prosečna otkupna cena najvećeg broja sorti bila od 415 do 430 dinara, osim najkvalitetnije sorte enrosadira koja se još bere i prodaje po ceni od 600 do 700 dinara po kilogramu. On je rekao da, iako je ove godine cena malina visoka, da ne može u potpunosti da pokrije troškove proizvodnje i gubitak na slabom prinosu.

Radović je rekao da će sledeće godine ukupan rod malina u Srbiji biti još manji, jer su ovogodišnje visoke temperature i suša onemogućili razvoj podmladaka i da su sadnice na nekim parcelama „spržene“.

Proizvođači malina, prema njegovim rečima, treba da iskoriste dobru odluku Ministarstva poljoprivrede da subvencioniše sadni materijal u iznosu od 90 odsto, kako bi se malinjaci obnovili kvalitetnijim sadnicama sa boljim prinosom.

„Malinjaci u Srbiji moraju da se obnove sertifikovanim sadnim materijalom, kako bi se povećao prinos po hektaru, a smanjili gubici zbog slabog roda i bolesti malinjaka“, rekao je Radović.

Proizvođači kupina, koji zbog zakasnele vegetacije, tek sada privode berbu kraju, rekli su da nisu zadovoljni, iako je cena od 250 do 300 dinara po kilogramu, jer je i rod kupina smanjen zbog suše, više nego malina.

Zoran Stojanović iz Ražnja, koji je uništio najveći deo plantaže kupina, rekao je da ni izuzetno visoka cena kupina ove godine neće biti dovoljno jak motiv da oni koji su zbog bagatelne cene u poslednjih pet godina od 30 do 50 dinara po kilogramu iskrčili plantaže kupina.

„Ove godine je ‘preterana’ cena kupina, ali ko je uništio plantažu neće je zbog dobre cene jedne godine obnavljati, jer je pet poslednjih godina kupine prodavao u bescenje i nije mogao da pokrije troškove proizvodnje“, rekao je Stojanović.

Dodao je da bi bilo bolje da cena kupina bude niža nego ove godine, a realna bi bila od 120 do 140 dinara po kilogramu, ali je za proizvođača najvažnije da bude stabilna.

Srbija je, prema njegovim rečima, imala između 5.000 i 7.000 hektara pod kupinom, a u poslednje dve-tri godine zbog cene od 30 dinara uništene su plantaže i procenjuje se da ih sada ima na oko 1.500 hektara.

Patrijarh Porfirije stigao u Crnu Goru

0

Njegova svetost Patrijarh srpski g. Porfirije stigao je danas u 13.30 u dvodnevnu posetu Crnoj Gori, što je njegov prvi dolazak otkako je izabran za predstojatelja Srpske pravoslavne crkve.
Patrijarha Porfirija na podgoričkom aerodromu dočekali su Njegovo visokopreosveštenstvo izabrani Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije i Njegovo preosveštenstvo izabrani Episkop budimljansko-nikšićki g. Metodije sa sveštenstvom Mitropolije crnogorsko-primorske i Eparhije budimljansko-nikšićke.
Predstojatelj Srpske pravoslavne crkve doputovao je u Crnu Goru povodom ustoličenja izabranog Mitropolita crnogorsko-primorskog g. Joanikija, koje će se obaviti sutra u Cetinjskom manastiru nakon Sveta arhijerejske liturgije koju će služiti Patrijarh srpski g. Porfirije sa više arhijereja naše i drugih pomesnih crkava.