21 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1026

Nova, neoprana odeća nosi brojne opasnosti

0

Kupili ste novu haljinu i jedva čekate da dođete kući, navučete je i ponosno prošetate gradom. Sve je to super, ali ipak bi trebalo da se malo strpite, jer ta nestrpljivost može vam doneti mnoge probleme…

Stigli ste iz radnje, odmah navukli novi komad odeće i svi su vas zatrpali komplimentima, međutim, te pohvale neće vam pomoći s crvenilom i svrabom kože sledeći dan, prenosi Ljepota&Zdravlje.

To crvenilo zove se alergijski dermatitis kojeg uzrokuje određeni alergen. Do reakcije verovatno neće doći momentalno, nego sledeći dan ili čak nakon nekoliko dana. Ovu reakciju najčešće uzrokuju boje na odeći.

Ovakve se boje najčešće koriste na sintetičkim materijalima, poput poliestera i najlona. Ove se boje otpuštaju iz materijala prilikom znojenja i dodirom materijala. Ove reakcije mogu se izbeći pranjem odeće pre nošenja, čime se taj višak boje uklanja.

Međutim, alergijski osip nije jedina negativna reakcija koju nova, neoprana odeća može uzrokovati. U 2014. godini su naučnici na Univerzitetu u Stokholmu testirali odevne predmete različitih boja, materijala, proizvođača i cena.

U 29 od 31 odevnih predmeta, pronašli su hemikaliju zvanu kinolin, koju je Agencija SAD-a za zaštitu okoline proglasila ‘potencijalno kancerogenom za ljude’ – iako još nisu sprovedena istraživanja na ljudima koja to potvrđuju.

Ulrika Nilson, članica istraživačkog tima, navodi da su pronašli i druge, takođe kancerogene hemikalije, ali takođe navodi da ne postoji dovoljno istraživanja o unosu navedenih hemikalija preko kože.

“U vašem je interesu da operete odeću pre nošenja”, navodi Dejvid Endrus, naučnik koji je istraživao hemikalije za uklanjanje mrlja, protiv gužvanja, za pojačavanje boja i slično. Takođe je rekao da proizvođači ne navode koje hemikalije koriste na odeći, a iste su potencijalno opasne za ljude, a mogu biti štetne i za okolinu.

“Zapanjujuće je da kupite majicu koja je navodno 100% pamuk, no nigde nije navedeno koje hemikalije sadrži“, nastavio je.

Budite strpljivi i pričekajte dan-dva dok vam se nova odeća ne opere – za vaše je dobro.

SOK OD JAGODA

0

3,5 kg sitnih domaćih jagoda

5 litara vode

700 g smeđeg ili belog šećera

Priprema:

Jagode dobro operite i uklonite peteljke. Isecite na pola ili četvrtine pa stavite u lonac sa vodom da se kuvaju. Neka sve provri i neka se kuva 15-20 minuta. Kada je skuvano, tada procediti jagode i izmiksati ih u blenderu ili štapnim mikserom. Vratiti ih u tečnost u kojoj su se kuvale i staviti ponovo na ringlu. Dodati šećer i kuvati 20-30 minuta dok se sav šećer ne rastopi.

Ako su jagode slađe, možda će vam trebati manje šećera, pa ga dodajte postepeno i probajte da vidite da li je dovoljno. Naše jagode nisu bile slatke kako bi trebalo pa je ova količina šećera bila dovoljna. U međuvremenu oprane flaše stavite na pleh zajedno sa poklopcima, pa stavite u rernu na 100 stepeni da se sterilišu. Vreo sok sipajte u vrele flaše i dobro ih zatvorite. Ostavite ih na plehu pa pleh zajedno sa sokom vratite u toplu isključenu rernu da se ohlade.

Nanpu je NAJVEĆI saobraćajni SPIRALNI MOST na svetu!

0

U centralnom Šangaju na reci Hauangpu postoji most koji je zove Nanpu i koji je poseban po tome što je to najveći spiralni most na svetu. Noću kada se upale svetla, izgleda kao zlatni zmaj koji leti iznad reke…

U inženjersko čudo koje je završeno 1991. godine je uloženo 820 miliona juana i to je najveći most u Azii i treći na svetu. Tadašnji kineski predsednik Deng Ksjaopinig je lično upisao ime mosta na glavnom nosaču.

Most je dugačak neverovatnih 9.346 metara i podeljen je u šest saobraćajnih traka za putnički saobraćaj sa kapacitetom od 4.5 do 5 miliona vozila u toku samo jednog dana.

Brzina kretanja vozila na mostu je ograničena na 40 km/h.

Beograđanima porez na imovinu nepromenjen, Nišlijama i Kragujevčanima uvećan za nekoliko stotina dinara

0

Beograđani će sledeće godine plaćati isti porez na imovonu kao i ove godine, ukoliko nisu dograđivali kuće i povećavali površinu stanova. Bez obzira na apokaliptične najave i tabloidna nagađanja da će nova rešenja biti gotovo sigurno uvećanja zbog rasta vrednost nekretnina, to se nije dogodilo. U Nišu i Kragujevcu ovaj namet biće neznatno viši, u odnosu na prošlu godinu, ali ne onoliko koliko nameće trend rasta vrednosti nekretnina i ne za sve stanovnike ovih gradova.

Odbornici Skupštine Beograda su usvojili Odluku o utvrđivanju prosečne cene kvadratnog metra odgovarajućih nepokretnosti za utvrđivanje poreza na imovinu za 2022.  Goran Vesić, zamenik gradonačelnika Beograda, rekao je da neće biti povećanja poreza na imovinu. Precizirao je da se to odnosi na obveznike koji ne vode poslovne knjige i za nekretnine istovetne površine, iako je cena kvadrata u Beogradu porasla prosečno za šest odsto.

– Uprkos zakonskoj obavezi da uskladimo visinu poreza sa porastom cena nekretnina, dodali smo ovaj član u odluku kako ljudi ne bi dobili veće račune za porez – kazao je Vesić i dodao da su to su uradili zbog pandemije virusa korona i zato što su smatrali da je veoma važno da se ne opterećuju građani dodatnim troškovima.

Zamrzavanje poreza donekle je bilo očekivano jer se bliže i izbori, a poreska rešenja na kućne adrese upravo stižu sa prvim prolećnim danima uoči izlaska na birališta. Jasno je da povećanje ovog nameta, na koji su građani posebno osetljivi, nije popularna mera u izbornoj godini.

Osim toga, povećanje poreza na imovinu u Beogradu najčešće ne prati dosledno porast vrednosti nekretnina. Povećanje ovog nameta bilo je nekoliko godina ograničeno na dva odsto. To je trajalo do 2020. kada su preska rešenja uvećana za jednocifrene procente, a bilo je zona u kojima je iznos umanjivan. Takođe i 2021. u proseku porez na imovinu  šest odsto, a na kuće u četvrtoj zoni je bio niži za dva odsto. Naravno bilo je i pojedinačnih slučajeva u kojima je porez prošle godine uvećan i do 30 odsto. Jer, osim vrednosti nepokretnosti, odnosno poreske osnovice uzima se u obzir poreska stopa i da li obveznik ima pravo na amortizaciju.

Imaćemo 1.000 kilometara sređenih pruga: Za koji mesec od Beograda do Novog Sada – 200 na sat

0

Prvi šip poboden je pre svega nekoliko dana. To je označilo početak izgradnje brze pruge od Novog Sada do Kelebije.

Za koji mesec šinama će se, brzinom do 200 kilometara na sat, ići od Beograda do grada pod Petrovaradinom. Istim tempom, dalje do granice sa Mađarskom, moći će se verovatno krajem 2024.

Kada ćemo za dva sata i pet minuta stizati od srpske do mađarske prestonice, zavisi pre svega od suseda. Očekuje se da će oni svoj deo posla završiti u prvoj polovini 2025.

Planiraju se, u toku su ili se privode kraju radovi koji će Srbiji obezbediti 1.000 kilometara sređenih pruga.

“Izgradnja pruge za velike brzine do 200 kilometara na sat između Beograda i Budimpešte najveći je i najznačajniji investicioni i infrastrukturni projekat u ovom delu Evrope”, kaže za Novosti Nenad Stanisavljević iz “Infrastrukture železnice Srbije”.

“Izgradnja pruge za velike brzine Beograd – Budimpešta je prvi prekogranični projekat u okviru saradnje Kine i zemalja centralne i istočne Evrope, koji zajednički realizuju Srbija, Mađarska i Kina. Kada brza pruga bude završena, vozom će se na ovoj međunarodnoj relaciji putovati manje od tri sata.”

Paralelno sa prugom ka Mađarskoj, modernizuje se i pravac Niš – Dimitrovgrad. Kako smo nedavno čuli, do 2024. godine trebalo bi da se završi projekat obnove deonice od 108 kilometara. Ovaj posao podrazumeva rekonstrukciju i elektrifikaciju postojeće pruge i izgradnju nove jednokolosečne elektrificirane obilazne pruge.

Poslednjeg dana septembra počeli su u Donjem Međurovu radovi na modernizaciji i rehabilitaciji pruge Niš – Brestovac na međunarodnom železničkom Koridoru 10. Rekonstrukcija te deonice košta 59,9 miliona evra, 85 odsto se finansira iz bespovratnih sredstava obezbeđenih iz fonda IPA 2015, a 15 odsto iz budžeta Srbije.

Vozovi će na ovom delu pruge moći da idu brzinom od 120 kilometara na sat.

Pruga Beograd – Niš deo je međunarodnog Koridora 10 koji povezuje centralnu i zapadnu Evropu sa Grčkom, Turskom i Bliskim istokom. Obnova 228 kilometara koštaće oko 1,8 milijardi evra. Modernizacija železničkog Koridora 10 kroz Srbiju je rekonstrukcija postojećih pruga i dogradnja drugog koloseka na deonicama gde su izgrađene jednokolosečne pruge. Putovanje od Beograda do Niša trajaće manje od dva sata.

Uz Koridor 10, barska pruga je najvažniji železnički pravac u Srbiji. Deonica od Resnika do Valjeva, duga 77,6 kilometara, rekonstruisana je pre tri godine. Planiran je nastavak radova na deonicama od Valjeva do Vrbnice, odnosno do granice sa Crnom Gorom, ukupne dužine 207 kilometara. Finansiranje je obezbeđeno iz kredita Ruske Federacije vrednog 230 miliona evra.

Brzom prugom do Novog Sada saobraćaće novi “Štadlerovi” vozovi. Prvi je već stigao, a još dva će do kraja godine. Cena ove tri kompozicije je 62,2 miliona evra. Voz ima 316 sedišta, internet, mini-bar… Karta će, prema ranijim najavama, koštati oko 1.000 dinara.

Đokovićeva 349. nedelja na vrhu ATP liste

0

Najbolji teniser sveta Novak Ðoković započeo je danas 349. nedelju na vrhu ATP liste.Đoković na danas objavljenoj listi ima 11.540 bodova, tačno 2.900 bodova više od prvog pratioca Rusa Danila Medvedeva.

Na trećem mestu i dalje Nemac Aleksandar Zverev, četvrti igrač sveta je Grk Stefanos Cicipas, peti je Rus Andrej Rubljov, a najboljih 10 kompletiraju Rafael Nadal, Mateo Beretini, Kasper Rud, Hubert Hurkač i Janik Siner.

Ostali srpski teniseri zadržali su svoje pozicije, Dušan Lajović je na 33. mestu, Filip Krajinović je 42. u poretku, Laslo Đere se nalazi na 52. mestu, a Miomir Kecmanović je nazadovao za jednu pozciju i sada je 69. teniser sveta.

U 2021. godini više nema turnira, a najbolji teniseri sveta bore se za trofej u Dejvis kupu.

Rusi doneli Srbiji četvrtfinale Dejvis kupa

0

MADRID – Teniska reprezentacija Srbije plasirala se u četvrtfinale Dejvis kupa, nakon što je Rusija sinoć savladala Španiju sa 2:1.

Srbija je prošla dalje kao jedna od dve najbolje drugoplasirane selekcije zahvaljujući boljem set količniku od Španaca, 9:6 prema 9:7, preneo je Tanjug.

Srpski tim se seli u Madrid, a rival u četvrtfinalu biće Kazahstan.

“Ne postoji ništa što bi to sprečilo”: Abbotsford se priprema za još poplava kako nivo reke Nooksack raste

0

Gradonačelnik Abbotsforda upozorava ljude u njegovom gradu, da se pripreme za nove poplave, jer je reka Nooksack u nedelju popodne počela da prelazi preko nasipa. Kako izgleda reka Nooksack pogledajte OVDE .
“Zemlja je super zasićena. Ništa od te vode ne ide u zemlju. Voda će sada doći mnogo brže nego na prethodnom događaju”, rekao je on, misleći na katastrofalnu poplavu  Sumas oblasti pre dve sedmice.
“Svako ko živi u Sumas preriji mora imati jedno oko otvoreno tokom cele noći”, rekao je Braun.

On dodaje da je uveren da su ekipe učinile sve što su mogle uoči ovog događaja i da su spremne koliko mogu biti.
“Moramo držati palčeve i nadamo se da će naši nasipi, nasipi oko reke Sumas, zadržati svu tu vodu koja će ovde stići u naredna 24 sata.”
Grad je bio prisiljen zatvoriti brane između reka Sumas i Vedder.
“Ti vodostaji rastu… Kada se to podigne iznad nivoa reke Sumas, moramo zatvoriti brane. Ako ne zatvorimo brane, zapravo ćemo poplaviti dolinu iz reke Fraser”, rekao je Braun.
“Mora biti niži nivo voda na strani reke Fraser pre nego što otvorimo brane kako bismo pustili reku Sumas”, objasnio je. „Kada su te kapije otvorene, kroz kapije prolazi 3,5 miliona galona u minuti.
U nedelju uveče je izdata naredba za evakuaciju na Whatcom Road-u u Abbotsfordu zbog odrona blata u tom području. Neki stanovnici duž Sandringham Drive-a stavljeni su u stanje pripravnosti za evakuaciju.Image
U okrugu Whatcom, grad Sumas oglasio je alarm za poplave. Stanovnici tog grada zamoljeni su da se dobrovoljno evakuišu u subotu uveče.
Dok je Nacionalna garda pozvana da napuni i rasporedi vreće s peskom u okrugu Whatcom, Braun je upozorio da “zidovi od vreća sa peskom neće zaustaviti Nooksack reku”.
Oko 90 nekretnina u Huntingdon Village-u naređeno je da se evakuišu u nedelju rano ujutro.

“Osigurali smo da svi budu obavešteni koliko god smo mogli, tako što su ekipe hitne pomoći išle od vrata do vrata i savetovale stanovnike o naredbi”, rekao je Braun.
Kanadske oružane snage nastavljaju da pomažu, postavljajući vreće sa peskom u naseljima Clayburn i Arnold, koja su u nedelju bila poplavljena zbog nemilosrdne kiše.
“Iako poplave koje vidimo danas nisu toliko obilne kao prvi vremenski događaj pre dve sedmice, ponovo vidimo lokalne poplave”, rekao je Braun. „I dalje smo izuzetno zabrinuti zbog nadolazećih vremenskih pojava i uticaja koji će oni imati na našu situaciju sa poplavama.”
Vozači se upozoravaju na opasnost od porasta vode. Autoput 1 između Abbotsforda i Chilliwacka zatvoren je u nedelju u 17 sati.
„Mnogi putevi imaju prelivne vode, koje lako mogu odvući vaše vozilo sa puta, ako vozite prebrzo. Vozite polako i molimo vas, da se držite dalje od područja pogođenih poplavnim vodama kako biste omogućili osoblju hitnih službi brži pristup”, rekao je Braun.

SERBIANNEWS/CANADA

Najduži kanadski kej i novo naselje na Velikim jezerima uskoro stiže u Mississaugu

0

TORONTO- Oko 72 hektara zemljišta koje je ranije zauzimala elektrana na ugalj u Mississaugi, uskoro će biti dom najdužeg kanadskog keja na Velikim jezerima.

Pristanište će ući čak 600 metara u jezero Ontario i deo je kompleksa Lakeview Village, koje su projektanti proglasili kao “najtransformativniju zajednicu na obali” koja se trenutno gradi na obali.a rendering of the square at lakeview village

„Ovo je realizacija vizije i oličenje modernog življenja na obali jezera“, rekao je u saopštenju za medije Brian Sutherland, potpredsednik kompanije Argo Development Corporation. “Ovo je brend koji slavi naš korak ka ponovnom povezivanju ljudi na obalu po prvi put u decenijama.”
Transformacijom prostora će biti izgrađeno i 8.050 novih domova u kojima će moći da se smesti do 20.000 stanovnika, kažu investitori. U prostor je takođe uključeno 1,8 miliona kvadratnih metara poslovnog prostora i 200.000 kvadratnih metara maloprodajnog prostora.
Lakeview Village je podneo svoj master plan u oktobru 2018. i rekao da od tada radi s gradom Mississauga na razvoju prostora. Taj plan je odobren na odboru za planiranje i razvoj Mississauge 8. novembra, a dva dana kasnije ga je ratifikovalo gradsko veće Mississauge.
To znači da Lakeview Community Partners Limited (LCPL) sada može nastaviti s izgradnjom zajednice na obali jezera, iako datum završetka projekta nije naveden.

SERBIANNEWS/CANADA

U Ontariju registrovana prva dva slučaja omikron varijante COVID-19

0

TORONTO — Dve osobe iz Ottawe, koje su se vratile sa putovanja u Nigeriju pozitivno su testirane na novu varijantu bolesti COVID-19 koja je prvi put otkrivena u južnoj Africi, izvestili su zdravstveni zvaničnici Ontarija.

To su prva dva slučaja u Kanadi varijante B.1.1.529, takođe poznate kao omikron.
Ministarka zdravlja Ontarija Christine Elliott i glavni medicinski službenik za zdravstvo dr. Kieran Moore rekli su u zajedničkoj izjavi da su pacijenti u izolaciji.
“Ontario je spreman da odgovori na ovu novu varijantu”, navodi se u saopštenju. Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), zvaničnici u Južnoj Africi prijavili su ovu varijantu 24. novembra, a prvi potvrđeni slučaj registrovan je 9. novembra.
SZO je rekao da su neke od mutacija omikronske varijante zabrinjavajuće. Dodao je da se čini da preliminarne informacije pokazuju da postoji povećan rizik od ponovne infekcije omikronom u poređenju s drugim varijantama.
Nakon pojave omikrona, nekoliko zemalja, uključujući Kanadu, objavilo je ograničenja putovanja za zemlje južne Afrike. Nigerija nije na toj listi zemalja.

Federalni ministar zdravlja Jean-Yves Duclos rekao je u izjavi da je razgovarao sa svojim pokrajinskim kolegom o prva dva potvrđena slučaja omikrona u Kanadi.
„Ovaj razvoj događaja pokazuje da naš sistem praćenja funkcioniše“, rekao je on.
“Kako se praćenje i testiranje nastavlja sa provincijama i teritorijama, očekuje se da će se u Kanadi naći i drugi slučajevi ove varijante.”
Slučajevi omikronske varijante i dalje se otkrivaju u sve više zemalja širom sveta. U nedelju su Australija i Holandija takođe potvrdile svoje prve slučajeve ove varijante.

“Pitanje vremena”
Specijalista za zarazne bolesti dr. Isaac Bogoch rekao je da nije iznenađen što je ova varijanta stigla u Ontario.
“Mislim da je pošteno reći da se ova varijanta verovatno pojavila pre nekoliko sedmica ili čak meseci. I kada počnete da je identifikujete, obično je prilično raširena, posebno za veoma zaraznu respiratornu virusnu infekciju poput ove”, rekao je Bogoch.
“Mislim da je bilo samo pitanje vremena kada ćemo videti još neke slučajeve u Kanadi. I kao što su rekli u tom saopštenju za javnost, nikoga neće iznenaditi ako se u bliskoj budućnosti otkrije još slučajeva.”
Bogoch je rekao da još uvek postoji mnogo nepoznanica o omikronu, uključujući i koliko su efikasne odobrene vakcine.

“Imamo genetski otisak ove varijante. Znamo koji su geni tamo. Zato je ova varijanta navedena kao varijanta koja izaziva zabrinutost. To je zato što ima genetske markere koji imaju potencijal, ključna reč je potencijal, da učine ovo da je više prenosivo ili da počne da narušava zaštitu koju smo dobili od vakcina”, rekao je.

“Ali moramo imati na umu da nije samo genetika virusa. To su i druga svojstva virusa. Moramo videti kako se ovaj virus ponaša u kliničkom području. I takođe moramo pogledati kako se ovaj virus ponaša i u epidemiološkom području. Da li je prenosiviji ili ne?”
Ono što Ontario treba da uradi, rekao je Bogoch, jeste da pojača testiranje, raširi vakcinaciju, posebno da treće doze učini dostupnijim populaciji koja ispunjava uslove.

Takođe je dodao da mere javnog zdravlja moraju ostati na snazi.
Na pitanje da li savezna vlada treba da uvede dodatna ograničenja putovanja, Bogoch je rekao da takva politika nije efikasna. Što se tiče onoga što je potrebno učiniti kako bi se sprečila pojava novih varijanti, Bogoch je rekao da bi trebalo poslati više vakcina u zemlje koje se trude da obezbede vakcine.
“Mislim da nam je potreban ogroman globalni pritisak da omogućimo pristup vakcinama u delovima sveta koji nemaju pristup u istoj meri u kojoj mi imamo”, rekao je.

SERBIANNEWS/CANADA