20.6 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1009

Direktor AO: Mediji su nepravedni prema Novaku, još ne znamo da li će učestvovati u Melburnu

0

Direktor Australijan opena Kreg Tajli rekao je da i dalje nije poznato da li će Novak Đoković braniti titulu u Melburnu i dodao da mediji nisu bili korektni prema najboljem teniseru sveta.

Do početka prvog grend slema u sezoni ostalo je manje od mesec dana, a i dalje nije poznato da li će publika u Melburn parku gledati devetostrukog osvajača turnira Novaka Đokovića.

osle nagoveštaja da će samo vakcinisani igrači moći da igraju na Australijan openu, to pravilo je donekle ublaženo odlukom da će postojati mogućnost da određeni teniseri dobiju medicinsko izuzeće.

Pojedini mediji odmah su napali Đokovića, rekavši da je to pravilo “izmišljeno” da bi se njemu izašlo u susret i da je srpski teniser već tražio izuzeće, ali direktor turnira Kreg Tajli odbacio je takve navode.

“Novak je rekao da su medicinske informacije o njemu privatna stvar i da su poverljive”, rekao je Tajli, dodavši da još ne zna da li će Đoković pokušati da deseti put u karijeri osvoji titulu u Australiji, ali i da su mediji bili nepravedni prema najboljem teniseru sveta.

Takođe, istaknuto je da neće biti javno objavljeno ko je od igrača tražio medicinsko izuzeće.

Australijan open počinje 17. januara, a Đoković ima priliku da osvajanjem tog turnira postane rekorder po broju osvojenih grend slemova u muškom tenisu, pošto trenutno deli prvo mesto sa Federerom i Nadalom sa po 20 osvojenih najvećih turnira.

Od turnira su već odustali Francuz Pjer-Ig Erber i mlada Australijanka Olivija Gadecki jer ne žele da se vakcinišu.

Lazić nakon novog rekorda: Ovo je uspeh čitavog kluba

0

Izuzetno mi je drago što sam uspeo da postavim svoje ime u još jednu stranu velike istorije kluba kao što je Crvena zvezda, izjavio je košarkaš crveno-belih Branko Lazić, nakon što je oborio rekord po broju poena u Jadranskoj ligi.

Lazić je na utakmici protiv Borca iz Čačka postao igrač sa najviše poena u istoriji ABA lige.

“Nikada nisam jurio rekorde i brojke, već sam uvek želeo da pomognem timu i odgovorim na zahteve trenera”, izjavio je kapiten crveno-belih.

Lazić je protiv Borca postigao 13 poena i došao do ukupno 1.235 i za jedan poen nadmašio, takođe bivšeg kapitena Tadiju Dragićevića.

“Mislim da ću tek po završetku karijere biti svestan svih uspeha i dostignuća sa Crvenom zvezdom. Želim svima da se zahvalim, jer mislim da je ovo uspeh svih nas zajedno, kluba, ljudi u klubu, trenera, mojih saigrača, nekadašnjih i sadašnjih. Idemo dalje, čekaju nas novi izazovi i nove utakmice”, rekao je Lazić.

Kapiten Zvezde je pre tri godine postao rekorder po broju odigranih utakmica u crveno-belom dresu, a takođe je i rekorder po broju osvojenih trofeja – 17 (šest u domaćem prvenstvu, po pet u ABA ligi i Kupu Radivoja Koraća, kao i Superkup regionalnog takmičenja).

Za pravo čišćenje organizma nije dovoljno samo promeniti način ishrane

0

U zimsko vreme, tokom slava i praznika, karakteristična je i bogata trpeza, pa bi nakon prejedanja trebalo da sledi čišćenje organizma. Ipak, to ne znači da se tokom čišćenja ne jede ništa, već da se pažljivo bira ono što će proces detoksikacije pomoći, i da se izbegne ono što ovaj proces usporava. O pravilima koja podrazumeva detoks u RTS Ordinaciji detaljno je govorio nutricionista Strahinja Kukić.

Signale da nam je potrebna detoksikacija organizam nam sam šalje, ali je potrebno te signale pravilno čitati. Nutricionista Strahinja Kukić je zato govorio upravo o tim signalima.

„Nadutost, problemi sa želucem, oticanje, umor, razdražljivost, nesanica – sve su to u stvari simptomi intoksikacije“, i dodao da stres takođe povećava intoksikaciju.

Recimo, kako je slikovito objasnio nutricionista, čovek koji za vreme obroka odgovara na sms poruke, zakasnele mejlove jede pod stresom i tada praktično zaustavlja varenje.

„Pre svega zaustavljeno je lučenje pljuvačke, koja je jako važna i zanemarena“, napominje Kukić.

Podsetio je da je žvakanje prva faza varenja, a da se u pljuvački nalaze svi važni enzimi i da je zbog toga važno dobro žvakati hranu. Ali, da bi uopšte došlo do lučenja pljuvačke, potrebno je prvo smanjiti hormon stresa, odnosno smiriti se pre obroka.

Preporučuje da za smirivanje uradimo vežbu sporog disanja prilikom koje tri sekunde udišemo, pa šest sekundi izdišemo. Kaže da će ovakvo disanje stimulisati sistem za varenje i pokrenuti enzime.

Drugi način je da stavimo ruke pod hladnu vodu ili se umijemo hladnom vodom i na taj način smirimo sistem i spustimo hormon stresa. Podseća da ovo nije novost. „Ljudi su to i pre znali i zato je postojala molitva pre jela – skupi se cela porodica u ljubavi zahvale se na hrani i sednu zajedno i jedu uz dobre vibracije, uz dobre odnose“.

Još jedna vrsta prave detoksikacije, takođe stara i tradicionalna metoda, jeste postNamirnice koje treba izbegavati u procesu detoksikacije:
* grickalice
* keks
* slatkiši
* brza hrana
* alkohol – naročito u večernjim časovima
* sokovi
* margarin, majonez
* rafinisano ulje
* mleko
* mesne prerađevine

 Šta šteti a šta pomaže tokom detoksikacije?

Iako je poznato da u procesu detoksikacije treba izbegavati namirnice kao što su grickalice, keks, slatkiši, brza hrana, alkohol, a naročito alkohol u večernjim časovima, baš kao i sokove, bilo da su šećereni ili oni tzv. bez šećera, margarin i majonez, baš kao i mleko, mesne prerađevine i rafinisano ulje.

Za razliku od ovih štetnih namirnica u procesu detoksikacije, postoje i one čija se konzumacija preporučuje kada želite detoksikaciju.

Pre svega su to biljke bogate hlorofilom, kao što su spanać, rukola, peršun, blitva, kupus, brokoli i sve što je zeleno zapravo čisti naš organizam.

„U stvari, to će nam pomoći da očistimo teške metale iz organizma koji se znaju nakupiti u debelom crevu i tamo praviti probleme sa patogenima“, objasnio je Strahinja Kukić.

Namirnice koje je poželjno uvrstiti u proces detoksikacije:
* biljke bogate hlorofilom – spanać, rukola, peršun, blitva…
* Đumbir – uz oprez
* kim, komorač, anis
* kumin, korijander
* namirnice bogate polifenolima – kakao, borovnice, kupine, masline
* karanilić, majčina dušica, ruzmarin, origano, kurkuma
* omega 3 masne kiseline – pastrmka, štuka, šaran, bela riba
* prebiotici – inulin

Đumbir je odlična biljka za detoksikaciju, bilo da se koristi kao svež ili samleven, odnosno u začinskoj varijanti. Ipak u njegovoj konzumaciji za neke ljude je potrebno da budu oprezniji.

„Đumbir će stimulisati žučnu kesicu i podstaći nam varenje masnoće, pa je zato potrebno da ljudi koji imaju problem sa žučnom kesicomom – polipima, kamenjem i slično, oprezno konzumiraju đumbir“, savetuje Strahinja i dodatni oprez u korišćenju đumbira preporučuje ljudima sa povišenim krvnim pritiskom, kao i onima koji imaju problem sa koagulacijom krvi i trombozom, odnosno krvnim ugruškom u nekom delu tela.

Savetuje da svakako ne treba preterivati sa količinom đumbira, već da je recimo za jednu salatu ili sok, dovoljno iscediti jedan centimetar đumbira, te da nije potreban koren cele biljke za jedan obrok ili sok.

Kim, komorač i anis – „U suštini, to su karminativi, a to su biljke koje stimulišu izbacivanje gasova iz sistema“, dodaje Kukić.

Kumin, korijander – su biljke koje su enzimi. „Enzimi su kao neke makazice koje cepaju hranu koju unesemo u sistem i prave je takvom da bude hemijski prihvatljiva nama, i da bolje vari“, objašnjava nutricionista.

Namirnice bogate polifenolima – kakao, borovnice, kupine, masline, ali i crna čokolada. Od svega ovoga u zimskom periodu najviše se preporučuje kakao, i to nekoliko sati posle obroka, u mlakoj vodi.

„To je užina, znači nema potrebe ništa drugo. Dobro, može se kašičica meda dodati i to je užina“, napominje Kukić.

Začini poput karanfilića, majčine dušice, ruzmarina, origana, kurkume se takođe preporučuju za detoks kao antioksidanti, koji utiču da se smanje procesi rđanja u digestivnom sistemu i u krvnim sudovima.

Omega tri masne kiseline – pastrmka, štuka, šaran, bela riba.

Ove masne ribe i ribe s našeg podneblja, posebno divlje ribe su najbolji izbor. „Čime se hrani riba – takve masnoće će i imati. Ako se riba hrani kukuruzom i prehranom – ona će imati puno omege šest u sebi, pa je bolja opcija riba koja se nalazi u prirodi, kao štuka, na primer“.

Probiotici – inulin. Inulin postoji i kao prah, ali ga ima i u povrću, posebno u paprici. Strahinja naglašava da se inulin nalazi i u tzv. rezistentnom skrobu koga ima u krompiru, a preporučuje da se skuva u ljusci i malo prohladi pre konzumiranja.

Meso i ribu treba svesti na konzumiranje jednom nedeljno, a favorizovati povrće uz dodatak začina, kaše i mahunarke.

Koliko traje detoksikacija

Na kraju, savet je da se detoks ne radi unedogled, već da on traje dve do četiri nedelje leti i dve do četiri nedelje zimi, a Strahinja Kukić kaže da je između perioda detoksikacije važno da se povede računa o kombinovanju namirnica, pa podseća na osnovne stvari – ne mešati hleb sa mesom ili krompir sa mesom.

I pored svih ovih saveta konsultacija sa stručnjakom uvek je najbolja opcija, kako ne biste napravili više štete nego koristi sami sebi, podsetila je za kraj autorka i voditeljka RTS Ordinacije, Marija Popović.

Priprema se ponovno otvaranje autoputa na Coquihalli u ponedeljak

0

Autoput preko Coquihalle se ponovo otvara, nakon što su istorijske poplave isprale čitave delove puteva i mostova. Međutim, otvara se samo za komercijalna vozila i gradske autobuse sa smanjenom brzinom, kako bi se osigurala bezbednost.

„Povratak Coquihalle je velika stvar za nas. To je daleko najbitnija, najdirektinija veza koju imamo od Merritta do Metro regije i unutrašnjosti,” rekao je Greg Lowis, službenik za informacije centra za hitne operacije Merritt-a.

Osnovno ograničenje putovanja za nekomercijalna vozila na autoputu 3 i 7 ukida se u utorak. Međutim, zimi su uslovi manje nego idealni.
„Strmo je, krivudavo. Postoje vremenski izazovi. To je vrlo, vrlo teška ruta, tako da smo zaista sretni što vidimo da se autoput broj pet ponovo otvara”, rekao je Dave Earle, BC Trucking Association.

“Put je napravljen za veća vozila. Ima mnogo blaži sistem, u smislu stepena i krivina koje su povezane, to je sigurnija ruta za velike kamione.”

Samo iskusni zimski vozači bi trebali pokušati voziti i, samo ako je nužno potrebno, a vozači komercijalnih kamiona imaju savet za one koji to čine.

“Ograničenje brzine je određeno za letno vreme, tako da pokušavajte ograničiti brzinu za zimu.  Sada kada vidite znak 60 kilometara [na sat], usporite na najmanje 40 kilometara [na sat]“, rekao je Michael Peekhaus, vozač kamiona.
“Svi se radujemo odredištu, ali ako ne budete pažljivi, nećete stići do odredišta. Vozači  kamiona s kojima je Global News razgovarao takođe su izrazili zabrinutost zbog prolaska. Neočišćen mokar sneg u desnoj traci čini prolaz opasnijim.

Umesto da se žalite što ste zaglavljeni iza velikog kamiona, savetuju vozači, gledajte na njega kao na sigurnog vodiča kroz planinske prevoje.
“Idemo sporo jer je opasno, zato ne pokušavajte da nas prestignete”, rekao je Rajveer Sandhu, još jedan vozač kamiona.
“Kamioni uvek voze u poretku od 20 do 25, jer znaju ako možete pratiti jedni druge, možete pratiti tragove. Dakle, dobro je za vas ako se ne čiste putevi, samo pratite tragove”, rekao je Sandhu.

Takođe, kažu vozači kamiona, pripremite se da će vožnja trajati nekoliko dodatnih sati.

ICBC preporučuje vozačima da se pripreme, tako što će imati dobre zimske gume i spakovati komplet za hitne slučajeve. ICBC web stranica preporučuje komplet prve pomoći, hranu i vodu za hitne slučajeve, rezervnu toplu odeću, baklje ili šibice, upaljače i sveće, lopatu, uže za vuču, pesak i kablove za premošćivanje baterija.

SERBIANNEWS/CANADA

Putujete unutar Kanade? Možda ćete se suočiti sa različitim pravilima oko testiranja, karantina zavisno gde putujete

0

Savezna vlada savetuje Kanađane već dugo, da izbegavaju putovanja van Kanade koja nisu neophodna, jer se Omicron varijanta brzo širi širom sveta. Putnici koji dolaze podležu obaveznom testiranju i samoizolaciji na osnovu njihovog statusa vakcinacije.
Ali kada je u pitanju putovanje unutar Kanade, pravila se razlikuju. Pojedine provincije i teritorije mogu imati svoja pravila oko ograničenja i karantina, koje ljudi moraju slediti pored saveznih smernica.
Za ljude koji putuju avionom ili vozom između provincija, federalna politika trenutno zahteva da svi stariji od 12 godina pokažu dokaz o vakcinaciji kako bi se ukrcali na domaće ili međunarodne letove koji polaze sa većine aerodroma u Kanadi, kao i na vozove VIA Rail i Rocky Mountaineer.
Evo pogled na neka pravila sa kojima se putnici mogu suočiti zavisno od provincije ili teritorije u koju ulaze.
Newfoundland i Labrador
Gotovo svi koji imaju 12 + godina koji ulaze u Newfoundland i Labrador moraju podneti ovaj putni obrazac  ovde u roku od 30 dana pre očekivanog datuma putovanja, uz ograničena izuzeća.

Ako je putnik potpuno vakcinisan:
Počevši od 21. decembra, putnici koji dolaze moraju se samoizolovati pet dana po dolasku i raditi brzi test na COVID-19, nakon čega mogu napustiti izolaciju ako su rezultati negativni.
Radnici na rotaciji mogu pratiti modifikovanu samoizolaciju tih pet dana, ali takođe moraju rezervisati PCR test između prvog i trećeg dana. Svako ko je posetio fakultete ili škole van pokrajine u poslednjih 14 dana takođe mora da uradi PCR test u prvim danima od dolaska.

Ako putnik nije u potpunosti vakcinisan:
Putnici se moraju samoizolovati dok ne dobiju negativne rezultate PCR testa obavljenog 7. dana ili kasnije, ili se samoizolovati 14 dana ako odluče da se ne testiraju.
Moraju izbegavati ugrožene ljude i zabranjeno im je posećivanje ustanova za dugotrajnu negu, sportskih događaja i velikih gužvi u prvih 14 dana nakon dolaska.
Pokrajina je 17. decembra zabranila bilo kakvo putovanje po pokrajini zbog sportskih događaja, rekreacije i umetničkih događaja, iako timovi mogu nastaviti igrati u svojoj regiji.

Princ Edvard ostrvo
Svi putnici od osam i više godina biće testirani na ulaznim mestima, bez obzira na status imunizacije i koliko dugo su bili van pokrajine.

Potpuno vakcinisani:
Putnici se mogu prijaviti za PEI Pass, koji se može koristiti više puta i omogućava ulazak u provinciju bez potrebe za samoizolacijom.

Ne potpuno vakcinisani:
Uz neke izuzetke, putnici u P.E.I. koji nisu potpuno vakcinisani moraju se samoizolovati osam dana i dobiti još jedan negativan rezultat kako bi napustili samoizolaciju.
Moraju popuniti izjavu o samoizolaciji.
P.E.I. najavio nove mere vezane za putovanja 2. decembra, uključujući zabranu putovanja dece mlađe od 12 godina radi učešća na međupokrajinskim sportskim turnirima ili umetničkim i kulturnim događajima.

Nova Škotska
Gotovo svi stariji od 12 godina moraju popuniti ovaj obrazac za sigurnu prijavu pre ulaska u Novu Škotsku iz druge provincije ili teritorije. Ovo uključuje osobe koje su potpuno vakcinisane.
Oni koji ne moraju popuniti obrazac (cela lista izuzetaka ovde) uključuju putnike koji slede COVID-19 protokol za putovanja u atlantskoj Kanadi. Ovo uputstvo se odnosi na ljude koji putuju između Nove Škotske i drugih atlantskih provincija redovno ili iz određenih razloga.

Potpuno vakcinisani:
Putnici se ne moraju samoizolovati, iako se testiranje preporučuje.

Ne potpuno vakcinisani:
Putnici će možda morati da se samoizoliraju na sedam dana, nakon čega mogu napustiti samoizolaciju 1) ako dobiju dva negativna rezultata testa ili 2) bez testiranja ako imaju službenu dokumentaciju koja pokazuje da su se nedavno oporavili od COVID-19.
Određeni putnici koji nisu potpuno vakcinisani, kao što su neki osnovni radnici, izuzeti su od zahteva za samoizolaciju, ali će možda morati slediti poseban protokol.
Nova Škotska je 1. decembra objavila nova pravila za decu od 11 godina i prema njima zabranjuju putovanje u ili iz provincije radi učešća u umetničkim ili sportskim igrama, takmičenjima i turnirima.

New Brunswick
Svi putnici stariji od 12 godina moraju se ovde unapred registrovati ovde i dostaviti dokaz o vakcinaciji.

Potpuno vakcinisani:
Putnici se ne moraju samoizolovati i mogu podneti zahtev za višenamensku propusnicu.

Ne potpuno vakcinisani:
Putnici se moraju samoizolovati 14 dana ili dok ne dobiju negativan rezultat 10. dana ili kasnije. Od njih će se tražiti da se prijave za svako putovanje u pokrajinu.
Putnici koji imaju dokaz o medicinskom izuzeću ne moraju se samoizolovati i mogu podneti zahtev za višenamensku propusnicu.

Quebec
Putnici koji dolaze iz druge pokrajine ili teritorije ne moraju se samoizolovati, ali provincija kaže da ne-neophodna putovanja treba izbegavati.
Putovanja na teritoriju Nunavik i teritoriju Cree u zalivu James ograničena su na bitne razloge (humanitarne, radi posla ili zdravstvene zaštite). Oni koji ulaze u ove regione podležu uslovima uključujući 14-dnevni karantin.

Ontario
Putnici koji dolaze iz druge provincije ili teritorije ne moraju se samoizolovati osim ako nemaju simptome COVID-19.
U Thunder Bay-u, zvaničnici mole stanovnike da izbegavaju sva nebitna putovanja van regije bez obzira na status vakcinacije.

Manitoba
Potpuno vakcinisani:
Putnici nisu obavezni da se samoizoluju. Međutim, toplo im se savetuje da se testiraju na COVID-19 prvog dana dolaska i ponovo 10.

Ne potpuno vakcinisani:
Uz neke izuzetke, putnici se moraju samoizolovati 14 dana, bez obzira na rezultate testa ili pokazuju li simptome.
Manitoba takođe ima javni zdravstveni nalog koji ograničava putovanja u severnu Manitobu i udaljene zajednice.

Saskatchewan
Web stranica Saskatchewan-a ne navodi nikakva ograničenja putovanja u provinciji, ali napominje da putnici koji se vraćaju s putovanja van provincije ne moraju se samoizolovati.
Međutim, od putnika koji su putovali na letovima s potvrđenim slučajevima COVID-19 se traži da sami prate simptome 14 dana nakon dolaska.

Alberta
Kao i kod drugih provincija i teritorija, putnici u Alberti moraju slediti savezne zahteve za putovanje unutar Kanade.

Britanska Kolumbija
Kao i kod drugih provincija i teritorija, putnici u Britanskoj Kolumbiji moraju slediti savezne zahteve za putovanje unutar Kanade.
To znači da je dokaz o vakcinaciji potreban za osobe starije od 12 godina u avionu, vozu i brodu. Međutim, BC Ferries ne zahteva dokaz o vakcinaciji.

Yukon
Iako nema ograničenja koja zabranjuju ulazak u Jukon, zdravstveni zvaničnici ove teritorije preporučuju izbegavanje putovanja između zajednica do daljnjeg.
Neke vlade i zajednice Prvih nacija mogu imati dodatna uputstva za putovanja.

Severozapadne teritorije
Nerezidentima trenutno nije dozvoljeno da uđu na teritoriju radi slobodnog putovanja osim ako putuju na udaljenu turističku lokaciju. Neki drugi nerezidenti mogu se kvalifikovati za izuzeće.
Svi stanovnici koji ulaze na teritoriju, bez obzira na status vakcinacije, moraju podneti Plan samoizolacije (SIP).
Dana 17. decembra, teritorija je ublažila zahteve za izolaciju za neke putnike dok je uvela neke nove zahteve za testiranje za potpuno vakcinisane putnike.

Potpuno vakcinisani:
Putnici se ne moraju samoizolovati nakon što imaju odobren SIP.
Oni koji putuju u male zajednice ili koji rade ili volontiraju sa ranjivom populacijom moraju imati test za dan 0 ili 1, nakon čega sledi test 8. dana.

Ne potpuno vakcinisani:
Putnici se moraju samoizolovati 10 dana, ali mogu prekinuti samoizolaciju ranije 8. dana ako dobiju negativan test koji je uradio zdravstveni radnik.
Oni koji putuju u male zajednice moraju završiti samoizolaciju u većem centru.

Nunavut
Svi putnici koji dolaze ili se povezuju preko aerodroma Iqaluit (uključujući ljude koji putuju iz Iqaluita u drugu zajednicu Nunavuta) moraju ispuniti savezne zahteve za putovanja za vakcinaciju i testiranje.
Dok je Ottawa zabranila nevakcinisanim putnicima starijim od 12 godina da se ukrcaju u avion ili voz u Kanadi, prihvata važeći molekularni test na COVID-19 kao alternativu za putnike iz udaljenih zajednica i u drugim ograničenim situacijama.
Federalni zahtevi se ne primenjuju na putnike koji lete između zajednica Nunavuta koji ne prolaze kroz aerodrom Iqaluit.

SERBIANNEWS/CANADA

Božićna kupovina više je džogiranje nego sprint

0

Pogledajmo šta se dešava ove godine sa božićnom kupovinom: Bogati lanci prodaje su postali bogatiji. Za sve ostale u maloprodajnoj igri, ovo je bila mešovita sezona.
Nakon što nas je COVID sve naterao da kupujemo putem interneta, očekivali biste stampedo u molovima za godišnji decembarski festival potrošnje.

Međutim to baš ne ide tako.

Nakon haosa u mesecima COVID-a, sa svim pratećim blokadama, savetima za putovanja i protokolima o distanciranju, ljudi su konačno bili dovoljno ozlojeđeni ograničenjima i dovoljno opterećeni da se osećaju sigurno i, vratili su se u radnje tokom leta.

Kupovali su i na jesen.

“Postojala je velika želja za božićnom kupovinom,” kaže Craig Patterson, glavni urednik Retail Insider-a, “ali uz svo brbljanje o problemima u lancu nabavke, ljudi su počeli kupovati ranije.
“To bi moglo značiti da nećemo videti gužve kako se približavamo 25.decembru, jer su potrošači već kupili ono što žele.”

Sve u svemu, rekao je Patterson, sve je pomešano, neki predviđaju snažnu Božićnu prodaju, “posebno za one koji to mogu priuštiti. Neki ljudi imaju mnogo novca uprkos pandemiji, a neki nemaju ništa. Trenutno je prava situacija “imam i nemam”.

“Oni koji imaju će morati neko vreme održati ekonomiju na površini.”

Vrhunski maloprodajni lanci nastavljaju da posluju živahno, rekao je Patterson, ali je mnogo žrtava COVID-a, a lanci su se smanjivali zatvaranjem nekih svojih prodajnih mesta, dok se druge trgovine zauvek zatvaraju.
(Nisu sve vesti loše, spominju se Decathlon Canada i IKEA kao dva maloprodajna prodavca koji otvaraju, a ne zatvaraju radnje.)
“Ljudi menjaju svoju ishranu, način na koji žive i iznova izmišljaju novog sebe”, kaže Patterson. Nedostatak velikih božićnih rasprodaja je takođe bila uzbuna u kupovini.
Washington Post izveštava da iako su kupci očekivali velike popuste pred Božić i, čekali da kupuju dok se te rasprodaje pojave, ipak se to ove godine nije dogodilo. Između povećane potražnje i smanjene ponude, te rasprodaje nisu bile potrebne.

Tamo gde su potrošači nekada imali 50% popusta na robu, ove godine 10-20% popusta je premija.

Inflacija nije pomogla, jer to znači poskupljenje mnogih artikala.
Ipak, očekuje se povećanje potrošnje za godišnje odmore za 10%, delom zbog viših cena.

SERBIANNEWS/CANADA

Norveška princeza u borbenom avionu F-16

0

Norveška princeza Ingrid Aleksandra postaće punoletna za mesec dana. U sklopu obaveznih vojnih aktivnosti uoči 18. rođendana, ona je posetila i bazu Kraljevskih vazduhoplovnih snaga Norveške u Bodou, gde je letela u borbenom avionu F-16.

Ingrid Aleksandra je ćerka norveškog prestolonaslednika princa Hokona i druga je u redu za tron.

Zemlja je 1990. promenila pravilo nasledne muške primogeniture, pa će Ingrid Aleksandra jednog dana biti prva žena na čelu norveške monarhije posle kraljice Margarete, koja je vladala Danskom, Švedskom i Norveškom krajem 14. i početkom 15. veka.

Kako pravila nalažu, svi članovi kraljevske porodice moraju da prođu određenu vojnu obuku i upoznaju se sa vojnim kapacitetima države.

Tako je i Ingrid Aleksandra između ostalog posetila 331. eskadrilu u bazi u Bodou, gde je imala jedinstvenu priliku da se provoza u kokpitu borbenog aviona F-16 i sa neba posmatra razuđena prostranstva severa Norveške.

Ona je letela iz Bodoa u Bardufos, Evenes i na Lofotska ostrva, pre nego što se vratila u bazu. Prethodno je morala da prođe lekarski pregled kako bi dobila dozvolu da leti i da prouči rutu.

Avionom F-16 svojevremeno su se provozali i njen otac 1991, i tetka Marta Luiz 1990.

Kraljevsko vazduhoplovstvo Norveške podelilo je sliku posete princeze Ingrid Aleksandre uz opasku da je ovo verovatno poslednja kraljevska vožnja na zadnjem sedištu aviona za duži period, budući da će u januaru postojeću eskadrilu zameniti avioni F35, koji su jednosedi.

Buduća kraljica Norveške inače je pravi sportski tip. Voli skijanje, kik boks i sportove na vodi, a prošle godine osvojila je nacionalno juniorsko prvenstvo u jahanju na talasima.

Borjan: Želim da idem

0
07.02.2018. Турция, Анталия, стадион «Мардан». Вторые зимние «Газпром» — тренировочные сборы: товарищеский матч «Зенит» — «Црвена Звезда».

Kapiten i golman fudbalskog kluba Crvena zvezda Milan Borjan obratio se javnosti na društvenim mrežama potvrdivši da želi da napusti crveno-bele. Srpski klub oglasio se rekavši da im je kapiten pod ugovorom i da im treba za finiš sezone.

Prethodnih dana se spekulisalo da je Borjan zatražio raskid ugovora, što je kapiten srpske ekipe potvrdio.

“U medijima je izašla informacija da želim da idem iz FK Crvena zvezda i da je razlog to što ne mogu da trpim tenziju i pritisak. Da, želim da idem iz Crvene zvezde jer mislim da sam klubu dao srce, dušu, svaki atom snage i da je došlo vreme da svoje mesto prepustim dostojnoj zameni”, preneo je Borjan.

“Ne, nije istina da idem zbog tenzije i pritiska jer svaki pravi navijač Crvene zvezde zna da sam pet godina izložen najvećim pritiscima, skandiranjima, napadima na porodicu, a da sam u svakom momentu davao svoj maksimum i ginuo za ovaj grb kada je bilo najteže”, napisao je Borjan.

On je dodao da su razlozi da se povuče mnogo dublji i konkretniji.

“Ako bude potrebe, u nekom trenutku podeliću sa vama i to jer su navijači Crvene zvezde oduvek bili moj najveći motiv, moja snaga i razlog da se borim iz godine u godinu sve jače. Sve navijače i medije ću zamoliti da mi dozvole da u miru provedem svoj dugo čekani odmor sa svojom porodicom i do daljnjeg se neću oglašavati na ovu temu”, zaključio je golman.

Kapiten fudbalera Crvene zvezde Milan Borjan neće dobiti dozvolu da ove zime napusti ekipu, jer ima ugovor do 2023. godine, uprkos njegovoj želji da promeni sredinu, rečeno je  Tanjugu iz kluba.

“Borjan ima ugovor do 2023. godine, on nam je potreban u borbi za titulu i u nastavku takmičenja u Ligi Evrope”, navode iz Crvene zvezde.

 

Tri teorije o nastanku omikron soja

0

Još je premalo podataka o novoj mutaciji koronavirusa, ali već sada je jasno da je opasna i da će potisnuti delta varijantu. Naučnici uglavnom iznose tri teorije o nastanku soja omikron.

Istraživači širom sveta su u grozničavoj potrazi za odgovorima na pitanja koja svojstva ima nova omikron varijanta koronavirusa i odakle potiče.

Tri teorije o nastanku omikron soja

Jezik naučnika ponekad je odviše akademski, ali oni ovde zapravo pokušavaju da odgonetnu kada kada će konačno da dođe kraj pandemiji i kako se možemo bolje zaštiti od novih mutacija.

Iako se još uvek raspolaže sa malo podataka, jasno je da je omikron opasan. Zbog pedesetak mutacija na spajk proteinu, preko kojeg patogen prodire u ljudske ćelije, postojeće vakcine teže mogu da prepoznaju omikron. To znači da su i vakcinisani više ugroženi.

Ova mutacija je zaraznija, pa bi više infekcija u kratkom vremenskom periodu moglo brzo da dovede do krcatih bolnica.

Takođe je moguće da mnogi oboleli razviju tešku kliničku sliku. U međuvremenu su prvi pacijenti zaraženi omikronom završili u bolnicama, a zabeleženi su i smrtni slučajevi.

Omikron će nastaviti da se brzo širi i za nekoliko meseci bi mogao da potisne delta varijantu, koja prevladava u mnogim delovima sveta.

Iznenadna pojava visoko zarazne varijante veoma je interesantna za nauku. Jer, ne radi se samo o daljem razvoju postojećih varijanti, već je očigledno da je nastala pre ili paralelno sa alfa, beta, gama i delta varijantama.

S obzirom da se omikron toliko razlikuje od drugih sojeva virusa, teško je odrediti najbliže srodnike virusa, rekla je za DW Ema Hodkroft, virusološkinja sa Univerziteta u Bernu.

Porodično stablo omikrona u bazi podataka Nextstrain, u koju istraživači iz celog sveta ubacuju rezultate sekvenciranja virusa, jasno pokazuje da je ovaj paralelni razvoj virusa mogao da počne već sredinom 2020. godine. O tome kako se razvio kruže tri naučne teorije.

Prva teorija: omikron je nastao u izolovanoj populaciji
Omikron je mogao da se razvije u jednoj izolovanoj populaciji, gde je već duže vreme cirkulisao. Tamo je više osoba bilo zaraženo i oporavilo se neprimećeno, i to nije zabeleženo testovima i sekvenciranjem virusa.

Ovu teoriju je u naučnom magazinu favorizovao Kristijan Dorsten, glavni virusolog berlinske klinike “Šarite”.

“Pretpostavljam da se omikron nije razvio u Južnoafričkoj Republici, gde se trenutno sprovode mnoga DNK sekvenciranja, već negde u južnoj Africi tokom zimskog talasa”, rekao je Dorsten. „Tamo već duže vreme ima mnogo infekcija, a za razvoj jednog takvog virusa potreban je enormni evolucioni pritisak.”

Endru Rambou sa Univerziteta u Edinburgu smatra da ova teorija nije dovoljno ubedljiva. On ne može da zamisli da je virus toliko vremena mogao da ostane skriven u jednoj grupi ljudi. “Nisam siguran da negde na svetu postoji mesto koje je toliko izolovano gde se ova varijanta virusa toliko dugo mogla prenositi, a da se ne pojavi na drugim mestima.”

Druga teorija: nastao u ljudima sa slabim imunitetom
Omikron je mogao da nastane u pacijentima inficiranim kovidom 19, verovatno kod nekog čija je imuna reakcija pogoršana zbog drugih oboljenja ili lekova koje koristi.

To bi mogli da budu pacijenti koji boluju od raka ili osobe zaražene HIV-om, jer kod ljudi sa oslabljenim imunitetom telo se duže bori protiv virusa. A virus onda ima više vremena da razvije mutacije kako bi izbegao imuni odgovor.

Zagovornik ove teorije Ričard Lesels sa Univerziteta “Kvazulu-Natal” ukazuje na mladu ženu u Južnoafričkoj Republici inficiranu HIV-om, koja je u sebi više od šest meseci nosila koronavirus. Kod nje i drugih pacijenata kod kojih su infekcije trajale nedeljama ili mesecima, primećene su razne mutacije virusa.

Međutim, prema Kristijanu Drostenu, celokupno iskustvo sa gripom i drugim virusima kod imunosupresivnih pacijenata jasno govori protiv ove teorije.

Kod ovih ljudi se doduše razvijaju varijante koje izmiču imunom sistemu, ali su praćene nizom drugih promena koje smanjuju njihovu sposobnost prenošenja sa čoveka na čoveka, smatra Drosten. A omikron je u poređenju sa drugim varijantama korone jasno zarazniji.

Treća teorija: omikron se razvio u životinjama i prešao na ljude
Virus je takođe mogao da se krije u životinjskom domaćinu i tamo dalje razvija i onda kao mutirana omikron varijanta (ponovo) pređe na čoveka.

Ovu teoriju zagovaraju na primer Kristijan Andersen, istraživač infektivnih bolesti u Scripps Research, ili evolucioni biolog Majk Vorobi sa Univerziteta “Arizona” u Taksonu.

Ova teorija je u međuvremenu potkrepljena brojnim dokazima da su određene životinje sklone zarazi koronavirusom.

Ovo je razlog i zašto najveći broj naučnika polazi od toga da je prvobitni tip korone, koji se pre dve godine prvi put pojavio u kineskom Vuhanu, bio životinjskog porekla.

Zato su 2020., prvenstveno u Danskoj, pobijeni milioni vizona (životinja iz porodica lasica), jer su istraživači kod njih ustanovili mutirane verzije korone.

Veterinari polaze od toga da je virus prešao sa ljudi na lasice. Oni strahuju da životinje i dalje mogu da mutiranim verzijama zaraze ljude .

Danas se slavi Sveti Nikola – dan vere, pravde i milosrđa

0

Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Nikolu Čudotvorca, jednog od najvećih hrišćanskih svetitelja, zaštitnika putnika, moreplovaca, ribara i splavara. Procenjuje se da skoro polovina pravoslavaca u Srbiji slavi Svetog Nikolu.

Sveti Nikola je slava nepromenljivog datuma – 6. decembra po starom, odnosno 19. decembra po novom kalendaru, na dan kada je 343. godine taj svetitelj preminuo.

Slavi se i 22. maja, u znak sećanja na dan kada su njegove mošti 1096. godine prenete iz Mira u Likiji u tada pravoslavni Bari, u Italiji, i položene u Crkvu Svetog Jovana Preteče, koja je ubrzo postala stecište hodočasnika. Tri godine potom građani Barija su u čast Svetom Nikoli podigli velelepnu crkvu.

Sveti Nikola, arhiepiskop mirlikijski, slavi se u celom hrišćanskom svetu. Praznuje se kao dečji praznik u zemljama zapadne Evrope jer tada deca, ako su bila poslušna, dobijaju poklone.

Sveti Nikola pada u vreme božićnog posta, pa vernici pripremaju isključivo ribu i drugu posnu hranu.

Širio veru, pravdu i milosrđe
Sveti Nikola je rođen u gradu Patara u oblasti Likija u Maloj Aziji, od roditelja Teofana i None, u vreme rimskog cara Valerijana.

Još kao dete Nikola je pokazivao neobične duševne darove. Kada je odrastao i izučio škole, želeo je da stupi u sveštenički čin, pa ga je njegov stric, arhiepiskop, “proizveo” za sveštenika grada Mira.

Svoj duhovni život počeo je u manastiru Novi Sion, gde se i zamonašio. Posle smrti roditelja, svu nasleđenu imovinu razdelio je siromašnima.

Prema predanju, vođen čudesnim glasom krenuo je u narod da širi veru, pravdu i milosrđe i već je svojom pojavom donosio utehu, mir i dobru volju.

Deca ostavljaju cipele i očekuju dar
U narodu se veruje da Sveti Nikola, noć uoči praznika, obilazi dobru decu i deli poklone. I danas mnogi mališani čiste svoje cipele i stavljaju ih u prozore, očekujući dar od sveca.

U nekim krajevima održao se običaj darivanja dece na današnji praznik jer je Sveti Nikola i njihov zaštitnik.

Prema tradiciji, danas nikako ne valja prati veš, čistiti kuću i raditi bilo kakve kućne poslove.

Svetom Nikoli je posvećeno više od 1.100 crkava u Srbiji.