
Rizik od razvoja Parkinsonove bolesti dvostruko je veći kod muškaraca nego kod žena, a novo istraživanje ukazuje na mogući razlog: protein u mozgu koji je inače bezopasan.
Parkinsonova bolest je hronična i progresivna neurodegenerativna bolest koja prvenstveno pogađa kontrolu pokreta. Nastaje kada nervne ćelije (neuroni) u delu mozga koji se zove substantia nigra počnu da odumiru i ne proizvode dovoljno dopamina – neurotransmitera koji je ključan za koordinaciju pokreta.
Protein PTEN-induced kinase 1 (PINK1) obično ne predstavlja pretnju i igra važnu ulogu u regulaciji potrošnje energije u moždanim ćelijama.
Međutim, najnovije istraživanje pokazuje da u nekim slučajevima Parkinsonove bolesti imuni sistem greškom prepoznaje PINK1 kao pretnju i napada moždane ćelije koje ga izražavaju.
Prema studiji koju su sproveli istraživači sa Instituta za imunologiju La Jolla u Kaliforniji, oštećenja izazvana T ćelijama imunog sistema, koja su povezana s PINK1 proteinom, mnogo su izraženija i agresivnija u mozgovima muškaraca nego kod žena, piše Science Alert.
Razlike između polova u imunološkom odgovoru
„Razlike u T ćelijskom odgovoru između muškaraca i žena bile su izuzetno izražene“, kaže imunolog Alesandro Sete iz Instituta za imunologiju La Jolla. „Ovaj imunološki odgovor može biti jedan od razloga zbog kojih postoji polna razlika u učestalosti Parkinsonove bolesti.“
Korišćenjem uzoraka krvi pacijenata s Parkinsonovom bolešću, naučnici su analizirali reakciju T ćelija na različite proteine povezane s ovom bolešću – pri čemu je PINK1 posebno privukao pažnju.
Kod muških pacijenata s Parkinsonovom bolešću primećeno je čak šestostruko povećanje broja T ćelija koje napadaju moždane ćelije označene PINK1 proteinom, u poređenju sa zdravim mozgovima. Kod ženskih pacijenata to povećanje je bilo samo 0,7 puta.
Nova nada za lečenje i raniju dijagnozu
Ranije istraživanje istog tima pokazalo je slične reakcije imunog sistema na protein alfa-sinuklein, ali te reakcije nisu bile prisutne kod svih obolelih, što je istraživače navelo da tragaju za dodatnim antigenima – supstancama koje pokreću imuni odgovor.
Kao i kod svakog istraživanja ove vrste, bolje razumevanje kako bolest nastaje i napreduje otvara nove mogućnosti za pronalaženje načina da se ona zaustavi.
„Sada kada znamo zašto T ćelije ciljaju određene moždane ćelije, mogli bismo razviti terapije koje bi ih blokirale“, kaže imunološkinja Sesilija Lindestam Arlehamn iz Instituta za imunologiju La Jolla.
Dugoročno, otkrivanje PINK1-reaktivnih T ćelija u uzorcima krvi moglo bi omogućiti raniju dijagnozu Parkinsonove bolesti, što bi značajno pomoglo u lečenju i podršci pacijentima.
Iako još uvek čekamo lek za Parkinsonovu bolest, naučnici stalno napreduju u razumevanju faktora rizika i pronalaženju novih pristupa za borbu protiv ove neurodegenerativne bolesti.
„Moramo proširiti istraživanje kako bismo dobili sveobuhvatniju analizu progresije bolesti i polnih razlika – uzimajući u obzir različite antigene, težinu bolesti i vreme proteklo od njenog početka“, zaključuje Sete.