Vrtoglavica najčešće nastaje naglo, što osoba obično opisuje da je odjednom počelo sve da se pomera od nje, kao da je na vrtešci, a ako bi sišla sa te vrteške – ne može da stoji jer i dalje sve nastavlja da se okreće oko nje. Dodatnu poteškoću predstavlja to što se javlja mučnina i najčešće povraćanje. Nagli početak, nemogućnost kretanja i stajanja, padanje, povraćanje i mučnina su već dovoljni da čovek oseća strah. Ljudi obično kažu da ne znaju odakle se to sve pojavilo, a prve misli budu najstrašnije, pa lekarima govore: „Mora da je neki tumor na mozgu, šlog, neka strašna bolest.”
Kako ističe dr Galina Joković, specijalista ORL i supspecijalista audiolog, sam nagli početak, tok, trajanje vrtoglavice, prateći simptomi i strah koji prati ovo stanje koje ne može da se kontroliše u prvom momentu govore da se radi o nečem opasnom po naše zdravlje. Uzroci mogu biti ozbiljni, ali i manje ozbiljni. Vrtoglavicu mogu da izazovu moždani udari ili neka druga oboljenja malog mozga. Početak nekih neuroloških oboljenja kao što je multipla skleroza može da bude vrtoglavica. Tada se govori o centralnim vrtoglavicama, kada su uzrok oboljenja centralnog nervnog sistema.
– Drugi uzrok je, na sreću, mnogo češći i da kažemo manje opasan, a radi se o poremećaju funkcije čula za ravnotežu koje se nalazi u unutrašnjem uhu. Tada mislimo na periferne vrtoglavice. Uzrok je u poremećaju funkcije perifernog čula za ravnotežu u unutrašnjem uhu. Klinička slika je vrlo slična kod centralnih i perifernih vrtoglavica, što ih čini teškim za dijagnostikovanje. Situacije mogu da budu i vrlo kompleksne, tako da nekad bude kombinacija centralnih i perifernih vrtoglavica. Pomoć lekara treba potražiti u svakom slučaju odmah. Prva pomoć je da se vrtoglavice što pre zaustave, da se smanje mučnina i povraćanje. Sledeći korak je dijagnostikovanje mogućeg uzroka – pojašnjava dr Joković.
Lečenje vrtoglavica zavisi od uzroka, a od toga zavisi i hitnost lečenja, posebno ako se radi o vrtoglavicama izazvanim moždanim udarom.
– Vrtoglavice koje nastaju zbog poremećaja vestibularnog sistema, tj. poremećaja u unutrašnjem uhu su jedan širok dijapazon dijagnoza. Možemo da govorimo o dobroćudnim povremenim položajnim vrtoglavicama koje nastaju prilikom promene položaja glave. Ove vrtoglavice se dešavaju najčešće tokom spavanja, okretanja u krevetu, ustajanja. Napadi položajnih vrtoglavica se ponavljaju, vrtoglavice traju kratko, ali prave nestabilnost pri kretanju i često su praćene mučninom i povraćanjem. Dijagnostikuju se manevrima kojima menjamo položaj glave, na taj način izazivamo vrtoglavicu da bi otkrili da li je problem u desnom ili levom uhu, a zatim u kojem delu unutrašnjeg uha. Kad dijagnostikujemo problem, sledeći korak je da opet određenim manevrima pomeranja glave izlečimo ovu položajnu vrtoglavicu – naglašava naša sagovornica.
Ona kaže da ako je reč o naglom prestanku funkcije čula za ravnotežu, što se manifestuje naglim početkom vrtoglavice koja traje nekoliko dana, terapijom žele da zaustave napad vrtoglavice i što pre omoguće pacijentu kretanje. Što pre pacijent počne da šeta i ustaje, tada će oporavak biti brži, jer se tada svi drugi sistemi koji učestvuju u održavanju ravnoteže angažuju i pomažu. Postoje i hronična stanja, ponavljane vrtoglavice koje su praćene postepenim gubitkom sluha i zujanjem u uhu, Menijerova bolest.
– Lečenje Menijerove bolesti je dugotrajno i vrlo složeno. Jedan napad vrtoglavice kod čoveka prouzrokuje strah, ponavljani napadi vrtoglavica pored straha značajno remete kvalitet života, jer napadi dolaze iznenada. Ljudi koji su iskusili ovakva stanja često razviju strah od kretanja, napade panike, i stalno imaju osećaj ljuljanja, neravnoteže, lošu prostornu orijentaciju. Ovo stanje je poznato pod dijagnozom PPPD ili hronična nestabilnost, koja se leči psihoterapijom i antidepresivima.
Vrtoglavice mogu biti praćene glavoboljama, pa je ovo stanje poznato kao Vestibularna migrena, koja se teško dijagnostikuje. Često se ne misli na ovu dijagnozu pa se sa lečenjem počne kasno. Lečenje je složeno, a nekad zahteva kombinacije različitih lekova antimigrenoznih, antidepresiva, analgetika. Ovo je samo nekoliko najčešćih uzorka vrtoglavica, a postoji još mnogo različitih uzroka – pojašnjava dr Joković.
Nemoguće je prevenirati napade vrtoglavica kakvog god da su uzroka.
Ali je važno pružiti podršku pacijentu, objasniti mu mogući uzrok, naučiti ga kojim lekom može da zaustavi napad vrtoglavice ukoliko se radi o ponavljanim vrtoglavicama.
– Najvažniji deo dijagnoze pacijenta je u razgovoru, tj. uzimanju istorije bolesti. Dobro vođenim razgovorom sa pacijentom dobijamo najvažnije informacije o početku tegoba, trajanju napada, pratećim simptomima, o tome da li se radi o ponavljanim tegobama ili se tegobe javljaju prvi put. Čak 90 odsto dijagnoze je u dobro uzetoj anamnezi, a zatim u otoneurološkom i neurološkom pregledu. Koriste se različiti funkcionalni dijagnostički testovi i nekad je obavezna radiološka dijagnostika, skener ili magnetna rezonanca glave – pojasnila je dr Joković.
