14.6 C
Vancouver

Zlatna palma osvetničkom trileru „Bila je to samo nesreća“ iranskog disidenta Džafara Panahija

Iranski reditelj Džafar Panahi osvojio je Zlatnu palmu na 78. Međunarodnom filmskom festivalu u Kanu za film „Bila je to samo nesreća“. Gran-pri Kanskog festivala dodeljen je filmu „Sentimentalna vrednost“ Joakima Trira.

Златна палма осветничком трилеру „Била је то само несрећа“ иранског дисидента Џафара ПанахијаZlatna palma osvetničkom trileru „Bila je to samo nesreća“ iranskog disidenta Džafara Panahija

Najvažnije priznanje Kanskog festivala ove godine otišlo je u ruke iranskog disidenta Džafara Panahija za triler Bila je to samo nesreća. Zlatnu palmu reditelju su uručile glumice Žilijet Binoš, predsednica žirija, i Kejt Blančet.

Panahi je više puta bio hapšen zbog svog rada, a prethodni put je prisustvovao Filmskom festivalu u Kanu 2003. godine, kada je predstavio Grimizno zlato.

Reditelju je više od 15 godina bilo zabranjeno da napušta Iran. Tokom tog perioda tajno je snimao filmove u svojoj rodnoj zemlji, uključujući ostvarenje Ovo nije film, snimljeno u njegovoj dnevnoj sobi, iTaksi, čija radnja se odvija u automobilu.

Poslednji put bio je u zatvoru zbog toga što je protestovao protiv pritvaranja dvojice filmskih stvaralaca koji su kritikovali vlasti. Kaznu je odslužio 2023. godine nakon čega mu je dozvoljeno da putuje u inostranstvo.

Osvetnički triler Bila je to samo nesreća prati Vahida, koji otima muškarca s veštačkom nogom zbog toga što izgleda kao čovek koji ga je mučio u zatvoru i uništio mu život.

Gran-pri 78. Kanskog festivala dodeljen je norveškoj porodičnoj drami Joahima Trira Sentimentalna vrednost, hvaljenom nastavku njegovog filma Najgora osoba na svetu.

Јоахим Трир Гран-при 78. Канског фестивала за остварење „Сентиментална вредност“

Joahim Trir Gran-pri 78. Kanskog festivala za ostvarenje „Sentimentalna vrednost“

„Živimo u vremenu ogromnog ekscesa i zasićenja slikama. Pokretne slike se stalno bacaju na nas“, rekao je Trir dodajući da pohvaljuje Filmski festival u Kanu kao mesto velike kinematografske slike, koja je osnova pokretnih slika, slobodnih slika, slika ze koje je potrebno vreme da bismo ih pogledali, slika u kojima možemo da se identifikujemo jedni sa drugima u razmišljanjima i empatiji.

Brazilski politički triler Kleber Mendonse Filjoa Tajni agent osvojio je dve velike nagrade: za najbolju režiju i najbolju mušku ulogu koju je dobio Vagner Mura.

Budući da se u Kanu obično gleda da se nagrade dodeljuju različitim ostvarenjima, činjenica da su dve nagrade dodeljene Tajnom agentu ukazuje na snažna osećanja žirija prema ovom ostvarenju.

Надија Мелити награђена је за улогу у филму „Мала сестра“

Nadija Meliti nagrađena je za ulogu u filmu „Mala sestra“

Nagradu žirija dele dva filma: putovanje pustinjom Sirât u režiji Olivera Laksa i nemačka drama Maše Šilinski, Zvuk pada (Sound of Falling). Za najbolju glumicu proglašena je Nadija Meliti za ulogu u francuskoj drami Mala sestra.

Belgijska braća Luk i Žan-Pjer Darden, koji su dvostruki dobitnici Zlatne palme, ponovo su trijumfovali na francuskom filmskom festivalu. Nagrađeni su za scenario drame Mlade majke, što je njihova deveta nagrada u Kanu.

Festivalska nagrada za najbolji debitantski film, Zlatna kamera pripala je Hasanu Hadiju za Predsednikovu tortu, čime je postao prvi irački film koji je osvojio nagradu u Kanu.

Na Kanskom festivalu prepoznat je i napor koji ulažu životinje pa je tako zvezda islandskog filma Ljubav koja nam je ostala (Lamour quil nous restepas Panda osvojio nagradu “Palm Dog”.

Svečano zatvaranje Festivala u Kanu usledilo je nakon velikog nestanka struje koji je u subotu pogodio jugoistočnu Francusku, za koji policija sumnja da je izazvan podmetnutim požarom. Nekoliko sati pre nego što su zvezde počele da izlaze na crveni tepih, Kan je ponovo dobio struju.

Sandra Perović: Panahi prvi sineasta sa pobedama u Kanu, Veneciji i Berlinu

Kanski festival, iza koga je već danas 78. izdanje, pokazao je snagu filma kao sredstva za društvenu i političku refleksiju, ističe Sandra Perović, filmska kritičarka i glavna i odgovorna urednica Zabavnog programa RTS-a.

„Nagrađeni filmovi potvrdili su zapravo ulogu Festivala kao globalne platforme za umetnički izraz i uopšte za dijalog o aktuelnim temama u svetu i upravo to je potvrdio i pobednički film, politički triler snimljen u Iranu, ilegalno, bez zvanične dozvole i jedan običan incident Džafara Panahija, reditelja koji je postao prvi u istoriji sineasta, koji je uspeo da kompletira pobede na sva tri velika svetska festivala – u Kanu, Berlinu i Veneciji“, naglasila je Perovićeva gostujući u Jutarnjem programu RTS-a.

Džafar Panahi je 2000. osvojio Zlatnog lava za film Krug, 2015. berlinskog Zlatnog medveda za film Taksi i sada je niz nagrada na velikim filmskim festivalima zaokružen Zlatnom palmom za ostvarenje Bila je to samo nesreća u Kanu.

Tokom turbulentnog perioda, u kojem je više puta boravio u zatvoru i imao zabranu izlaska iz Irana, Panahi je uspeo da snimi čak šest filmova.

„Ovog puta zapravo je napravio omaž samom sebi i uopšte svemu onome kroz šta je prolazio. U središtu ove njegove priče jeste čovek koji u automehaničarskoj radnji zapravo prepoznaje čoveka koji ga je mučio u zatvoru“, objašnjava Sandra Perović.

Ivan Karl: Kan sve više postaje vrsta zatvorenog kluba

Filmski centar Srbije godinama unazad nastupa u Kanu zajedno sa srodnim institucijama sa prostora Zapadnog Balkana. U okviru Paviljona Jugoistočne Evrope predstavljaju se zemlje od Slovenije do Makedonije, uključujući i Bugarsku i Kipar.

Prema rečima Ivana Karla, direktora Filmskog centra Srbije, na ovom izdanju festivala predstavljeno je sve ono što je aktuelno u našoj kinematografiji od prošlog do ovog Kana i što će doći na red do kraja godine.

„Nismo štampali publikaciju nego smo radili nešto poput elektronske lične karte na USB-u da svako ko dođe na štand ili koga sretnemo na nekom sastanku ili događaju, kroz taj materijal može da stekne uvid šta je sve urađeno kod nas, kakve su brojke, kada je reč o gledanosti, posete bioskopima, šta su mogućnosti za snimanje filmova u Srbiji i kroz podsticaje koje daje Vlada Republike Srbije, koji autori su u međuvremenu snimili filmove, koji će snimiti“, objašnjava Karl dodajući da je cilj da srpska kinematografija bude što vidljivija jer mnogo ljudi dolazi u Kan.

Prema njegovim rečima, Kan sve više postoje neka vrsta poluzatvorenog ili zatvorenog kluba jer taj festival gaji svoje autore.

„Oni se trude da ko god dobije Zlatnu palmu svoje naredne filmove takođe prikazuju u Kanu. Dosta je para potrebno i kad pogledate špice većine ostvarenja, uvek se pre početka filma ređaju producenti. Tu vlada zakon velikih brojki i pošto ove godine nijedna od zemalja sa Paviljona nije imala film ni u jednom programu Kana, ali ni Grčka, Poljska, Češka, Slovačka. Jedan ozbiljan korpus zemalja ovog dela Evrope nije bio prisutan pa smo razgovarali o tome kako možemo jedni drugima da pomognemo“, naglasio je Ivan Karl.

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

OSTALI KOMENTARI

KANADA

Najnovije vesti i priče

Da li su nam to vrane najavile rat – čuvajte se zlopamtila su

Navikli smo na vrane u urbanom okruženju i uglavnom...

Krešimir Ćosić: Bejbisiter koji je promenio istoriju košarke

Pre 30 godina, 25. maja 1995, preminuo je Krešimir...

Žakelj pred Zvezdu: Ako budemo na maksimumu, možemo da im se suprotstavimo

Trener košarkaša Budućnosti Andrej Žakelj izjavio je pred prvu...

Krunisanje prvaka u Abu Dabiju – Monako za istoriju, Fenerbahče za drugu titulu

Košarkaši Fenerbahčea i Monaka sastaju se u finalu Evrolige...