Ova tri srpska sela su u trci za titulu najlepšeg na svetu

Tršić, Rudno i Bistrica su sela koja je Srbija kandidovala za ovogodišnji konkurs Svetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija (UN Turizam) „Najbolja turistička sela 2025“, saopštilo je Ministarstvo turizma.
Sela koja su u trci za najlepše na svetu
Globalna inicijativa „Najbolja turistička sela“ je jedan od stubova programa UN Turizam – „Turizam za ruralni razvoj“ i prepoznaje sela, koja su izuzetan primer ruralne turističke destinacije sa priznatim kulturnim i prirodnim dobrima, koja čuvaju i promovišu vrednosti, proizvode i način života. Pre nekoliko godina Mokra Gora je trijumfovala, a sad su naši kandidati Tršić (Turistička organizacija Loznice), Rudno (Kraljevo) i Bistrica (Petrovac na Mlavi), piše nova.rs.
Tršić – Zavičaj Vuka Karadžića i čuvar srpske kulture
Smešteno u srcu zapadne Srbije, nedaleko od Loznice, selo Tršić predstavlja jednu od najvažnijih kulturno-istorijskih destinacija u zemlji. Ovo slikovito selo okruženo planinama i šumama je rodno mesto reformatora srpskog jezika – Vuka Stefanovića Karadžića, što ga čini nezaobilaznim mestom za sve ljubitelje srpske istorije i tradicije.
Zašto posetiti Tršić?
Prostor oko Spomen kuće Vuka Stefanovića Karadžića u Tršiću, manastir Tronoša i šire okruženje, koji zajedno čine celinu kulturnih i prirodnih vrednosti materijalnog i nematerijalnog nasleđa, proglašen je uredbom Vlada Srbije zaštićenim područjem izuzetnog značaja jula 2019. godine, napominje Vikipedija.
Etno kompleks Vukova kuća, autentična rekonstrukcija ambijenta iz 18. veka, nudi uvid u svakodnevni život nekadašnjih srpskih domaćinstava. Svake godine u Tršiću se održava Vukov sabor, velika tradicionalna manifestacija koja okuplja umetnike, pesnike i folklorne ansamble iz cele Srbije.
Tršić; foto: Shutterstock/Nenad Nedomacki
A za ljubitelje aktivnog odmora, tu su pešačke i biciklističke staze koje vode kroz netaknutu prirodu.
Tršić je savršen spoj kulture, prirode i istorije, što ga čini idealnim mestom za porodična putovanja, školske ekskurzije i ljubitelje etno turizma.
Rudno – Planinski raj na padinama Golije
Na visini od oko 1.100 metara nadmorske visine, na obroncima planine Golije, nalazi se selo Rudno – jedna od najlepših destinacija za ekoturizam u Srbiji. Udaljeno je oko 30 km od grada Kraljeva i deo je specijalnog rezervata prirode „Golija“.
Šta čini Rudno posebnim?
Rudno je okruženo gustom šumom, prostranim livadama i planinskim izvorima, savršeno za sve koji traže mir i odmor daleko od gradske gužve. Idealno je za planinarenje i zimske sportove: tokom zime, selo nudi uslove za nordijsko skijanje i sankanje, dok leti privlači planinare i kampere.
Rudno; foto: Shutterstock/TTepavac
Zahvaljujući nadmorskoj visini, zdravom vazduhu i tradicionalnom načinu života, Rudno je poznato po zdravoj klimi i domaćim specijalitetima poput sira, kajmaka i rakije.
Za sve koji žele da iskuse autentičnu atmosferu srpskog sela u netaknutoj prirodi, Rudno je pravo mesto.
Bistrica – Skriveni biser Zlatarskog kraja
Selo Bistrica nalazi se u opštini Petrovac na Mlavi, kao jedan od najvažnijih kulturnih lokaliteta u Braničevskom okrugu. Nalazi se oko 135 kilometara jugoistočno od Beograda, uz istoimenu reku Bistricu, i jedno je od najautentičnijih i najlepših sela u Srbiji.
Glavni aduti Bistrice
Deo sela Bistrice predstavlja nepokretno kulturno dobro kao prostorna kulturno-istorijska celina od velikog značaja. U sklopu ove celine nalaze se tri valjarice, deset vodenica, crkva sa crkvištem, salaš, pet kuća, stara škola i mehane. Ovaj deo sela predstavlja svojevrsni „muzej na otvorenom“, gde posetioci mogu uživati u tradicionalnoj arhitekturi i ambijentu prošlih vremena.
Jedna od najposećenijih atrakcija Bistrice su njene vodenice. Na reci Bistrici, u dužini od oko 5 kilometara, nalazi se deset sačuvanih vodenica i dve valjarice.
Bistrica je i rodno mesto Dragutina Tomaševića, prvog srpskog olimpijca i maratonca koji je učestvovao na Olimpijadi u Stokholmu 1912. godine. U njegovu čast, svake godine se organizuje memorijalna trka i planinarska manifestacija „Stazama Dragutina Tomaševića“