
Veliki broj ljudi se ovih dana suočava sa prehladama i drugim virusnim infekcijama. To je zbog toga što građani više vremena provode u zatvorenim prostorima, ređe provetravaju sobe, manje borave na suncu i češće su u bliskom kontaktu sa drugim ljudima, što pogoduje širenju virusa.
U Institutu za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut” podsećaju da se virusi najčešće prenose kapljičnim putem – kašljanjem, kijanjem, govorom ili bliskim kontaktom sa obolelima.
– Grejanje tokom zime isušuje vazduh u prostorijama, što može dovesti do sušenja sluzokože nosa i grla. Kada je sluzokoža suva, organizmu je teže da se odbrani, pa virusi lakše ulaze u telo. Zato je važno redovno provetravati prostorije i, ako je moguće, održavati prijatnu vlažnost vazduha – ističu u institutu.
Naš imuni sistem je prirodna zaštita organizma od infekcija. Tokom zimskih meseci posebno je važno da ga jačamo svakodnevnim navikama. Osnova dobrog imuniteta je pravilna i raznovrsna ishrana, bogata vitaminima i mineralima. Pored ishrane, redovna fizička aktivnost, čak i kratke svakodnevne šetnje, pomaže boljoj cirkulaciji i jačanju otpornosti organizma. Kvalitetan san omogućava telu da se oporavi, dok dugotrajan stres može oslabiti imunitet. Zato je važno pronaći vreme za odmor i opuštanje – pojašnjavaju u „Batutu”.
Važnu ulogu u sprečavanju širenja infekcija ima i pravilna higijena. Važno je prilikom kašljanja ili kijanja usta i nos prekriti maramicom ili savijenim laktom, korišćene maramice odmah baciti, a ruke treba redovno prati sapunom i vodom ili dezinfikovati.
– Ove jednostavne navike mogu značajno smanjiti prenošenje virusa.
Ako se pojave simptomi bolesti, važno je ostati kod kuće, izbegavati kontakte sa drugima i po potrebi se obratiti zdravstvenom radniku. Vakcinacija protiv sezonskih virusnih oboljenja jedna je od najefikasnijih mera zaštite, posebno za starije osobe, hronične bolesnike i druge osetljive grupe, jer smanjuje rizik od težih oblika bolesti – dodaju stručnjaci Zavoda za javno zdravlje Srbije.
Oni podsećaju i da hladni vremenski uslovi mogu ozbiljno ugroziti zdravlje, posebno kod osoba koje duže vreme borave na otvorenom. Niske temperature, praćene vetrom i povećanom vlažnošću vazduha, dodatno pogoršavaju situaciju jer ubrzavaju gubitak telesne toplote. Dugotrajno izlaganje niskim temperaturama, naročito onima ispod tačke smrzavanja, može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posledica koje mogu biti lokalne i opšte.
U lokalne posledice spadaju smrzotine (promrzline) koje se najčešće javljaju na isturenim delovima tela (stopalima, prstima ruku, ušima i nosu) zbog otežane ili onemogućene cirkulacije krvi. U početku postoji osećaj hladnoće u delu tela zahvaćenom promrzlinom koji prelazi u bol. Nagli prestanak osećaja hladnoće i bola predstavljaju znake početka smrzavanja. Koža je modra, bleda ili crvena. Kasnije nastaje otok, a ponekada i plikovi.
– Opšta hipotermija (smrzavanje) stanje je snižene opšte telesne temperature. Nastaje kada organizam gubi više toplote nego što je može stvoriti. U početku osoba ima osećaj hladnoće i drhti. Kasnije osećaj hladnoće prestaje, javljaju se umor, tromost i velika želja za snom. Sve telesne i psihičke funkcije se usporavaju. Ukoliko se kod osobe koja je boravila na hladnoći uoče nekontrolisano drhtanje, nejasan govor, nestabilni pokreti, izražen umor, usporene reakcije i pospanost, neophodno je bez odlaganja potražiti stručnu medicinsku pomoć. Osobu treba uvesti u toplu prostoriju, vlažnu odeću i obuću joj zameniti suvom i dati joj da pije tople zaslađene napitke ili toplu supu. Promrzle delove tela ne treba trljati kako bi se zagrejali, niti ih zagrevati stavljanjem termofora ili potapanjem u toplu vodu – pojašnjavaju u „Batutu”.
Novorođenčad, odojčad i mala deca su podložniji procesu hlađenja, pa se stalno mora proveravati da li su dovoljno zagrejani. Osobe starije od 65 godina su zbog usporene cirkulacije podložne bržem nastanku promrzlina i smrzavanju. Osobe koje imaju bolesti srca i krvnih sudova, kao i hronične bolesti disajnih organa treba da izbegavaju duži boravak na otvorenom u uslovima niskih temperatura, posebno u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima.
Savet je nošenje obuće sa gumenim hrapavim đonom pogodnom za sneg i led, koja ne sme da bude tesna, niti previše čvrsta, posebno u delu gde se nalaze prsti. Obuća treba da bude dovoljno duboka, odnosno da prekriva gležnjeve kako u njih ne bi upadao sneg, jer se vlažni delovi tela brže smrzavaju.