Brzina kretanja hrane kroz naša creva je važna jer njen način prolaska kroz digestivni trakt utiče na zdravlje, i to na više načina.
Kako da izračunate koliko dugo hrana putuje kroz vaša creva
Kada sažvaćete i progutate svoj obrok, hrana počinje svoje putovanje duž gastrointestinalnog trakta – to je dugačak i krivudavi put koji počinje u ustima i završava se u anusu. Usput, ona dolazi do raznih specijalizovanih organa koji na nju utiču, tako što je vare (želudac), apsorbuju hranljive materije (tanko crevo) i apsorbuju vodu i soli (debelo crevo).
Pokretljivost creva delimično kontrolišu milijarde bakterija koje su prisutne u našim crevima. Mikrobiom creva je izuzetno važan jer bakterije pomažu razvoj našeg imunološkog sistema i razgradnju hrane.
Dakle, kada jedemo, ne hranimo se samo svoj organizam – hranimo i mikro-pomoćnike prisutne u crevima. Bakterije proizvode male molekule zvane metaboliti koji jačaju imuni sistem i podržavaju kretanje naših creva stimulišući crevne nerve tako da skupljaju i pomeraju hranu dalje na njenom putu.
Bez ovih bakterija i njihovih metabolita, naša creva bi bila manje sposobna da pomeraju hranu kroz gastrointestinalni trakt. To bi moglo izazvati nakupljanje unetih namirnica, što dovodi do zatvora i osećaja nelagodnosti.
Vreme prolaska hrane kroz creva varira od jedne osobe do druge. Nedavne procene sugerišu da taj proces može potrajati između 12 i 73 sata. Prosek je 23 do 24 sata.
Genetika, ishrana, mikrobiom…
Ova varijacija u tranzitu hrane kroz creva objašnjava neke od razlika u mikrobiomu creva koje se vide među ljudima – a samim tim i njihovo zdravlje.
Mnogi faktori takođe mogu uticati na vreme prolaska hrane kroz creva – uključujući genetiku, ishranu i mikrobiom našeg creva.
Ako je vreme prolaska kroz creva dugo (što znači da imate sporu pokretljivost creva), bakterije u debelom crevu proizvode drugačije metabolite. To je zato što, baš kao i mi, bakterije u našim crevima treba da budu hranjene.
Bakterije „vole“ vlakna, ali, ako je vreme prolaska hrane kroz creva dugo i vlakna dosta putuju do debelog creva, ovi stanovnici mikroba moraju da pređu na alternativni izvor hrane i okreću proteinima.
Crevne bakterije „vole” vlakna pa se potrudite da konzumirate namirnice koje ih sadrže
Prelazak na proteine može dovesti do stvaranja toksičnih gasova koji dovode do zdravstvenih problema kao što su nadimanje i upale.
Spor prolaz kroz creva takođe može prouzrokovati da se delimično svarena hrana zaglavi u tankom crevu. To ima dodatne zdravstvene posledice – kao što je prekomerni rast bakterija u tankom crevu, što izaziva simptome kao što su bol u stomaku, mučnina i nadimanje.
Međutim, i brzi prolaz hrane kroz creva takođe može negativno uticati na zdravlje. Postoji mnogo razloga zbog kojih se kod nekog javlja brzo kretanje hrane kroz creva.
Među uzrocima su anksioznost, inflamatorna bolest creva i sindrom iritabilnih creva a sve to može da izazove dijareju.
U slučajevima brzog tranzita hrane, stolica je meka sa visokim sadržajem vode. To ukazuje da fekalna materija nije provela dovoljno vremena u crevima, sprečavajući dovoljnu apsorpciju vode i hranljivih materija.
U slučaju iritabilnih creva, to može dovesti do dehidracije.
Testiranje brzine vašeg creva
Na sreću, postoji vrlo jednostavan test koji možete uraditi kod kuće da biste proverili pokretljivost creva. Zove se „test kukuruzom“.
Ne jedite kukuruz sedam do 10 dana i onda ste spremni da započnete test. Zabeležite datum i vreme i pojedite malo kukuruza – dovoljan je klip pečenog ili kuvanog kukuruza.
AJDE NE SERITE VISE SA OVAKVIM GLUPOSTIMA