12.4 C
Vancouver

Da li se na 50. rođendan Džastina Trudoa, nazire senka njegovog oca ?

Premijer Džastin Trudo proslavlja svoj 50. rođendan i sasvim je normalno i ljubazno uputiti mu čestitku i, razmišljati o prošlosti na tako značajnoj godišnjici. Iako je malo verovatno da će biti toliko važna ličnost u istoriji Kanade kao što je bio njegov otac, on je stigao na tu najvišu funkciju u zemlji sa 43 godine, pet godina je mlađi od svog oca, kada je ovaj prvi put došao na vlast 1968. Pierre Trudeau je automatski postao premijer prilikom osvajanju saveznih izbora, dok je Džastin jedini premijer u kanadskoj istoriji koji je prevodio svoju stranku od trećeg mesta u parlamentu, do formiranja vlade u jednim izbornom ciklusu. A uspeo je formirati i sada već drugu većinsku vladu, koju je Kanada imala, posle sedam izbora od ujedinjenja progresivne, konzervativne i reformske stranke 2004. godine.
Kada je Pierre Trudeau postao premijer, potvrdio je svoju nameru da konsoliduje benefite za domorodačke narode u sistem socijalne zaštite i da nastavi tradicionalnu politiku promovisanja integracije svih Kanađana u naciju, u kojoj će svi na kraju biti unutar engleske ili francuske kulture jezika.

U prvim danima njegove vlade, oni koji su se pridružili ministarstvu za indijanska pitanja mislili su da će odeljenje verovatno biti ukinuto, a njihovi poslovi izgubljeni. Od tada, autohtoni ljudi postupno su stekli uvažavanje do tačke u kojoj se sada, nosioci javnih funkcija javno izvinjavaju jer, mogu izgubiti svoje pozicije zbog toga što su istakli da su rezidencijalne škole ponekad bile od koristi domorodačkom stanovništvu, a ljudima iz medija je zabranjeno da poriču, da je Kanada mesto “sistemskog rasizma”. Naravno, ništa od toga ne bi se desilo, da Pierre Trudeau, glavni autor Povelje o pravima i slobodama, nije bio zgrožen.

Politika koja je trenutno u modi, na bazi “pomirenja”, zasnovana je na lažnim pretpostavkama o ponašanju vlade u prošlosti, koje su rasplamsali ljudi koji bi trebali znati bolje, kao što je bivša predsednica Vrhovnog suda Beverley McLachlin. Nemoguće je zadržati podršku većine patriotskih Kanađana dok se lažno poredi John A. Macdonald sa Adolfom Hitlerom i blate se naši preci krvnom klevetom koja je, u najmanju ruku, krajnje nepravedna. Što se tiče pitanja koja se odnose na domoroce, moramo početi ispočetka s čistim papirom, rešavati probleme s mnogim istaknutim vođama domorodačkih zajednica i ispraviti sve. Ništa pozitivno se ne postiže neselektivnim bacanjem milijardi dolara na pitanja starosedilaca uz neadekvatna uveravanja o delotvornoj primeni tih sredstava, dok se generacije Kanađana evropskog porekla beskonačno vređaju kao rasisti.
Sličan obrazac se može videti u evoluciji rodnih pitanja. Pierre Trudo, kada je postao ministar pravde 1967. godine, reformisao je krivični zakonik, kako bi prethodno nezakonite seksualne prakse učinio legalnim ako se obavljaju među odraslim osobama koje su pristale i uz odgovarajuću diskreciju. Pierre Trudo je čuveno rekao: “Nema mesta za državu u spavaćim sobama.”

Niko nije mogao predvideti da ćemo pola veka kasnije pod njegovim sinom videti vrhunske profesore na vodećim univerzitetima, kojima se preti otkazom, ako ne prihvate poseban vokabular u obraćanju osobama određene seksualne orijentacije. Ovaj premijer je posvetio apsurdnu količinu pažnje na stvari koje je bolje ostaviti tamo gde ih je njegov otac poslao: u spavaću sobu.
Ovo će zaprepastiti istoričare koliko i rat ove vlade protiv naftne industrije i njena odlučnost da uspori životni standard zemlje i odbaci vitalni strani kapital kako bi smanjio proizvodnju ugljen dioksida.

Kao autentični čovek na otvorenom i za ekonomiju rasta, sumnjam da bi se Pierre Trudo prihvatio posla oko klimatskih promena sa robotskom militantnošću koju ima njegov sin. Pierre Trudo nije zaboravio naftnu industriju Kanade, gledajući na nju kao da je to Aladinova lampa, koja će uvek proizvoditi fiskalna čuda, a Džastin, kojemu su isprali mozak o ekonomskim mrtvacima, proizvod nepredviđene fuzije starih marksista i jevanđeljske revnosti zaštitnika prirode, želi ugasiti našu najveću industriju i dodeliti tu prednosti neprijateljskim zemljama izvoznicama nafte.
Kontrast između dva premijera Trudoa je u onome što je pre 50 godina bilo poznato kao pitanje nacionalnog jedinstva. Pierre Trudo je izmenio kanadski ustav i okitio ga poveljom o pravima, koja je posebno imala za cilj promovisanje jezičnih prava obe kulture osnivača. Nije maknuo prstom nad restriktivnim jezičkim zakonodavstvom premijera Kvebeka Roberta Bourassa i Renéa Lévesquea, oko zakona 22 (1974) i 101 (1977), uz uobičajenu liberalsku pretpostavku slepe privrženosti engleskog Kvebeka, ma koliko ga mučila provincijska vlada. Ali on je govorio protiv njih i podržao službenu jednakost engleskog i francuskog jezika u celoj zemlji. Poznat je jedan dijalog, kada je ljutom stanovniku Alberte koji mu je zamerio zbog francuskog natpisa na njegovoj kutiji sa žitaricama rekao: „Zašto ne okreneš kutiju?“
Dzastin Trudo je prećutno odobrio nacrt zakona 96 iz Quebec-a, kojim bi se jednostrano promenio kanadski ustav (kojeg Quebec čak nije ni potpisnik) i proširila povelja o francuskom jeziku na saveznu vladu i federalno ovlašćene korporacije u Quebec-u. Ostale provincije su napustile skoro svaki interes za Quebec i, iako će se ugnjetavanje engleskog jezika nastaviti u Kvebeku, zemlja koja je ravnodušna prema tome da je njen većinski jezik praktično službeno ukinut u svojoj drugoj najmnogoljudnijoj provinciji, na kraju neće zadobiti poštovanje ni kod koga. Ravnodušnost Kanade prema ovom pitanju je razočaravajuća i opasna. Pierre Trudo bi se snašao bolje od svih sadašnjih lidera stranaka.
Ima istine u „sunčanim putevima“ Džastina Trudoa koga su toliko ismejavali (citirajući Wilfrida Lauriera). Njegov otac, kakvog sam ga poznavao, bio je vrlo inteligentan, zabavan i ljubazan, sa zadovoljstvom je bilo večerati sa njim (iako nikad nije platio, čak ni kada je to bio njegov red), ali je bio, baš druželjubiv. Optimizam i srdačnost Džastina Trudoa su iskreni i prirodno domišljati. U tom duhu, čestitam mu izuzetno uspešnih prvih pola veka i želim mu srećan rođendan, kao i Novu godinu svim čitaocima.

SERBIANNEWS/CANADA

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

OSTALI KOMENTARI

KANADA

Najnovije vesti i priče

Beogradska autobuska stanica otvara se 29. septembra, umesto glavne zgrade-„aneks“

Beogradska autobuska stanica (BAS) koja je decenijama u centru...

FIFA objavila novu rang listu: Na kom mestu se nalazi Srbija?

Fudbalska reprezentacija Srbije pala je za tri mesta i...

Raspored Crvene zvezde u Ligi šampiona: Kada, gde i sa kime?

Nova sezona Lige šampiona je počela, a fudbaleri Crvene zvezde...

Objavljeno prvo kolo Izabranih dela Svetislava Basare

Prvo kolo „Izabranih dela Svetislava Basare“, sklopljeno u dosluhu...

Egipćani žele da im se vrati bista kraljice Nefertiti – za peticiju potrebno milion potpisa

Poznati egipatski arheolog i bivši ministar, Zahi Havas, pokrenuo...