13.8 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 568

Sve spremno za veliku svečanost i dolazak patrijarha Porfirija u Foču (FOTO/VIDEO)

0

U toku su pripreme za doček patrijarha srpskog Porfirija koji u Foču dolazi sutra, a veliko osvećenje hrama Svetog Save i liturgijsko sabranje je u nedjelju. Hram u Foči najveća je pravoslavna svetinja u Srpskoj i BiH.

Posjeta patrijarha srpskog Porfirija sa više vladika, veliki je blagoslov za Mitropoliju dabrobosansku i Foču, u kojoj skoro trideset godina rade jedan od tri fakulteta i jedna od osam bogoslovskih škola Srpske pravoslavne crkve.

Vjernici nadahnuti, zbog velikog osvećenja hrama, čija je izgradnja počela prije 17 godina, i ispunjenja vijekovnog sna da u centru Foče podignu bogomolju.

U subotu, patrijarh će posjetiti Opštinu Foča, Bogoslovski fakultet, Bogosloviju, a u večernjim časovima biće služena doksologija u hramu. U nedjelju, nakon svečanog čina osvećenja i arhijerejske liturgije, patrijarh će blagosloviti i Medicinski fakultet.

– Svjedočimo istorijskom događaju jer patrijarh dolazi da nas napoji vodom živom vječnog života i da bismo ostali uz Hrista na jevanđeljskom putu – rekao je protojerej Dušan Andrić starješina Svetosavskog hrama u Foči.

Temelji svetosavskog hrama površine 1.500 metara kvadratnih, osveštani su 2006. godine. Ukrovljen je 2012, bogosluženja su počela godinu kasnije. Ikonostas je uređen 2019, a prošle godine popločan je plato.

Ovo je peta posjeta srpskih prvojerarha Foči, blaženopočivši German pohodio je početkom šezdesetih godina prošlog vijeka, Pavle je bio 1993. i 1998. godine, a blaženopočivši Irinej 2012.godine.

‘Zastrašujuće’: Ford kaže da su potrebne strožije kazne kako bi kradljivce automobila zadržali iza rešetaka

0

Premijer Ontarija Doug Ford poziva na strožije kazne i zahteve za kauciju za kriminalce optužene za krađu vozila, koji koriste sve drskija sredstva.

„Oni su od krađe automobila prešli na razbijanje vrata, i onda prelaze granicu“, rekao je Ford na pitanje o porastu krađa automobila.

Rekao je da želi da savezna vlada poveća broj službenika kanadske granične službe, kako bi se pozabavili graničnim aspektom krađa vozila i dodao da je potrebno učiniti više kako bi se osiguralo da prekršioci ne budu brzo oslobođeni.

“Samo zamislite da ležite u krevetu i da su vam vrata razbijena. To je zapravo zastrašujuće”, rekao je Ford. Ali ovi kriminalci moraju ići u zatvor i da ih sudije ne puštaju napolju, ništa nije frustrirajuće nego mi uhapsimo ove loše momke, a sutradan će ih neko pustiti da izađu i ukradu druga kola.

“Vaša je dužnost kao sudije da ove momke držite zatvorene iza rešetaka. Dokle god možete. Zaključak, morate to učiniti.”

Događaj je održan kako bi se istaknuo udeo Mississauge u ranije najavljenom pokrajinskom programu za borbu protiv krađe vozila. Grant za sprečavanje krađe automobila obezbeđuje 18 miliona dolara za pomoć u finansiranju 21 projekta tokom tri godine, s ciljem jačanja napora u borbi protiv krađe vozila.

Ontario je zabeležio porast krađa automobila u poslednjih nekoliko godina, sa povećanjem od 72 posto od 2014. do 2021. Prema podacima, vozilo se ukrade u Ontariju svakih 14 minuta.

Lopovi i kriminalne mreže su posebno ciljaju područje GTA, prema pokrajini, pri čemu je Toronto zabeležio porast krađe automobila za 81 posto u periodu od 2014. do 2021. i 78 posto porasta nasilnih krađa automobila od 2021. do 2022. godine.

Šef policije Mississauge Nishan Duraiappah govorio je zajedno s Fordom u petak i rekao da postoji više razloga za drastično povećanje, uključujući probleme u lancu dostave nakon COVID-a i nestašicu čipova za nova vozila, kao i sve sofisticiraniju i agresivniju taktiku krađe.

“Trenutno je rizik-nagrada za krađu vozila i mogućnost bez napora, da se ono stavi u teretni kontejner ili da se na prevaru preproda ovde u zemlji ili koristi za druge kriminalne aktivnosti, tako velika, i za nekoliko minuta sve nestaje”, rekao je Duraiappah.

“Činjenica da su ljudi svesni da je to tako lako i da znate, to se na najnižem nivou vidi kao samo krađa imovine. To je zapravo finansiranje, odmah iza droge i prevara, kao što je najveći izvor organizovanog kriminala na međunarodnom nivou.”

SERBIANNEWS/CANADA

Maloprodaja je u septembru porasla za 0,6 posto, navodi StatsCan

0

Maloprodaja je u septembru porasla za 0,6 posto na 66,5 milijardi dolara, objavila je u petak kanadska statistika, što je bolji rezultat nego što je agencija očekivala.

Statistički zavod Kanade takođe kaže da rane procene pokazuju da je maloprodaja porasla za 0,8 posto u oktobru, iako je upozorila da će procene biti revidirane.

Četiri od devet podsektora koje statistički zavod Kanade prati zabeležila su rast prodaje, uključujući povećanje od 1,5 posto kod dilera delova za motorna vozila koje je vođeno rastom od 2,4 posto kod prodavaca novih automobila. Prodavci polovnih automobila pali su za dva posto.

Shelly Kaushik, ekonomista Bank of Montreal, napisala je u belešci da će, iako je maloprodaja u septembru bila jača nego što se očekivalo, potrošači verovatno i dalje biti oprezni u svojoj potrošnji, dok su kamatne stope u porastu i dok resetovanje hipoteka tek dolazi.

Osnovna maloprodaja, koja ne uključuje benzinske pumpe, prodavce goriva i trgovce motornim vozilima i delovima, pala je u septembru za 0,3 posto.

Prodaja maloprodaje hrane i pića opala je za 0,4 posto, a prodaja u trgovinama sportske opreme, hobija, muzičkih instrumenata, knjiga i ostalog opala je za 1,6 posto.

SERBIANNEWS/CANADA

Federalna komisija proglasila Božić kao “verski netolerantan praznik”

0

Kanadska komisija za ljudska prava – agencija sa širokim pravosudnim ovlašćenjima koju u potpunosti finansira savezna vlada – objavila je da je proslava Božića dokaz kanadske “kolonijalističke” verske netolerancije.

“Diskriminacija verskih manjina u Kanadi je utemeljena u kanadskoj istoriji kolonijalizma”, stoji u dokumentu o verskoj netoleranciji koji je prošlog meseca objavila agencija.

“Očigledan primer su zakoniti praznici u Kanadi”, dodaje se, napominjući da hrišćani i ostali za praznike Božić i Vaskrs imaju slobodne dane, dok nehrišćani moraju “zatražiti posebno, kako bi slavili svoje svete dane”.

Suština izveštaja, o kojoj je prvi izvestio Blacklock’s Reporter , je da je Kanada puna verske netolerancije i da je uvek takva bila. “Da bi krenuli napred ka održivoj promeni, svi Kanađani prvo moraju priznati kanadsku istoriju verske netolerancije”.

Ovo sve stoji u izveštaju je uprkos činjenici da je slobodno ispovedanje vere bio kanadski zakon od pre sastavljanja Konfederacije, stanje stvari koje bi bilo vrlo retko u svetu 19. veka.

Godine 1851., kolonijalna provincija Kanade čak je donela Zakon o slobodi bogoslovlja, koji je štitio sve “slobodnog vršenja i uživanja u verskoj profesiji i bogosluženju, bez diskriminacije ili preferencija”.

Ova rana tolerancija verskog pluralizma delimično se ogleda u činjenici da gotovo sve preovlađujuće nehršćanske religije Kanade imaju korene u zemlji koja se proteže unatrag skoro 100 godina.

Prva kanadska džamija, Al-Rashid džamija u Alberti, izgrađena je 1938. od doprinosa koji su donirali i nemuslimani u regionu.

Prvi kanadski hram Sikha otvoren je 1908. u Vankuveru, a prema Vancouver Heritae Foundation je bio „međureligijski prostor u kojem su i nesikhi imali izvršne funkcije“. Najstarija jevrejska skupština u zemlji datira iz 1768. godine u Montrealu.

Ništa od ovoga se ne spominje u dokumentu za diskusiju. Umesto toga, fokusira se prvenstveno na jedan očigledan izuzetak kanadske istorije i zapisa o verskoj toleranciji: višedecenijsko nastojanje države da se iskoreni tradicionalna starosedilačka duhovnost u korist hršćanstva, uglavnom kroz sistem indijanskih rezidencijalnih škola.

Kanadska komisija za ljudska prava to ne navodi kao anomaliju, već kao simbol kanadskog “identiteta kao kolonijalne države-naseljenika”.

Kanadska komisija za ljudska prava osnovana je 1977. godine kako bi se sproveo kanadski zakon o ljudskim pravima — što se najviše čini kroz Kanadski sud za ljudska prava. Oni rade zahvaljujući 32 miliona dolara godišnje iz federalnog finansiranja.

Poslednjih godina komisija se snažno naslanja na doktrinu “antirasizma” – ideologiju koja smatra da, puka pravna jednakost nije dovoljna, jer svaki ishod koji nesrazmerno utiče na jednu grupu u odnosu na drugu mora inherentno biti proizvod “sistemskog rasizma”.

“Sistemski rasizam je uporni problem u Kanadi. Nijedna organizacija i nijedna vlada nisu imuni”, navodi se u antirasističkoj deklaraciji komisije.

Na ” vremenskoj liniji protiv rasizma”, agencija dodaje da su njeni “službenici za ljudska prava” bili ovlašteni da otkriju “suptilni miris” rasizma i da im je posebno naređeno da daju prioritet slučajevima koji se odnose na “rasu, boju ili nacionalnog ili etničkog porekla.”

Dokument za raspravu koji navodi zakonske božićne praznike kao oblik “verske netrpeljivosti” sadržan je u delu u kojem se tvrdi da sve to predstavlja “oblik diskriminacije”.

I to nije nova ideja. Dugi dokumenti o stavovima koje je izradila Komisija za ljudska prava Ontarija takođe se pozivaju na kanadsku statutarnu proslavu Božića kao primer “sistemskog verskog proslavljanja”.

Zakonski praznik 25. decembra „može negativno uticati na nehrišćane, od kojih će neki možda morati da potraže poseban zahtev da bi slavili svete svoje vere“, stoji u tekstu .

Ovakvi stavovi nisu bez potencijalnih pravosudnih posledica, budući da obe komisije zadržavaju moć da sprovedu sankcije i kazne protiv poslodavaca za koje smatra da su se bavili “diskriminacijom”.

Uprkos tvrdnji kanadske komisije za ljudska prava da slobodan dan na Božić predstavlja versku netoleranciju, ankete pokazuju da Kanađani koji nisu hrišćani gotovo univerzalno nemaju problema s praznikom.

Prošlogodišnja anketa Legera pitala je Kanađane koji su odrasli kao nehrišćani da li ih je uvredio pozdrav ” Merry Christmas”. Od ispitanika, 92 posto je reklo “ne”. Ista anketa je takođe pitala Kanađane svih religija da li Božić i druge „verske“ praznike treba izbaciti iz službenih zakonskih praznika u zemlji. Samo šest posto je reklo “da”.

To je verovatno razlog zašto su – barem na parlamentarnom nivou – političari uglavnom napustili bilo kakvu prethodnu suzdržanost o spominjanju reči “Božić” u korist neutralnih izraza kao što su “Zima” ili “Praznici”.

Lider NDP-a Jagmeet Singh – trenutno jedini nehrišćanski lider velike stranke – čak je poželeo “čuvajte Hrista u Božiću” u svojoj službenoj božićnoj poruci 2018. “Za hrišćane širom sveta ovo je vreme za slavlje života i učenja Isusa Hrista – i njegove poruke saosećanja, hrabrosti i empatije”, napisao je .

SERBIANNEWS/CANADA

Bravo Miomire! Srbija povela protiv Britanije u meču top klase

0

Pomalo neočekivano selektor Viktor Troicki je izabrao da Miomir Kecmanović izađe na megdan Džeku Drejperu u prvom meču četvrtfinala Dejvis kupa između Srbije i Velike Britanije, ali se to ispostavilo kao odlična odluka. Mladi Beograđanin je savladao momka iz Londona sa 2:0, po setovima 7:6, 7:6 i poveo Srbiju ka okršaju sa Italijom, koja je prethodno eliminisala Holandiju sa 2:1. Značilo bi to novi okršaj Novaka Đokovića i Janika Sinera, koji su nedavno vodili uzbudljive borbe u dva meča na Završnom mastersu u Torinu, ali o tom potom…

U meču koji je kvalitetom bio na mnogo višem nivou nego što je njihov trenutni rejting (54. i 60. mesto ATP rang listeKecmanović je odigrao sjajno i pokazao da je izuzetno koncentrisan doputovao u Malagu, uprkos seriji od četiri uzastopna poraza. U drugom međusobnom okršaju revanširao se Drejperu za ovogodišnji poraz u Lionu i utabao stazu Đokoviću na putu ka polufinalu.

Najbolji srpski i svetski teniser dosad je triput igrao sa Norijem i svaki put bio uspešniji, pa se očekuje da overi prolaz u narednu rundu.

Iako je Drejperov prvi servis prosečno iznosio oko 200 kilometara na sat, Kecmanović se uspešno branio, a čak i svojim servisom protivniku stvorio više problema nego ovaj njemu. Nijednu brejk šansu nije imao Džek Drejper u današnjem meču sve do taj-brejka drugog seta, kada je poveo 2:0, ali mu se 24-godišnji Srbin revanširao duplom merom.

Prvi set rešen je u taj-brejku sa ubedljivih 7:2 za našeg tenisera, ali je Miomir mogao i ranije da povede. Prve brejk lopte imao je pri vođstvu 4:3 i 40:15, potom i dve na 5:4, međutim, Britanac je hrabrom igrom uspeo da se odbrani i produži trajanje prvog seta. Ali, ne i da ga reši u svoju korist.

U drugom su obojica tenisera nastavili da igraju na visokom nivou, pa je u pojedinim momentima dugih razmena udaraca delovalo kao da na terenu gledamo tenisere iz Top 10. Sve su stizali i igrali daleko iznad svog nivoa. Kecmanović, ipak, na nešto višem.

Uspeo je srpski teniser da ostane smiren na 5:6 i sigurnim servisom dođe do još jednog taj-brejka, a onda ga i pored 0:2 i drame jer je ispustio prednost 5:2 (5:5) ponovo reši u svoju korist – 8:6.

Meč je odigran u sjajnom ambijentu, pred punim tribinama dvorane u Malagi. Organizatori su ranije danas saopštili da su jedino za ovaj četvrtfinalni okršaj rasprodate sve ulaznice. Lepu podršku imao je Kecmanović, a imaće je i Đoković. Doputovali su čak i ljudi iz Srbije da ih podrže, a nadamo se da će na kraju biti baš kao što su Đoković i ekipa nagovestili izlazeći na teren uz taktove pesme Danice Crnogorčević – “Veseli se srpski rode”.

Ipak, prvo treba Novak da pobedi Norija, potom da svi zajedno eliminišu Italiju, a onda i u finalu budu bolji od Finske ili Australije.

TD banka udvostručila procenu pada cena nekretnina usred “naglog porasta ponude”

0

Jedna od najvećih kanadskih banaka predviđa strmiji pad cena nekretnina usled “iznenadnog porasta” ponude na nekim tržištima nekretnina .TD Banka je u sredu ažurirala svoju prognozu, pozivajući na pad cena nekretnina od 10 posto u odnosu na njihov nivo u trećem kvartalu, početkom sledeće godine. U septembru je zabeležen pad od pet posto.

TD ekonomisti kažu da postoje dva razloga za promenu: poboljšana prognoza prinosa na obveznice “veće od očekivanog” i, popuštanje na tržištima nekretnina u Britanskoj Kolumbiji i Ontariju.

“Odnos prodaje u Ontariju u odnosu na broj novih oglasa pao je na 39 % u oktobru sa 63 % u maju. Iznenadni porast ponude u velikoj meri stoji iza pogoršanja odnosa, podstaknut dužim padom prodaje”, rekli su.

“Međutim, neke perspektive su opravdane. Pad prosečnih cena nekretnina od 10 posto i dalje ostavlja 15 % više cene od nivoa pre pandemije. Naše očekivanje da će Banka Kanade sniziti stope krajem drugog kvartala naredne godine sprečava strmiji pad.”

Kliknite za reprodukciju videa: 'Šta može uzrokovati pad vrijednosti doma?'

Ažuriranje TD-a dolazi nakon što je kanadska asocijacija za nekretnine (CREA) prošle sedmice rekla da su najveća kanadska tržišta nekretnina zabeležila “znatan pad” prodaje u oktobru.

CREA je saopštila da je prodaja nekretnina u oktobru pala za 5,6 % u odnosu na prethodni mesec. Na bazi koja nije sezonski prilagođena, prosečna nacionalna prodajna cena za nekretninu u oktobru bila je 656.625 dolara. To je porast od 1,8 posto na godišnjem nivou i nešto iznad cifara zabeleženih u septembru.

Viši ekonomista CREA-e Shaun Cathcart rekao je da, iako je potražnja za stambenim prostorom i dalje “ekstremno visoka” u celoj zemlji, podaci iz oktobra pokazuju da će pritisak verovatno biti potisnut najranije do proleća 2024.

„Zaista će se svesti na to, da li Banka Kanade mora ponovo da poveća kamatne stope, ili sledećeg marta jednostavno ćemo videti da Banka smanjuje kamate“, rekao je Cathcart u 15. novembra.

On je predvideo da bi nivo aktivnosti viđen prošlog proleća, kada su prodaja i cene skočile na mnogim tržištima dok je ciklus kamatnih stopa Banke Kanade bio u pauzi, mogao biti ono što se očekuje za šest meseci od sada ako postoje znaci da je centralna banka spremna da snižene stope.

Kliknite za reprodukciju videa: 'Kamatne stope 'možda' budu dovoljno visoke da dovedu inflaciju do ciljanih 2%, ali još uvijek procjenjujem: Macklem'

Guverner Banke Kanade Tiff Macklem izjavio je u sredu da je “višak potražnje” koji je podsticao inflaciju nestao iz privrede.

Statistički zavod Kanade izvestio je u utorak da je godišnji tempo inflacije  usporen na 3,1 posto u oktobru , što je pad sa 3,8 posto mesec ranije i pet posto niže od vrhunca od 8,1 posto zabeleženog u junu 2022.

Banka Kanade podiže referentnu kamatnu stopu od marta 2022. godine u pokušaju da ohladi ekonomiju i ublaži potražnju za potrošnjom – očekuje se da će napori za koje je Macklem rekao, nastaviti snižavanje inflacije u narednim mesecima.

Macklem je rekao da uprkos usporavanju inflacije, više kamatne stope “stiskaju” Kanađane. Ali on je u sredu tvrdio da će se “to isplatiti” kada Banka Kanade postigne stabilnost cena i kada se inflacija vrati na cilj od dva posto.

Macklem je rekao da su kamatne stope “možda sada dovoljno restriktivne” da ukrote pritiske na cene, ali je ponovio da je centralna banka spremna ponovo podići stope ako visoka inflacija “potraje”.

Centralna banka je u poslednje dve odluke držala referentnu stopu na pet posto. Konačna odluka Banke Kanade za ovu godinu biće 6. decembra.

Što se tiče toga kada bi kamatna stopa centralne banke mogla početi da pada, Macklem je na sesiji pitanja i odgovora nakon svog govora rekao da Banka Kanade pažljivo prati trendove osnovne inflacije.

Ekonomisti TD-a rekli su u sredu da očekuju da će se tržišta rada “savijati”, ali ne i slomiti pod teretom visokih troškova zaduživanja, podupirući potražnju i ograničavajući prisilnu prodaju.

„U scenariju u kojem novi oglasi prodaje nekretnina beleže mali pad u prvoj polovini sledeće godine (u poređenju sa skromnim dobitkom koji očekujemo), prosečne cene nekretnina u Kanadi bi i dalje padale, ali pad bi bio oko jedan procentni poen.“

SERBIANNEWS/CANADA

Gradsko veće Vankuvera razmatra povećanje poreza na imovinu za 7,6%.

0

Vlasnici nekretnina u Vancouveru mogli bi biti pogođeni povećanjem poreza na imovinu za 7,6 posto, prema nacrtu gradskog budžeta za 2024. godinu.

Ta brojka je predložеnа jer će veće 28. novembra saslušati gradsku radnu grupu za budžet, kako bi razmotrila načine za smanjenje troškova.

Peter Meiszner je rekao da se Vancouver suočava sa značajnim pritiscima troškova, a povećanje je potrebno kako bi se izbeglo smanjenje usluga.

„Od nas se očekuje da povećamo gustinu stanovanja širom grada, što je sada naloženo od strane pokrajine. A imamo i infrastrukturu koju treba nadograditi”, rekao je on za CityNews u sredu. “Dakle, mnoge nadogradnje infrastrukture, јер је dugo bilа zanemarenа.”

Ostale velike stavke predviđene nacrtom uključuju trošak za policiju, nove investicije u Vankuversku vatrogasnо-spasilačku službu i nadogradnju vodovodne i kanalizacione mreže.

“Možda postoje neke mogućnosti za dodatna smanjenja, ali takođe očekujemo da će neke od preporuka biti dugoročnije.”

„Dakle, preporuke za smanjenje u narednim godinama, pritom smo uspeli da osoblje smanjiмо za oko dva posto manje od projekcija“, dodao je Meiszner.

Veće će se sastati na glasanju o usvajanju nacrta budžeta 12. decembra.

“Prošle godine kada smo imali dvocifreno povećanje poreza na imovinu, gradonačelnik je izašao i rekao da to ne može biti norma. I 100 % se slažem. Bilo mi je veoma neprijatno. Dakle, osećam se bolje ove godine”, rekao je.

SERBIANNEWS/CANADA

Kosovo i Metohija filmski festival u Gračanici: Bioskop za svu decu Kosmeta

0

Festival proglasio otvorenim glumac Milan Vasić koji je ukazao na važnost postojanja makar pokretnog bioskopa gde će svi klinci i klinceze iz svih krajeva Kosova i Metohije videti šta su pokretne slike.

Prikazivanjem filma “Što se bore misli moje” Milorada Milinkovića, srpskog kandidata za Oskara, u Gračanici je otvoren Deveti međunarodni filmski festival “Kosovo i Metohija”. Tokom tri festivalska dana na programu je devet filmova, a publika može da pogleda najznačajnija domaća i regionalna ostvarenja.

programu festivala je i film “Heroji Halijarda”, a glumac Milan Vasić, koji igra u tom filmu Radoša Bajića, istakao je da mu je velika čast što je proglasio festival otvorenim.

“Organizovanje ovakvih festivala je dobro za ceo narod na Kosovu i Metohiji, ali izdvajam decu na Kosmetu, jer oni odrastaju tu gde odrastaju. Mi smo ti koji treba da ih usmeravamo ka pravim vrednostima. Ranije nije bilo bioskopa, ali i sada je pitanje gde ima bioskopa na Kosovu i Metohiji. Drago mi je da sada postoji taj pokretni bioskop gde će sva deca iz svih krajeva, videti šta je bioskop. Kao što smo mi ranije igrali predstave po selima, gde smo čuli da je prvi put u životu pozorište došlo kod njih. Radujem se i verujem da će biti još puno ovakvih festivala”, kazao je Vasić.

Producent filma “Što se bore misli moje” i direktor festivala Miroslav Mogorović ističe da će publika tokom festivala moći da pogleda dobar presek odlične godine u kinematografiji.

“Kada smo počinjali želeli smo da festival postane tradicionalan, što je želja svih ljudi koji se bave kulturom, ali je to u isto vreme i strepnja. Jako sam srećan što smo u prilici da se okupimo u Domu kulture ‘Gračanica’ i da deveti put prikažemo najnovije evropske i domaće filmove publici sa Kosova i Metohije, a to je i bila ideja. Kada smo počinjali nisu postojali bioskopi, mi smo donosili opremu, i po prvi put prikazivali filmove u obnovljenim bioskopima. Sada smo već srećni što možemo da prikažemo najrecentnije evropske i domaće filmove”, rekao je Mogorović.

Festival organizuje Dom kulture “Gračanica”, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Srbije.

“Sa Bugarskom dogovaramo gradnju brze pruge do Sofije”

0

Ministar građevinarstva Goran Vesić rekao je da, pored rekonstrukcije pruge Niš–Dimitrovgrad, Srbija sa Bugarskom radi još dva projekta.

U pitanju su veza od luke Vidin do Zaječara i projektovanje brze pruge od Niša do Sofije.

“Sa Bugarskom dogovaramo brzu prugu do srpsko-bugarske granice, pošto oni rade već svoj deo od Sofije, Turci rade od Istanbula do tursko-bugarske granice, ostaje da se poveže Sofija sa tursko-bugarskom granicom i mi imamo od Niša brzu prugu sve do Istanbula, kao što ćemo imati i brzu prugu do Skoplja, u budućnostu i do Soluna i Atine”, kazao je Vesić prilikom obilaska radova na rekonstrukciji Zlatiborske magistrale.

On je naveo da će, nakon rekonstrucije pruge Niš–Dimitrovgrad, vozovi ići 120 kilomentara na čas, i da će pruga biti bezbedna i elektrificirana.

“Važno je ulagati u pruge, jer je to visokokapacitetan saobraćaj, smanjuje se broj automobila, zagađenje i brzina“, rekao je Vesić.

Đoković: Verujem u “zlatni slem” naredne godine, želim “poslednji ples” sa Nadalom

0
Foto: VImbldon

Najbolji teniser sveta Novak Đoković izjavio je da zna da može naredne godine da osvoji sva četiri grend slem turnira i zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Parizu, tzv. “zlatni slem”.

Đoković se trenutno nalazi u Malagi gde se sa reprezentacijom Srbije priprema za mečeve na Finalnom turniru Dejvis kupa. Srbija će u četvrtfinalu Dejvis kupa igrati sa Velikom Britanijom.

Новак Ђоковић

Srpski teniser je pre četiri dana osvojio rekordnu sedmu titulu na Završnom ATP Mastersu sezone u Torinu, pošto je u finalu pobedio Italijana Janika Sinera 6:3, 6:3. Đoković je obezbedio prvo mesto na ATP listi na kraju godine, osmi put u karijeri. Najbolji teniser sveta je dao intervju za špansku “Marku”. On je prvo odgovorio na pitanje koji sledeći rekordi želi da obori.

“Verovatno rekord po broju osvojenih titula. Želim da osvojim što više turnira i prestignem Konorsa. Uvek su na horizontu rekordi koji se mogu oboriti. Isto tako, želim da imam moje rekorde i istoriju, to je najvažnije. Da bih osvojio velike titule, moram da zadržim nivo intenziteta, posvećenosti i motivacije”, rekao je Đoković.

Španski trener Huan Karlos Ferero izjavio je nedavno da Karlos Alkaraz mora da uči od Đokovića profesionalizam u tenisu i životu. Ferero je trener Alkaraza.

“Drago mi je što je to rekao o meni. Veoma poštujem Ferera, na osnovu činjenice da je bio broj jedan. Uvek sam bio impresioniran koliko je bio profesionalan i ozbiljno se bavio tenisom. Očigledno je da je mnogo pomogao Alkarazu ne samo da postigne uspeh, već i da održi poniznost i šampionski mentalitet. Zahvaljujući Fereru i obrazovanju njegove porodice, on je zreliji nego što njegove godine sugerišu. Ima samo 20 godina, ali se na terenu ponaša kao neko ko ima mnogo iskustva i zrelosti”, istakao je Đoković.

Španski novinari su podsetili da je Alkaraz pobedio Đokovića u finalu Vimbldona.

“Pokušavam da učim iz toga. Iskustvo iz poraza u finalu grend slema me još više motiviše. Izgubio sam u finalu Vimbldona i od tada sam dobio sve mečeva osim duela sa Sinerom u grupnoj fazi turnira u Torinu. Ako analiziram godinu, mogao bih da kažem da je bilo dobro za mene što sam izgubio od Karlosa, jer me je motivisao do kraja sezone”, rekao je najbolji teniser sveta.

Španski teniser Rafael Nadal je ranije najavio da će se naredne godine povući iz tenisa. Španski novinari su podsetili Đokovića na izjavu da bi voleo da odigra makar još jedan meč sa Nadalom.

“Mislim da bi mnogi voleli da to bude na Rolan Garosu. Što da ne? Mada ako mogu da biram, može na bilo kom terenu. Rolan Garos ne bi bio loš, ali Nadal je igrač koji je tu pobedio najviše puta u istoriji ovog turnira. Mislim da će svako mesto da bude neverovatno i za nas i za svet tenisa. To bi bilo kao neka vrsta poslednjeg plesa”, dodao je srpski teniser.

Novinari “Marke” su podsetili na nedavnu izjavu Đokovića da mu je cilj da naredne godine osvoji četiri grend slema i zlatnu medalju na OI u Parizu.

“Da li je bilo realno misliti da ću ove godine da osvojim tri od četiri grend slema? Mislim da ljudi pre nekoliko godina nisu mislili da je to moguće. Poznajem sebe i znam da ako se osećam dobro fizički i psihički, da sam sposoban za to. Ne želim da zvuči kao nepoštovanje prema mojim rivalima. Znam da se hiljade igrača bore za isti cilj, ali znam ko sam i verujem u sebe”, istakao je Đoković.

On je odgovorio i na pitanje da li mu je najveći izazov da osvoji zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Parizu.

“Biće mi čudan osećaj da igram Olimpijske igre na Rolan Garosu. Biće sličan osećaju koji sam imao 2012. godine na Vimbldonu. Mislim da je to bilo prvi i poslednji put da su tamo igrali u opremi u boji, a ne u belom. Igre su posebno takmičenje. Volim olimpijsko selo, volim ceremoniju otvaranja, osećaj predstavljanja svoje zemlje na najvažnijem događaju u svetu sporta. Nije lak turnir za tenisere, jer imamo veoma gust raspored. Sa Rolan Garosa ćemo preći na travu, pa ponovo na šljaku. Zatim dolazi tvrda podloga za kratko vreme, ali ja sam spreman za izazov. Nadam se da ću biti zdrav da se takmičim u Parizu na svom najvišem nivou i pokušam da osvojim olimpijsko zlato”, izjavio je Đoković.